politički sustavi - pomoćni materijal za pripremu ispita

8/10/2019 Politiki Sustavi - Pomoni Materijal Za Pripremu Ispita

1/41


2/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

POLITIKISUSTAVI

TEORIJSKOPOJMOVNE OSNOVE POLITIKIH SUSTAVA

PREDMET I METODE ZNANOSTI O POLITIKIM SUSTAVIMA

Politiki sustavi su nastali kao posebna disciplina postepenim odvajanjem iz politikih i ustavnopravnih znanosti

. Predmet znanstvene discipline o politikim sustavima odnosi se na politiki sustav kao posebnu pojavu , ali i na

mnoinu politikih sustava. Budui da nije jednostavno odrediti predmet izuavanja politikih sustava,

znanstvenici su izbjegavali odreivanje tog predmeta .

Politiki sustavi su iva , dinamina i nezaobilazna disciplina .Predmet politikih sustava kao znanstvene

discipline je ustroj , organizacija i funkcioniranje javne vlasti u odreenom drutvu u usporedbi sa drugim

drutvom .

1. POREDBENA ILI KOMPARATIVNA METODA

Poredbena metoda je primjenjiva samo na pojave iste vrste . Osnovna pretpostavka usporeivanja je

usporedivost promatranih pojava (parlament s parl., vlada s vladom, predsjednik s predsjednikom druge drave).

Poredbena metoda koristi se i u pravnom znanostima , ali se ona tu ograniava na normativnu i institucionalnu

analizu ;u politikoj znanosti vie se koriste socioloka metoda i druga znanstvena istraivanja .

Temeljno je pravilo poredba istih pojava , politiki sustav je nezamisliv bez ove metode .

2. ANALIZA SADRAJA USTAVA

Politiki sustav je uvijek pravno uokviren i normiran ustavom i zakonom . Vrei analizu sadraja ustava doi e

se do relevantnih spoznaja o kvalitativnim i kvantitativnim svojstvima politikog sustava .

Normativnopravna analiza ima ogranien domet zbog postojanja raskoraka izmeu normativnog i stvarnog .

Ono nam omoguuje da saznamo kakvo je stanje trebalo biti ,a ne kakvo ono jest . Normativna raslandba prua

samo mogunost prosudbe o prirodi sustava , ona nam samo odreuje polaznu poziciju i omoguuje pristupanje

spoznaji ; znatno je lake istraivati statiki dio strukture, a tee dinamiki .

3. OPIT ILI EKSPERIMENT

To je pomona znanstvena metoda u drutvene znanosti prenesena iz prirodnih . Eksperimentiranje je plansko

opaanje pojava koje se odvija u manje vie kontroliranim uvjetima , koje se moe ponavljati i ispitivati .

Ako je opit nemogue primijeniti na cjelinu politikog sustava , to ne iskljuuje njegovu upotrebu na istraivanje

pojedinih dijelova .


3/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Za politiko eksperimentiranje pored dobrog poznavanja statistike potrebno je :

1. poznavanje ponaanja koje elimo stvoriti ili reproducirati

2. iskustvo u strogoj primjeni tehnike

3. bogata mata

Snyder ukazuje na 4 pretpostavke koje treba imati u vidu kod primjene opita .

1. politika stvarnost se ne moe obuhvatiti ni u kakvom laboratoriju ,

2. promatranje malog broja ljudi u umjetnim situacijama ne govori nam nita o ponaanju velikih skupina ,

3. nikakve tvrdnje o stvarnom svijetu ne mogu se izravno testirati u laboratoriju ,

4. stimulansi koji postoje u stvarnom svijetu ne mogu se simulirati .

Opit se moe primijeniti i na manje masovne pojave i tamo gdje se primjenjuje izvanredno je plodan , poveava

sigurnost .

4. INTERVJU , ANKETA , PRIRODA SLUAJA

POJAM , SADRAJ I BIT POREDBENOG STUDIJA POLITIKIH SUSTAVA

Politiki sustav je splet institucija kojima je utvren i reguliran odnos javne vlasti i drutva .

Dvostrano definiranje je nastalo zbog sloenosti predmeta politikih sustava. Druga ira definicija:

Politiki sustav je organizirana funkcionalna cjelina politikih institucija, organizacija, djelatnosti i politike

kulture u cilju ostvarivanja vlasti i uspostave poeljnog odnosa javne vlasti i drutava .

Politiki sustav ine :politike institucije, organizacije, djelatnosti i politika kultura. Za skladno funkcioniranje

politikog sustava vaan je meuodnos politikih institucija. Preko politikih institucija nositelj politike vlasti

osigurava provedbu vlastite volje, a onemoguuje ostvarivanje divergentnih volja i grupa pojedinca. Meusobni

odnos politikih institucija regulirani su ustavom, tako da se tono zna djelokrug, ovlasti, odgovornost lanova.

Valjanost nekog politikog sustava, a osobito onog nj. dijela koji sainjavaju drava i nj. institucije ovisna je od

kvalitetno provedene politike institucionalizacije .

Faktori koje treba utvrditi da bi se pronala bit politikog sustava :

1. ekonomska i socijalna infrastruktura

2. ustrojstvo politikih institucija

3. organizacija dravne administracije i njen odnos prema politikim tijelima

4. drutvena klima ,tradicija, ideologija , kultura ..

SUSTAV - ukupnost naela , stvari ili dijelova koji su meusobno povezani i usklaeni tako da ine

jedinstvenu cjelinu.

POLITIKI - POLITIKA - vjetina upravljanja drutvenim procesima i sposobnost razrjeenja

konfliktnih drutvenih stanja .

Politiki sustav oznaava sustav vlasti , moi i politikog odluivanja , u okviru drave kao najvanije politike

organizacije , ali ne samo u okviru drutva .


4/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


STRUKTURA I ELEMENTI POLITIKOG SUSUTAVA

Svaki pol. Sustav sastavljen je iz brojnih elemenata. Svi oni, u svojoj ukupnosti i pojedinano, ine strukturu p.s.

Struktura p.s. znaajna je za nj. funkcionalnost, demokratinost i uinkovitost.

Bitni elementi politikog sustava svrstavaju se u grupe :

1. SAMOSTALNI PREDSTAVNICI I NOSITLJI POLITIKE VLASTI

To su najvii organi i tijela koji svoj mandat temelje na neposrednim izborima , odnosno ustavnim i zakonskim

ovlastima , a tu spadaju :

a) parlamentnajvie dravno politiko i predstavniko i zakonodavno tijelo .Vie ili manje njemu su podreeni

svi drugi organi. Karakteristian je za sve drave republikanskog ureenja , u kojima je narod nositelj

suvereniteta. Na neposrednim izborima narod bira svoje predstavnike u parlament , a on u ime naroda upravlja

dravom . Parlament moe biti jedno , dvo ili trodomni ; poto ima vei broj lanova biraju se razna pomona

tijela : odbori , komisije .

b) ef drave samostalno organ politikog odluivanja ; u monarhiji car ; u republikamapredsjednik

republike ili vlade . On predstavlja dravu u inozemstvu i vrhovni je dravni poglavar , objavljuje rat , zakljuuje

mir , izdaje i ukida punomo, postavlja i razrjeava diplomatske predstavnike. Njegove funkcije i ovlasti su

utvrene Ustavom . Funkciju efa drave moe obavljati pojedinac , a moe i kolektivno tijelo .

c) vladato je samostalno kolektivno tijelo politikog odluivanja sastavljeno od ministara , ono nema

zakonodavnu funkciju , ve ima ovlasti donositi uredbe i podzakonske akte , priprema , predlae i izvrava

zakonske propise .Vlada je podreena efu drave , on je nositelj izvrne vlasti , vlada je njegov pomaga .

d) vrhovni , izvrni i sudbeni organi u demokratskim dravama oni imaju potpuni stupanj samostalnosti

odluivanja. U nedemokratskim sustavima nisu samostalni , tako da drava gubi obiljeje pravne drave,

ugroene su prava i slobode graana . Oni imaju potpunu neovisnost od utjecaja drugih dravnih organa .

Samostalnost ovih organa podraz. njihovo neprikosnoveno pravo odluivanja o stvarima koje se tiu funkcije

sudovanja.

e) regionalni i lokalni organi vlastioni su segment politikih sustava ako im ustav i zakon daju pravo

samostalnog donoenja politikih odluka . Za politiki sustav je vaan meusobni odnos svih navedenih organa .

2. POLITIKE STRANKE , POLITIKE INSTITUCIJE I ORGANIZACIJE

a) politike institucije oznaavaju organiziranje i uspostavu raznih oblika , naela i odnosa u izvravanju

funkcija vlasti . One su sredstvo organizacije vlasti. To su demokratske i ustavne organizacije .

b) politike stranke bore se za osvajanje vlasti , participaciju u vlasti , nezamjenjiv su dio suvremenog

demokratskog drutva . One se najee javljaju kao pokretai i inicijatori politikih aktivnosti .Stranke su u

demokratskom drutvu njegova unutarnja snaga koja inicira , usmjerava politike procese . Oni su aktivni

initelji koji nastoje uoiti sve nedostatke politikog sustava , sve konice i zapreke sustava koje utjeu na

njegovu neuinkovitost . Politiki sustavi i stranke se meusobno isprepliu , sustav utjee na stanje demokracije

, a stranke na odnos demokratskih pojava i procesa u dravi .


