21. studenog, 2011. Broj 38 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Privatni kapital za hrvatske ekonomiste nije tema

Tjedni newsletter

2 1 . s t u d e n o g , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   3 8   /   2 0 1 1 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 242,50 -1,42 7,391

2. Atlantic grupa ATGR-R-A 500,00 -0,80 6,523

3. Adris grupa P ADRS-P-A 215,00 0,94 3,050

4. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.081,00 -1,64 1,349

5. AD Plastik ADPL-R-A 104,10 -0,86 1,339

6. Dalekovod DLKV-R-A 137,50 -7,36 1,256

7. Ledo LEDO-R-A 5.400,00 -3,49 1,198

8.  Belje BLJE-R-A 97,00 -2,08 1,186

9. Zagrebačka banka ZABA-R-A 43,46 -2,32 1,110

10. Končar EI KOEI-R-A 509,99 -0,03 1,020

Burza politiku ne zanimaNa Zagrebačkoj burzi vlada opće stanje rezignacije, indeks Crobex već dva mjeseca “titra” između 1800 i 1850 bodova, s tim da je zadnjih dana ponovo u silaznoj fazi. No šira slika pokazuje puno goru situaciju, Zagrebačka se burza vredno-vanjem hrvatskoga kapitala već pune tri godine ne uspijeva odlijepiti od vrlo niske razine na koju je pala nakon velikog potonuća 2008. godine. Nema kupaca, nema novaca. Nema ni poticaja ni interesa vlasti, ni izvršne ni monetarne. Za hr-vatsku državu, za društvo u cjelini, kapital i tržište kapitala

uopće nisu tema razgovora. Primjerice, na nedavno održa-nom savjetovanju hrvatskih ekonomista u Opatiji stanje na burzi niti jedan govornik nije niti spomenuo, a okrupnjava-nje privatnog kapitala kao lokomotiv rasta i zapošljavanja hrvatskim je ekonomistima potpuno strano.

Dom holding opet promijenio imeDok hrvatski Crobex struže po dnu već pune tri godine, referentni europski i svjetski indeksi ipak su, unatoč svim problemima zadnjih mjeseci, dohvatili razine od prije kri-ze 2008. I na ZSE-u strani se kapital konsolidira. Tako je svoju vlasničku i organizacijsku transformaciju dovršio Dom holding, kojim se još trguje pod starom oznakom njegova prednika Korifeja, a koji se od prošloga tjedna ponovo zove sasvim drukčije - Valamar Adria holding. Njegov natpolovični vlasnik je Valamar grupa d.d., izravno sa 38,89 posto, i neizravno preko tvrtke Epima d.o.o. sa još 15,15 posto. Nominala dionica je po novome 50,00 kuna, a kapital 373,36 milijuna kuna.

Indeks Zagrebačke burze jedan je od rijetkih u svijetu koji se pune tri godine nije oporavio od sloma 2008., no poticaja da se to stanje promijeni nema

Zagrebačka burzaod 11.11. do 18.11.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.811,05 -1,82

CROBEX10 1.000,77 -1,37(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 18.11. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 11.11.2011.)

21. studenog, 2011. Broj 38 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Europske obveznice  ‘toksična aktiva’‘Dobrovoljni’ otpis polovice državnog duga Grčke, koji onemogućuje naplatu osiguranja, doveo je do rasprodaje vrijednosnica svih europskih država i banaka

Urušavanje eurozoneKako je u petak javio New York Times, financijske insti-tucije po cijelom svijetu rasprodaju obvezice europskih država i odbijaju kupovati nove obveznice zemalja poput Španjolske i Italije. Mnoge su također odlučile da neće obnoviti svoje kratkoročne zajmove europskim bankama, pozajmice nužne za svakodnevno poslovanje tih banaka. Započeo je masovni i panični bijeg od europskih držav-nih obveznica: rasprodavala ih je Royal Bank of Scotland

kao i nizozemski mirovinski fondovi. Početkom ovoga mjeseca i japanski Kokusai Asset Management riješio se gotovo milijarde dolara talijanskog jav-nog duga.

