11. ekološki uvijeti za uzgoj voćaka_10.11.2015

8/19/2019 11. Ekološki Uvijeti Za Uzgoj Voćaka_10.11.2015

http://slidepdf.com/reader/full/11-ekoloski-uvijeti-za-uzgoj-vocaka10112015 1/6

4.11.20

EKOLOŠKI UVIJETI ZA UZGOJ

VOĆAKA

Voćarstvo - Materijali s predavanja -Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić

Ekonomska isplativostvoćarske proizvodnja:

značajan odabir

proizvodnog prostora

usuglasiti zahtjeve voćkeprema: klim tskim i

ed fskim prilik m (uvjetiklime i tla na odabranomproizvodnom područ ju)

Voćarstvo - Materijali s predavanja -Izv.prof.dr.sc.

Martina Skendrović Babojelić

Edafski uvjeti uzgoja voćaka

Apsorpcija i eksterni faktori (Giulivo, 1986.)

Zahtjevi vrste i sorte voća u odnosuna klimatske i edafske uvijete su

strogo definirani

Voćke se ne mogu prilagođavati klimi itlu određenog područja!!!

Poznavanjem vrste, sorte i podloge

prema klimi i tlu voćarski stručnjacimoraju odabrati ili odbaciti pojedina

proizvodna područja za uzgoj voćaka

Stručnjak voćar mora dobropoznavati zahtjeve voćaka premaekološkim uvjetima kako ne binapravio katastrofalnu grešku

Voćarstvo - Materijali s predavanja

-Izv.prof.dr.sc. Martina SkendrovićBaboelić

Odabir proizvodnog

područja daleko je jednostavniji u

odnosu na tlo, a

mnogo teže jeodabrati klimatske

prilike kod kojih

ćemo imati sigurnijuproizvodnju



ZAHTJEV VOĆKE PREMA KLIMI

Temperatura zraka u periodu vegetacije

Otpornost voćaka je znatno veća u periodu vegetacije

Raspon se kreće:

- od –1oC kod kivika, orah i limun

do –7oC masline

Najosjetljiviji su cvjetovi i tek zametnuti plodovi



Problem visokih temperatura u periodu

vegetacije





4.11.20

Temperatura zraka u periodu mirovanja

Oštećenje mješovitih pupova od niskih temperatura


-Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrović

Kritično niske temperature za pojedinevoćne vrste (Miljković, 1991)



Utjecaj niskih temperatura na oštećenje generativnihpupova jabuke sorte Idared i Golden delicious u %

Sorta Štrljak Stapka

Idared 15 25

G. delicious 9 19

Napomena:

Ovi podaci su zabilježeni 23. siječnja 2000. temperatura je zabilježena – 5oC i spustila se je 26. siječnja na – 20 oC, a 29. siječnja ponovo se podiglana – 5 oC



• Mnoge suptropske biljke slabo uspijevaju ili im

se tkivo oštećuje već pri temperaturama od 10oC

do 20oC - oštećenje uslijed niske temperature(eng. chilling injury ), koje se razlikuje od

oštećenja smrzavanjem (eng. frost injury )



SVJETLOST

• čimbenik koji izravno sudjeluje u tvorbi organske tvari

- apsorpcija svjetlosne energije – pretvorba u kemijski oblik (org.spojevi) – disanje – oslobađanje energije potrebne za fiziološke

procese

• Biljka = univerzalni primatelj Sunčevog zračenja - polaznakarika u hranidbenom lancu



Vjetar

za hladnog vremena vjetar snizuje temperaturu tkiva

te smanjuje otpornost voćke na niske temperature

značajno povećava evapotranspiraciju

kod brzine vjetra od 9 km/sat povećava se

evapotranspiracija za 2,2 puta, kod brzine od 16 km/sat

3,8 puta te kod brzine 24 km/sat 4,8 puta





4.11.20

pomaže oprašivanju anemofilnih voćaka

u vrijeme cvatnje djeluje štetno jer ometa let kukaca

te s time smanjuje oprašivanje entomofilnih voćaka

isušuje njušku tučka te ometa kvalitetno oprašivanje

izaziva lomljenje grana

otresa plodove sa stabla



Utjecaj vjetra može biti tako jak da debla

poprimaju nepravilan oblik sa strane od kuda

pušu jaki vjetrovi deblo u poprečnom

presjeku dobiva oblik elipse

taj podatak nam može poslužiti o

procijeni učestalosti vjetrova u dotičnom

prostoru

hladni vjetar pospješuje upalu kore

simptomi : propala ,tj. osušena kora sa

strane od kuda puše vjetar (česta pojava

u gornjoj Podravini posebice na breskvi)Voćarstvo - Materijali s predavanja


Relativna vlaga zraka

Visoka vlaga smanjuje transpiraciju

Smanjuje opskrbu biogenih

elemenata koji se transportiraju

ksilemom - kalcij

Povećava infekcije gljivičnim

bolestima

Povećava mrežicu plod kod zlatnog

delišesa

Niska relativna vlaga utječe na

evapotranspiraciju Voćarstvo - Materijali s predavanja


Baboelić

VODA U TLU• Podjela Hrvatske prema hidrotermičkim koeficijentima (Granične

vrijednosti hidrotermičkog koeficijenta po Popovu)