5/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


3. POLITIKE DJELATNOSTI , PROCESI I ODNOSI

To su sva slubena i neslubena ponaanja i aktivnosti koje poduzimaju politike stranke ,drutvene grupe i

pojedinci s ciljem realizacije vlastitih politikih ciljeva .a) politiki procesi to je nain donoenja odluke kojima se rjeavaju sukobi interesa u drutvenim institucijama

i grupama. Procesi su demokratiniji utoliko to pruaju veu ansu graanima da utjeu na politiku i na zbivanja

.

Nain na koji graani sudjeluju u politikim procesima :

1. samo prate politika zbivanja radi vlastite informiranosti

2. u njima sudjeluju povremenotijekom izbora

3. aktivno se ukljuuju u politiki ivot kao lanovi politikih stranaka

4. profesionalno se opredjeljuju za politiku kao za svoj ivotni poziv .

Najvaniji procesi : proces politikog odluivanja i izborni proces .

b) politike djelatnosti su aktivnosti koje se odnose na sudjelovanje u politikom ivotu, zajedniko donoenje

politikih odluka i funkcioniranje vlasti . Vrlo su intenzivne , sloene , posebno u vrijeme izbora , ratova i

kriznih stanja .

c) politiki odnosi to su svi drutveni odnosi koji se uspostavljaju izmeu graana , stranaka , grupa i drugih

politikih subjekata u pogledu uspostave vlasti u drutvu .

- kooperativni odnosiodnos suradnje

- konfliktni odnosiodnos borbe i sukoba

Ako borbe prelaze okvire politikog sustava uspostavlja se novi sustav .

4. POLITIKA KULTURA

Politika kultura je osnovni etiko politiki supstrat politike zajednice , ona je politikoj zajednici ono to je

savjest pojedincu . Najbitniji supstrat politike kulture je tablica politikih vrijednosti . Kultura na dvojak nain

povratno utjee na politiki sustav :

-politika tradicija statiki dio koji stabilizira i konzervira politiki sustav njegujui u njemu sva pozitivna

dostignua iz povijesnog razvitka .

-politiko stvaralatvo dinamiki dio , dio kulture koji potie , pospjeuje, i usmjerava modernizaciju iusavravanje politikog sustava .

ODNOS POLITIKOG I DRUGIH SUSTAVA

1.ODNOS IZBORNOG I POLITIKOG SUSTAVA

Izbori i izborni sustav neposredno ili posredno snano utjeu na politiki sustav i ukupan politiki ivot jednog

suvremenog drutva.

Izborni sustav je jedan od vanih segmenata suvremenog drutva . Izborima se rjeava pitanje mandata na

vrenje vlasti za odreeno vrijeme i povjeravanje mandata onoj politikoj grupaciji koja pobjedi u izbornoj utrci


6/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


; tada do neposrednog izraaja dolazi politika volja naroda .

Svi graani jedne drave zajedno , neposredno i tajno sudjeluju u izborima . Izbori su jedan od najvanijih

politikih procesa u dravi . Svi organi i sva tijela zakonodavne , izvrne i sudbene vlasti vuku svoju legitimnost

iz demokratskih provedenih izbora . Izborni sustav je sloen skup pravila i tehnikih postupaka koji su temelj

sudjelovanje graana u izborima i njihove participacije u politikom ivotu.DIETER NOHLENjedan od vrsnih poznavatelja izbornih sustava i njihova znaenja za politiki ivot, istie

da njihovu ulogu ne treba precjenjivati, ali ni podcjenjivati. Neki su znanstvenici pripisivali izborima svemono

znaenje . Prema NOHLENU , politiki razvoj je posljedica brojnih initelja .

MAURICE DIVERGERtemeljna mu je postavka da izborni sustav odluno oblikuje stranaki sustav, a on

presudno odreuje politiki ivot neke zemlje .

Ovdje je rije o svojevrsnom kauzalnom determinizmu .

IZBORNI MODELI

a) veinski izbori su veinski kad je izabran kandidat koji postigne apsolutnu ili relativnu veinu .Veinski

izbori imaju za posljedicu dvostranaki sustav , jednostranaku veinu u parlamentu , jednostranaku vladu i

njenu prevlast nad parlamentom i veinsku demokraciju .

b) razmjerniizbori su razmjerni kad politiko predstavnitvo , to je mogue egzaktnije odrava raspodjelu

glasova na stranke. Razmjerni sustavi imaju za posljedicu viestranaki sustav vlasti , pravednije politiko

predstavnitvo , koalicijsku vladu , te uspostavu pribline ravnotee izmeu vlade i parlamenta, a omoguuju

konsenzulnu demokraciju .

Izbori mogu jo biti : kompetitivni , nekompetitivni , semikompetitivni .

1. KOMPETITIVNI IZBORIlegitimiraju politiki sustav i vladu . Imaju viefunkcionalni karakter jer

omoguuju prijenos povjerenja na osobe i na stranke , mobiliziraju birae , podiu svijest biraa , otklanjaju

konflikte, izazivaju konkurentsku borbu za politiku vlast.

2. NEKOMPETITIVNI IZBORIto su jednostranaki i nedemokratski izbori ne osiguravaju legitimaciju

politikom sustavu i vladi . Nemaju veliko znaenje unutar politikog procesa , prakticiraju se u totalitarnim

sustavima gdje slue mobiliziranju narodnih masa .

3. SEMIKOMPETITIVNI IZBORIpredstavljaju pomirbu prethodna dva tipa .

Oni pokuavaju legitimirati postojei politiki sustav vlasti i stabilizirati autoritarni politiki reim .Nastoje

utjecati na unutarnje politiko smirivanje i stjecanje ugleda prema vani.

2. ODNOS STRANAKOG I POLITIKOG SUSTAVA

Politike stranke su oblici politikog organiziranja ljudi iste politike ideologije , utvrene njihovim programima

u cilju osvajanja i vrenja dravne vlasti . Male stranke koje nemaju dovoljno pristaa koaliraju sa drugim

strankama . Na putu realiziranja politikih ciljeva vode se politike borbe .Dok su te borbe u okviru institucija

politikog sustava on funkcionira normalno , kada te borbe preu preu granice institucija to izaziva krizu

drutva. Snaga stranke ovisi o broju pristaa , osvojenih glasova na izborima od javnog mijenja , drutvenih

organizacija i udruenja.

Koliko e stranka imati mjesta u parlamentu ovisi o postotku na izborima . Na taj su nain stranke inkorporirane

u politiki sustav. Problemi se zaotravaju kada politika stranka osvoji apsolutnu veinu to joj omoguuje


7/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


apsolutni monopol u donoenju odluka, tada se javlja problem ugroenosti demokracije.

Demokracija je ugroena kad su oporbene stranke slabije i imaju manju mo utjecaja i kontrole nad vladajuom

koalicijom . Kritinost oporbenih stranaka daleko je vea od vladajuih . Politike stranke se meusobno

razlikuju prema odnosu prema politikom sustavu i politikoj svijesti . Stranke koje su inkorporirane u politiki

sustav i koje imaju veu politiku tradiciju obino karakterizira i odreena politika kultura . Stranke stvarajustranaku mlade , drutveni ugled i politika kultura politiara esto je presudna za pobjedu .

MEUSOBNI ODNOS STRANAKOG I POLITIKOG SUSTAVA

Stranaki sustav oznaava generalnu fizionomiju politikog ivota zemlje . Kao to je stranaki sustav odreen

izbornim tako je politiki odreen stranakim sustavom. Izborni sustav utjee na stranaki tako to odreuje broj

, strukturu i ovisnost politikih stranaka . Takav stranaki sustav odreuje oblik politikog . Politiki sustav sa

svim svojim elementima stvara uvjete politikog djelovanja i odluivanja .

3. ODNOS PRAVNOG I POLITIKOG SUSTAVA

Moderna drava mora biti pravna drava drava ograniena pravom . Drava ne moe izlaziti izvan okvira

koju joj je omeio pravni sustav . Da bi se dravna vlast odrala unutar postojeih zakona bilo je nuno

uspostaviti negativnu kontrolirajui vlast blokiranje vlasti pravom veta . Pravni sustav proima svabitna

podruja politikog sustava , podsustave ,..Svaka politika odluka lake postie legitimnost ako je legalna, to

znai na zakonu utemeljena.

Kada izborni postupak kao vaan politiki in ne bi bio reguliran pravom ne bi bio valjan ni priznat .

4. ODNOS POLITIKOG I INFORMATIVNOG SUSTAVA

Informativni sustav je veoma znaajan za funkcioniranje politikog sustava . Kvalitetno , sveobuhvatno istinito

informiranje jedan je od bitnih zahtjeva suvremenog demokratskog drutva . O funkcioniranju javne vlasti

javnost mora biti informirana . Nepotpuno , neistinito i neblagovremeno informiranje moe dovesti do

zloupotrebe vlasti .Vladajue stranke nastoje imati monopol nad cijelim sustavom informiranja . Samostalnost

informativnog sustava jedan je od pokazatelja demokratinosti politikog sustava .U totalitarnim sustavim

informativni sustav je cenzuriran , podreen .