Američke banke istodobno povlače dospjele depozite čak i iz najsolidni-jih europskih banaka pa je tako Van-guardov Prime Money Market Fund odlučio povući 114 milijardi dolara iz Rabobanke premda ona ima rejting AAA. Vrijednosni papiri europskih dr-žava i banaka postali su “toksična akti-va” baš kao što su to 2008. bili ame-rički derivati izvedeni iz hipotekarnih zajmova danih dužnicima bez kreditne sposobnosti (tzv. subprime).

Neplanirana posljedica dogovoraRasprodaja obveznica dogodila se jednim dijelom i kao neočekivana i ne-planirana posljedica načina na koji je Europska Unija 27. listopada dogovo-rila restrukturiranje grčkoga državnog duga. Naime, budući da je odlučeno kako će privatni vjerovnici “dobrovolj-no” prepoloviti svoje potraživanje od Grčke, to znači da oni ne mogu napla-titi svoje “police osiguranja” toga duga, CDS-ove (credit default swap), odno-sno da se uopće ne mogu osigurati ne samo od grčke nego od ogluhe bilo koje države. A ako se ne mogu osigu-rati od gubitka, onda im je najpamet-nije ni ne kupovati takve vrijednosne papire, odnosno brzo prodati one koje imaju.

Rasprodaja je naglo spustila cijene obveznica europskih država, te povisi-la tražene prinose, pa je tako prošli tje-dan prinos na talijansku 10-godišnju obveznicu preskočio kritičnih sedam posto. Do sporazuma od 27. listopada tom se obveznicom trgovalo uz prinos od 5,77 posto. Slično se dogodilo i sa španjolskom obveznicom, njezin je prinos u manje od mjesec dana skočio sa 5,31 na 6,35 posto. Naglo su se

Cijena osiguranja državnog duga

 CDS, bazični bodovi,  za USD 5-god. obveznice17. studenoga 2011.

DRŽAVA BAZIČNI BODOVI

Grčka  7892

Portugal  1080

Irska 731

Mađarska 590

Italija 562

Hrvatska 549

Španjolska 478

Slovenija 452

Rumunjska 447

Bugarska 404

Letonija 360

Latvija 355

Belgija  340

Slovačka 294

Poljska 287

Francuska 227

Austrija 214

Estonija 185

Japan 116

Njemačka 95

21. studenog, 2011. Broj 38 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 15/02/2012 99,96 / 0,40 -0,070 / 0,298 18. 11.

Njemačka 2 godine

0,250 13/12/2013 99,57 / 0,47 -0,045 / 0,022 18. 11.

Njemačka 10 godina

2,250 04/09/2021 102,52 / 1,97 -0,670 / 0,074 18. 11.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 99-28+ / 2,01 -0-14+ / 0,050 18. 11.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 113,76 / 3,99 0,658 / -0,078 18. 11.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 976,92 / 0,00 3,330 / n. p. 18. 11.

Japan 10 godina 1,000 20/09/2021 100,53 / 0,95 0,117 / -0,013 18. 11.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 113,10 / 2,25 -0,235 / 0,024 18. 11.

Tema tjedna

Ni ‘dobrovoljno’ opraštanje duga Grčkoj ne odvija se glatko. Na otpis pristaje samo 70 do 80 posto vjerovnika pa prijeti opasnost da dogovor ne prođe

povisile i cijene CDS-ova za te obveznice (vidi tablicu).

MMF stavio pomoć na čekanjeNi “dobrovoljno” opraštanje duga Grčkoj ne od-vija se glatko. Kako sada stvari stoje, na oprašta-nje pristaje 70 do 80 posto privatnih vjerovnika (na MMF i Europsku centralnu banku se ono ne odnosi), što znači da prijeti ozbiljna opasnost da dogovor ne prođe. To je nehotice analitičarima otkrio čelnik Instituta za međunarodne finan-cije koji okuplja i predstavlja grčke vjerovnike. Ni MMF još nije odlučio odobriti Grčkoj isplatu sljedeće tranše dogovorene pomoći.

