statistika - pomocni materijal za pripremu ispita - pitanja 2

STATISTIKA – PITANJA 2 WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

I PARCIJALNA PROVJERA ZNANJA

I. UVODNE DEFINICIJE

1. Masovna pojava je:

a. grupa naučnih metoda

b. neka statistika iz uzorka

c. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata

d. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata

2. Statistika je:

a. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata

b. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata

c. nauka koja proučava masovne pojave

3. Dva ključna segmenta statistike kao nauke su:

a. Populacija i uzorak

b. Deskriptivna i inferencijalna statistika

c. Statistička jedinica i mjerna skala

4. ______________ je nauka koja koristeći rezultate iz uzorka daje generalizacije o važnim

segmentima i parametrima populacije.

a. Statistička kontrola procesa

b. Deskriptivna statistika

c. Slučajni uzorak

d. Inferencijalna statistika

5. Element ili objekat ili pojedinac koji posjeduje karakteristiku čije se variranje istražuje je:

a. Veličina uzorka

b. Uzorak

c. Statistička jedinica

d. Populacija

6. Varijabla koju analiziramo je „broj TV aparata koje posjeduje jedno domaćinstvo u gradu

A“. Populaciju koja odgovara datoj varijabli čine:

a. TV aparati u domaćinstvu

b. gradovi

c. domaćinstva

7. Jedna karakteristika koju posjeduju statističke jedinice date populacije je:

a. Mjerenje

b. Uzorak

c. Modalitet

d. Varijabla

8. Skup svih statističkih jedinica koji je predmet interesa u datom istraživanju je:

a. Uzorak

b. Varijabla

c. Populacija


WWW.STUDOMAT.BA 2

9. Raspolažemo podacima o visini profita za 100 trgovačkih kompanija u BiH. „Trgovačka

kompanija“ u ovom primjeru predstavlja:

a. Statističku varijablu

b. Statističku jedinicu

c. Uzorak

d. Populaciju

10. Populacija predstavlja:

a. Sve pojedince u državi koja se analizira

b. Sve koji su uključeni u uzorak

c. Sve objekte, pojedince ili elemente koji posjeduju krakteristiku koja se proučava

d. Sve objekte, pojedince ili elemente koji su dostupni u toku istraživanja

11. Podaci koji se prikupljaju u toku samog istraživanja i samo za potrebe tog istraživanja su:

a. Informacije

b. Primarni podaci

c. Sekundarni podaci

12. Reditelj dječijeg programa sastavio je 10 pitanja koja će postaviti učenicima petih razreda

osnovnih škola kako bi na osnovu njihovih odgovora odabrao male voditelje svoje emisije.

Koju metodu prikupljanja podataka reditelj koristi?

a. Posmatranje

b. Intervju

c. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora

13. Podaci koje je neko drugi prikupio i objavio a korisni su u našem istraživanju su:

a. Informacije

b. Primarni podaci

c. Sekundarni podaci

14. Primarni podaci su:

a. Prvi podaci na koje naiđemo

b. Podaci iz sekundarnih izvora

c. Podaci sakupljeni isključivo za dato istraživanje

d. Uvijek podaci iz upitnika

15. Ukoliko neka osoba prikuplja podatke o broju automobila koji prođu kroz raskrsnicu u

određenom vremenskom periodu, koju metodu prikupljanja podataka koristi?

a. Posmatranje

b. Intervju

c. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora

16. Popis znači da:

a. Radimo sa uzorkom

b. Svaki element populacije je uključen u istraživanje

c. Samo dio populacije se uključuje u istraživanje

17. Pouzdanost u jednom istraživanju znači da:

a. Istraživanje mora biti provedeno u skladu sa vremenskim i finansijskim ograničenjima

b. Istraživanjem se „izmjerilo“ ono što je očekivano


WWW.STUDOMAT.BA 3

c. Ako se takvo istraživanje ponovi očekujemo slične rezultate

18. Statistička varijabla je:

a. Neka statistika iz uzorka

b. Karakteristika po kojoj se razlikuju statističke jedinice

c. Uvijek podatak iz upitnika

19. Modalitet jedne statističke varijable je:

a. Neki parametar iz populacije

b. Funkcija koja svakoj statističkoj jedinici pridružuje jednu vrijednost

c. Vrijednost koju može uzeti statistička varijabla

20. Statistička varijabla je:

a. Neki parametar iz populacije

b. Funkcija koja svakoj statističkoj jedinici pridružuje jednu vrijednost

c. Vrijednost koju može uzeti analizirana karakteristika

21. Kod nominalne mjerne skale poredak je bitan.

a. Tačno

b. Netačno

22. Kod ordinalne mjerne skale poredak nije bitan.

a. Tačno

b. Netačno

23. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i „nula“ ne znači odsustvo pojave, riječ

