sorte borovnica za ekoloŠki uzgoj - bib.irb.hr · prikazan ekološki uzgoj borovnica gdje su...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

SORTE BOROVNICA ZA EKOLOŠKI UZGOJ

ZAVRŠNI RAD

Viktorija Primorac

Zagreb, rujan, 2017.


AGRONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski studij:

Ekološka poljoprivreda


ZAVRŠNI RAD

Viktorija Primorac

Mentor: izv. prof. dr. sc. Boris Duralija

Zagreb, rujan, 2017.


AGRONOMSKI FAKULTET

IZJAVA STUDENTA

O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja, Viktorija Primorac, JMBAG 0067456008, izjavljujem da sam samostalno

izradila/izradio završni rad pod naslovom:


Svojim potpisom jamčim:

da sam jedina autorica/jedini autor ovoga završnog rada;

da su svi korišteni izvori literature, kako objavljeni tako i neobjavljeni, adekvatno citirani

ili parafrazirani, te popisani u literaturi na kraju rada;

da ovaj završni rad ne sadrţi dijelove radova predanih na Agronomskom fakultetu ili

drugim ustanovama visokog obrazovanja radi završetka sveučilišnog ili stručnog studija;

da je elektronička verzija ovoga završnog rada identična tiskanoj koju je odobrio mentor;

da sam upoznata/upoznat s odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (Čl. 19).

U Zagrebu, dana _______________ ______________________

Potpis studenta / studentice


AGRONOMSKI FAKULTET

IZVIJEŠĆE

O OCJENI I OBRANI ZAVRŠNOG RADA

Završni rad studenta/ice Viktorija Primorac, JMBAG 0067456008, naslova


obranjen je i ocijenjen ocjenom ____________________ , dana __________________ .

Povjerenstvo: potpisi:

1. izv. prof. dr. sc. Boris Duralija mentor ____________________

2. ____________________ član ____________________

3. ____________________ član ____________________

Sažetak

Završnog rada studentice Viktorije Primorac, naslova


U ovom radu prikazane su sorte za ekološki uzgoj borovnica prema smjernicama iz korištene

literature za ekološki uzgoj istih. Kao izvori literature korištene su knjige o uzgoju borovnica i

jagodastog voća, priručnici za ekološki uzgoj borovnica, internet stranice patentiranih sorti

borovnica i ostalo. Opisana je sistematika borovnice i ekološki uvjeti za uzgoj. Ukratko je

prikazan ekološki uzgoj borovnica gdje su obuhvaćene cjeline o pripremi tla, sadnji,

formiranju uzgojnog oblika i rezidbi, navodnjavanju i prihrani, malčiranju i meĎurednom

prostoru, vaţnim bolestima i štetnicima te o berbi borovnica. Istaknuta je nutritivna vrijednost

ploda kroz kemijski sastav borovnice i opisana su ljekovita djelovanja. Opisano je deset sorti

borovnica rane, srednje i kasne faze dozrijevanja. Opisan je i pregled situacije na trţištu

borovnica.

Ključne riječi: sorta, ekološki uzgoj, Vaccinium corymbosum

Summary

Of the final work - student Viktorija Primorac, entitled

BLUEBERRY CULTIVARS FOR ORGANIC CULTIVATION

This work presents blueberry cultivars for organic cultivation according to the guidelines of

relevant sources. Sources used in this paper were books about blueberry and berry fruits

production, guides for organic cultivation of blueberries, relevant internet sources and etc.

Scientific classification and ecological requirements for cultivation are explained. Paper

presents the cultivation in multiple topics like: preparation of the soil, planting procedure,

maintains plant shape and pruning, irrigation and fertilizing, mulching and inter row area

maintenance, important diseases and pests, and blueberry harvest. The nutritional value and

medical implications are being showed through chemical composition. Ten species of

blueberries of early, middle and late phase of maturation are being described. The situation on

blueberry market has been given.

Keywords: cultivar, organic cultivation, Vaccinium corymbosum

Sadržaj

1. Uvod ................................................................................................................................... 1

2. Sistematika borovnice ........................................................................................................ 2

3. Ekološki uvjeti za uzgoj ..................................................................................................... 3

3.1. Klima .................................................................................................................... 3

3.1. Tlo ........................................................................................................................ 3

4. Uzgoj .................................................................................................................................. 5

4.1. Priprema tla .......................................................................................................... 5

4.2. Sadnja ................................................................................................................... 5

4.3. Oblikovanje i rezidba ........................................................................................... 6

4.4. Navodnjavanje i prihrana ..................................................................................... 6

4.5. Malč i meĎuredni prostor ..................................................................................... 8

4.6. Bolesti i štetnici .................................................................................................... 8

4.7. Berba .................................................................................................................. 10

5. Nutritivna vrijednost ploda................................................................................................... 12

5. Sorte ................................................................................................................................. 14

5.1. Sorte ranog dozrijevanja ..................................................................................... 14

5.1.1. 'Draper' ........................................................................................................ 14

5.1.2. 'Northland' ................................................................................................... 15

5.1.3. 'Huron' ......................................................................................................... 16

5.1.4. 'Duke' .......................................................................................................... 17

5.2. Sorte srednje ranog dozrijevanja ........................................................................ 18

5.2.1. 'Bluecrop' .................................................................................................... 18

5.2.2. 'Bluejay' ....................................................................................................... 19

5.3. Sorte kasnog dozrijevanja .................................................................................. 20

5.3.1. 'Aurora' ........................................................................................................ 20

5.3.2. 'Liberty' ....................................................................................................... 21

5.3.3. 'Nelson' ........................................................................................................ 22

5.3.4. 'Elliott' ......................................................................................................... 23

6. Situacija na trţištu ............................................................................................................ 24

7. Zaključak .......................................................................................................................... 27

8. Popis literature.................................................................................................................. 28

1

1. Uvod

Potraţnja za ekološkim proizvodima na europskom, a tako i na hrvatskom trţištu raste sve

više, stoga su velike mogućnosti razvoja hrvatske ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Ekološki uzgoj pretpostavlja sustav koji je samoodrţiv i sluţi na zaštitu zdravlja i ţivota ljudi

te zaštitu prirode i okoliša. Ekološki sustav biljne proizvodnje obuhvaća uzgoj bilja i

proizvodnju hrane najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoloţive prirodne resurse, prirodna

svojstva sorata i otpornosti biljaka uz propisanu uporabu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja,

sukladno s meĎunarodno usvojenim normama i načelima. Ekološka proizvodnja zabranjuje

primjenu kemijskih pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija čime se

čuva tlo, flora i fauna, te vode i atmosfera. Na taj se način pridonosi prirodnoj ravnoteţi i

očuvanju biološke raznolikosti.

Kada se govori o ekološkom uzgoju u Hrvatskoj, malo je površina pod ekološkim uzgojem

jagodastog voća. Ponuda ekološki uzgojenih borovnica na trţištu je nedostatna u odnosu na

potraţnju stoga je otvoren velik prostor za širenje takvog načina proizvodnje. Borovnice su

danas vrlo cijenjeno voće zbog primamljivog okusa i dobrobiti koje donose ljudskom

organizmu. Prepoznata su njihova izvrsna antioksidativna svojstva i doprinos jačanju

imuniteta. Kako bi se dobio kvalitetan plod potrebno je poznavati proces uzgoja borovnice

koji obuhvaća pripremu tla s kojom je vaţno krenuti na vrijeme, sustav sadnje, pomotehničke

zahvate, najprikladnije sustave navodnjavanja, prihrane i odrţavanja nasada, berbu. Ukoliko

se pravilno odrade svi navedeni postupci, ekološki uzgoj borovnica postaje vrlo profitabilan.

Tim više što ekološki proizvodi postiţu značajno višu cijenu od onih uzgojenih na

konvencionalan način.

Cilj ovog rada je prikazati sorte borovnica pogodne za ekološki uzgoj s obzirom na ekološke

uvjete za uzgoj i otpornost na bolesti i štetnike.

2

2. Sistematika borovnice Carstvo: Plantae

Odjeljak: Magnoliophyta

Red: Ericales

Porodica: Ericaceae

Rod: Vaccinium

Rod Vaccinium obuhvaća izmeĎu 150 i 450 vrsta. Najznačajnije europske Vaccinium vrste su

Vaccinium myrtillus L.(obična borovnica), Vaccinium vitis-idaea L. (brusnica), Vaccinium

uliginosum L. (močvarna borovnica) i Vaccinium oxycocus L. (mahovnica).

