17. listopada, 2011. Broj 33 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Što čekaju hrvatski mirovinci?

Tjedni newsletter

1 7 . l i s t o p a d a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   3 3   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 10.10. do 14.10.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.823,50 0,07

CROBEX10 1.007,14 0,34

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Belje BLJE-R-A 86,00 -4,44 29,058

2. Hrvatski telekom HT-R-A 248,00 1,97 16,293

3. Atlantska plov. ATPL-R-A 408,77 -1,23 2,824

4. Dom holding KORF-R-A 72,89 10,66 2,690

5. AD Plastik ADPL-R-A 103,76 3,65 2,413

6. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.045,21 -3,22 2,040

7. Croatia osig. P CROS-P-A 4.800,01 -12,73 1,670

8. Ingra INGR-R-A 9,11 1,22 1,668

9. Podravka PODR-R-A 258,30 3,28 1,624

10. Adris grupa P ADRS-P-A 204,50 0,74 1,531

U biznis nema tko uložitiProšloga tjedna američki indeks S&P zabilježio je najveći tjedni rast od srpnja 2009. godine; njemački Dax odskočio je od zadnjeg minimuma 17,64 posto... Indeks Zagrebačke burze Crobex, međutim, od dna se pomaknuo za mizer-nih 1,99 posto. U Hrvatskoj, očito, nema tko kupovati hr-vatske dionice niti podržati ulagače u hrvatska poduzeća pa je ukupna vrijednost hrvatskog biznisa uvrštenoga za ZSE pala ispod iznosa koji fizičke i pravne osobe čuvaju za džeparac, oročen u hrvatskim bankama. No tko bi uopće

mogao kupovati dionice pokraj uspaničenih građana i po-duzeća u najvećoj krizi u zadnjih 70 godina? Jedini koji to stvarno može su - kao i drugdje u svijetu! - mirovinski fon-dovi, no hrvatski mirovinski fondovi daju 67,15 posto nov-ca državi, a kad kupuju kapital - kupuju ga u inozemstvu.

Veličina nije presudnaU hrvatske dionice hrvatski su mirovinski fondovi uložili niti šest milijardi kuna, a u inozemne dionice i fondove če-tiri milijarde. U domaće otvorene investicijske fondove, u kojima rade hrvatski stručnjaci koji tim istim mirovincima uplaćuju doprinose, uložili su upola manje novaca nego u inozemne otvorene investicijske fondove, pritom još vje-rojatno pod upravljanjem njihovih inozemnih vlasnika: 0,7 prema 1,6 milijardi kuna. Znamo, mirovinci smiju ulagati samo u velike fondove, no kako će skromni domaći fondo-vi postati veliki - ako njihovi vlastiti mirovinci neće u njih ulagati? Pritom, nema nikakvog jamstva da će veći fond biti uspješniji ili sigurniji od manjega, važna je transparen-tnost, urednost i stručnost, a ne veličina.

Hrvatski mirovinski fondovi ulažu u državnu potrošnju četiri puta više nego u domaću industriju pa nije čudo da se ZSE ne uspijeva odlijepiti od dna

17. listopada, 2011. Broj 33 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Presudni tjedan za EuropuU nedjelju bi europski politički čelnici napokon trebali predstaviti cjelovito i sveobuhvatno rješenje za europsku dužničku krizu

Master-plan za krizuOvo je ključni tjedan za rješavanje europske dužničke kri-ze: europski dužnosnici okupljeni prošloga tjedna u Parizu navodno su se suglasili “da će poduzeti sve mjere potrebne za stabilizaciju europskog financijskog sustava» i zaustaviti bujanje i širenje problema, a svoj grandiozni plan predsta-vit će u nedjelju 23. ovog mjeseca na sastanku u Bruxelle-su. Pritisci na EU da požuri s rješavanjem krize stižu sa svih strana, iz Amerike od predsjednika Obame i ministra financija Geithnera, iz Međunarodnog monetarnog fonda, iz Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja u razvoju, ponajviše da se znatno poveća i ojača europski fond za financijsku stabilizaciju i kapitaliziraju banke ugrožene ulaganjima u državne obveznice zemalja južnog europskog oboda.