je o:

a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali

c. Intervalnoj skali

d. Metričkoj skali

24. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i „nula“ znači odsustvo pojave, riječ je

o:

a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali


d. Metričkoj skali

25. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i svaki modalitet ima isti relativni značaj,

riječ je o:

a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali


d. Metričkoj skali

26. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i modaliteti nemaju isti relativni značaj,

riječ je o:

a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali


WWW.STUDOMAT.BA 4


d. Metričkoj skali

27. Kvantitativna statistička varijabla koja može uzeti bilo koji vrijednost iz datog intervala je

a. Nominalna varijabla

b. Ordinalna varijabla

c. Prekidna varijabla

d. Neprekidna varijabla

28. Kvantitativna statistička varijabla koja može uzeti samo određene vrijednosti iz datog

intervala je:

a. Nominalna varijabla

b. Ordinalna varijabla

c. Prekidna varijabla

d. Neprekidna varijabla

29. Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo prebrojavanjem, odgovarajuća statistička

varijabla je:

a. Kvalitativna ordinalna

b. Kvantitativna diskretna

c. Kvalitativna nominalna

d. Kvantitativna kontinuirana

30. Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo mjerenjem, odgovarajuća statistička

varijabla je:





31. Ako radimo sa prekidnom varijablom za prikupljanje podataka koristimo:

a. Prebrojavanje

b. Mjerenje

c. Ponderisanje

32. Sa ciljem da dobijemo neprekidnu varijablu, koristimo proces:

a. Agregiranja

b. Prebrojavanja

c. Odabira

d. Mjerenja

33. Koja mjerna skala odgovara praćenju i evidentiranju jedinstvenog matičnog broja?

a. Nominalna

b. Ordinalna

c. Intervalna

d. Racio ili mjerna

34. Mjerili smo dužinu proizvoda u uzorku iz fabričkog pogona C. To je primjer koje mjerne

skale?

a. Nominalna


WWW.STUDOMAT.BA 5

b. Ordinalna

c. Intervalna

d. Racio ili mjerna

35. U podružnici Raiffeisen Banke, pratili smo broj transakcija u toku radnog dana, za 100

dana. Statistička varijabla „broj transakcija u toku radnog dana“ je:





36. Mjerili smo težinu proizvoda za 30 proizvoda jedne serije. U tom primjeru, „težina

proizvoda“ predstavlja:

a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu

b. Kvantitativnu diskretnu varijablu

c. Kvalitativnu nominalnu varijablu

d. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu

37. Za koji tip varijable u grafičkom predstavljanju ne smijemo koristiti spojene stupce ili

histogram?

a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu


38. Za koji tip varijable u grafičkom predstavljanju koristimo spojene stupce ili histogram?

a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu


39. Koji od navedenih tipova grafikona predstavlja „krivu“?

a. Stupci

b. Histogram

c. Poligon apsolutnih frekvencija

d. Strukturni krug

40. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da nije moguće uspostaviti

redosljed među modalitetima niti ih je moguće porediti.

a. Prekidna

b. Kontinuirana

c. Ordinalna

d. Nominalna

41. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da je moguće uspostaviti

redosljed među modalitetima i moguće ih je porediti.

a. Prekidna

b. Kontinuirana

c. Ordinalna

d. Nominalna

(kvantitativna varijabla može biti prekidna i neprekidna, a kvalitativna ordinalna i nominalna)


WWW.STUDOMAT.BA 6

42. Sa ciljem da grafički predstavimo empirijsku distribuciju frekvencija nacrtali smo

histogram. Ta znači da smo predstavljali:

a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu


c. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu

d. Kvalitativnu nominalnu varijablu

II. FREKVENCIJE

43. Broj ponavljanja (pojavljivanja) datog modaliteta u seriji podataka je:

a. Apsolutna frekvencija

b. Relativna frekvencija

c. Procentualna frekvencija

44. Apsolutna frekvencija pokazuje:

a. broj ponavljanja datog modaliteta

b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na

kome su datom trenutku nalazimo

c. udio statističkih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka

45. Relativna frekvencija pokazuje:

a. broj ponavljanja datog modaliteta

b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na


c. udio statističkih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka

46. Formula za izračunavanje relativne frekvencije je:

a. pi fi N

b. pi=fi/N

c. pi=fi/n

47. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje relativna frekvencija

i

i

fp ?