JAVNO MJENJEoblik kolektivnog rasuivanja politike javnosti o drutvenim situacijama posebno vanim

za drutvenu zajednicu .

Ono je izraz kolektivne svijesti politike javnosti jednog demokratskog drutva o nekom izuzetno vanompolitikom ili drugom pitanju. Formira se na vie naina: spontano , institucionalno i namjerno izazvano .

Najee spontano nastaje . Javno mjenje ima vie funkcija .Onese ogledaju u oitovanju stavova politike

javnosti , usmjeravanju politike prakse , pritisku na vlast radi donoenja odreenih pol. odluka .Odnos aktualne

politike vlasti spram formiranja javnog mijenja je takav je da ona uvijek nastoji nad njim ostvariti punu

kontrolu .

Naela po kojima se organiziraju politiki izbori :

1. opa pristupanost ulozi biraa za itavo stanovnitvo

2. jednakost teine glasa

3. tajno glasovanje


8/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Istraivanje javnog mnijenja - delikatan, sloen i odgovoran posao. Cilj mu je predvidjeti ponaanje masa i

budui razvitak neke drutvene pojave koju istraujemo uz relativnu sigurnost predvianja..

GRUPE ZA PRITISAKinteresne grupe koje nastaju spontano , ali organizirano .One metodom pritiska i

iznuivanja nastoje utjecati na vladu radi donoenja odluka koje im odgovaraju .Sve grupe za pritisak su

interesne , ali sve interesne grupe nisu grupe za pritisak . Mogu biti: formalne , neformalne , kratkorone ,dugorone .

Karakteristine su jer se koriste sredstvima masovnog komuniciranja , animiraju javno mnijenje za iznuivanje

vlastitih ciljeva, nisu imune od koritenja nedozvoljenih sredstava i metoda pol. borbe. Javljaju se inicijativom za

vee ili manje promjene politikog sustava .

5. POLITIKI SUSTAV I SUSTAV LOKALNE SAMOUPRAVE

Svaki pol.sustav nuno mora ostaviti dovoljno prostora za uspostavu i funkcioniranje sustava lok.samouprave,

koja nadomjeuje brojne nedostatke globalnoga pol. sustava

Naela Europske povelje o lokalnoj samoupravi :

- da u svim zemljama lanicama vaidemokratsko naelo prava graana da sudjeluju u voenju javnih poslova .

- da je ovo pravo najneposrednije mogue ostvariti na mjesnoj razini

- da samo mjesne vlasti osiguravaju efikasnu upravu prema graanima

- da je jaanje samouprave znaajan doprinos Europi .

Sustav lokalne samouprave nije suprotstavljen politikom sustavu , naprotiv on pomae lakem i uinkovitijem

funkcioniranju .

U sustavu lokalne samouprave postoji specifian nain odluivanja REFERENDUM.

REFERENDUMje oblik izravnog odluivanja graana sa pravom glasa o bitnim politikim pitanjima .

Slian je izborima , samo to se ovdje ne bira ve odluuje . Predmet odluivanja moe biti neko ustavno pitanje

, promjena politikog sustava .Primjenom referenduma omoguuje svakom punoljetnom graaninu sudjelovanje

u donoenju politikih odluka .Raspisivanje referenduma moe biti obvezno i fakultativno . Referendum je

sredstvo demokratskog odluivanja , ali sve ovisi od toga tko ga raspisuje , u kakvim uvjetima, to mu je cilj i

kako se provodi .

ODNOS ZNANOSTI I SUVREMENOG POLITIKOG SUSTAVA I DRUGIH ZNANOSTI

ODNOS POLITIKOG SUSTAVA I USTAVNOG PRAVA

Izmeu njih nije jednostavno povui crtu iz tog razloga to politiki sustav pravno reguliran ustavom kao

temeljnim pravnim i politikim aktom .

NAELO ZAKONITOSTI zakonitost je izraz i mjera koliko su zakonski propisi uinkovito sredstvo

reguliranja drutvenih odnosa .

Pitanje zakonitosti je neposredno vezano za odravanje drutvenog poretka . Predmet ustavnog prava je iri od

ustavnosti i zakonitosti , ono se bavi i drugim odnosima i normama . Ustavno pravo se ne bavi samo

prouavanjem politikih institucija dok se politiki sustavi bave samo s tim .Ustavno pravo se koristi

normativistikom metodom , a politiki sustav poredbenom .


9/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POLITIKI SUSTAVI I TEORIJA DRAVE I PRAVA

Politiki sustav je samo institucionalni okvir funkcioniranja jednog dijela dravne vlasti . Sustave ne interesiraju

dijelovi drave koji ne spadaju u javnu vlast . Slinost izmeu njih postoji samo u onoj mjeri u kojoj je politiki

sustav dio strukture drave , razlike su u svoj ostaloj nepodudarnosti predmeta i metoda .

Diferenciranje politikog sustava od ostalih politikih znanosti -

jo je znaajnije , ali i tee jer ni sam pojam politike nije jednako definiran.

Po nekima je Politika vjetina i praksa upravljanja ljudskim drutvima .

Politiku je teko odrediti kao znanost iz najmanje tri razloga :

1. zbog pristranosti da pod svaku cijenu brani sustav vlasti

2. zbog silnih primjena politikantstva

3. zbog svoje promjenjivosti

Znanost ima konstantne spoznajne vrijednosti i ne mijenja se preko noi . Zbog tekoe definiranja politike ,

teko ju je odvojiti od politikog sustava .

Politiki sustavi su nastali procesom diferencijacije politikih znanosti iz potrebe da se jedan znaajan segment

politike u drutvu proui i objavi . Potreba za specijalizacijom unutar ope cjeline znanja nastane onda kada to

znanje dosegne opseg i razinu i kada se vie ne moe razvijati unutar tradicionalne klasifikacije znanstvenih

disciplina .

MEUNARODNA POLITIKA bliska je suvremenim politikim sustavima , osobito u onom dijelu gdje se

bavi otkrivanjem politikih procesa i zakonitosti koji utjeu na funkcioniranje politikih sustava razliitih drava

.

FILOZOFIJA POLITIKEbavi se apstraktnim promiljanjem politike , politikog procesa i politike sfere

drutvenog ivota .

SOCIOLOGIJA POLITIKEbavi se prouavanjem , utjecajem drutva na politiku i obrnuto .

TEORIJE O POLITIKIM SUSTAVIMA

1. na teorijska shvaanja biti predmeta politikog sustava i njihovog mjesta u sustavu drutvenih znanosti velikutjecaj imaju tradicionalne teorije .

2. drutvene znanosti su pod utjecajem vladajue politike , koja im nastoji odrediti okvire tako da se mogu

razvijati slobodno , dotle dok svojim uenjem ne ugroze interese vladajuih grupacija .

3. vladajua ideologija nastoji politike zakonitosti ideologizirati i staviti u slubu vlastitih interesa .

4. politike zakonitosti su pod znaajnim utjecajem subjektivnih stavova tzv. dravnih slubenika .

1.TEORIJA DETERMINIZMA

Polazi od stajalita da je politiki sustav uvijek determiniran odreenim prirodnom , ekonomskim i drugim

initeljima .Bit ove teorije je da polazi od jednog ili vie kljunih initelja koji zajedniki determiniraju kakvo e


10/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


biti drutveno ureenje .

Ova je teorija postojala jo u vrijeme Grkih filozofa ( Platona , Aristotela )

2.TEORIJA INDETERMINIZMA

Nastala u novije vrijeme kao suprotnost prethodnoj teoriji koja je relativno netona , zastarjela i prevladana . Ovateorija negira determinizam polazei od toga da nema nikakvih bitnih faktora koji utjeu na to kakav e biti

politiki sustav . Istina je ipak negdje na sredini jer ne moe rei da je ovjeku i drutvu sve unaprijed odreeno ,

niti vlada potpuni indeterminizam .

Kakav e politiki sustav biti ovisi o praktinoj primjeni znanstvenih spoznaja , kreativnih sposobnosti politikih

snaga i drugih initelja .

3.TEORIJA FUNKCIONALIZMA

Posebno je istaknuta u radu Augusta Contea i Herberta Spencera .

Razvio ju je Emil Durkem , a usavrio Talcot Parsons .

Bit politikog sustava su funkcije pojedinih institucija: funkcija odranja drutva , komunikacije, upravljanja,

rukovoenja , promidbe . Funkcionalizam promatra drutvo kao jedan sustav, tj. Kao niz meusobno povezanih

dijelova koji zajedno tvore cjelinu.

Primjena ove teorije podrazumijeva da je politiki sustav samo jedan od podsustava drutva u cjelini i da je

njegova funkcija odranje drutva .Nepravilno funkcioniranje pojedinih dijelova ugroava sustav u cjelini .Ako

se pripadnici drutva zalau za iste vrijednosti , nastaje jedinstvo sustava .Politiki sustav nije sam sebi cilj , on

je sredstvo skladnog funkcioniranja drutva .