U Hrvatskoj samonikle u prirodi pronalazimo tri vrste Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-

idaea i Vaccinium uliginosum. Vaccinium myrtillus kod nas poznajemo kao šumsku

borovnicu ili se još naziva obična borovnica. Nalazimo je u crnogoričnim i bjelogoričnim

šumama te vrištinama, tj. na kiselim tlima koja se razvijaju nakon potiskivanja šumske

zajednice u nizinama i planinskim dijelovima do 2000 m nadmorske visine. Često je prisutna

na trţnicama kada joj je sezona. Vaccinium vitis-idaea je vrsta koju nalazimo samoniklu u

planinskim područjima a radi se o brusnici. TakoĎer često prisutna na trţnicama u sezoni.

Vaccinium uliginosum je močvarna borovnica koja raste po močvarnim područjima i

vrištinama u planinskim predjelima. Okus ovih bobica je gotovo bljutav u odnosu na

aromatičnost borovnice (Dujmović i sur., 2007.).

Borovnice koje se uzgajaju razvile su se od sjevernoameričkih vrsta iz skupine Highbush

Blueberry (visokogrmna borovnica): Vaccinium corymbosum; skupine Rabbiteye Blueberry

(borovnica 'zečje oko'): Vaccinium ashei; skupine Southern Highbush Blueberries (juţna

visokogrmna borovnica): Vaccinium australe; skupine Lowbush Blueberries (niskogrmna

borovnica): Vaccinium angustifolium, Vaccinium lamarckii, Vaccinium myrtilloides.

Uzgoj borovnice počeo je u SAD-u 1893. godine, dok su u Hrvatskoj prve američke

borovnice posaĎene 1964. godine (Dujmović i sur., 2007.).

3

3. Ekološki uvjeti za uzgoj

3.1. Klima

Izraţena varijabilnost unutar vrsta Vaccinium omogućuje uzgoj sorata u različitim klimatskim

uvjetima. U umjerenom klimatskom pojasu borovnice imaju potrebe za hladnoćom, ovisno o

sorti, izmeĎu 250 i 1200 sati u kritičnom temperaturnom rasponu od 0 do +7˚C. To je zimska

faza mirovanja koja se javlja u jesen padom temperature i skraćenjem dana kada se u

pupovima pojačano javlja rezervna tvar abscisinska kiselina, biljni hormon koji zaustavlja

izbijanje izbojaka tijekom kraćih perioda toplijeg vremena. Tijekom zimskih mjeseci

abscisinska kiselina se razgraĎuje. U rano proljeće dolazi do brzog porasta hormona koji

potiče rast, indoloctene kiseline, ali izbijanje izbojaka i cvatnju niske temperature

onemogućuju sve do pojave povoljnih temperaturnih uvjeta (Ebert, 2008.).

Većina danas korištenih sorata tijekom faze mirovanja bez problema podnosi temperature do -

25˚C. Kod nekih sorata pupovi su otporni do -35˚C. Zanimljivo je da je otpornost na mraz

povezana s nastankom bjelančevina u pupovima koje nazivamo Dehydrin-proteinima koji

takoĎer nastaju i za vrijeme suša i sluţe kao 'biomarkeri' za toleranciju na stres (Ebert, 2008.).

Preporučljivo je u kontinentalnim područjima osnovu grma zaštititi debljim slojem organskog

pokrova jer su bazalni dijelovi, korijenov vrat i korijenje nešto osjetljiviji u zimskim

mjesecima zbog plitkog korijenovog sustava. Zahvaljujući kasnijoj cvatnji (glavnina cvatnje

traje od kraja travnja do sredine svibnja), kasni mrazovi borovnice ne pogaĎaju u velikoj

mjeri. Otvoreni cvjetovi stradaju na temperaturi od -2˚C (Trehane, 2004.).

S obzirom na plitko korijenje, borovnice su izrazito osjetljive na sušu. Zahtijevaju 600 do

1000 mm padalina godišnje. Često se javlja nepravilna raspodjela padalina stoga je pri sušnim

razdobljima potrebno navodnjavanje. Tijekom cvatnje nedostatak vlage uzrokuje slabije

zametanje plodova, a mladi plodovi opadaju. S druge strane, velika vlaga u tlu guši biljku jer

dolazi do nedostatka kisika i ograničava se izmjena tvari u korijenu, stoga je potrebno

osigurati drenaţu u nasadima s visokom vlagom u tlu (Kantoci, 2009.).

3.1. Tlo

Prirodna staništa Vaccinium vrsta su močvarna tla koja su kisela i siromašna mineralima, ali

bogata organskom tvari.

Tla pogodna za uzgoj borovnica imaju sljedeća svojstva:

visok udio krupnih pora,

ravnomjerna vlaţnost tijekom cijele godine,

rahlost tla u području korijena,

nizak pH,

visok udio organskih tvari.

4

Intenzivna proizvodnja borovnice zahtjeva preko 800 mm padalina godišnje. U vegetacijskom

periodu je vrlo bitno da su padaline ravnomjerno rasporeĎene, u protivnom je potrebno

navodnjavanje. Navodnjavanje je takoĎer potrebno ako su tjedne količine padalina tijekom

vegetacije manje od 20 do 50 mm. Kritični periodi za vlagu kod borovnice su u fenofazi

cvatnje (svibanj), rasta i sazrijevanja plodova (lipanj, srpanj, na višim terenima i kolovoz) i

formiranja rodnog potencijala za iduću godinu (kolovoz). Karakterističan simptom nedostatka

vlage je crvenilo lišća.

Borovnice nešto bolje podnose višak vlage nego sušu no prevelika vlaţnost takoĎer ima svoje

posljedice. Što je viša temperatura i intenzivniji rast biljke to ona teţe podnosi poplavljivanje

korijena. Prema Ebertu (2008.), nakon deset dana stagniranja vode u zoni korijena tijekom

ljeta dolazi do venuća lišća, nakon petnaest dana lišće opada, nakon dvadeset plodovi se

smeţuraju, a ako je korijen u vodi 45 do 120 dana grm odumire. MeĎutim, grmovi ne

odumiru niti nakon višemjesečne izloţenosti vlaţnosti tijekom zimskih mjeseci, ali kasnije

ulaze u cvatnju te moţe doći do stvaranja spojeva toksičnih za biljku i povoljnih uvjeta za

razvoj gljivičnih bolesti, uzročnika truljenja korijena i izdanaka. Najveća masa korijena se

nalazi na dubini od 15 do 40 cm, stoga bi nivo podzemnih voda trebao biti najmanje 50 cm

ispod površine tla.

Borovnice imaju korijenov sustav bez korijenovih dlačica te stoga nije osobito učinkovit u

apsorpciji vode i minerala. Biljka se snabdijeva vodom i mineralnim tvarima preko specifične

mikorize. Za borovnice je karakteristična erikoidna mikoriza koja prilagoĎava pH tla u

rizosferi. To je endotip mikorize što znači da hife micelija ulaze direktno u stanice primarnih

korjenčića i tako se ostvaruje izravna veza s biljkom domaćinom. Uspostavom mikorize

površina korijena se povećava, bolja je apsorpcija hranjivih tvari osobito dušika i fosfata,

poboljšavaju se fizikalna svojstva tla, povećava se tolerantnost biljke na stres. Gljive koje

dolaze u obzir za stvaranje mikorize su prisutne u gotovo svim tlima osim u tlima koja su

duţe vrijeme korištena kao oranice. U biljnim supstratima ih nema.

Organske tvari su vrlo bitna komponenta tla potrebna za uzgoj borovnica. Za uspješan uzgoj

borovnica tlo bi trebalo sadrţavati najmanje 4% humusa.

Borovnice zahtijevaju pH tla izmeĎu 4.0 i 5.2, optimum je izmeĎu pH 4.3 i 4.8 (Trehane,

2004.). U tom intervalu dostupni su minerali koje borovnica zahtjeva. Biljka će tolerirati pH

tla izmeĎu 3.8 i 5.5 ako tlo obiluje organskom komponentom (Carroll i sur., 2016.). U

slučajevima gdje je prirodno tlo veće pH vrijednosti od 5.5 potrebno je provesti gnojidbu i

malčiranje u cilju sniţavanja pH tla. U ekološkoj proizvodnji to se moţe postići dodavanjem u

tlo smjese sjemena pamuka koje takoĎer mora biti dobiveno iz ekološke proizvodnje. Ako pH

nije previsok, pri sniţavanju moţe posluţiti sječka borovine u obliku malča. Vrijednost pH tla

znatno viši od 5.5 često rezultira fero – klorozom, a kada pH padne ispod 4.8 raste mogućnost

toksičnosti manganom (Kuepper i Diver, 2000.).