MMF-ov glasnogovornik rekao je u petak da će MMF “nastaviti s provedbom dogovora tek kad Grčka osigura široku političku potporu za provedbu novog ekonomskog programa”, odno-sno drastično rezanje državne potrošnje i pro-daje državne imovine. Za provedbu tog progra-ma novi grčki premijer ima tri mjeseca, ali već sredinom prosinca Grčkoj je za preživljavanje potrebno novih osam

milijardi eura pomoći, od čega MMF treba dati 2,2 milijarde.

Pritisci na ECBPrivatne financijske institucije rasprodaju europ-ske državne zadužnice, no nema ih tko kupiti pa ih kupuje Europska centralna banka. Novac koji emitira ECB odmah i sterilizira, kako ne bi došlo do povećanja količine novca u optjecaju i inflaci-je. No, sada Europi ionako prijeti stagnacija i de-flacija pa rastu pritisci na ECB da se sredstvima monetarne politike odupre neželjenom razvo-ju događaja, onako kako to čine američki FED i Banka Engleske.

Nijemci se za sada tome još uvijek uspješno odupiru smatrajući to nezakonitim i nedopusti-vim, no čini se da je samo pitanje vremena kad će razvoj krize pregaziti i taj rigidni postulat europske monetarne doktrine. Europske banke, naime, moraju dogodine refinancirati 485 mili-

jardi svojih dugova, a od srpnja ove godine do danas uspje-le su naći tek 10,5 milijardi.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

21. studenog, 2011. Broj 38 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Indikatori pretskazuju Americi rast u 2012.

Vesele i mali pomaciPremda je protekli tjedan za američke burze bio najgori u zadnja dva mjeseca, i makar je u zraku još uvijek puno ne-izvjesnosti, osobito oko toga kako će se rasplesti europska dužnička kriza, američki su burzovni analitičari ipak op-timistični. Nešto od tog optimizma osjetilo se već u petak kada je Dow Jones Industrial Average nakon tjednog roller coastera dan završio sa plus 0,25 posto. Najviše razloga za optimizam, međutim, daju pretskazujući ili prethodeći (eng. leading) američki makroekonomski indikatori.

Kako u Sjedinjenim Državama svaka pojava ima svoj in-deks, tako postoji i Index of Leading Economic Indicators (LEI) koji obuhvaća sve važnije gospodarske pokazatelje, a taj je indeks u listopadu u odnosu na rujan poskočio za 0,9 posto - nije puno, ali u postojećim prilikama ulagače razvesele i male stvari. Još je važnije da je rast nadmašio očekiva-nja, koja su se u prosjeku kretala oko 0,6 posto. I, najvažnije: LEI je pora-stao i šesti tjedan uzastopno!

Dobar signal za 2012.U listopadu je poraslo devet od deset komponenti indeksa. Skočio je broj izdanih građevnih dozvola, popravio se spread između kamata na dugoročne i kratkoročne kredite, produljio se rad tvornica, smanjio broj zahtjeva za socijalnu pomoć za nezaposlene. Negativan je bio samo doprinos indeksa isporuka opskrbljivača... No glavno je da se LEI kretao u pravom smjeru, što analitičarima signalizira da će se ame-ričko gospodarstvo vjerojatno širiti i jačati i u sljedećoj godini.

Popravila su se i indeks očekivanja američkih potrošača koji izrađuje Sveučilište Michigan: taj se indeks popravio sa 51,8 u listopadu na 56,2 u studenome, ali još uvijek je dosta ispod vrijednosti iz prosinca 2007.