Prošloga tjedna nekoliko je događaja zaoštrilo europ-sku dužničku krizu. Nakon Fitcha i S&P je snizio rejting Španolskoj, što je svjetla reflektora skrenulo s Grčke

Francuska     Dug u odnosu na BDP 81,7%    Nezaposlenost u srpnju 2011. 9,4%    S&P rejting AAA

Njemačka     Dug u odnosu na BDP 82,3%    Nezaposlenost u srpnju 2011. 6,2%    S&P rejting AAA

Grčka     Dug u odnosu na BDP 142,8%    Nezaposlenost u ožujku 2011. 15,9%    S&P rejting CC

Irska     Dug u odnosu na BDP 96,2%    Nezaposlenost u srpnju 2011. 14,8%    S&P rejting BBB+

Italija     Dug u odnosu na BDP 119%    Nezaposlenost u rujnu 2011. 6,6%    S&P rejting A

Portugal     Dug u odnosu na BDP 93%    Nezaposlenost u srpnju 2011. 12,2%    S&P rejting BBB-

Španjolska     Dug u odnosu na BDP 60,1%   Nezaposlenost u srpnju 2011. 20,4%    S&P rejting AA

17. listopada, 2011. Broj 33 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 11/01/2012 99,97 / 0,36 0,020 / -0,080 14. 10.

Njemačka  2 godine

0,750 13/09/2013 100,17 / 0,66 -0,075 / 0,040 14. 10.

Njemačka  10 godina

2,250 04/09/2021 100,46 / 2,20 -0,830 / 0,094 14. 10.

SAD 10 godina 2,125 15/08/2021 98-29½ / 2,25 -0-18 / 0,064 14. 10.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 110,16 / 4,43 0,191 / -0,024 14. 10.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 940,77 / 0,00 -5,064 / n. p. 14. 10.

Japan 10 godina 1,100 20/09/2021 99,88 / 1,02 0,036 / -0,004 14. 10.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 109,93 / 2,61 -0,445 / 0,048 14. 10.

Tema tjedna

i usmjerilo na tu zemlju. Španjolska je pala za jednu prečku na bonitetnoj ljestvici ponaj-više zbog vladina neuspjeha da smanji prora-čunski deficit s previsokih devet na planiranih šest posto. Nakon snižavanja rejtinga, prinos na španjolske 10-godišnje zadužnice ponovo je skočio na 5,24 posto. Španjolska bilježi i ustrajnu katastrofičnu razinu nezaposlenosti od čak 21 posto, daleko najvišu u Europi te prezaduženost stanovništva koje je masovno ulagalo u nekret-nine na vrhuncu manije. Tako da javni dug od relativno niskih 60,1 posto BDP-a ne daje pravu sliku financijskog stanja zemlje.

Gubici već proknjiženiDrugi impuls zaoštravanju europske dužnič-ke krize dala su javna razmišljanja upućenih stručnjaka i dužnosnika EU kako će privatni kreditori morati otpisati, odnosno oprostiti Grčkoj puno veći dio svojih potraživa-nja nego što su to učinili sporazumom iz srpnja (u jednoj varijanti 21 posto). Grčke 10-godišnje obveznice sada se ne mogu prodati za više od 40 centi za euro i mnogi su vjerovnici u svojim knjigama već proveli u cijenu, što znači

da su trajno “realizirali” gubitke. S druge strane, analiza washingtonskog Instituta Peterson, o kojoj pišemo na 6. stranici, pokazuje da bi Grčka mogla servisirati svoj dug i prema postojećem dogovoru, ali da bi za to morala postići primar-ni proračunski suficit veći od šest posto, za što mnogi analitičari ne vjeruju da je realno.

Također, u javnost je procurilo da bi se od eu-ropskih banaka moglo tražiti da povećaju svoj osnovni jamstveni kapital s dosadašnjih šest na devet posto bilance.