5

4. Uzgoj

4.1. Priprema tla

Nasad borovnica ima vijek trajanja do 50 godina prema Ebertu (2008.) dok Carroll i

sur.(2015.) spominju vijek trajanja nasada do 100 godina i više. Stoga, prije samog podizanja

nasada nuţno je odraditi dobru pripremu. Kod višegodišnjih nasada, kada se jednom zasade,

teško je naknadno postići veće promjene u stanju tla, a zdravo tlo je osnova ekološkog uzgoja.

Ovisno o pretkulturi, s pripremom tla je nuţno krenuti pravovremeno. Kada se koristi šumska

površina, potrebno je godinu dana prije podizanja nasada očistiti sve ostatke korijenja i

granja. Na korijenju stabala i drugih šumskih vrsta kao što su kupine, nalaze se odreĎene vrste

gljiva koje uzrokuju truleţ korijena pa je to korijenje nuţno u potpunosti ukloniti. Bez obzira

na pretkulturu, nakon analize tla, uglavnom se vrši oranje uz gnojidbu većom količinom

organskog materijala. Sa plodoredom usjeva za zelenu gnojidbu trebalo bi započeti jednu do

dvije godine prije sadnje. Predusjevi se koriste kako bi se poboljšala organska komponenta,

razrahlilo tlo, smanjila erozija te suzbili korovi. TakoĎer, predusjevi mogu poboljšati

infiltraciju vode u tlo, odrţavati korisnu gljivičnu populaciju te tako pomoći u kontroli

insekata, bolesti i nematoda. Pogodnim predusjevima se smatraju ječam, pšenica, zob, raţ,

heljda, biljke iz porodice Brassicaceae (kupusnjače), kadifice, djeteline, grahorice. Vrste iz

porodice Brassicaceae i kadifice su pogodne za suzbijanje nematoda u tlu (Carroll i sur.,

2016.).

Osnovni uvjeti koje tlo treba zadovoljiti prije sadnje su pH vrijednost 4.5, mogućnost

zakorjenjivanja od 45 cm, dobra dreniranost te visok sadrţaj organske tvari. Vrijednost pH tla

ima višestruki značaj za uzgoj borovnica. Nizak pH sprječava deficit odreĎenih

mikroelemenata tla, posebno ţeljeza. U kiselim tlima prevladava amonijski oblik dušika koji

borovnice preferiraju. Pri niskom pH zrioba plodova je jednolikija. Najjači vegetativni rast je

pri pH ispod 5 dok s porastom pH on opada (Kuepper i Diver, 2000.).

4.2. Sadnja Za sadnju se koriste sadnice grmova borovnice stare 2 do 3 godine. Mogu se koristiti balirane

(golog korijena) ili kontejnerske sadnice. Balirane sadnice se sade u stanju mirovanja,

najranije od sredine listopada, odnosno nakon završetka rasta. One su u pravilu bolje

razvijene nego one iz kontejnera, ali sadrţe manje sitnog korijenja koje se u velikoj mjeri

oštećuje vaĎenjem (Ebert, 2008.). Kontejnerske sadnice se mogu saditi i kada imaju lišće te ih

je moguće saditi i u rujnu jer se uspijevaju zakorijeniti prije zime. Ako ne postoji opasnost od

mraza sadnja se moţe obaviti i u proljeće, točnije od sredine oţujka do sredine travnja.

Sadnju moţemo obaviti na više načina: u jarke za sadnju, u jame, u nasipe ili humke za sadnju

te u uzdignute gredice. Neki proizvoĎači pribjegavaju sadnji u posude ukoliko im prirodno tlo

ne odgovara uzgoju borovnica, a poboljšanje svojstava tla nije isplativo.

6

Razmak redova se odabire prema raspoloţivoj mehanizaciji dok se razmak u redu kreće od 1

do 1,5 m. Nasadi s gušćim sklopom sadnje dolaze ranije na rod, ali je rast grmova slabiji i niţi

je urod po grmu. Dugoročno gledano, povoljnije je odabrati rjeĎi sklop biljaka.

4.3. Oblikovanje i rezidba Prvih par godina grmovi borovnice se obično ne orezuju (Phillips, 2011.). U prvim godinama

nakon sadnje pozornost treba posvetiti vegetativnom razvoju. Rano stvaranje plodova

sprječava vegetativni rast te ih je potrebno uklanjati. Rezidbom u daljnjim godinama

formiramo grmove te povećavamo vitalnost nasada. Rezidbom se potiče vegetativni rast

biljke, usporava se cvatnja, postiţe se povećanje plodova, ubrzava dozrijevanje, uravnoteţuje

prinos, poboljšava izmjena tvari i prozračnost u samoj biljci.

Grmovi borovnica cvatu na vrhovima prošlogodišnjih izbojaka. Mladi izbojci su zelenkasti,

dvogodišnje grane su crvenkaste, a stariji izbojci su svjetlo-sive boje. Rezidbu je potrebno

prilagoditi sorti s obzirom da pojedine sorte tjeraju iz baze grma dok se druge obnavljaju iz

bazalnih rezova starijih grana. Okvirno u punom rodu ostavljamo 5 do 8 izbojaka. U idealnom

slučaju grm osim nosećih grana sadrţi i 4 do 5 izbojka iz tla (Ebert, 2008.).

4.4. Navodnjavanje i prihrana Pri izboru tehnologije navodnjavanja nuţno je odabrati onu koja omogućuje ravnomjernu

vlaţnost u području korijena. S obzirom na plitak korijen kod borovnica, potrebno je često, ali

ne i poplavno navodnjavanje. U takvom slučaju se sustav „kap po kap“ ističe kao vrlo

prikladan. Od iznimne vaţnosti je količina, ali i kvaliteta vode. U prosjeku, ovisno o tipu tla i

jačini isparavanja, petogodišnji grmovi tijekom sunčanih ljetnih dana potroše 3 do 5 l vode

dnevno. Vaţno je napraviti analizu vode za navodnjavanje kako bi se utvrdio njen kemijski,

fizikalni i biološki sastav. Vrijednost pH vode za navodnjavanje bi trebala biti 5.5 i niţa.

Budući da su borovnice osjetljive na soli, sadrţaj istih u vodi za navodnjavanje ne bi trebao

biti viši od 2 dS/m.

Dobar sustav prihrane je fertigacija iz razloga što konstantnim dodavanjem niskih

koncentracija gnojiva ne moţe doći do oštećenja od soli, na što su borovnice izrazito

osjetljive, kako je i spomenuto ranije. Prema Ebertu (2008.) savjetuje se miješanje dušika,

fosfora i kalija u omjerima 3:1:2. Ostali makroelementi vaţni za ishranu borovnica su

magnezij i kalcij. Bitni mikroelementi su sumpor, bor, ţeljezo, mangan, bakar, cink i

molibden.

Znakovi nedostatka dušika su usporeni rast i manji broj plodova. Nedostatak dušika se očituje

na listovima u vidu svijetlozelene do ţute boje, a pri kroničnom nedostatku rubovi listova

postaju crveni. Nedostatak fosfora se manifestira malim tamnozelenim listovima, grmovi

zakrţljaju, smanjena je oplodnja. Nedostatak kalija se prvo uočava na mladim listovima koji

posvijetle u predjelu ţila, a potom dolazi do ţućenja rubova te list posmeĎi i odumire.

7

Nedostatak kalcija rezultira odumiranjem vrhova mladica i starih listova, plodovi gube okus,

grm raste znatno sporije. Simptomi nedostatka magnezija se najprije javljaju na bazi mladica i

najstarijem lišću gdje dolazi do posvjetljenja meĎuţilnog prostora te list potom smeĎi i

odumire. Simptom nedostatka ţeljeza je ţuta boja lišća pri čemu ţile ostaju zelene a u

ekstremnim slučajevima listovi skroz pobijele.

Tablica 1.: Prirodni materijali za dopunsku prihranu borovnica u ekološkoj poljoprivredi

Materijal Procijenjen N-P-K karakteristike

Humus lucerne 3-1-2 Dobar izvor minerala u

tragovima

Sušena krv 12-1.3-0.7 Lagano otpuštanje dušika u 6

– 8 tjedana.

Sjemenke pamuka 7-2-2 Sporo do umjereno

otpuštanje N u 4 – 6 mjeseci.

Zakiseljivač tla.

Brašno perja peradi 13-0-0 Sporo otpuštanje N u 4 – 6

mjeseci.

Riblja emulzija 10-2-2 Sporo do umjereno

otpuštanje N u 4 – 6 mjeseci.

Mljevena koţa 10-0-0 Sporo otpuštanje N.

Ograničenja uporaba u

organskom uzgoju zbog

onečišćenja teškim metalima.

Kompost Analiza je vrlo varijabilna ovisno o kompostnim

materijalima. Raspon N je izmeĎu manje od 1% do otprilike 8

%. Smatra se sporo otpuštajućim dušičnim gnojivom.