Parsonspromatra drutvo kao sustav i dokazuje kako svaki drutveni sustav posjeduje 4 temeljna funkcionalna

preduvjeta : prilagodbu , postizanje cilja , integraciju i odranje obrasca . Oni se mogu shvatiti kao problemi koje

drutvo mora rijeiti .

Bit funkcionalistike teorije - za ostvarivanje postavljenih ciljeva utemeljenih na konsenzusu o sastavu

drutvenih vrijednosti moraju postojati institucije kao dijelovi sustava koji vre odreene funkcije i pojedinci

koji u njima imaju odreene precizno definirane uloge. Kada svaka institucija pravilno i pravodobno obavlja

svoju funkciju, odnosno svaki pojedinac svoju ulogu, stvoreni su bitni temeljni preduvjeti da politiki sustavomogui skladno odvijanje svih bitnih pol. procesa u drutvu.

Prigovori teorije funkcionalizma :

1 institucije nemaju uvijek blagotvoran uinak na odranje sustava

2. ni u jednom drutvu nema potpunog konsenzusa o sustavu drutvenih vrijednosti

3.funkcionalizam izdie sustav iznad ovjeka tako da izgleda da sustav ima aktivnu , a ovjek pasivnu ulogu .

4.funkcionalizam obraa pozornost samo na faktore koji stabiliziraju sustav

5.funkcionalizam nije uspio adekvatno rijeiti drutvene promjene


11/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


4.TEORIJA DRAVE I VLASTI

Drava je najvanija institucija vlasti i najorganiziranija politika institucija drutva . Izmeu drave i politikog

sustava jednog te istog drutva nema bitnih razlika. Politiki sustavi za predmet svog prouavanja ne mogu imatisamo dravu i dravnu vlast tim prije to oni poredbenom metodom istrauju slinosti i razlike brojnih pol.

Sustava razliitih drava. Zato se ova teorija ini neprihvatljivom.

5.TEORIJA O POLITIKOM PROCESU

Proces je dinamina kategorija , to je pojava u nastajanju . Svako drutvo ima politike procese , neki traju due ,

a neki krae npr. zavretkom izbora prestaje i izborni proces .

U politikom sustavu politiki proces je vaan jer je to nain donoenja odluka kojima se rjeavaju sukobi

interesa u drutvenim grupama i institucijama, posebno kao nain donoenja odluka od znaaja za ravnoteu,

funkcioniranje i razvitak drutva, pa se pol. sustav odreuje kao skup ovakvih pol. procesa.

DRUGO POGLAVLJE

POLITIKI SUSTAV I POLITIKO PRAVNA STRUKTURA DRUTVA

ODNOS POLITIKE I POLITIKOG SUSTAVA

Politika svojim stavovima i odlukama utjee na politiki sustav i njegovo funkcioniranje , a politiki sustav ima

znaajanpovratni utjecaj na politiku . Vladajua politika se odluuje za politiki sustav koji e najbolje izraziti

njene interese . Kada je ve uspostavljen jedan politiki sustav onda on dobiva relativnu autonomiju u odnosu na

politiku koja ga ne moe po vlastitoj volji mijenjati kada hoe . Radikalne promjene sustava poduzimaju se

izuzetnou prijelomnom vremenuratu .

Na postupne promjene sustava vladajua politika se odluuje iz tri razloga :

1. neracionalno je mijenjati cijeli sustav ako on dobro funkcionira

2. svaka , pa i najmanja promjena za sobom povlai drugu promjenu

3. jednom ustanovljen sustav najbolje izraava interese vladajuih grupacija .

Prevladani politiki sustavi mogu se radikalno mijenjati, a ne postupno. npr. Jugoslavenski sustav politiari suse sastajali da donesu rjeenja , odnosno postupne promjene , rezultat tog rada bila je dijagnoza kojom su se

predloile mjere ozdravljenja tog bolesnog sustava . Temeljni uzrok krize je bilo nejedinstvo , nerazmjer ,

s jedne strane su bila htijenja nositelja centralizacije ,a s druge strane potrebe naroda i narodnosti za oitovanjem

vlastitih posebnosti kroz decentralizirani sustav . Politike odluke koje donosi vladajua politika moraju biti

prilagoene politikom sustavu .

Marksistikavladajua politika zagovarala je ukidanje politike . Predstavnici graanske teorije smatraju politiku

neophodnom . Politiki profesionalizam bi bio drutveno tetan jer bi najvanije funkcije bile rezervirane

iskljuivo za pripadnike politike stranke, klase, obitelji, struke ili koje drutvene elite.

Upravljanje sloenom politikom strukturom ne moe biti bez profesionalizma , ali on mora biti sveden na


12/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


optimalnu mjeru .

POLITIKI SUSTAV I POLITIKA MO

Politiki sustav se ne pojavljuje kao nositelj moi , nju imaju pojedini organi sustava .Mo se moe iskusiti kao oduevljenost , moe biti kao osloboenje kreativne energije , podsticaj vitalnosti , a

moe unititi motivaciju , stvoriti depresiju .

Dva oblika moi:

VLASTonaj oblik moi koji je prihvaen kao legitiman , ispravan i pravedan .

SILAoblik moi koji njoj podloni ne smatraju legitimnom .

Kada se mo realizira kao vlast , znai da je ona odobrena objektivnom voljom iskazanom u ustavu , zakonu i

drugim aktima , sve drugo je zloupotreba vlasti . Sila kao mo je nelegitimna i mora biti eliminirana . Kada je

mo utemeljena na objektivnoj volji zakonodavca , to znai da je ona u funkciji ostvarivanja opih ciljeva i

vrijednosti .

U izgradnji politikog sustava neke zemlje osobito je vano izvriti optimalnu distribuciju politike moi tako da

postoji sklad izmeu ovlasti i odgovornosti . Drutvena mo se distribuira ovisno o vrijednosti sustava , ciljeva ,

interesa veliine drutvenih grupa i stupnja organiziranosti tih grupa . Distrib. Se vritako da nitko nije

svemoan i da ne dolazi do mijeanja ovlasti.

Koncentracija moi u sredinjim organima vlasti najvea je u totalitarnim politikim sustavima . U

pluralistikom modelu vlast je rasprena u cijelom drutvu , tu je mogue nadmetanje i konkurencija ideja ,

stavova . Postojanje mnogih sredita moi jedva nam jami da e vlast :

- htjeti posluati sve njih jednako

- uiniti bilo to drugo osim komunikacije sa voama sredita

-biti na pozicijama moi

- uiniti bilo to u pitanjima o kojimase raspravlja

Meusobni odnos politikih sustava i moi ovisan je od oblika moi .

VLASTpolitiki sustav je sustav legalno izabrane vlasti koja svoj mandat i ovlasti vue iz demokratskih tijela

i provedbe zakona

SILAkarakteristina za totalitarnesustave , koji su sutermeljeni na sredstvu prisile. Mo je esto povezana sa

nasiljem , valja razlikovati legitimno od nelegitimnog nasilja, legitimno provode organi i institucije vlasti , a

nelegitimno pojedinci .

POLITIKI SUSTAV I DRAVA

SLINOSTI

Drava je organizacija za zatitu onog naina proizvodnje koji je u interesu vladajuih klasa . Pol. sustav je samo

jedan mehanizam preko kojeg drava iri temeljni oblik vlasnitva . Drava je sloena drutvena pojava koja se

ne moe objasniti samo sa jednom funkcijom . Mnoge dravne institucije su institucije politikog sustava , a to

dovodi do prividnog shvaanja o istovjetnosti tih pojava .


13/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


RAZLIKE

1. sve institucije drave ipak nisu institucije politikog sustava . Samo najvanije dravne institucije ine

strukturu politikog sustava .

2. interakcija drave i politikog sustava ne odvija se u oba smjera istim intenzitetom . Drava ima znatnoaktivniju ulogu , dok je uloga politikog sustava znatno pasivnija .

3. postojanost drave i politikog sustava nije ista, drava je znatno postojanija , a politiki sustav je daleko

podloniji promjenama

4. ako se drava shvati preiroko pa se identificira sa cijelim drutvom , onda je politiki sustav ua kategorija, a

ako se drava shvati preusko onda se tretirakao ua kategorija politikog sustava

5. politiki sustav omoguuje skladno funkcioniranje vitalnih dijelova dravne organizacije. Sam po sebi on nije

politiki subjekt ve oblik povezanosti organa vlasti . Mnogi dravu smatraju uvarom postojeih politikih

sustava vlasti , pod njenom stalnom pozornou su sve oblasti drutvenog ivota .

6. drava pokazuje tendenciju sve veeg mijeanja u drutveni ivot , to je etatizacija drutva . Tamo gdje je

etatizam razvijen politiki sustav se svodi na javnu vlast , a u njoj odluujuu ulogu imaju vlada i izvrni organi .