Traži se politički konsensProšloga tjedna predsjednik ECB-a na odlasku Trichet upozorio je da kriza postaje sistemska, a britanski premijer Cameron rekao je da euro

zona ima još samo koji tjedan vremena da riješi krizu. Sve je to pridonijelo jačanju osjećaja hitnosti, no europska je kriza široka i kompleksna. Potrebno je restrukturirati grčki dug, rekapitalizirati banke i od nepovjerenja tržišta zašti-titi ostale državne dužničke papire. No, europski politički vođe još nisu pokazali da su suglasni oko načina kako bi se to sve učinilo.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Grčke 10-godišnje obveznice prodaju se za samo 40 centa za euro i mnoge su europske banke tu vrijednost već proknjižile u bilancama

17. listopada, 2011. Broj 33 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

 Bankama su problem kratkoročni dugovi

Zašto je propala DexiaDa bi mogle eventualno otpisati grčki dug, mnoge europ-ske banke trebaju biti rekapitalizirane. To najbolje poka-zuje slučaj Dexije, banke koja je propala premda je prošla testove kao jedna od najboljih, i premda je imala “samo” tri milijarde eura grčkih obveznica u bilanci. Europskim bankama, naime, nije najveći problem nedostatni jamstve-ni kapital, u mnogim slučajevima za njih je puno opasnije što imaju goleme kratkoročne dugove, a u krizi banke po-staju previše uspaničene da bi jedna drugoj lako i brzo posuđivale novac i nadomiještale podmirene kratkoroč-ne obveze.

Prema nedavno objavljenim po-dacima Europske uprave za banke, 90 banaka obuhvaćenih nedavnim testom otpornosti na šokove trebalo je podmiriti nevjerojatnih 4.772 mi-lijardi eura u sljedećih 24 mjeseca! To je iznos jednak 38 posto BDP-a čitave Europske Unije, a 51 posto BDP-a zemalja euro-zone! Po dvije najveće banke Francuske, Italije i Njemačke moraju u nailazeće dvije godine refinancirati šest, sedam i 17 posto nacionalnog BDP-a. «A bu-dući da mogućnost posuđivanja tako velikih iznosa ovisi o povjerenju tržišta da će ECB i nacionalne centralne banke uskočiti kao pozajmitelji posljednjeg utočišta, zauzimanje stava da neće biti državne sanacije gura banke u krizu li-kvidnosti», piše portal Seeking Alpha.

Ironija sudbineDržave u EU očekuju pritom da će se europske banke i dokapitalizirati većinom na privatnom tržištu, no one se sada tome jako opiru budući da im je tržišna vrijednost postojećih dionica jako pala. Prosječna je cijena dionica europskih banaka sada 60 posto njihove knjigovodstvene vrijednosti. Tako da će banke, koje su ionako došle u kri-zu jer su previše posuđivale državama, sada te iste države morati još i dokapitalizirati. No, bez toga će se banke biti prisiljene razduživati, što znači da će smanjivati kreditira-nje privrede, a time će samo pojačavati gospodarsku krizu.

90 EU banaka mora u sljedeća 24 mjeseca na tržištu refinancirati 4,8 bilijuna eura kratkoročnog duga, što je 51 posto BDP-a zone eura

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.224,58 +69,12 +5,98

Dow 11.644,49 +541,37 +4,88

Nasdaq 2.667,85 +188,50 +7,60

S&P 400 855,84 +56,66 +7,09

S&P 600 392,47 +28,72 +7,90

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.466,36 +162,69 +3,07

DAX (Njemačka) 5.967,20 +291,50 +5,14

CAC 40 (Francuska) 3.217,89 +122,33 +3,95

FTSE (Italija) 17.042,74 +789,84 +4,86

Eurofirst 975,52 +27,89 +2,94

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.747,96 +142,34 +1,65

Hang Seng (Hong Kong) 18.501,79 +794,78 +4,49

Shanghai (Kina) 2.431,37 +72,15 +3,06

NSE 50 (Indija) 5.132,30 +244,25 +5,00

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.081,73 +493,37 +4,26

Bovespa (Brazil) 55.030,45 +3.786,83 +7,39

Bolsa (Meksiko) 34.848,42 +1.843,33 +5,58

IPSA 40 (Čile) 4.003,63 +137,89 +3,57

Prosječna je cijena dionica europskih banaka sada 60 posto njihove knjigo-vodstvene vrijednosti pa se one stoga opiru dokapita-lizaciji