Izvor: Kuepper i Diver (2000.)

Prema rezultatima navedenog istraţivanja, Larco i sur. (2013.) navode da je pH tla bio niţi u

onim slučajevima kada bi se koristila riblja emulzija za razliku od slučajeva gdje se koristilo

brašno perja (Tablica 1.). TakoĎer, pH tla je bio viši uz korištenje organskog komposta u

usporedbi s tlom gdje se koristila piljevina.

8

4.5. Malč i međuredni prostor Malč u ekološkom uzgoju borovnica ima višeznačnu ulogu. Zbog plitkog korijena borovnice,

mehanička obrada tla u redu mora biti samo površinska. Ipak, takav način obrade nije

najučinkovitiji u suzbijanju korova u redu sadnje. Malčiranjem se suzbija razvoj korova iz

razloga što nedostatak svjetla dovodi do smanjenja klijavosti sjemenki. Odabirom pogodnog

organskog materijala za malčiranje moguće je samo djelomično utjecati na pH tla. MeĎu

pogodne materijale za malčiranje spadaju kora od četinjača, iglice, piljevina, treset, lišće te

ostali organski ostaci iz šume. Malčem se sprječavaju nagle ljetne i zimske promjene

temperature u zoni korijena. Malč borove kore moţe drţati 7˚C niţu temperaturu od one na

površini. Istovremeno, takav materijal povećava i količinu organskih tvari u tlu. Bitno je

osigurati da sloj malča bude ravnomjerno vlaţan i prozračan te da se ne zbije i ne stvori

pokorica.

Različiti su načini obrade meĎurednog prostora, ali u ekološkom uzgoju preporučljivo je

zatraviti taj prostor meĎurednim kulturama. Korijenov sustav borovnice nije opseţan stoga on

uglavnom nije u kompeticiji s meĎurednim kulturama. U obzir dolaze višegodišnje vlasulje,

ljuljevi i leguminoze. Takvim, takozvanim ţivim malčem, postiţe se suzbijanje korova u

meĎurednom prostoru, poboljšava se plodnost tla, odrţava optimalna vlaţnost, smanjuje se ili

sprječava erozija. Trajno zasijani meĎuredni prostori zahtijevaju redovnu košnju.

Pravovremena košnja, obično tri do pet puta godišnje je uobičajeno sredstvo kontrole korova i

ostale vegetacije u meĎuredovima. Nuţno je pri tome košnju obaviti prije nego korovi

proizvedu sjeme koje bi se moglo rasuti te niknuti kasnije (Kuepper i Diver, 2000.).

4.6. Bolesti i štetnici Suprotno uvrijeţenom stavu da su borovnice vrlo otporne na bolesti i štetnike te da im je

potrebna minimalna zaštita, sve je više bolesti koje se javljaju na Vaccinium vrstama. Razlog

takvom vjerovanju je što se uzgojne borovnice u našim krajevima uzgajaju tek kraće vrijeme

te se na našem tlu nisu pojavili svi prirodni neprijatelji borovnice. Zbog globalne trgovine

sadnim materijalom sve više se bolesti i štetnika pojavljuju i kod nas. Prema svjetskim

iskustvima, pogotovo američkih uzgajivača odakle uzgojna borovnica potiče, borovnice su

podloţne napadu velikog broja patogena (gljiva, bakterija, virusa i dr.) koji uzrokuju različite

bolesti (Miličević i sur., 2012.).

Najvaţnije bolesti koje napadaju borovnice su truleţ cvjetova i plodova te odumiranje

izbojaka zbog sive plijesni (Botrytis cinerea), Monilija na granama i plodovima (Monilia

vaccinii-corymbosi), odumiranje izbojaka zbog infekcije Gondoriom (Gondoria cassandrae),

truleţ plodova – antrakoza (Colletotrichum gloeosporoides), vlaţna truleţ korijena, rak

stabljike.

Uzročnik truleţi cvjetova i plodova te odumiranja izbojaka zbog sive plijesni je polifagna

ubikvistička fitopatogena gljiva Botrytis cinerea. Gljiva prezimljuje kao micelij ili sklerocij.

U uvjetima visoke vlage veće od 95 % i temperature od 15 do 20˚C, gljiva moţe zaraziti

9

cvijet izdanke i plod. Simptomi zaraţenih izdanaka su u početku smeĎa do crna boja koja

kasnije izblijedi u sivu. Zaraţeni cvjetovi takoĎer poprimaju sivkastu boju te se svi dijelovi

cvijeta zgrudaju. Zaraţeni plodovi se smeţuraju i trule. Kod zaraze listova javljaju se

klorotične zone koje s vremenom nekrotiziraju te se suše.

Monilija na granama i plodovima (Monilia vaccinii-corymbosi) javlja se za vlaţna vremena.

Inficirani dijelovi biljke poprimaju crnosmeĎu boju, venu i odumiru. Zaraţeni plodovi

neposredno pred berbu dobivaju crvenu boju te se smeţuraju i opadaju. Truleţ bobica ima

najveće izravne štete na urod. Monilia vaccinii-corymbosi prezimljuje na mumificiranim

plodovima. Ovu je bolest najbolje suzbijati preventivno u stadiju otvaranja pupova i pred

početak cvatnje.

Gljiva Gondoria cassandrae, zbog koje dolazi do odumiranja izbojaka, prezimljuje na

mjestima infekcije koja poprima oblik raka. Najjača infekcija se javlja u vrijeme pupanja.

Tada dolazi do pojave crnosmeĎih mrlja na izdancima koji kasnije odumiru te je potrebno

mehanički ukloniti sve zaraţene izbojke.

Uzročnik antraknoza borovnice je gljiva Colletotrichum gloeosporoides koja prezimljuje na

zaraţenim dijelovima biljke u obliku micelija. Optimalna temperatura za razvoj ove gljive je

20 - 27˚C, a gubitci su veći time ako je pred cvatnju i berbu toplo i vlaţno vrijeme. Simptomi

zaraze se javljaju na cvjetovima, listovima i plodovima. Na cvjetovima se javlja paleţ, na

listovima i plodovima tamne pjege te bobice omekšavaju. Plodovi su osjetljivi na zarazu u

svim fazama razvoja, ali ne pokazuju simptome infekcije sve do početka zriobe.

Vlaţnu truleţ korijena uzrokuje nekoliko vrsta iz roda Phytophthora (Phytophthora

cinnamoni, Phytophthora cryptogea, Phytophthora megasperma) koje zarazu vrše

zoosporama. Pogoduju im tla koja zadrţavaju vodu i temperature od 20 do 32˚C. Glavni

simptomi bolesti su venuća, sušenja grmova borovnice te promjena boje na presjeku korijena

koji poprima plavo-sivu do tamno-sivu boju. Za uspješnu kontrolu ove bolesti najvaţnije je

osigurati dobro gospodarenje vodom u tlu.

Rak stabljike uzrokuju fitopatogene gljive iz roda Botryosphaeria. Većina kultivara američke

borovnice prilično je podloţna ovoj bolesti. Optimalni uvjeti za razvoj gljive su vlaţno

vrijeme i temperatura od 25 do 28˚C. Simptomi bolesti javljaju se u vidu malih crveno-

smeĎih nekrotičnih lezija ili ranica na zelenim izbojima. Pri borbi protiv ove bolesti od

iznimne je vaţnosti paziti da su sadnice nezaraţene. Zaraţeni dijelovi biljke uklanjaju se

rezidbom.

Kao vaţni štetnici koji napadaju borovnice navode se mali mrazovac, cikade, muha šiškarica,

ovalna štitasta uš, ţuta uš lista borovnice:

Mali mrazovac (Operophtera brumata) su gusjenice koje buše pupove i brste dijelove

cvjetova.

Cikade (Cercopsis vulnerata) se javljaju na početku cvatnje. One sišu izbojke koji

kasnije pucaju te prezimljuju u tlu.

10

Muha šiškarica (Contarinia vaccinii) napada vrhove izbojaka sišući ih. Izbojci se

svijaju, mijenjaju boju i odumiru. Zbog toga dolazi do stvaranja novih izbojaka i

neţeljenog, prijevremenog grananja.

Ovalna štitasta uš (Lecanium nigrofasciatum) uzrokuje snaţne depresije rasta

borovnica. Ličinke ove uši izlaze u lipnju te stvaraju medonosnu rosu koja potiče

stvaranje gljiva čaĎavica na listovima i plodovima.

Ţuta uš (Fimbriaphis fimbriata) proizvodi velike količine medne rose koja uzrokuje

prljanje plodova i lišća. Ovaj nametnik se pojavljuje tijekom cvatnje.