Američki indeks prethodećih makroekonomskih pokazatelja LEI porastao je i šesti mjesec uzastopno i nadmašio očekivanja Wall Streeta

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.215,65 -48,20 -3,81

Dow 11.796,16 -357,52 -2,94

Nasdaq 2.572,50 -106,25 -3,97

S&P 400 861,04 -31,02 -3,48

S&P 600 399,86 -12,22 -2,97

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.362,94 -182,44 -3,29

DAX (Njemačka) 5.800,24 -256,79 -4,24

CAC 40 (Francuska) 2.997,01 -152,37 -4,84

FTSE (Italija) 16.004,36 -528,14 -3,19

Eurofirst 950,95 -33,67 -3,42

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.374,91 -139,56 -1,64

Hang Seng (Hong Kong) 18.491,23 -645,94 -3,38

Shanghai (Kina) 2.416,56 -64,52 -2,60

NSE 50 (Indija) 4.905,80 -263,05 -5,09

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.892,44 -384,41 -3,13

Bovespa (Brazil) 56.731,34 -1.815,63 -3,10

Bolsa (Meksiko) 36.284,20 -1.271,45 -3,39

IPSA 40 (Čile) 4.265,31 -72,52 -1,67

Popravila su se i očekivanja američkih potrošača, koja istražuje Sveučilište Michigan, no još uvijek su znatno ispod onih iz 2007.

21. studenog, 2011. Broj 38 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

prosinac ‘11. 97,79 -1,44

Nafta Brent crude (USD/barel)

prosinac ‘11. 107,58 -5,62

Ulje za loženje (USD/galon)

prosinac ‘11. 3,05 -4,39

Prirodni plin (USD/mm btu)

prosinac ‘11. 3,32 -6,74

RBOB benzin (USD/galon)

prosinac ‘11. 2,49 -4,60

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

prosinac ‘11. 612,00 -3,70

Soja  (¢US/bušel)

studeni ‘11. 1.171,50 +0,56

Žito (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 596,50 -0,03

Zob  (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 304,00 -5,66

Riža  (USD/CWT)

studeni ‘11. 14,71 -2,90

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

studeni ‘11. 1.725,80 -3,54

Srebro (USD/unca)

studeni ‘11. 31,49 -7,63

Bakar  (¢US/libra)

studeni ‘11. 340,45 +0,31

Svjetske burzovne cijene metala

Zagušeni ponudomVelika razlika između cijene nafte u SAD-u (gdje je referentan tip West Texas Intermediate - WTI) i nafte u ostatku svijeta (gdje kao benchmark služi tip Brent), koja je u jednom tre-nutku dosezala i 30 posto i izazivala velike špekulacije, ovih se dana brzo topi.

Naime, američka je (kontinentalna) nafta bila jeftinija od svjetske budući da je ponuda na spot-tržištu u Cushingu u Oklahomi bila veća od potražnje, a nije se mogla transportirati dalje prema drugim kupcima i do rafinerija na obali Meksičkog zaljeva, koje su bile prisiljene prerađivati uvoznu sirovu naftu.

Od Kanade do TeksasaPostojeći su naftovodi, naime, transportirali naftu samo pre-ma Cushingu, a niti jedan iz Cushinga. No u srijedu je Co-nocoPhillips priopćio da svoju tvrtku Seaway Crude Pipeline Company prodaje kanadskoj kompaniji Enbridge, a Kanađani su objavili da će okrenuti smjer transporta nafte postojećim naftovodom, tako da će do proljeća sljedeće godine 150.000 barela nafte na dan teći od Cushinga prema obali Teksasa.

Nakon tih objava cijena WTI nafte naglo je skočila i približila se cijeni nafte Brent. Sve to događa se samo par tjedana nakon što je američki State Department priopćio da će iznova razmotriti zahtjev za gradnju kontroverzno-ga naftovoda Keystone kojim bi se do Cushinga, a potom i do Meksičkog zaljeva, dopremala kanadska nafta proi-zvedena iz bitumenskog pijeska.