a. i

b. n

c. N

48. Rastuća apsolutna kumulativna frekvencija pokazuje:

a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta

na kome su datom trenutku nalazimo

b. koliko podataka u seriji ima vrijednost veću od vrijednosti datog modaliteta na kome su

datom trenutku nalazimo

c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog

modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo

49. Opdajuća apsolutna kumulativna frekvencija pokazuje:

a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na


b. koliko podataka u seriji ima vrijednost veću od vrijednosti datog modaliteta na kome

su datom trenutku nalazimo


WWW.STUDOMAT.BA 7

c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog

modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo

50. Imamo informaciju da 27% studenata I godine Poslovne škole ima 19 godina. Na bazi

kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju?


b. Kumulativna frekvencija


51. Imamo informaciju da 127 studenata II godine Poslovne škole ima 20 godina. Na bazi

kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju?


b. Kumulativna frekvencija


52. Zbir apsolutnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora biti

jednak:

a. N

b. n

c. 0

d. 1

53. Rastuća relativna kumulativna frekvencija pokazuje:

a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na


b. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost veću od vrijednosti datog modaliteta na


c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti

datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo

54. Zbir relativnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora biti

jednak:

a. N

b. 1

c. 0

55. Formula za izračunavanje rastuće relativne kumulativne frekvencije glasi:

a.

n

ij

ji pF1

b.

i

j

ji pF1

c.

i

j

ji fF1


WWW.STUDOMAT.BA 8

56. Šta nedostaje (gdje je upitnik) u formuli za izračunavanje rastuće relativne kumulativne

frekvencije

?

1j

ji pF

a. N

b. i

c. n

57. Poslednja rastuća apsolutna frekvencija mora biti jednaka:

a. 1

b. N

c. 0

58. Formula za izračunavanje rastuće apsolutne kumulativne frekvencije glasi:

a.

i

j

ji fS1

b.

n

ij

ji fS1

c.

1

1

i

j

ji fS

59. Šta nedostaje u formuli za izračunavanje rastuće apsolutne kumulativne frekvencije

?

1j

ji fS?

a. n

b. N

c. i

60. Poslednja rastuća relativna frekvencija mora biti jednaka:

a. 1

b. N

c. 0

61. Serija sa bruto podacima je:

a. Statistička serija podataka koji su uređeni po veličini

b. Forma sređivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna

frekvencija

c. Početna neuređena serija podataka

62. Kada imamo takvu formu sređivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara

njegova apsolutna frekvencija, tada je riječ o:

a. statističkoj seriji sa orginalnim bruto nesređenim podacima

b. uređenoj statističkoj seriji

c. statističkoj distribuciji frekvencija


WWW.STUDOMAT.BA 9

63. Statistička distribucija frekvencija je:

a. Statistička serija podataka koji su uređeni po veličini

b. Forma sređivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna

frekvencija

c. Statističkoj serija sa orginalnim bruto nesređenim podacima

64. Formula za izračunavanje centra intervala glasi:

a. 2

1,2,1

ii

i

LLc

b. 2

1,1,1

ii

i

LLc

c. 2

1,2,2

ii

i

LLc

65. Šta nedostaje) u formuli za izračunavanje centra intervala 2

????,1 LLc

i

i

a. 1, i+1

b. 2, i+1

c. 2, i+2

66. Imamo informaciju da 76% studenata I godine Poslovne škole ima 21 godinu ili manje.

Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju?

a. Relativna frekvencija

b. Rastuća relativna kumulativna frekvencija

c. Rastuća apsolutna kumulativna frekvencija

67. Imamo informaciju da 178 studenata II godine Poslovne škole ima 21 godinu ili manje.

Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju?

a. Relativna frekvencija

b. Rastuća relativna kumulativna frekvencija

c. Rastuća apsolutna kumulativna frekvencija

68. Formula za izračunavanje korigovane apsolutne frekvencije glasi:

a. i

i

il

ff '

b. i

ii

f

lf '

c. iii lff '


WWW.STUDOMAT.BA 10

III. DESKRIPTIVNA STATISTIKA

III.1. MJERE CENTRALNE TENDENCIJE

III.1.1. POTPUNE (RAČUNSKE) MJERE CENTRALNE TENDENCIJE

69. Mjere centralne tendencije:

a. Se mogu izračunavati za kvalitativne varijable

b. Ukazuju na srednju ili prosječnu vrijednost za podatke iz statističke serije

c. Predviđaju narednu vrijednost

70. Aritmetička sredina se definiše kao:

a. Zbir svih podataka pomnožen sa brojem podataka

b. Proizvod svih podataka pomnožen sa brojem podataka.

c. Zbir svih podataka podijeljen sa brojem podataka.