U ekološkoj poljoprivredi se teţi očuvanju prirodne ravnoteţe, stoga su zaštitna sredstva

kraćeg učinka od onih iz konvencionalne zaštite. TakoĎer, zaštitna sredstva su manje otporna

te uglavnom imaju selektivan učinak i kraću perzistenciju. Pribjegava se prevenciji bolesti i

štetnicima te mehaničkim i biološkim mjerama zaštite bilja. Mehaničkim mjerama se radi na

skupljanju i izravnom uništavanju štetočina, uništavaju se biljni ostatci i zaraţeni dijelovi

biljke, hvataju se štetnici raznim mehaničkim preprekama. U biološke mjere se ubraja

uporaba biofungicida u vidu antagonističkog djelovanja prema bolestima i štetnicima.

Dozvoljena sredstva za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj su piretrin,

spojevi bakra u obliku bakrenog hidroksida, bakrenog oksiklorida, bakrenog oksida, bordoške

juhe i trovalentnog bakrenog sulfata, spinosad, leticin, biljna ulja, kalijev hidrogen karbonat,

kalcijev hidroksid, aluminijev silikat, kvarcni pijesak, sumpor, sumporno vapno te kalijeva sol

masnih kiselina i dr. (Lista sredstava prihvatljivih u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji,

2016.). Dozvoljena sredstva se moraju primjenjivati u razmjerima propisanih količina.

Osim navedenih nametnika, u ozbiljne štetočine u nasadu borovnica se ubrajaju ptice. Postoje

različite metode kojima se pokušavaju otjerati ptice iz nasada. U takozvane taktike

zastrašivanja, ubrajaju se postavljanje balona, reflektirajućih traka i zvučnih ureĎaja. Problem

kod takvih metoda je taj što se ptice veoma brzo naviknu na njih i prestanu se zastrašivati.

Najpouzdanija metoda za kontrolu ptica je postavljanje mreţa protiv istih. Iako zahtjeva

veliku investiciju, mreţe za zaštitu od ptica imaju vijek trajanja do 10 godina, a investicija se

isplati već u drugoj godini od postavljanja. Osim ptica, u ţivotinjske štetočine se ubrajaju i

različiti glodavci. Oni uzrokuju velike probleme u nasadu borovnica te je potrebno nasad

ograditi mreţom protiv zečeva, postaviti klopke te često kositi nasad kako glodavci ne bi

imali pogodna mjesta za skrivanje (Kuepper i Diver, 2000.).

4.7. Berba U našim klimatskim uvjetima berba je moguća od početka srpnja do kraja rujna. U prvoj

godini nasada moguć je prinos od 1 do 1,5 kg po grmu. U punom rodu prinos se kreće od 3 do

5 kg po grmu. No postoje i iznimke pa tako pojedini grmovi mogu dati i 20 kg ploda. Berba

se proteţe kroz 6 do 8 tjedana ako su zastupljene rane, srednje rane i kasne sorte (Ebert,

2008.).

Za uporabu plodova u svjeţem stanju, najčešće korištena metoda berbe je ručna berba upravo

iz razloga što takav način berbe osigurava najmanja oštećenja ploda. Beru se samo zreli

11

plodovi, karakteristične plave boje. Plodovi se odvajaju po krupnoći u više klasa. Strojna

berba se provodi ako su plodovi namijenjeni preradi voća primjerice za izradu dţemova,

sokova i sl.

Proizvodi proizvedeni prema pravilima ekološke poljoprivrede imaju pravo na ambalaţi biti

označeni eko znakom (Slika 1.).

Slika 1.: Eko znak

Izvor: www.mps.hr

Zakon o poljoprivredi (NN 30/15) i Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN

19/16) reguliraju ekološku proizvodnju i označavanje ekoloških proizvoda u Hrvatskoj.

TakoĎer ulaskom u Europsku uniju podlijeţemo i EU propisima. Bitan propis za ekološku

proizvodnju je Uredba vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju

ekoloških proizvoda.

12

5. Nutritivna vrijednost ploda

Mnoge su dobrobiti koje konzumiranje ploda borovnice donosi ljudskom organizmu.

Borovnica jača imunološki sustav, liječi bolesti grla, usta i pluća, pomaţe kod reumatoidnog

artritisa, šećerne bolesti, poboljšava cirkulaciju, koncentraciju te smanjuje rizik od raka.

Borovnice imaju antioksidativno djelovanje, usporavaju proces starenja te pomaţu u

prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Upotreba borovnica u ishrani je vrlo široka i raznovrsna. Od njih se prave dţemovi, sokovi,

sirupi, čajevi, likeri, slastice, dječja hrana, kozmetički preparati. Tanini i antocijani u bobama

borovnice smatraju se njezinim najljekovitijim sastojcima. Znanstvena istraţivanja su

pokazala da spojevi iz ploda borovnice mogu ubiti viruse i bakterije (Ljekovite biljke, 2015.).

U Tablici 2. prikazan je kemijski sadrţaj ploda borovnice izračunate na 100 g ploda.

13

Tablica 2.: Vrijednost nutrijenata na 100 g ploda borovnice

Nutrijent Mjerna jedinica Količina Energetska vrijednost Kcal 57 Ukupno bjelančevina G 0,74

Ukupno ugljikohidrata G 14,49 Ukupno masti G 0,33

– od toga: zasićene masne kiseline G 0,03 Dijetalna vlakna G 2,40

Kolesterol Mg 0,00 Voda G 84,21

Aminokiselina triptofan G 0,00 Aminokiselina treonin G 0,02

Aminokiselina izoleucin G 0,02 Aminokiselina leucin G 0,04 Aminokiselina lizin G 0,01

Aminokiselina metionin G 0,01 Aminokiselina cistin G 0,01

Aminokiselina fenilalanin G 0,03 Aminokiselina tirozin G 0,01 Aminokiselina valin G 0,03

Aminokiselina arginin G 0,04 Aminokiselina histidin G 0,01

Monosaharidi G 9,85 Disaharidi G 0,11

Polisaharidi G 0,03 Mononezasićene masne kiseline G 0,05 Polinezasićene masne kiseline G 0,15

Vitamin A IU 54,00 Vitamin B1 (Tijamin) Mg 0,04

Vitamin B2 (Riboflavin) Mg 0,04 Vitamin B3 (Nijacin) Mg 0,42

Vitamin B6 (Piridoksin) Mg 0,05 Vitamin B12 (Kobalamin) Mcg 0,00

Folati Mcg 6,00 Pantotenska kiselina Mg 0,12

Vitamin C Mg 9,70 Vitamin D IU 0,00 Vitamin E IU 0,57 Vitamin K Mcg 19,30 Kalcij (Ca) Mg 6,00 Bakar (Cu) Mg 0,06 Ţeljezo (Fe) Mg 0,28

Magnezij (Mg) Mg 6,00 Fosfor (P) Mg 12,00 Kalij (K) Mg 77,00

Natrij (Na) G 0,001 Cink (Zn) Mg 0,16

Mangan (Mn) Mg 0,34 Selenij(Se) Mcg 0,10

Izvor: http://www.tablicakalorija.com/voce/borovnice.html

14

5. Sorte Prema smjernicama iz korištene literature o ekološkom uzgoju borovnica odabrano je 10 sorti

pogodnih za takav način uzgoja.

5.1. Sorte ranog dozrijevanja

5.1.1. 'Draper'

'Draper' je sorta selekcionirana na Sveučilištu u Michiganu, SAD. Potječe prvenstveno od

vrste Vaccinium corymbosum, ali ima mali doprinos (<5%) od V. tenellum, V. ashei i V.

darrowi. Produktivna je rana sorta. Biljke su snaţne i uspravne. Izbojci su brojni, umjereno

razgranati. Bobice su umjereno velike s malim oţiljcima od branja. Plodovi su plave boje s

maškom, izvrsne arome i čvrstoće, rastu u rastresitom grozdu.

Cvijet sorte 'Duke' oprašen je 1990. godine polenom sa biljke selekcionirane na USDA-u pod

šifrom 'G751'. Kriţanje je provedeno da bi se neobično čvrst, dugotrajan plod sorte 'G751'

dobio u ranijoj sezoni kada dozrijeva sorta 'Duke'. Nakon što je sjeme proklijalo, uzgajalo se u

plasteniku jednu godinu a potom je posaĎeno na polje na Benton Harboru, Michigan. Sorta

'Draper' je selekcionirana 1995. od 77 srodnika. Izvorno selekcionirana biljka je bila

evaluirana tijekom 11 godina te vegetativno razmnoţena. Klonovi su testirani tokom 4

godine. Sve biljke su pokazale stabilne karakteristike sorte (USPP15103 P3, 2004.). Sorta je

samooplodna.