POLITIKI SUSTAV I PRAVO

Pravo nastoji normirati cjelokupnu drutvenu zbilju i ponaanja svih politikih subjekata , Izmeu normativnog i

stvarnog uvijek postoje razlike i odstupanja . Pravo i pravni sustav su u zakon pretvorena volja vladajuih

drutvenih snaga .; zato je svako pravo iskristalizirana politika pretvorena u sustav pravnih normi radi postizanja

ciljeva onih koji su na vlasti . Pravo nikada ne moe normirati sve drutvene odnoseniti unaprijed predvidjeti i

otkloniti sve zastoje i konice ostvarivanja pravnih normi radi postizanja ciljeva onih koji su na vlasti .

Pravo nikada ne moe normirati sve drutvene odnose niti unaprijed predvidjeti i otkloniti sve zastoje i konice

ostvarivanja pravnih normi u drutvenoj zbilji npr. politiki sustav bive SFRJ nije mogao otkloniti proturjenost

izmeu onog to ljudi hoe i onog to ljudi ine , izmeu vidljivog i nevidljivog sustava i ustava .Po disproporciji

izmeu normativnog i stvarnogdolazi od tuda to je svaki pravni sustav optereen nedostacima on nije

savrena cjelina . Najvei raskorak se javlja na podruju ljudskih prava i sloboda .

Npr. strani radnik moe biti zaposlen tek ako se domai nije javio na natjeaj . Vladajue politike grupacije

voljne su dosljedno potivati ustavom zajamena prava i slobode samo do mjere koje nisu ugroeni njihovi

interesi .

Za odnos normativnog i stvarnog politikog sustava vana su dva procesa :

1. POZITIVACIJA PRAVAprvo esto djeluje kao dogmatski sustav normi , time koi donoenje odluka i brze

promjene stanja koje namee tenja za demokratizacijom politike .

2. DEMOKRATIZACIJA POLITIKEsputava je birokratizacija .Ona je posebno izraena u vrhu hijerarhije

politikog odluivanja .

Problem kod hijerarhije i birokratizma kako njihove negativne efekte svesti na najmanju moguu mjeru i

poveati aktivno sudjelovanje naroda .


14/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POLITIKI SUSTAV I SUSTAV VRIJEDNOSTI

POLITIKI SUSTAV I DEMOKRACIJA

Pojam , bit i karakter demokracije

DEMOKRACIJAvladavina naroda ( demosnarod; crateinvladati )

Demokracije nema tamo gdje su graani potpuno potisnuti u donoenju odluka .

Suvremeno poimanje ne moe bit demokracije svesti samo na odnos vlasti i naroda ve se bavi i sudbinom

demokracije pred izazovom meuovisnosti .Uvjeti koje mora sustav ispunjavati da bi se mogao nazvati

demokratskim :

1. mora imati demokratski donesene zakone koji se primjenjuju i obvezuje graane

2. mora postojati separacija izmeu sudske , zakonodavne i izvrne vlasti

3. mora imati politiku vlast izabranu na demokratskim izborima

4. mora imati osigurane kanale kontrole i utjecaj graana na proces odluivanja

5. Demokracija je kao biljka koja se mora strpljivo zalijevati i odgajati da ne bi uginula .

UVJETI DEMOKRATINOSTI :

1. prvi uvjet demokratinosti politikog sustava su demokratski doneseni zakoni koji se primjenjuju i obvezuju

sve graane .To su zakoni koje je donijela demokratski izabrana legitimna i parlamentarna vlast .

2. razdvojenost zakonodavne , izvrne isudbene vlasti

Ako ista tijela donose i provode zakone , a sudska vlast nije samostalna ve podreena , onda se graani nemaju

kome aliti na postupke dravne uprave .

3.demokratski provedeni izbori su ogledalo demokracije

4.kontrola vlasti nad vriteljima vlasti i institucijama politikog sustava .

a) kontrola opozicijeoznaava dinamiki aspekt demokracije

Ako ne postoji opozicija nema ni demokracije , to bi dovelo do uzurpacije vlasti .

b) javno mijenjereagira na sve oblike uzurpacije vlasti od strane vladajuih

c) meusobna kontrola institucija i politikih sustava - efa drave , vlade , parlamentad) obveza potpunog , pravovaljanog i istinitog informiranja javnosti

e) sudjelovanje punoljetnih graana u politikom ivotu zemlje

BIT DEMOKRACIJE :

Demokracija je vladavina naroda koju on ostvaruje kroz razliite oblike neposrednog odluivanja kao i preko

svoji neposredno izabranih predstavnika u institucijama i organima politikog sustava u cilju realizacije

openarodnih interesa .


15/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZNAAJ DEMOKRACIJE :

Za ovjeka , drutvo i dravu izuzetno je veliki znaaj .Posebno je znaajna za male narode i drave koje su tek

nastale . Njihovo integriranje u svjetsku zajednicu bitno ovisi od stanja demokracije .Tek u demokraciji

pojedinac i zajednica ostvaruju obostranu sreu i blagostanje . Onaj sustav koji ostvaruje stvarnu participacijunaroda u odluivanju je priznat .

Prepreke ostvarivanja demokracije : neobrazovanost narodnih masa , zato narod trai posrednika u ostvarivanju

vlastiputem stranaka , ali u posredovnoj demokraciji stranke nisu uvijek iskrene pa manipuliraju sa narodom .

Jedan od najvanijih kriterija za ocjenu stanja demokracije je stanje individualnih i grupnih prava i sloboda .

Drutvo koje dominira nad pojedincem tako da on nema mogunost oitovati vlastite ciljeve nije demokratski .

Moe se na pojedinca utjecati pa makar i protiv njegove volje , uputiti ga da uzmogne bolje rasuivati .

Dominacija drutva nad pojedincem prvi je simptom odsutnosti demokracije u politikom sustavu

MODELI DEMOKRACIJE I DEMOKRACIJA KAO DVOSTRANI PROCES

HELDistie dvije skupine razliitih modela dominacije

I .ETIRI KLASINA MODELA

1.STAROGRKA DEMOKRACIJA

2.LIBERALNA DEMOKRACIJA , PROTEKTIVNA DEMOKRACIJA

3.RAZVOJNA DEMOKRACIIJA

4.MARKSISTIKA PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJA

II. ETIRI SUVREMENA MODELA

1.KOMPETITIVNA ELITISTIA DEMOKRACIJA

2.PLURALIZAM

3.PRAVNA DEMOKRACIJA

4.PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJA

KLASINI MODELI DEMOKRACIJE

1. STAROGRKA DEMOKRACIJA

a) atensku demokraciju je obiljeavala odanost republikanskom gradu i dravi , podreenost privatnog ivota

javnim poslovima i zajednikom dobru .

b) u toj demokraciji graani su mogli razvijati i ostvarivati svoje sposobnosti i znanja , razlike u sposobnosti i

zasluzi su bile priznate

Karakteristike ovog tipa demokracije : izravno sudjelovanje graana u zakonodavstvu , sudstvu ,suverenost

skuptinske vlasti , viestruki naini izbora graana za javne slube , nepostojanje povlastica javnih slubenika u

odnosu na ostale graane, ogranieni mandat .


16/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


OPI UVJETI : u kojima moe funkcionirati ovaj model demokracije su : mali grad drava , robovsko

gospodarstvo koje stvara slobodno vrijeme za graane , kuanski rad ena koji oslobaa mukarce za bavljenje

javnim poslovima i ogranienost graanstva na relativno mali broj osoba.

2. PROTEKTIVNA DEMOKRACIJA

Je jedna varijanta liberalne demokracije .Zastupljena je u djelima Makijavelija .,Loka . Hobsa

Znaajke : suverenitet naroda , redoviti izbori , tajno glasovanje , stranako

natjecanje , vladavina veine i podjela vlasti na zakonodavnu , izvrnu , sudbenu

Opi uvjeti : razvitak politiki autonomnog civilnog drutva , privatno vlasnitvo , trino gospodarstvo ,

patrijarhalna obitelj, i proireni teritorijalni opseg nacije .

3. RAZVOJNA DEMOKRACIJARADIKALNI MODEL

Je druga varijanta liberalne demokracije .Zastupljena je u djelima an ak Rusoa, Milla i dr..

Znaajke : odvojenost zakonodavne i izvrne funkcije vlasti , jednodunost u odluivanju o javnim pitanjima ,a

ako toga nema, onda propisno glasovanje s pravom veine, nadzor nad obavljanjem izvrnih funkcija vlasti i

postavljanje izvrnih organa vlasti neposrednim izborima ili drijebom .

Opi uvjeti u kojima je mogu ovaj oblik vlasti: mala industrijska zajednica , difuzija vlasnitva i ovisnost

graana o posjedovanju , te slobodno vrijeme za mukarca u cilju bavljenja politikom i sudjelovanja u vlasti .

RAZVOJNA DEMOKRACIJAje drugi oblik ovog istog modela demokracije

Znaajke : narodni suverenitet s opim pravom glasa , demokratski izabrana predstavnika vlast , ustavna

ogranienja dravne moi , promicanje prava pojedinaca , razgranienje parlamentarne i administrativne vlasti

sudjelovanje graana u lokalnoj samoupravi i porotnoj slubi .