17. listopada, 2011. Broj 33 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

studeni ‘11. 87,28 +5,32

Nafta Brent crude  (USD/barel)

studeni ‘11. 113,80 +7,07

Ulje za loženje (USD/galon)

listopad ‘11. 3,06 +6,99

Prirodni plin (USD/mm btu)

studeni ‘11. 3,69 +6,03

RBOB benzin (USD/galon)

listopad ‘11. 2,84 +7,17

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

rujan ‘11. 638,75 +6,02

Soja  (¢US/bušel)

rujan ‘11. 1.268,50 +9,12

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11. 623,25 +2,34

Zob  (¢US/bušel)

rujan ‘11. 340,00 +5,92

Riža  (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,64 +6,60

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

rujan ‘11. 1.680,70 +2,73

Srebro (USD/unca)

rujan ‘11. 32,16 +3,21

Bakar  (¢US/libra)

rujan ‘11. 342,35 +4,42

Svjetske burzovne cijene metala Na prvoj liniji tehnologijeAko netko ima nedoumica oko tehnologije, treba samo pogledati što radi vojska. Vojnici planiraju, pronalaze nove tehnologije, prvi je koriste... Dovoljno je sjetiti se GPS-a, digitalnih kamera, pa i one neobične stvari zvane inter-net... “Uvijek kada energetska budućnost izgleda neizvje-sna, ja samo pogledam što planiraju vojni zapovjednici”, piše Nick Hodge, urednik portala Energy & Capital. A u lipnju ove godine američka je vojska lansirala novu Opera-tivnu energetsku strategiju koju je potpisao Sharon Burke, pomoćnik američkog ministra obrane.

“Sve do sada, računali smo da ćemo imati dovoljno ener-gije svugdje i kad god nam zatreba. Energetsku inovativ-nost nismo smatrali važnom za vojnu osposobljenost. Pre-ma novoj strategiji, to se mijenja...”

Životi dani za naftuAmeričko ministarstvo obrane, naime, najveći je potrošač nafte na svijetu: na gorivo troši 18 milijardi dolara na godi-nu, plus dvije milijarde za struju. Doprema jednog galona benzina (3,8 litara) na bojišnicu može stajati i do 400 do-lara. A polovica američkih vojnika poginulih u Afganista-nu izgubila je život štiteći konvoje s gorivom. Sve će se to ubrzo promijeniti.

Do 2030. godine američka će vojska 10 milijardi na godinu, ili polovicu svog energetskog proračuna, troši-ti na neiscrpne (ili obnovljive) izvore energije, na hibrid-ne i električne motore, solarne elektrane, biodizel i slično. Nema sumnje da će svoju vojsku i ovoga puta slijediti čitav američki narod, vjeruje Nick Hodge.

Američko ministarstvo obrane, najveći potrošač nafte na svijetu, više će se oslanjati na obnovljive izvore energije, hibridne motore i biodizel

Commodities

Vojska SAD-a okreće se solarnoj energiji

Više borbe, manje potrošnje nafteSolarna elektrana u američkoj bazi u Afganistanu

17. listopada, 2011. Broj 33 / 2011. 6

Tjedni newsletter

grčkom BDP-u. Clineov je zaključak da “grčki paket pokazuje mogući napredak u sva četiri pokazatelja i da dug te zemlje nakon odluke iz lipnja izgleda podnošljivi-ji nego ranije.” Najveća korist od doprinosa privatnih vjerovnika bit će u znatnom sma-njivanju dospjelih isplata duga, a izbjegava-nje novoga zaduživanja otklonit će i teret kamate, koji bi nastao da se Grčka mora zaduživati s kriznim kamatama.