Karakteristike sorte:

Habitus:

visina grma 1.5 m

širina grma 1.0 m

raste uspravno

u jednoj vegetacijskoj sezoni obnovi 2 – 3 šibe/izbojka

duţina internodija 2 cm

List:

suţeno eliptičan

duţina 2.5 – 3.5 cm

širina 1.1 – 1.5 cm

omjer duţina/širina lista 1.8

duljina peteljke 4.5 mm

15

Cvjetovi:

vjenčić izduţen, latice srasle

čaška peterodijelna

boja otvorenog cvijeta je uglavnom bijela

cvjetova po grozdu 5 – 6

promjer cvijeta 5 – 7 mm

Reproduktivni organi:

bobice sa sjemenkama

veličina sjemenke 1x2 mm

broj sjemenki po bobici 10 – 50 kom

Zreli plod:



zaobljenost, ujednačena

boja plava

veličina oţiljka od peteljke 1.4 mm

duţina peteljke 3 – 6 mm

prosječna teţina 1.6 g

5.1.2. 'Northland'

'Northland' je sorta razvijena na Sveučilištu u Michiganu, SAD. Dobivena je kriţanjem

izmeĎu visokogrmne vrste Vaccinium corymbosum i niskogrmne vrste Vaccinium

angustifolium. Sorta je kriţana 1948. godine, selektirana 1952., predstavljena 1967. godine.

Ima ţilave stabljike otporne na lomljenje pod teţinom snijega. Grmovi ove sorte su snaţni i

umjereno se šire. Ima obilje izdanaka te zahtjeva oštru rezidbu. Daje srednje velike plodove

na kojima ostaje mali oţiljak od peteljke. Sorta ima dobru otpornost na bolesti. Samooplodna

je. Daje oko 9 kg uroda po grmu (Backyard Berry Plants).


Habitus:

visina grma 1.2 m

širina grma 1 m

umjereno širenje grma

Cvjetovi:






16



veličina sjemenke 1x2 mm


Zreli plod:

srednje veličine

boja plava

5.1.3. 'Huron'

Sorta 'Huron' dobivena je na sveučilištu u Michiganu, SAD. Geni potječu prvenstveno od

Vaccinium corymbosum dok je ostatak gena od Vaccinium darrowii (12,5 %) i Vaccinium

angustifolium (3,15 %). Sorta je ranog dozrijevanja, visoko produktivna s visokim

potencijalom trţišta svjeţeg ploda te ima mogućnost dugog skladištenja.

Biljke pod šiframa 'MU-6566' i 'G-344U' kriţane su 1991. godine od čijih je potomaka, njih

87, 1997. godine selektirana sorta 'Huron'.

Umjereno je samooplodna sorta jer za puni urod zahtjeva drugu sortu oprašivača. Dobro

podnosi kasno jesenske i proljetne fluktuacije temperature i ima izraţenu izdrţljivost na

niskim zimskim temperaturama (USPP21777 P3, 2011.).


Habitus:

visina grma 1.4 m, širina 0.9 m;

raste uspravno

u jednoj vegetacijskoj sezoni obnovi 32 - 35 šiba/izbojaka

duţina internodija 2 – 3 cm

List:

eliptično ovalan, vrh špicast, cjelovit list



omjer duţina/širina lista 2.0 cm

duljina peteljke 3 cm

Pup:

oblik obrnuto kopljast

širina pupa 2 – 3 mm

duţina pupa 4.1 – 5.3 mm

boja crvenkasto-smeĎa

17

Cvjetovi:



boja otvorenog cvijeta je bijela



duljina cvijeta 7-9 mm



veličina sjemenke 1.7 mm

broj sjemenki po bobici 20 – 50 kom (prosjek 42)

Zreli plod:




boja plavo-ljubičasta




5.1.4. 'Duke' 'Duke' se smatra najboljom sortom koja ima ranu sezonu dozrijevanja. Stvorena je u SAD-u

1987. godine. Dobivena je kriţanjem ('Ivanhoe' x 'Earliblue') x '192-8' ('E-30' x 'E11') (Ebert,

2000.). Visoko je produktivna i daje plod srednje veličine, umjereno plave boje, čvrst sa

malim, suhim oţiljkom od peteljke i prepoznatljivim okusom. Dozrijeva oko 15. srpnja. Zbog

kasne cvatnje moţe izbjeći proljetne mrazove. Ima dobru toleranciju na smrzavanje i niske

zimske temperature do -25˚C. Sorta je samooplodna (Strik i sur., 2014.).


Habitus:

visina grma 1.3 - 1.5 m

List:

eliptično ovalan

Cvjetovi:




18



broj sjemenki po bobici 10 – 50 komada

Zreli plod:


boja plava

mali oţiljak od peteljke


5.2. Sorte srednje ranog dozrijevanja

5.2.1. 'Bluecrop' 'Bluecrop' je sorta selekcionirana 1952. godine na Sveučilištu u New Jerseyju. Dobivena je

kriţanjem ('Jersey' x 'Pioneer') x ('Stanley' x 'June'). Najraširenija je sorta srednje rane sezone

dozrijevanja. Početak dozrijevanja je oko 28. srpnja. Daje visoke prinose srednje veličine

ploda. Plod je svijetloplav, čvrst, blaga okusa s malim oţiljkom od peteljke i ima dobru

sposobnost čuvanja i transporta. Ima dobru otpornost na bolesti. Podnosi zimske temperature

do -25˚C. Sorta je samooplodna. Grmovi sorte 'Bluecrop' zahtijevaju paţljivo formiranje i

redovitu rezidbu jer su stabljike nešto manje čvrstoće. Sorta je pogodna i za mehaniziranu

berbu (Weber, 2012.). Kod ove sorte prirodi su pouzdani (Phillips, 2011.).


Habitus:

visina grma 1.5 – 1.7 m

širina 1.3 m;

raste uspravno, formira otvoren grm koji se širi

List:

eliptično ovalan, vrh špicast

Cvjetovi:




cvjetova po cvatu 8 – 10



veličina sjemena 1x2 mm


19

Zreli plod:

zaobljen, ujednačen

srednje veličine

boja plava


bobice sakupljene u rastresite grozdove


5.2.2. 'Bluejay'

Sorta je predstavljena 1978. godine od Sveučilišta u Michiganu, SAD. Grmovi sorte 'Bluejay'

su jaki, uspravni i otvoreni. Ima dobru otpornost na niske temperature, zimi podnosi

temperature do -25C. Sorta je otporna na neke virusne bolesti i srednje otporna na moniliju

(Weber, 2012.). Karakterizira je brzi rast. Uspravnog je i otvorenog habitusa. Samooplodna

je. Dozrijeva u srpnju (Strik i sur., 2014.).


Habitus:


širina 0.9 - 1.2 m

raste uspravno i otvoreno

List:

eliptično ovalan

Cvjetovi:








Zreli plod:


srednje do velike bobice u rastresitom grozdu

boja svijetloplava


20

5.3. Sorte kasnog dozrijevanja

5.3.1. 'Aurora'

'Aurora' je sorta visokogrmne borovnice Vaccinium corymbosum. Selekcionirana je na

Sveučilištu u Michiganu, SAD. Produktivna je sorta koja daje plod visoke kakvoće za

plasiranje na trţište u svjeţem stanju. Grmovi su snaţni i uspravni. Izdanci su brojni i

umjereno razgranati te je plod dobro izloţen suncu. Bobice su umjereno velike, plave boje s

maškom, ukusne arome i izvrsne čvrstine. Na bobicama nakon branja ostaju sitni oţiljci.

'Aurora' nudi kasnu sezonu zrenja s visokokvalitetnim plodom. Sezona berbe počinje 5 dana

nakon sorte 'Elliott'.

Sjeme za selekciju ove sorte dobiveno je 1991. godine kada je cvijet sorte 'Brigitta' oprašen

polenom sorte 'Elliott'. Nakon što je sjeme proklijalo raslo je u stakleniku tijekom jedne

godine te je potom biljka zasaĎena na polje na Benton Harboru, Michigan. Selekcionirana je

1997. Godine iz grupe od 54 srodnika. Izvorno selekcionirana biljka procjenjivala se

uzastopno 11 godina. Nadalje su se radili klonovi vegetativnim razmnoţavanjem. Klonovi su

testirani tijekom dvije godine. Sve biljke su pokazale stabilne karakteristike sorte. Tokom

testiranja redovito je bila pod srednjim zimskim temperaturama od -20˚C što je dobro

podnosila te je zaključeno da pupoljci i drveni dijelovi ove sorte dobro podnose temperaturne

promjene u kasnu jesen i u proljeće (USPP15185 P3, 2004.). Ime je dobila po pojavi aurora

borealis (polarna svjetlost) (Phillips, 2011.).