4. NEPOSREDNA / MARKSISTIKA DEMOKRACIJA

Zastupljena u djelima klasika marksizma : Karla Marxa i Friderika Engelsa

SOCIJALIZAM : javnim poslovima upravljaju komune ili kolektivni savjeti, inovnitvo je podloeno izborima

, ima ogranien mandat i smjenjivo je . Slubenici rade za plau .OPI UVJETI : poraz buroazije , jedinstvo radnike klase i ukidanje klasnih povlastica . Razvitak proizvodnih

snaga omoguuje slobodno vrijeme za bavljenje neproizvodnim djelatnostima, a tei se sve veoj integraciji

drave i drutva.

KOMUNIZAM : dolazi do odumiranja vlasti i politike uspostavom raznih oblika neposrednog samoupravljanja ,

svi javni poslovi su kolektivizirani , a konsenzus je bitno naelo odluivanja u svim javnim pitanjima.

OPI UVJETI : definitivno ukidanje svih klasa , ukidanje privatnog vlasnitva, podjela rada na umni i fiziki je

ukinuta , ukidanje trita i razmjena novca, a vaan je visoki stupanj razvitka proizvodnih snaga koji omoguuje

obilje dobara i nestanak oskudice.


17/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


SUVREMENI MODELI DEMOKRACIJE

Sadra etiri varijante koje HELD naziva:kompetititvna elitistika demokracija, pluralizam, pravna i

participativna demokracija.

1. KOMPETITIVNA ELISTIKA DEMOKRACIJA Marx Weber i umpeter

OPI UVIJETI : industrijsko drutvo , politika kultura , pojava strunih slojeva, tehniki obrazovaniheksperata

i rukovoditelja , te konkurencija meu dravama za mo i prednost u meunarodnom sustavu.

2. PLURALIZAM

Suvremeni model demokracije u kojem je drutvena mo rasporeena nehijerarhijski .

Zastupaju ga : Truman , Dala , Almonda , Verba .

3. PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJAMacpherson , Pateman

OPI UVJETI : izravno poveanje oskudne materijalne osnove brojnih drutvenih grupa ,koje se postie

preraspodjelom materijalnog bogatstva , smanjenje ili potpuno uklanjanje neodgovorne birokratske moi u

javnom i privatnom ivotu , otvoreni informacijski sustav koji zajamuje upueno odluivanje, te drutveno

preuzimanje skrbi o djeci, ime se ene izjednauju s mukarcima glede sudjelovanja u vlasti.

4. PRAVNA ILI LEGALNA DEMOKRACIJAsadrana u djelima Hajeta .

U sreditu se nalazi sloboda ime se postavlja granica prisilnoj moi drave

ZNAAJKE : ustavna drava utemeljena na naelu podjele vlasti , vladavina zakona , minimalna dravna

intervencija u civilno drutvo i privatni ivot , najvei mogui prostor za djelovanje slobodnog trita .

OPI UVJETI : djelotvorno politiko vodstvo koje slijedi liberalna naela , smanjenje uloge birokratske

regulacije ivota , smanjenje uloge interesnih grupa.

Nema univerzalnog tipa demokracije koji bi bio preporuljiv , niti recepta kojeg bi se vodee politike snage

mogle pridravati .

Held opravdava naelo naelo demokratske autonomije ,koje je sadrano u stavu da pojedinci u drutvu

trebaju biti slobodni i ravnopravni u odreivanju uvjeta vlastitog ivota , trebaju uivati jednaka prava i obveze .

Znaajke demokratske autonomije se oituje u odnosu drave i civilnog drutva .

DRAVA treba naelo autonomije ugraditi u ustav i zakone .Vrhovna zakonodavna vlast treba biti dvodomna .Politiko organiziranje provodi se kroz sustav konkurentskih

stranaka .

CIVILNO DRUTVO podrazumijeva raznolikost tipova domainstva i izvora informacija , kulturnih

ustanova., komunalne slube , zdravstvene skrbi , obrazovanja .

OPI UVJETI otvoren pristup informacijama , obavijetenost graana o odluivanju u javnim poslovima ,

ope investicijske prioritete postavlja vlada .

Bit ovako shvaene demokracije je dvostrani proces preobrazbe drave i drutva .


18/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


DRUTVENA KRIZA , RAT , DEMOKRACIJA

Drutvena kriza i ratno stanje nisu uvjeti koji pogoduju razvoju demokracije . U uvjetima kriznog drutvenog i

ratnog stanja nije mogua puna demokracija , ali su mogui i barem neki demokratski procesi na odreenimsegmentima drutvene organizacije i funkcioniranje politikog sustava .

Svaki napor je hvale vrijedan koji se ulae da se demokracija i demokratska tradicija drutva ouvaju i razvijaju

tamo gdje je to mogue . Stvarnu demokratsku opredijeljenost pojedinca ili stranke ne treba cijeniti samo po

deklarativnom opredjeljenju ve po stvarnom ponaanju u konkretnim uvjetima .

Demokraciju ne treba cijeniti samo po tome to ona donosi i afirmira ve i po tome to ona spreava .

Predstavnici cikline teorije kretanja drutva iznose tezu po kojoj prekomjerna demokracija moe izraditi u

anarhiji .

Demokracija uvijek podrazumijeva vladavinu naroda , ali i vladavinu zakona . ak ni anarhija nije stanje

bezvlaa , oni su se zalagali za ukidanje drave , ali ne i funkcija koji ona obavlja .

Demokracija u jednom drutvu nikada ne moe biti previe , ona ne moe voditi u drutvenu krizu .

U vrijeme krize najbre propadaju totalitaristiki sustavi , a karakterizira ih sve ono to je suprotno demokraciji :

jedna vladajua ideologija nametnuta svim drugim oblicima svijesti , neprestani teror i nasilje bez potivanja

ljudskih prava i sloboda , centralizirana ekonomija.

IZRAVNA , POSREDNA , FORMALNA I STVARNA DEMOKRACIJA

Postoji jo i graanska , socijalna , elitna , masovna , liberalna i konzervativna demokracija .

IZRAVNA ILI NEPOSREDNA DEMOKRACIJA

Oblik demokracije u kojem narod izravno sudjeluje u donoenju politikih odluka

Ova demokracija postoji i praktiki se ostvaruje na 2 naina :

1. oblik izravnog sudjelovanja od strane svih graana npr. referendum

2. razni oblici lokalne samouprave kroz skuptine lokalnih zajednica

Idealno zamiljena demokracija nigdje danas u svijetu ne postoji .

Bila bi teko ostvariva , zato je nalazimo u teoriji samo kod socijalista .

POSREDNA DEMOKRACIJA

Oblik posrednog odluivanja neposredno izabranih narodnih predstavnika koji odluuju u parlamentu u ime

naroda . Izbori su izravni i demokratski .

Ovdje je izraena stvarna demokracija ako predstavnika tijela donose odluke polazei od pretpostavljenih

interesa naroda .


19/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


FORMALNA I STVARNA DEMOKRACIJA

Raspravlja o kapitalistikom i socijalistikom sustavu . Zapadni teoretiari su isticali prednosti graanskog

drutva i viestranakog politikog sustava jer je utemeljeno na konkurenciji stranaka , misli , ideja , roba ,kapitala . Teoretiari marksizma brane socijalistiki sustav i istiu da je graanska demokracija formalna . Ovdje

je odluivanje posredovano , a vlast otuena od naroda . Stvarna demokracija je ona gdje su kroz institucije

politikog sustava i u postupku donoenja vanih odluka stvoreni mehanizmi koji osiguravaju da barem veina

naroda sudjeluje u odluivanju .

FORMALNA DEMOKRACIJA

Je ona gdje postoje smo odreeni oblici narodnog izjanjavanja , ali to je samo radi farse i zadovoljavanja forme

.

Stvarna demokracija je samo ona gdje su izbori slobodni i demokratski i gdje je doputeno viestranako

politiko organiziranje i izborno natjecanje gdje je za sve nacije osiguran jednak poloaj .

DEMOKRACIJA I DIKTATURA

Diktatura je negativni antipod demokracije i nitko je ne eli i oni koji je uvode nisu za to , ali to im je jedini

nain za opstanak na vlasti .

DIKTATURAvladavina jedne ili vie osoba koji prisvajaju i monopoliziraju vlast u dravi i izvravaju je bez

ogranienja .

Ono to odreuje diktaturu nije samo broj ljudi ve i nain vrenja vlasti .Ona dovodi do stagnacije i dekadencije .

Za diktaturu se odluuju one snage koje ele vlast po svaku cijenu . Socijalne funkcije diktature su koncentrirane

oko vrenja vlasti . Diktatura moe trajati samo odreeno vrijeme . Ma kakav nain uvoenje diktature bio

vaanje da se njeno trajanje odredi na to krai rok . Ako je ustav neke drave demokratski , onda je diktatura

svako ukidanje demokratskih naela . Svaka dravna vlast moe prerasti u diktaturu , a to e se dogoditi kada se

onemogui ostvarivanje zajednikih prava i sloboda .

IZRAZITI PRIMJERI DIKTATORSKOG REIMA

1. FAIZAM reakcionarni socijalnopolitiki pokret nastao izmeu dva sv . rata , utemeljen na reakcionarnoj

ideologiji koja je izraziti konzervativna .