Prema tom planu, Grčki neto dug smanjio bi se sa 121 posto BDP-a u 2012. godini na 69 posto u 2010. godini, što je isti postotak američkog duga koji ove godine drže privat-ni vjerovnici prema američkom BDP-u.

Uvjet: proračunski suficitBez lipanjskog paketa, teret kamata za Grčku dosegnuo bi 2020. oko 8,7 posto BDP-a, dok će nakon snižavanja prinosa za europske vjerovnike i restrukturiranja privatnih potraži-vanja taj teret 2020. pasti na 5,2 posto grčkoga BDP-a. No najveći izazov za postizavanje održivosti zaduženosti bit će

za Grčku dostizanje primarnog proračun-skog viška od oko šest posto BDP-a. No Grč-ka tu ima stanovitog manevarskog prostora u privatizaciji: zemlji bi bio dovoljan suficit i od tri posto BDP-a ako bi većim dijelom uspjela realizirati privatizacijski program težak 50 milijardi eura, izračunao je William R. Cline.

Sredinom rujna ove godine formiralo se široko rasprostranjeno očekivanje da Grčka ne može izbjeći ogluhu, ili popularno reče-no bankrot. Cline citira The Economist koji je procijenio da “Grčka, koja je nesumnjivo insol-ventna, mora proći kroz silovit, ali kontrolira-

ni otpis dugova”. Prema stavu Instituta Peterson, ta Econo-mistova procjena ne uzima dovoljno u obzir smanjivanje dužničkog tereta koje je već sadržano u snižavanju kamata zahvaljujući potpori EU i otklanjanju problema s likvidno-šću osiguranom sudjelovanjem privatnih vjerovnika.

Zaključak je da Grčka može očuvati kontrolu nad svojim državnim dugom zahvaljujući novom paketu pomoći iz lip-nja sve dok grčka postiže svoje ciljeve fiskalne prilagodbe, a za sada se čini da su grčki politički vođe spremni poduzeti opsežne i nepopularne mjere da se ti ciljevi postignu.

Grčki javni dug nakon paketa pomoći od 21. lipnja 2011.(u postocima i milijardama eura)

INDIKATOR 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2017. 2020.Ukupni dug (mlrd. €) 328 374 399 396 386 370 357 354

Ukupni dug/BDP 143 166 175 169 159 147 131 113

Neto dug/BDP 110 121 119 113 102 88 81 69

Kamata/BDP 5,5 7,2 7,5 7,6 7,2 6,6 5,9 5,2

Otplata/BDP - 12 6,8 7,4 8,9 6,5 2,4 0,5

Primarni suficit/BDP -4,9 -0,8 1,5 3,5 6,4 7,7 6,4 6,4

Realni rast BDP-a -4,4 -3,8 0,6 2,1 2,3 2,7 3 3

BDP (mlrd. €) 230 225 228 235 243 251 273 313

Privatizacija (mlrd. €) 0 2,9 7,5 11 13,6 15,1 0 0

Prosj. kta % 4,9 4,7 4,5 4,4 4,3 4,3 4,5 4,6

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Peterson: Grčka može otplatiti dugVjerovnici neće trebati Grčkoj opraštati dug: s dogovorom euro zone od 21. srpnja Grčka može svesti svoj državni dug na podnošljivu mjeru, izračunali su u Institutu Peterson

Simulacija dugaPotkraj lipnja ove godine šefovi zemalja zone eura objavili su plan za rješavanje grčke dužničke krize. William R. Cline, ana-litičar Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson, odlučio je provesti simulaciju koja bi pokazala da li je taj novi aran-žman za Grčku održiv ili će dužnici doista biti prisiljeni Grč-koj oprostiti i otpisati znatan dio svojega potraživanja, kako su posljednjih dana dali naslutiti neki europski dužnosnici.

Analiza obuhvaća četiri ključna pokazatelja, bruto i neto dug prema BDP-u, plaćanje kamate u odnosu na BDP te amortiza-ciju duga koji dospijeva u srednjem i duljem vremenu, prema

Istraživanja / studije