71. Aritmetička sredina je jednaka:

a. Recipročnoj vrijednosti aritmetičke sredine recipročnih vrijednosti podataka.

b. Količniku između zbira svih podataka i broja podataka.

c. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka.

d. Podatku sa najvećom apsolutnom ili relativnom frekvencijom.

72. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti aritmetička sredina pripada?

a. Pozicione i potpune

b. Pozicione i nepotpune

c. Računske i nepotpune

d. Računske i potpune

73. Formula za izračunavanje aritmetičke sredine za intervalno grupisanu distribuciju

frekvencija glasi:

a. i

N

i

i fxN

x

1

1

b. i

n

i

i fcN

x

1

1

c. i

n

i

i fxN

x

11

1

74. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje aritmetičke sredine za

intervalno grupisanu distribuciju frekvencija ?1

1

n

i

icN

x

a. Fi

b. fi

c. pi

75. Formula za izračunavanje aritmetičke sredine za neintervalno grupisanu distribuciju

frekvencija glasi:

a. i

n

i

i fxN

x

1

1


WWW.STUDOMAT.BA 11

b. i

N

i

i fcN

x

1

1

c. i

n

i

i fxN

x

11

1

76. Za izračunavanje aritmetičke sredine koristimo sve podatke u statističkoj seriji.

a. Da

b. Ne

77. Ako svaki podatak u nizu pomnožimo istom konstantom, aritmetička sredina novog niza

podataka je jednaka:

a. Zbiru konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka

b. Aritmetičkoj sredini početnog niza podataka

c. Proizvodu konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka

78. Ako svaki podatak u nizu uvećamo za istu konstantu, aritmetička sredina novog niza

podataka je jednaka:

a. Zbiru konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka

b. Aritmetičkoj sredini početnog niza podataka

c. Proizvodu konstante i aritmetičke sredine početnog niza podataka

79. Harmonijska sredina je jednaka:

a. Količniku između zbira svih podataka i broja podataka.

b. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka.

c. Recipročnoj vrijednosti aritmetičke sredine recipročnih vrijednosti podataka.


80. Koja od navedenih mjera srednje vrijednosti je osjetljiva na prisustvo outliera?

a. Aritmetička sredina

b. Mod

c. Medijana

d. Percentil

81. Geometrijska sredina je jednaka:

a. Količniku između zbira svih podataka i broja podataka.

b. Recipročnoj vrijednosti aritmetičke sredine recipročnih vrijednosti podataka.

c. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka.


82. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti harmonijska sredina pripada?



c. Računske i potpune

d. Računske i nepotpune

83. Formula za izračunavanje geometrijske sredine neintervalno grupisanu distribuciju

frekvencija glasi:


WWW.STUDOMAT.BA 12

a. N

n

i

f

iixG

1

b. n

n

i

f

iixG

1

c. n

n

i

ixG

1

84. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje geometrijske sredine za

negrupisane podatke ?

1

n

i

f

iixG

a. fi

b. N

c. n

85. Zbir svih odstupanja podataka iz serije od aritmetičke sredine mora biti jednak:

a. 1

b. 0

c. N

86. Prosječna plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova

prosječna plata u slučaju da se plata svakog zaposlenog uveća za 40% biće:

a. 800 KM

b. 840 KM

c. 1,200 KM

d. 1,120 KM

87. Ako imamo seriju podataka takvu da je svaki podatak jenkak konstanti c., aritmetička

sredina takvog niza je jednaka:

a. 1

b. 0

c. c

d. N

88. Mjera srednje vrijednosti koju koristimo da izrazimo indirektnu vezu je:

a. Arithmetička sredina

b. Mod

c. Harmonijska sredina

d. Geometrijska sredina


WWW.STUDOMAT.BA 13

89. Prosječna plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova

prosječna plata u slučaju da se plata svakog zaposlenog uveća za 60 biće:

1. 800 KM

2. 860 KM

3. 1,280 KM

90. Formula za izračunavanje harmonijske sredine za negrupisane podatke glasi:

c.

91. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje harmonijske sredine za

neintervalno grupisanu statističku distribuciju frekvencija

a. fi

b. n

c. N

92. Za varijablu „brzina kretanja vozila“ srednja vrijednost iznosila je 75 km/h. U

izračunavanju srednje vrijednosti koristili smo:

a. geometrijsku sredinu

b. harmonijsku sredinu

c. aritmetičku sredinu

93. Za seriju podataka: 15; 20; 14; 21; 28; aritmetička sredina iznosi:

a. 2.5

b. 19.6

c. 49.28

d. 10

94. Formula za izračunavanje harmonijske sredine za intervalno grupisanu distribuciju

frekvencija glasi:


WWW.STUDOMAT.BA 14

b.

III.1.2. NEPOTPUNE (POZICIONE) MJERE SREDNJE VRIJEDNOSTI

95. Distribucija frekvencija o prihodu domaćinstva je desno asimetrična sa vrlo malo

domaćinstava koja imaju visoke prihode. Koja mjera srednje vrijednosti je prikladana za

takvu distribuciju?

a. Aritmetička sredina

b. Mod

c. Medijana

d. Percentili

96. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti mod pripada?





97. Teorijska relativna rastuća kumulativna frekvencija medijane je:

a. 10%

b. 25%

c. 50%

d. 100%

98. Medijana se određuje na bazi:

a. Rastuće kumulativne frekvencije

b. Opadajuće kumulativne frekvencije

c. Apsolutne frekvencije

99. Teorijska apsolutna rastuća kumulativna frekvencija medijane je:

a. N/10

b. N/4

c. 3N/4

d. N/2

100. Mod je:

a. Vrijednost na sredini statističke serije

b. Potpuna mjera srednje vrijednosti


WWW.STUDOMAT.BA 15

c. Modalitet koji se najčešće pojavljuje

d. Prosječna vrijednost

101. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti medijana pripada?

a. Pozicione i nepotpune

b. Pozicione i potpune



102. Medijana intervalno grupisane distribucije frekvencija određuje se

interpolacijom na bazi formule:

b.

103. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje medijane

a. SMe

b. SMe+1

c. 1MeS

104. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje medijane

b.


WWW.STUDOMAT.BA 16

105. Medijana dijeli uređenu statističku seriju na:

a. Dva jednaka dijela

b. Tri jednaka dijela

c. Četiri jednaka dijela

106. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje moda

c.

107. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje moda

b.

108. Mod se grafički određuje na:

a. histogramu

b. poligonu rastuće kumulante

c. strukturnom krugu

109. Kvartili dijele uređenu statističku seriju na:

a. Dva jednaka dijela

b. Tri jednaka dijela

c. Četiri jednaka dijela

110. Koliko se podataka u uređenoj statističkoj seriji nalazi između prvog i trećeg kvartila?

a. 25%

b. 50%

c. 75%

d. 100%

111. Koliko se podataka u uređenoj statističkoj seriji nalazi između drugog i trećeg kvartila?

a. 25%

b. 50%

c. 75%

d. 100%


WWW.STUDOMAT.BA 17

112. Koliko se podataka u uređenoj statističkoj seriji nalazi između prvog kvartila i medijane?

a. 100%

b. 50%

c. 75%

d. 25%

113. Formula za izračunavanje moda za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:

c.

114. U statističkoj distribuciji frekvencija, modus je podatak koji:

a. Ima najvišu vrijednost

b. Se najčešće ponavlja

c. Se najrjeđe ponavlja

d. Dijeli seriju na 2 jednak dijela

115. U statističkoj distribuciji frekvencija, medijana je podatak koji:

a. Ima najvišu vrijednost

b. Se najčešće ponavlja

c. Se najrjeđe ponavlja

d. Dijeli seriju na 2 jednak dijela

116. Teorijska relativna rastuća kumulativna frekvencija prvog kvartila je:

a. 10%

b. 25%

c. 50%

d. 100%

117. Teorijska relativna rastuća kumulativna frekvencija trećeg kvartila je:

a. 10%

b. 25%

c. 50%

d. 75%

118. Kada je distribucija značajno asimetrična poželjno je kao mjeru srednje vrijednosti uzeti:

a. Medijanu

b. Mod???