WTI nafta bila je jeftinija jer se iz unutrašnjosti SAD-a nije mogla transportirati do rafinerija na obali, no iduće godine to će se promijeniti

Commodities

 Nestaje razlika u cijeni WTI i Brent nafte

Keystone naftovod

Predloženo proširenje naftovoda

Hardisty

Calgary

Edmonton

Regina

Bismarck

Winnipeg

Pierre

Lincoln

Topeka St. Louis

Oklahoma City

Austin

Chicago

Springfield

Helena

Steele City

Cushing

PatokaWood River

Port ArthurHouston

21. studenog, 2011. Broj 38 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 IEA: Proizvodnja nafte stagnira, cijena leti u neboU svojem najnovijem World Energy Outlooku, Svjetska agencija za energiju upozorava da proizvodnja konvencionalne nafte više neće rasti

Cijena prema 210 dolaraPrije nekoliko dana Međunarodna agencija za energiju IEA (International Energy Agency) objavila je svoju pu-blikaciju World Energy Outlook za 2011. godinu u kojoj je iznijela predviđanje da će potražnja za naftom do 2035. godine porasti na 99 milijuna barela na dan. U sažetku na početku studije stoji:

“Pritisci na naftnim tržištima kratkoročno bi mogli osla-biti zbog sporijeg ekonomskog rasta u svijetu i očekivanog povratka Libije na tržišta, ali trendovi i na strani potražnje i na strani ponude održavaju pritisak na cijene. Mi pretpo-stavljamo da će prosječna uvozna cijena nafte ostati visoka i da će se 2035. približiti iznosu od 120 dolara za barel (u dolarima iz 2010, a nominalno iznosu od 210 dolara za barel), dok će se zadržati velika kole-bljivost cijena.

Cjelokupno neto povećanje potražnje za naf-tom doći će iz transportnog sektora u zemljama u razvoju, budući da će ekonomski rast povećati potražnju za osobnom pokretljivošću i prijevo-zom robe. Potražnja za naftom tako će se (isklju-čujući biogoriva) povisiti sa 87 milijuna barela na dan u 2010. na 99 milijuna barela na dan u 2035.”

Naftni vrhunac je stvarnostPogledajmo što doista znači ta procjena o 99 milijuna barela na dan (ili 1.145,83 barela u sekundi). Po-jašnjenje donosi sljedeći ulomak studije:

“Trošak proizvodnje nafte povećava se budući da su kompanije, u nastojanju da nadomjeste iscrpljene kapaci-tete i zadovolje povećanu potražnju, prisiljene okretati se sve težim i skupljim izvorima. Proizvodnja konvencional-ne sirove nafte - najveće pojedinačne komponente ponu-

de - zadržat će se na današnjoj razini prije nego što se do 2035. lagano snizi na 68 barela na dan.”

Drugim riječima, Međunarodna agencija za energi-ju potvrdila je svojom najnovijom studijom da je vađenje konvencionalne nafte dosegnulo svoj povijesni vrhunac i da više neće rasti, a da će jaz od 31 milijuna na dan morati popuniti nekonvencionalni izvori! Uz cijenu od 120 dolara na dan, za spretne poduzetnike to čini tržište od 3,7 mili-jardi dolara na dan.

Nekonvencionalni izvoriŠto IEA misli, otkud će stići tekući nadomjestak za obič-nu naftu? Prema projekcijama agencije, do 2035. više će se

nego udvostručiti, na 18 milijuna barela na dan, proizvodnja tekućeg goriva iz plina, dvaput će se povećati i vađenje iz nekonvencionalnih izvora (bitumenski pijesak, duboko podmorje, polarni krug...) na 5 mil. b/d, dok će se proizvodnja bio-goriva utrostručiti na 4 mil. b/d. No, brojni ana-litičari upozoravaju da je to nemoguće.

Da bi za 31 milijun barela na dan poveća-li proizvodnju obične, relativno lako dostupne nafte, ljudima je trebalo 40 godina! A IEA tvrdi da će se proizvodnja iz puno teže dostupnih izvora povećati za istu količinu u upola manje vremena... Ta procjena jednostavno nije vjero-

dostojna, no ohrabruje da IEA barem više ne skriva naftni vrhunac. A i za održavanje postojeće proizvodnje konven-cionalne nafte bit će potrebna golema ulaganja.

Prema Outlooku, da bi se projekcije do 2035. ostvarile, bit će nužne investicije od 1,5 bilijuna dolara na godinu, od čega po 100 milijardi dolara godišnje u naftna polje na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi.

Istraživanja / studije