Faizam je olien u stavu : SVE ZA DRAVU , NITA PROTIV DRAVE , NITA MIMO DRAVE ,

karakterizira ga monopolizirani poloaj vladajue stranke , zabrana formiranja drugih , karakterizira ga

ekstremni nacionalizam i ovinizam utemeljen na velianju vlastitog naroda i isticanje mrnje prema drugima

2. STALJINIZAMslian je faizmu , po sveopem totalitarizmu drave , kultu neprikosnovenog voe ,

dekadenciji i grubom krenju ljudskih prava , zabrani politikih stranaka , masovnom stradanju pojedinaca i

naroda . Razlike proizlaze iz drutvenopovijesnih uvjeta u kojima je nastao staljinizam .


20/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POLITIKI SUSTAV , LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

OPE ZNAENJE I VRSTE LJUDSKIH SLOBODA I PRAVA

Svako suvremeno drutvo nastoji izgraditi politiki sustav uz maksimalno uvaavanje ljudskih prava i sloboda .

Ustav RH utvruje najvie vrednote ustavnog poretka : sloboda , jednakost , nacionalna ravnopravnost ,

mirotvorstvo . Ljudska prava i slobode ine bit demokracije , ona ne moe postojati ako su ugroena temeljnaprava i slobode . Brojna ljudska prava i slobode afirmirana su u zemljama slobodnog svijeta , gdje su postale

nezamjenjive dijelom strukture drutvenih vrijednosti .

PRIRODNA I DRUTVENA ( STEENA ) PRAVA I SLOBODE

na temelju kriterija njihova porijekla

PRIRODNAto su ona prava kojapripadaju ovjeku kao biolokom biu .

To su : pravo na ivot , na zdravlje , tjelesni integritet , na zdravu okolinu .

Iz ovih postavki izala je poznata teorija prirodnog prava jedan od utemeljitelja je an ak Russo koji smatra

da priroda ini ljude jednakima , a da ih drutvo kvari posredstvom privatnog vlasnitva . ovjek se raa kao

slobodni bie , a posvuda u drutvu ivi u okovima koji su mu nametnuti .

DRUTVENA prava koja ovjek stjee ivei u zajednici s drugim ljudima .

Ona mu ne pripadaju roenjem ve ih stjee radom i razvitkom .

HOBS priroda stvara ljude nejednakima , u njoj vlada borba ovjeka , ovjek je vuk . Da bi to sredstvo

prevladalo bitna je drava koja e uspostaviti red . Intervenciju drave u smislu privremenog ograniavanja

prava i sloboda kada su ugroeni vii , opi interesi , predviaju ustavi svih svjetskih zemalja .

Sociolozi objanjavaju slobodu kao pitanje odnosa pojedinca i zajednice . Pojedinac ima onoliko slobode koliko

mu osigura kolektivitet . U suvremenom ljudskom drutvu sloboda se se ne oituje kao pravo ovjeka da radi sve

to hoe. U modernom drutvu sloboda je ograniena dvostruko :

1.ustavima i zakonima drave tako da pojedinac moe koristiti samo ona prava u mjeri koja su odreena i

zajamena ustavom i zakonom.

2.Pojedinac se moe koristiti svojim pravima dok ne ugrozi slobodu drugog .

OSOBNA I KOLEKTIVNA PRAVA I SLOBODE

Podijeljena su s obzirom na to tko ih uiva : pojedinac ili kolektivitet.

1.OSOBNA PRAVA I SLOBODE

To su prava kojapropadaju ovjeku kao pojedincu i koja tite njegovu osobnost .

Suvremeni drutvo nastoji zatititi niz osobnih svojstava ovjeka : ast , ugled , dostojanstvo , privatnost , intimu

. Svaki je ovjek svijet za sebe , ima svoju povijest , ivotopis , ego , nijedan ovjek , nije identian s drugim .

a) pravo na tajnost osobnih podatakaima za cilj osigurati integritet osoba i zatitu osobnosti ovjeka . Svakom

se jami sigurnost i tajnost tih podataka .

b) pravo na nepovredivost doma i pismazajamena su u svakom demokratskom drutvu , ureeno je i provodi

se po pravnim normama .


21/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


c) sloboda kretanja i nastanjivanjaograniavanje slobode kretnje pojedincu mogu izrei samo ovlateni

sudbeni organi , u ratu i drugi organi .

d) pravo na slobodu miljenja jedno od temeljni prava pojedinca u suvremenom svijetu .To je i sloboda govora

.

e) sloboda vjeroispovijesti - sloboda zajamena ustavom , pravo pojedinca da na slobodne dane u vrijemeblagdana , sloboda religijskih uvjerenja

f) pravo azilapravo utoita zajameno strancu u naoj dravi i drugim .

3. KOLEKTIVNA PRAVA I SLOBODE

To su prava osigurana kolektivima i ono ta prava uivaju , to su nacionalne slobode i prava bez koji su

nezamislivi suvremeni politiki sustavi .

Osobito su vana ova prava u sloenim dravama gdje se javljaju nacionalne borbe , a politiki sustavi moraju

uvaavati njihova kolektivna prava .

POLITIKA I SOCIJALNA PRAVA

POLITIKE SLOBODE I PRAVA

1. SLOBODA I PRAVO UDRUIVANJA jedno od temeljnih politikih prava . To je prije sveg sloboda

organiziranja , registriranja i djelovanja politikih stranaka . Sva suvremena drutva dozvoljavaju politiki

pluralizam . Pitanje slobode politikog organiziranja jedan je od odluujuih pokazatelja je demokratinosti .

2. SLOBODA GOVORA I JAVNOG OKUPLJANJA -politiko udruivanje zahtijeva slobodu javnog

okupljanja politikih istomiljenika i javnog govora o svim pitanjima veznim za donoenje politikih odluka .

Demokracija ne moe biti ako odluke rukovodstva nisu podlone kritici javnosti .

3. BIRAKO PRAVO aktivno i pasivno

To je pravo graanina da bude biran na sve javne funkcije odnosno da on bira .

4. DOSTUPNOST JAVNIH SLUBI podrazumijeva da su svi graani , bez obzira na nacionalnost , rasu ,

imovno stanje mogu pod jednakim uvjetima biti primljeni u javne slube i raditi .

5. PRAVO PETICIJE - svaki graanin ima pravo slati pretpostavke , pritube , ,davati prijedloge dravnim i

drugim javnim tijelima i od njih dobiti odgovor . To pravo imaju i grupe i pojedinci .

SOCIJALNOEKONOMSKA PRAVA I SLOBODE

1. PRAVO VLASNITVA legalno steena imovina u demokratskom drutvu je zatiena pravnim normama i


22/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


cijelim sustavom institucija koje su skrbe da vlasnik moe biti miran i siguran i da imovinom slobodno raspolae

. Drava nema pravo polagati u vlasnika prava .

2. PRAVO NA RAD I SLOBODU RADA - za regulaciju ovih prava doneseni su brojni meunarodni akti :

Povelja UN , Deklaracija o pravima ovjeka , Meunarodni pakt o socijalnoj kulturi i ekonomskim pravima .Realizacija ovog prava uvelike ovisi o stanju gospodarstva :

a) pravo na postizanje zajamenog zaposlenja

b) pravo na zatitu od tetnih posljedica nezaposlenosti

c) iskljuenje diskriminacije pri zapoljavanju

3. PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOSTgraani koji su ostvarili pravo na rad moraju biti socijalno

osigurani za sluaj bolesti , starosti , za nezaposlene pravo na naknadu zbog privremene neuposlenosti .

4. PRAVO NA SINDIKALNO ORGANIZIRANJE I TRAJK pravo sindikalnog organiziranja regulirano je

aktima meunarodnog radnog i socijalnog prava . Povezano je s pravom trajka , jer sindikat je predvodnik

radnika za ostvarivanje njihovih socijalnih prava . Pravo trajka povezano je sa slobodom rada .

ZATITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

Svako pravo koje nije zatieno moe biti onemogueno ili umanjeno . Zato svaka drava mora imati ustavom i

zakonom predviene institucije, mehanizme zatite prava . Pravo je neophodan instrument vlasti , drava stvara

pravo i titi ga od iskrivljavanja , naruavanja i pogrenog tumaenja.

1. ULOGA SUDA ZA LJUDSKA PRAVA ( PRAVA OVJEKA )

Pozicija ovog suda je utvrena , a ovlasti utvrene posebnim zakonom . Utemeljen je svagdje gdje ustavotvorac

smatra potrebnim , predviaju ga ustav F BiH , . Izmeu suda za ljudska prava i vrhovnog suda podijeljena je

nadlenost , kako bi se izbjegao sukob nadlenosti . Ovaj sud polazi od Ope deklaracije o pravima ovjeka

Prava i slobode koja se tite u F BiH , Okvirnim sporazumom o Federaciji BiH .

a) sve osobe u Federaciji imaju pravo na najviu razinu meunarodno priznatih prava i sloboda predvienihmeunarodnim dokumentima .

b) sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak u prvobitne domove

c) sve osobe imaju pravo povratka imovine koja su lieni tijekom etnikog ienja i nadoknadu imovine koja im

se ne moe vratiti

d) sudovi , upravna tijela postupat e suglasno ovim pravima i slobodama

e) F BiH e sudjelovati i suraivati s radom nadzornih tijela

f) KSSS e imenovati obdusmena

2. USTAVNA JAMSTVA SLOBODE I PRAVA I ULOGA USTAVNOG SUDA


23/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ustav demokratskih drava nastoji normirati ljudska prava i slobode . Temeljna materija ustava :ljudska prva i

slobode , ustrojstvo vlasti u dravi .