c. Aritmetičku sredinu


WWW.STUDOMAT.BA 18

119. Teorijska apsolutna rastuća kumulativna frekvencija prvog kvartila je:

a. N/10

b. N/4

c. 3N/4

d. N/2

120. Teorijska apsolutna rastuća kumulativna frekvencija trećeg kvartila je:

a. N/10

b. N/4

c. 3N/4

d. N/2

121. Modalni podatak se čita na bazi:

a. Najniže frekvencije

b. Najviše frekvencije

c. Frekvencije u sredini distribucije frekvencija

122. Mod se grafički određuje na:

a. histogramu

b. strukturnom krugu

c. poligonu rastuće kumulante

III.2. MJERE VARIJABILITETA

III. 2. 1. APSOLUTNE MJERE VARIJABILITETA

123. Mjera disperzije je mjera za:

a. Oblik distribucije

b. Varijabilitet podataka oko izračunate mjere srednje vrijednosti

c. Centralnu tendenciju

124. Disperzija mjeri:

a. Odstupanja podataka od prosjeka

b. Asimetriju podataka

c. Zaobljenost podataka

125. Interkvartilno odstupanje je:

a. Razlika između četvrtog i prvog kvartila

b. Prosjek prvog i trećeg kvartila

c. Razlika između trećeg i prvog kvartila

126. Varijansa je:

a. Korijen iz interkvartilnog odstupanja

b. Kvadrat interkvartilnog odstupanja

c. Korijen iz standardne devijacije

d. Kvadrat standardne devijacije

127. Standardna devijacija je najviše apsolutno odstupanje između podataka i prosjeka.

a. Da

b. Ne


WWW.STUDOMAT.BA 19

128. Formula za izračunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja glasi:

b.

129. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje srednjeg apsolutnog

odstupanja

a. fi

b. pi

c. N

130. Formula za izračunavanje standardne devijacije glasi:

c.

131. Formula za izračunavanje standardne devijacije glasi:

c.


WWW.STUDOMAT.BA 20

132. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardne devijacije

a. fi

b.

X

c. xj

133. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardne

devijacije

a. fi

b. pi

c. Si

134. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardne

devijacije

a. n

b. N

c. n+1

135. U kojoj jedinici mjere je izražena standardna devijacija?

a. Neimenovani broj

b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijabla

c. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable

136. U kojoj jedinici mjere je izražena varijansa?

a. Neimenovani broj

b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijabla

c. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable

137. Varijansa je jednaka:

a. Sumi kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine

b. Aritmetičkoj sredini kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine

c. Aritmetičkoj sredini odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine

d. Sumi odstupanja podataka iz niza od aritmetičke sredine

138. Standardna devijacija je jednaka:

a. Varijansi pbsolutnih odstupanja

b. Pozitivnom korijenu iz varijanse

c. Korijenu iz varjanse

d. Kvadratu varijanse


WWW.STUDOMAT.BA 21

139. Varijansa je „osjetljiva“ na outliere i ekstremne vrijednosti:

a. Da

b. Ne (nikad čula!)

140. Formula za izračunavanje interkvartilnog apsolutnog odstupanja:

c.

141. Koji procenat rasiranja oko medijane izražava interkvartilno odstupanje?

a. 25%

b. 50%

c. 75%

142. Dozvoljeno je koristiti standardnu devijaciju za poređenje varijabilteta kod serija sa

različitim mjernim jedinicama.

a. Da

b. Ne

143. Standardna devijacija plata u jednoj kompaniji iznosi 124 KM. Ako svaki zaposleni

dobije povišicu u iznosu 50 KM, standardna devijacija nove serije plata

iznosi:

a. 124 KM

b. 174 KM

c. 186 KM

144. Varijansa za varijablu „iznos toplog obroka“ iznosi 36 KM2. Kako su porasle cijene

prehrambenih artikala, uprava je odlučila da udvostruči iznos toplog obroka svim zaposlenim.

Varijansa za novi niz varijable „iznos toplog obroka“ iznosiće:

a. 36 KM2

b. 36 KM

c. 144 KM

d. 144 KM2

???