Hk Potrebe za natapanjem

>1,4 Nije potrebno natapanje, što više, vlage može biti i suviše

1,1-1,4 Natapanje je potrebno u slučajevima kada se Hk približava

donjoj vrijednosti. Zavisno od Hk, djelotvornost natapanja može

biti do 20%

0,8-1,1 Izražena je potreba za natapanjem, čija djelotvornost može biti

50-100%

0,5-0,8 Natapanje je neophodno potrebno ako se želi postići

zadovoljavajući prirod i kvaliteta voća

<0,5 Ne može se govoriti o suvremenoj voćarskoj proizvodnji bez

obilnog natapanja jer se uz natapanje postižu 2-3 puta veći

prirodi



Visoka podzemna voda štetno djeluje na rast voćaka

Pospješuje gušenje korijena

Pojavljuju se simptomi žutice (žućenje lišća)

Rast je slab ako je O2 ispod 8%, CO2 5-6%

Dolazi do gušenja korijena, ugušeni korijen miriše na

acetaldehid – miris po trulom voću

U tlu prevladavaju reduktivni procesi



Odnos vode i zraka idealan je ako je u tlu 75-85% vode

Nivo podzemne vode je štetan ako je voda iznad 120 cm

od površine tla

propusnost vode u tlu (H. Rebour):

1. Prikladna 15-20 cm/h

2. Nepovoljna 5-10 cm/h

3. Nepovoljna 30-50 cm/h





4.11.20

TLO



TLO Reakcija tla

Reakcija tla je bitna za sorpciju biogenih elemenata od

strane biljke

Sorpcija u alkalnim uvjetima

Sorpcija u kiselim uvijetima

Zastupljenost biogenim elementima



Granične vrijednosti reakcije tla

• pH<4,5: jako kiselo

• pH 4,5-5,5: kiselo

• pH 5,5-6,5: slabo kiselo

• pH 6,5-7,2: neutralno

• pH > 7,2 alkalno (bazično)



Utjecaj pH na pristupačnost biogenihelemenata u tlu (Bergamini, 1980.)



Prema Linku, tla koja u sebi imaju 10-15 mg P2O5 i

K2O/100g tla dobra su za voćarsku proizvodnju

Sinergizam

- pojava kada jedan biogeni element povećava

sorpciju drugih elemenata

Antagonizam

- djeluje suprotno, višak jednog elementa u tlu

smanjuje sorpciju drugog elementa



Antagonistički i sinergistički odnos elemenata kao faktorkvalitetnije opskrbe biogenim elementima





4.11.20

Fizikalna svojstva tla

Od fizikalnih svojstava teksturni sastav ima bitnu ulogu za

uspješnu proizvodnju

Kategorija čestica te njihov odnos bitan je kod odabiravoćnih vrsta

Čestice gline, odnosno sekundarni minerali u svojim

međulamelnim prostorima zadržavaju kalij

Otpuštanje kalija iz međulamelarnih prostora ima bitnu

ulogu u plodnosti tla



Također se na koloide gline bolje veže voda te tla sa

povoljnim odnosom gline i praha bolje akumuliraju vodu

u tlu

Na koloide tla vežu se i herbicidi te u tlima povoljne

strukture imamo manju rizičnost od štetnog djelovanja

herbicida na voćke

Gušenje korijena (asfikcija) veća je na tlima koja sadrže

veše montmorilonita, a manja u tlima gdje prevladavaju

kaolinit i ilit



Ilit je sekundarni mineral koji najlakše iz međulamelarnog

prostora otpušta kalij

Općenito sekundarni minerali manje disperzije bolje na sebe

vežu vodu

Za voćarsku proizvodnju poželjna su tla gdje prevladava ilit



PREMA TRENTINU ZA VOĆKE JE PRIKLADNO TLOSLJEDEĆE TEKSTURE

KATEGORIJA

ČESTICA

JEZGRIĆAVE

VOĆKE

KOŠTIĆAVE VOĆKE

GLINA I PRAH 45% 30%

PIJESAK 30% 35%

VAPNO 15% 25%

HUMUS 10% 10%



Zbitost tla

Gruzdjev je pokušao ocijeniti prikladnost tla za uzgoj

voćaka (mjerena dinamometrom)

-30 kg/cm povoljna

-30-60 kg/cm manje povoljna

-preko 60 kg/cm nepovoljna



Fiziološki aktivno vapno u tlu

Izaziva fero-klorozu

Simptomi žućenja plojke s tim da se zelena boja

zadržava uz nervaturu plojke

Voćarstvo - Materijali s predavanja -

Izv.prof.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić



4.11.20

Utjecaj vrsta i tipa tla na rasprostranjenost

korijenovog sustava



Simptomi se javljaju kod:

Jabuka 12% f. a. v.

Kruška na dunji 1-2%

Kruška na kruški 8-10%

Breskva na breskvi 5-6%

Breskva na šljivi 10-15%

Šljiva na šljivi 15-20%



Toksične soli u tlu

1. Slabo topive bezopasne CaCO3 i CaSO4

2. Štetne neutralne Na2SO4, MgSO4, NaCl, MgCl2, CaCl2

3. Štetne alkalne Mg(HCO3)2, MgCO3, NaHCO3, Na2CO3



Temperatura tla

Rast korijena otpočinje kod temperature tla:

Šljiva 2-5oC

Jabuka, kruška 5-8oC

Breskva 5-12oC

Smokva 9-10oC

Agrumi 16-18oC

Optimalna temperatura za rast korijena je 15-25oC





11. ekološki uvijeti za uzgoj voćaka_10.11.2015

Documents