Sorta je samooplodna. TakoĎer je moguće oprašivanje polenom sa drugih sorata visokogrmne

borovnice.


Habitus:

visina grma 1.5 m, širina 1.3 m;

raste uspravno uz umjereno širenje

u jednoj vegetacijskoj sezoni obnovi 5 – 6 šiba/izbojaka

duţina internodija 2.5 cm

List:

eliptično ovalan, vrh špicast



omjer duţina/širina lista 2.1 cm

duljina peteljke 4 mm

ţile poredane zrakasto, boja ţila zelena

Cvjetovi:




cvjetova po cvatu8 – 10

21






Zreli plod:




boja plava




5.3.2. 'Liberty'

Sorta visokogrmne borovnice 'Liberty' selekcionirana je iz grupe od 54 biljki srodnika koje su

nastale od sjemena koje je proizvedeno 1991. godine na Sveučilištu u Michiganu

oprašivanjem cvijeta sorte 'Brigetta' polenom sorte 'Elliott'. Vrlo je produktivna sorta, daje

umjereno velike bobice, plave boje s maškom, ukusne arome i izvrsne čvrstine. Na bobicama

nakon branja ostaju sitni oţiljci. Grmovi su snaţni i uspravni. Izdanci su brojni i umjereno

razgranati te je plod dobro izloţen suncu. Cvjeta u travnju. Kasno je dozrijevajuća sorta, berba

počinje otprilike 5 dana prije sorte 'Elliott' koja dozrijeva krajem kolovoza. Mogući urod po

biljci je 6 – 9 kg. Dobro je otporna na bolesti i štetnike.

Sorta je samooplodna. TakoĎer je moguće oploĎivanje polenom sa drugih sorata visokogrmne

borovnice (USPP15146 P3, 2004.).


Habitus:

visina grma 1.5

širina grma 1.2;


u jednoj vegetacijskoj sezoni obnovi 5 – 6 šiba/izbojaka

duţina internodija 2.5 cm

List:

eliptično ovalan, vrh špicast, pilast



omjer duţina/širina lista 2.1

duljina peteljke 4 mm

ţile poredane zrakasto, boja ţila zelena

22

Cvjetovi:




cvjetova po cvatu 8 – 10






Zreli plod:




boja plava




5.3.3. 'Nelson'

Sorta 'Nelson' je predstavljena od USDA (The United States Department of Agriculture)

1989. godine. Dobivena je kriţanjem 'Bluecrop' x 'g-107'('F-72' x 'Berkley'). Kasno dozrijeva,

krajem srpnja. Daje srednje velike, tamnoplave plodove slabih kiselina i slabe mogućnosti

čuvanja. Produktivna je sorta s visokim urodom. Prema Kaps i sur. (2011.) prinosi se kraću od

4 do 7.5 kg po grmu. Sorta moţe izdrţati niske temperature do -25˚C.


Habitus:



List:

eliptično ovalan, vrh špičast

Cvjetovi:








23

Zreli plod:

srednje veličine

tamnoplave boje


5.3.4. 'Elliott'

Sorta 'Elliott' stvorena je na Sveučilištu u Michiganu 1973. godine. Dobivena je kriţanjem

sorte 'Burlington' i sorte dobivene kriţanjem 'Dixi' x ('Jersey' x 'Pioneer'). Kasne je sezone

dozrijevanja, točnije dozrijeva oko 26. kolovoza. Daje plodove srednje veličine, svijetloplave,

odlične čvrstoće s malim oţiljkom od peteljke. Plodovi su skupljeni u rastresite grozdove.

Sorta je umjerenih prinosa. Sorta ima nisku toleranciju na sušu. Grmovi propadaju na

zimskim temperaturama ispod -25˚C (Weber, 2012.). Sorta je samooplodna.


Habitus:


širina grma 0.9 – 1.2 m


List:

eliptično ovalan, veliki

boja tamnozelena

Cvjetovi:







Zreli plod:


srednje veličine

boja svijetloplava


24

6. Situacija na tržištu Globalna proizvodnja borovnice kontinuirano se povećava od ranih 1990-ih, uz značajan rast

nakon 2000. godine. Drţava Washington je, kako u SAD-u, tako i u svijetu zauzela ulogu

globalnog lidera u ekološkoj proizvodnji borovnice, s 47% od ukupne proizvodnje ekoloških

borovnica u SAD-u u 2008. godini (DeVetter i sur., 2015.). Potraţnja za borovnicama na

svjetskoj razini ubrzano raste, posebice za ekološki uzgojenim borovnicama. Primjerice,

Meksiko se počinje orijentirati na ekološku proizvodnju potaknut porastom svjetske potraţnje

za ekološkim borovnicama. Unatoč tome što su borovnice relativno nepoznate na trţištu,

potraţnja za tim voćem u Meksiku raste, ali su proizvoĎači više orijentirani na izvoz. Meksiko

se okreće izvozu u Rusiju, koja je vrlo atraktivna destinacija, iz razloga što nudi pristup na

trţišta zemalja koja nisu u Europskoj uniji. Osim Meksika, Čile se ističe kao drugi najveći

proizvoĎač borovnica u svijetu. Vrhunac sezone u Čileu je od studenog do sredine oţujka, a

proizvodnja se produţuje izborom novih sorata i proizvodnjom u zaštićenim prostorima.

Veliki konkurenti čileanskoj proizvodnji su urugvajski proizvoĎači koji nastoje započeti

proizvodnju već u kolovozu. Osim Juţne Amerike, Australija je kontinent koji ima dobre

uvjete za uzgoj borovnice te se moţe primijetiti trend porasta proizvodnje. Juţna Afrika

takoĎer ima dobre uvjete za uzgoj te najviše izvoze u Europu i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Borovnice su vrlo popularne u Francuskoj, sezona im traje od svibnja do rujna. Rastuća trţišta

su Nizozemska i Belgija. U Nizozemskoj je prodaja u supermarketima povećanja za 50% u

2016. godini. U Belgiji se pokazalo da cijena proizvoda više utječe na kupovinu od zemlje

podrijetla tako da se više kupuju uvezene borovnice od onih uzgojenih u Belgiji i Danskoj.

Usprkos tome, i potraţnja i proizvodnja u Belgiji rastu. U Britaniji je suprotna situacija, tamo

se traţe borovnice uzgojene u Britaniji. Škotska je2016. Godine imala prinos borovnica

duplo veći nego godinu ranije. U Poljskoj cijene po kilogramu se kreću od 3.48 do 6.03 €.

Poljski proizvoĎači izvozom u EU mogu ostvariti cijenu od 7-8 €/kg. Ponuda poljskih

borovnica traje od srpnja do kraja kolovoza te je tamo posaĎeno puno mladih nasada pa

prinosi rastu iz godine u godinu. U Italiji je prodaja na veliko u 2016. godini doţivjela veliki

uspjeh. Urodi su bili visoki a cijene iznad prosječne i kretale su se izmeĎu 12-15 €/kg za

otkupnu cijenu proizvoĎačima za prvi val berbe koji je trajao od 24. svibnja do sredine srpnja

(Mulderij, 2016.).

U Aziji, Kina ima brzorastuće trţište borovnica. Sezona borovnica koje se uzgajaju u

zaštićenom prostoru traje od oţujka do svibnja, dok sezona borovnica uzgajanih na

otvorenom traje od lipnja do kolovoza. Cijene padaju zbog sve većeg rasta proizvodnje. Prije

4 do 5 godina borovnice su u Kini postizale cijenu od 20 € za 500 g. Najveći izvoznici u Kinu

su Urugvaj, Čile i Kanada. Proizvodnja borovnica raste u Argentini te se fokusiraju na nova

trţišta. Peruu je ciljno trţište SAD. SAD nije očekivao veliku proizvodnju u 2017. godini

zbog posljedica mraza koji ih je zadesio te se očekivao nedostatak plodova od 15. svibnja do

10. lipnja. U Izraelu potraţnja za borovnicama raste te je na trţištu već par godina

neravnoteţa izmeĎu ponude i potraţnje pa borovnice doseţu visoke cijene. Cijene na trţištu

se kreću oko 20 €/kg za domaće borovnice, 15 €/kg za uvozne i 10 €/kg za smrznute

borovnice (Bruins, 2017.).

25

U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori borovnice se uzgajaju kao dopunska kultura kod lokalnih

proizvoĎača kako bi se uravnoteţio proizvodni rizik. Od nedavno se rijetko zasaĎene površine

borovnica povećavaju i na cijelom Balkanskom poluotoku (Brazelton, 2013.).