145. Ako nekim istraživanjem obuhvatimo kompletnu populaciju standardna devijacija će biti

jednaka 0.

a. Da

b. Ne

146. Ako eliminišemo ekstremne vrijenosti iz niza, varijansa će

a. Ostati ista

b. Biti niža

c. Biti viša


WWW.STUDOMAT.BA 22

147. Koja od ponuđenih vrijednosti može biti standardna devijacija za varijablu „ocjena na

ispitu“ (koja može uzeti vrijednosti 5-10)?

a. -2

b. -1,05

c. 11,23

d. 1,35

148. Ako je standardna devijacija jednaka 0 znamo da:

a. Su svi podaci u nizu različiti

b. Nekoliko podataka u nizu se ponavlja, ne svi

c. Svi podaci u nizu su jednaki

III. 2. 1. RELATIVNE MJERE VARIJABILITETA

149. Koeficijent varijacije izražava odnos ili količnik između standardne devijacije i

aritmetičke sredine.

a. Da

b. Ne

150. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta varijacije V 100

a. Me

b.

X

c. Mo

151. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta varijacije

V=?/

X *100

a. Me

b. sigma

c. Mo

152. Koeficijent varijacije omogućava upoređivanje varijabiliteta serija koje imaju različitu

jedinicu mjere.

a. Da

b. Ne

153. Koeficijent varijacije se ne može koristiti za upoređivanje varijabiliteta serija koje imaju

različitu jedinicu mjere.

a. Da

b. Ne

154. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko medijane?

a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja

b. Standardnu devijaciju

c. Koeficijent varijacije

d. Varijansu


WWW.STUDOMAT.BA 23

155. Kako bismo odredili relativno variranje podataka iz niza oko medijane, potrebno je da

znamo:

a. medijanu i mod

b. Medijanu i aritmetičku sredinu

c. Prvi i treći kvartil

d. Prvi i treći decil

156. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko

aritmetičke sredine?

a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja

b. Standardnu devijaciju

c. Koeficijent varijacije

d. Varijansu

157. Viši nivo keficijenta varijacije ukazuje na:

a. Manju disperziju

b. Višu disperziju

c. Istu situaciju sa varijabilitetom

158. Niži nivo keficijenta varijacije ukazuje na:

a. Manju disperziju

b. Višu disperziju

c. Istu situaciju sa varijabilitetom

159. Formula za izračunavanje koeficijenta varijacije glasi:

a. sigma/

X *100

b.

c.

160. Aritmetička sredina niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,...,N)

jednaka je:

a. 0

b. 1

c. Aritmetičkoj sredini orginalnog niza za analiziranu varijablu

161. Formula za izračunavanje standardizirane vrijednosti glasi:

b.


WWW.STUDOMAT.BA 24

162. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardizirane z vrijednosti

a. fi

b. N

c. sigma

163. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje standardizirane z vrijednosti

a. Xpotez

b. N

c. sigma

164. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti

ocjene bile su: zA= zB=1.4 i zC= najbolju poziciju među

rezultatima ispita:

a. Student A

b. Student B

c. Student C

??????

165. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti

ocjene bile su: 0.5, 1.4 i 0.4 A B C z z z najlošiju

poziciju među rezultatima ispita:

a. Student A

b. Student B

c. Student C

??????

166. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta interkvartilnog

odstupanja

a. Q1-Q3

b. Q1Q3

c. Q1+Q3

167. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko aritmetičke

sredine.

a. Da

b. Ne

168. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko medijane.

a. Da

b. Ne


WWW.STUDOMAT.BA 25

169. Koji indikator se koristi za poređenje pozicije pojedinih modaliteta ili podataka u okviru

jedne statističke serije?

a. z vrijednost ??

b. Koeficijent varijacije

c. Standardna devijacija

170. Varijansa niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,...,N) jednaka je:

a. 1

b. 0

c. Varijansi orginalnog niza za analiziranu varijablu

III.3. MJERE OBLIKA DISTRIBUCIJE I KONCENTRACIJE

171. U slučaju desno asimetrične distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je:

a. Pozitivan

b. Negativan

c. Može biti i pozitivan i negativan

172. U slučaju lijevo asimetrične distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je:

a. Pozitivan

b. Negativan

c. Može biti i pozitivan i negativan

173. U slučaju lijevo asimetrične distribucije frekvencija, lijevi krak na poligonu apsolutnih

frekvencija je izdužen.

a. Da

b. Ne

174. U slučaju lijevo asimetrične distribucije frekvencija, desni krak na poligonu apsolutnih

frekvencija je izdužen.

a. Da

b. Ne

175. Ako je α3<0 , distribucija frekvencija je:

a. Lijevo asimetrična

b. Simetrična

c. Desno asimetrična

176. Ako je je α3>0 , distribucija frekvencija je:


b. Simetrična


177. Ako je je α3=0, distribucija frekvencija je:


b. Simetrična



WWW.STUDOMAT.BA 26

178. Formula za izračunavanjekoeficijenta asimetrije glasi:

a.

179. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta asimetrije

c.

180. Formula za izračunavanje koeficijenta zaobljenosti glasi:

b.

181. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta zaobljenosti

d.


WWW.STUDOMAT.BA 27

182. Ako su mod, medijana i aritmetička sredina jedne statističke distribucije frekvencija

jednaki 25, distribucija je:

a. Simetrična

b. Lijevo asimetrična


d. Bimodalna

183. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje koeficijenta zaobljenosti

Isto ko 181.

184. Na osnovu α4 možemo donijeti zaključak o zaobljenosti empirijske

distribucije frekvencija.

a. Da

b. Ne

185. Ako je Mo=Me=Xpotez, to znači da je empirijska distribucija frekvencija:


b. Simetrična


186. Ako je α4<3 , to znači da je empirijska distribucija frekvencija:

a. Normalno zaobljena

b. Uska (izdužena)

c. Široka (zaobljena)

187. Ako je α4=3, to znači da je empirijska distribucija frekvencija:


b. Uska (izdužena)


188. Ako je α4>3 to znači da je empirijska distribucija frekvencija:


b. Uska (izdužena)


189. Koji od datih uslova treba biti zadovoljen da bi distribucija frekvencija bila

uska (izdužena)?

a. α3<3

b. α3>3

c. α4>3

d. α4<3

190. Na osnovu μ3 možemo donijeti zaključak o (a)simetriji empirijske distribucije

frekvencija.

a. Da

b. Ne


WWW.STUDOMAT.BA 28

191. Mjere koncentracije služe da :

a. Izmjerimo (ne)ravnomjernost u raspodjeli među pripadnicima analizirane populacije

b. Izmjerimo disperziju podataka u statističkoj seriji

c. Sagledamo oblik distribucije frekvencija

192. Površina koncentracije je površina između:

a. Lorencove krive i linije potpune nejednakosti

b. Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti u raspodjeli

c. Lorencove krive i linije potpune jednakosti

193. Ginijev koeficijent predstavlja:

a. Količnik između površine koncentracije i površine trougla ispod linije jednakosti

b. Količnik između površine koncentracije i površine kvadrata za konstrukciju Lorencove

krive

c. površinu koncentracije

194. Formula za izračunavanje Ginijevog koeficijenta glasi:

a. površina G=površina koncentracije

b. G =2*

c. G=0.5*

195. Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izračunavanje Ginijevog koeficijenta G

*

a. 0.5

b. 2

c. 3

196. Izračunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 1. U tom slučaju, Lorencova kriva je:

a. Između Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti

b. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli

c. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli

197. Izračunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 0. U tom slučaju, Lorencova kriva je:

a. Između Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti

b. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli

c. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli

198. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli, Ginijev

koeficijent je jednak:

a. 1

b. 0.5

c. 0


WWW.STUDOMAT.BA 29

199. Naredna slika predstavlja jedan empirijski slučaj Lorencove krive: Ginijev koeficijent

koji odgovara ovakvoj Lorencovoj krivoj je:

a. Blizu 2

b. Blizu 0

c. Blizu 1

d. Lorencova kriva i Ginijev koeficijent nisu u direktnoj vezi

200. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli, Ginijev

koeficijent je jednak:

a. 1

b. 0.5

c. 0

201. U kompaniji sa 10 zaposlenih samo je jedan primio platu za Februar. U tom slučaju

raspodjele, Ginijev koeficijent iznosi:

a. 1

b. Između 0 i 1

c. 0

202. U kompaniji sa 10 zaposlenih svi su primli platu za Februar u istom apsolutnom iznosu

950 KM. U tom slučaju raspodjele, Ginijev koeficijent iznosi:

a. 1

b. Između 0 i 1

c. 0

203. Lorencova kriva koristi:

a. Apsolutne frekvencije

b. Rastuće relativne kumulativne frekvencije

c. Relativne frekvencije

statistika - pomocni materijal za pripremu ispita - pitanja 2

Documents