Borovnice su 2014. godine zauzele drugo mjesto meĎu jagodastim voćem po proizvedenim

količinama u svijetu, proizvedeno je 540 milijuna kg. Prve meĎu jagodastim voćem bile su i

dalje jagode s proizvedenih 4.5 milijardi kg (Brazelton, 2014.).

Slika 2.: Grafički prikaz porasta površina pod visokogrmnom borovnicom u svijetu u ha

(1995. – 2014.)

Izvor: World Blueberry Acreage & Production, Brazelton (2014.)

Iz slike 2, koja prikazuje površine pod visokogrmnom borovnicom u svijetu, moţemo iščitati

da su se površine pod borovnicama povećavale od 1995. do 2014. godine te da se borovnice

najviše uzgajaju u Sjevernoj Americi.

26

Slika 3.: Grafički prikaz porasta površina pod visokogrmnom borovnicom u Europi u ha

(2007. – 2014.)

Izvor: World Blueberry Acreage & Production, Brazelton (2014.)

Iz slike grafičkog prikaza površine pod borovnicom visokog grma u Europi vidljivo je da su

se od 2007. do 2014. hektari pod borovnicom povećavali u cijeloj Europi (Slika 3.).

27

7. Zaključak

Na temelju proučene literature i dostupnih informacija moţe se zaključiti da uzgoj ekoloških

borovnica ima dobru perspektivu zbog porasta potraţnje na svjetskom trţištu kao i zbog

značajno viših cijena za plodove u odnosu na konvencionalne borovnice. Potraţnja za

borovnicama je velika iz više razloga, osim što je dobrog okusa, konzumiranje ploda

borovnice donosi mnoge dobrobiti ljudskom organizmu. Upotreba borovnica u ishrani je vrlo

široka i raznovrsna. Od njih se prave dţemovi, sokovi, sirupi, čajevi, likeri, slastice, dječja

hrana, kozmetički preparati i sl. Kako bi se dobio kvalitetan plod, nuţno je poznavanje

procesa uzgoja borovnice.

Na trţištu se javlja brza izmjena sortimenta borovnica za koje nema dovoljno informacija o

tome kako se ponašaju u ekološkom uzgoju. Kao najraširenije rane sorte za ekološki uzgoj

preporučuju se 'Draper', 'Northland', 'Huron' i 'Duke'. Kao sorte borovnica srednjeg vremena

dozrijevanja pogodne za ekološki uzgoj ističu se 'Bluecrop' i 'Bluejay'. Kasne sorte odlikuju se

nešto većom rodnošću, a kao najzastupljenije u ekološkom uzgoju se izdvajaju 'Aurora',

'Liberty', 'Nelson' i 'Elliott'. Sorte za ekološku proizvodnju moraju biti dobre adaptabilnosti na

ekološke uvjete i tolerantne na najvaţnije bolesti i štetnike pri čemu su plodovi vrlo dobre

kvalitete.

Potrebno je u budućnosti provoditi istraţivanja ekološkog uzgoja različitih sorti borovnica i u

Republici Hrvatskoj, a kako bi se mogle dati smjernice proizvoĎačima i u cilju što veće

konkurentnosti na trţištu.

28

8. Popis literature

1. Brazelton C. (2013.) World Blueberry Acreage and Production Report. North

American Blueberry Council

2. Brazelton C. (2014.) World Blueberry Acreage and Production Report. North

American Blueberry Council

3. Carroll J., Pritts M., Heidenreich C. (2016.) Production guide for organic blueberries.

New York State Integrated Pest Management Program. Ithaca, NY 52 stranice.

4. Cvjetković B. (2010.) Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze. Zrinski d.d.,

Čakovec

5. DeVetter W.L., Granatstein D., Kirby E., Brady M. (2015.) Opportunities and

Challenges of Organic Highbush Blueberry Production in Washington State.

HortTechnology. 25(6):796-804

6. Dujmović Purgar D., Šindrak Z., Mihelj D., Voća S., Duralija B. (2007.)

Rasprostranjenost roda Vaccinium u Hrvatskoj. Pomologia Croatica : Glasilo

Hrvatskog agronomskog društva 13(4):219-228.

7. Ebert G. (2008). Uzgoj borovnica i brusnica. Gaudeamus, Poţega

8. Kantoci D. (2009.) Uzgoj borovnice. Glasnik zaštite bilja 09(6):30-37.

9. Kaps M., Fuqua B., Odneal M. (2011.) Blueberry Variety Reports. University of

Missouri Extension

10. Kuepper L.G., Diver S. (2000.) Organic blueberry production. Attra, Fayettewille. 13

stranica.

11. Larco H., Strik C. B., Bryla R. D., Sullivan M. D. (2013.) Mulch and Fertilizer

Management Practices for Organic Production of Highbush Blueberry. II. Impact on

Plant and Soil Nutrients during Establishment. HortScience 48(12) Alexandria:

American Society for Horticultural Science. 48(12):1484-1495

12. Lista sredstava prihvatljivih u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji 2016. Izdanje

2016. Eko liburnia

13. Miličević T., Runje S., Kaliterna J. (2012.) Vaţnije bolesti borovnica. Glasilo biljne

zaštite 12(6):486-490.

14. Phillips M. (2011.) The holistic orchard: tree fruits and berries the biological way.

Chelsea Green Publishing Company

15. Strik C.B., Finn E. C., Moore P.P. (2014.) Blueberry Cultivars for the Pacific

Northwest. A Pacific Northwest Extension Publication PNW 656, 13 stranica.

16. Trehane J. (2004). Blueberries, Cranberries and Other Vacciniums. Timber Press,

Cambridge

17. Weber C. (2012.) Blueberry Variety Review. Cornell University

29

Internet stranice

1. Backyard Berry Plants

http://www.backyardberryplants.com/plants/blueberries/#Early_Season_Highbush_Bl

ueberry_Plants Pristupljeno 3. Svibnja 2017.

2. Bruins S. S. (2017.) Overwiew global blueberry market.

http://www.freshplaza.com/article/174017/OVERVIEW-GLOBAL-BLUEBERRY-

MARKET 2017. Pristupljeno 28. svibnja 2017.

3. Ljekovite biljke (2015.) http://www.ljekovite-biljke.hr/ljekovite-

biljke/borovnica/#prettyPhoto Pristupljeno 2. svibnja 2017.

4. Ministarstvo poljoprivrede www.mps.hr Pristupljeno 2.lipnja 2017.

5. Mulderij R. (2016.) Overwiew global blueberry market.

http://www.freshplaza.com/article/162507/OVERVIEW-GLOBAL-BLUEBERRY-

MARKET. Pristupljeno 28. svibnja 2017.

6. USPP15103 P3 (2004.)

https://www.google.com/patents/USPP15103?dq=aurora+blueberry&hl=en&sa=X&v

ed=0ahUKEwi-tduS-fPTAhXROSwKHVefArsQ6AEILTAB Pristupljeno 9. svibnja

2017.

7. USPP15146 P3 (2004.)


ed=0ahUKEwi-tduS-fPTAhXROSwKHVefArsQ6AEINDAC Pristupljeno 9. svibnja

2017.

8. USPP15185 P3 (2004.)


ed=0ahUKEwi-tduS-fPTAhXROSwKHVefArsQ6AEIJjAA Pristupljeno 8. svibnja

2017.

9. USPP21777 P3 (2011.)

https://www.google.ch/patents/USPP21777?dq=blueberry&hl=de&sa=X&ved=0ahU

KEwiyu9327fHTAhWBQpoKHVzTBbIQ6AEIQDAD Pristupljeno 8. svibnja 2017.

http://www.freshplaza.com/article/162507/OVERVIEW-GLOBAL-BLUEBERRY-MARKET

http://www.freshplaza.com/article/162507/OVERVIEW-GLOBAL-BLUEBERRY-MARKET

30

Popis slika i tablica Slika 1.: Eko znak ..................................................................................................................... 11

Slika 2.: Grafički prikaz porasta površina pod visokogrmnom borovnicom u svijetu u ha

(1995. – 2014.) ......................................................................................................................... 25

Slika 3.: Grafički prikaz porasta površina pod visokogrmnom borovnicom u Europi u ha

(2007. – 2014.) ......................................................................................................................... 26

Tablica 1.: Prirodni materijali za dopunsku prihranu borovnica u ekološkoj poljoprivredi ...... 7

Tablica 2.: Vrijednost nutrijenata na 100 g ploda borovnice ................................................... 13

sorte borovnica za ekoloŠki uzgoj - bib.irb.hr · prikazan ekološki uzgoj borovnica gdje su...

Documents