Demokratsko drutvo nastoji osigurati dosljednu provedbu ustavnih normi , a to ini organiziranjem drutvenih

grupacija na razini nacija , drave .Uvijek postoji raskorak izmeu normativnog i stvarnog , taj je raskorak vei ukoliko je drutvo politiki i

kulturno nerazvijeno .

Praktino ostvarivanje prava i sloboda ovisi o djelovanju sustava demokratskih institucija drutva , o

dostignutom stupnju demokratskog razvoja , o djelovanju prava . Ostvarivanje vlastite slobode jedino je mogue

ako ovjek slobodno osjea , slobodno promilja , slobodno govori i pie , slobodno radi i djeluje .

Ustavno sudstvo ima znaajnu ulogu :

1. potrebo je ustanovljenje Ustavnog suda ustavom neke zemlje

2. da su njime predviena ljudska prava

Specifinost funkcije Ustavnog suda on vri kontrolu zakona , podzakonskih i drugih normativnih akata i

njihove suglasnosti sa Ustavom .

Primarna mu je zadaa odluivanje o suglasnosti zakona sa ustavom . Posebna mu je zadaa rjeavanja sukoba

nadlenosti izmeu tijela zakonodavne , izvrne i sudbene vlasti . U RH ovaj sud odluuje i o odgovornosti

predsjednika Republike , a nadzire i programe politikih stranaka .Ustavni sud moe ponititi ili ukinuti uredbu ,

naredbu , statut ili poslovnik .

Ponitavanje akata ima za rezultat ponitavanje i svih negativnih posljedica koje su nastale primjenom tog akta

unazad .

Ukidanjezabrana proizvoenja tetnih posljedica u budunosti .

3. ULOGA OBDUSMENA U ZATITI LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

Institucija obdusmena se uvodi radi pomoi sudu za ljudska prava . Obdusmen je dunosnik koji se u

demokratskim zemljama bira radi vrenja nadzora nad radom organa dravne uprave i javnih slube s ciljem

ostvarivanja zakonitosti i zatite prava graana .

Postanak obdusmena je uvjetovan dvostrukim razlozima i potrebama :

-potrebom nositelja vlasti da ona bude to vie demokratizirana

- potrebom graanina da ostvare prava koja im jami ustav u demokratskom drutvu .

Obdusmeni vode podrijetlo iz daleke prolosti : Kine , antike Grke , Rima .

Osnovni im je zadatak bio saznati to narod misli o pojedinim inovnicima . Obdusmen je nastao u dobroj

namjeri : da se priblii vlast i puk , da se dosljedno realizira slovo ustava o pravima ovjeka i demokratskog

drutva . Obdusmen je prvi put uveden u vedskoj 1809 , a kasnije u Finskoj , Danskoj , V. B. Norvekoj .

Obdusmen je uvar i zatitnik prava i sloboda graanina , titi njegovo dostojanstvo , prava i slobode . On postoji

radi osiguranja poloaja ovjeka u drutvu .On je u slubi drave i svojim radom doprinosi demokraciji i


24/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


zakonitosti .

Ustonavljenje obdusmena u F BiH proizlazi iz preambule ustava s ciljem osiguranja pune nacionalne jednakosti ,

i s ciljem skladnog odnosa izmeu pojedinca i zajednice . Prava obdusmena : pokree postupke pri nadlenim

sudovima , sudjeluje u postupcima sudova , koristi pomo pravosudne policije , bira zamjenike uzpristanak

predsjednika federacije .On ispituje djelatnost ustanova FBiH , nazoan je administrativnim sasluanjem .

OBVEZE OBDUSMENAduan je tititi ljudsko dostojanstvo , prava i slobode , otklanjati negativne

posljedice , podnositi izvjetaje nadlenom tijelu o svom radu .

U RH funkciju obdusmena vri puki pravobranitelj ( 8 god . )

POLITIKI SUSTAV I VJERSKE ZAJEDNICE

VJERA I VJERSKE ORGANIZACIJE

esto je dravna vlast zabranjivala vjerske organizacije koje joj nosu odgovarale . Suvremeno drutvo to nastoji

izbjei i omoguiti potpunu slobodu vjere . Pitanje slobode vjere , vjerskih organizacija i prava u suvremenom

drutvu jedan je od vanih pokazatelja politikog sustava vlasti .

FUNKCIONALISTIKA TEORIJA poklanja pozornost religiji kao znaajnom dijelu ukupnog ukupnog

sustava . E.Dirkem tvrdi da je drutveni ivot nemogu bez zajednikih vrijednosti i moralnih uvjerenja .Religija

jaa kolektivnu svijest .Parsons istie da je religija dio sustava kulture . , kao takva ona daje smjernice ljudsko

vladanju i ponaanju . Funkcionalistika teorija dovodi u vezu funkciju politikog sustava i funkciju religije . Taj

odnos je lake regulirati kada je on formiran na obostrano zadovoljstvo .

Sretna je ona zajednica u kojoj je uspostavljena optimalna harmonij meusobnih odnosa religijskih i politikih

grupa u kojoj su ti odnosi ureeni na obostrano zadovoljstvo i jedni ne proturjee drugima .

MARKSISTIA TEORIJA polazi od klasne analize i ima negativan stav o religiji i crkvi . Ova teorija polazi

od stava da je religija naklonjena vladavini bogatih nad siromanim , zagovara pasivan odnos ovjekova drutva

.

Ako se religija nemoe zabraniti onda se treba ukinuti odumiranjem . Ovaj se cilj moe postii ako se ukine

klasna podjela i uspostavi materijalnajednakost . Najznaajniji utemeljitelj ove teorije je Karl Marx koji istie da

je religija uvstvo bez srca i dua bezdunih okolnosti , ona je opij naroda .Drugi predstavnik ove teorije je Fridrih Engelssmatra da je religija samo fantastian odraz u ljudskom

glavama vanjskih sila koje vladaju svijetom . On smatra da ovjek nije spoznao te sile i ove njime vladaju , zato

je otuen .

Totalitarizam nastoji razoriti crkvu ili je podrediti uinivi je sredstvom vlastitog ideolokog aparata .

POLOAJ RELIGIJE I VJERSKIH ZAJEDNICA U POLITIKOM SUSTAVU

Poloaj religije u politikom sustavu ovisi o odnosu religije i politiki sustava . U zemljama gdje vlada

tolerancija , gdje su odnosi regulirani na obostrano zadovoljstvo , gdje se svaka strana pridrava normi , poloaj


25/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


religije je dobar .

Tamo gdje caruje netolerancija nastaju konflikti veih ili manjih razmjera . esto se dogaa da je taj odnos dobro

reguliran pravnim normama , ali postoji raskorak izmeu normativnog i stvarnog npr. u bivoj Jugoslaviji

postojala je formalnopravna nejednakost i stvarnopravna nejednakost izmeu lanova vjernika i ateista . Pojedini

znanstvenici su isticali da problem vlasti ne predstavljaju vjernici ve njihovo okupljanje u crkvi .PoloajKatolike crkve u pojedinim dravamabio teak problem posebno zato to vrhovni vjerski poglavar Crkve izvan

jurisdikcije politikog reima zemlje u kojoj ive katolici , pa ga se ne moe suditi kao obinog sveenika . U

politikoj i pravnoj praksi poznata su 3 modela odnosa politike i religije :

1. TEOKRATSKI MODEL -poiva na sjedinjenosti religije i ideologije . Favorizirana je jedna religija , a druge

imaju sekundarni poloaj . Drava takvu religiju potpomae , ali ipak u njoj nastaju konflikti oko toga na ijoj je

strani prednost . Religijske voe imaju status dravnih slubenika i plaa ih drava .

2. SUSTAV PRIZNATIH RELIGIJAdrava priznaje vei broj ravnopravnih religija .Od prethodnog modela

se razlikuje po tome to nijedna nema vodeu ulogu , sline su po tome to postoje i nepriznate ( sekundarne )

religije .

ODVOJENOST RELIGIJE I DRAVE ovdje religija nema politiku ulogu ve ostaje religijska institucija koja

se bavi vjerom , a ne politikom . Ta odvojenost nije shvaena kao odbojnost , ve kao podjela rada i suradnje .

Karakteristike ovog modela su : potpuna privatnost svjetonazora pojedinih iskazivanja vjerskih osjeaja ,

sloboda nepripadanja nijednoj vjerskoj zajednici , zabrana raspirivanja vjerske mrnje i netrpeljivosti .

POLITIKI SUSTAV , POLITIKA KONTROLA I POLITIKA ODGOVORNOST JAVNE VLASTI

Stabilan demokratski sustav moe biti samo ako zajednicu ine odgovorni pojedinci , politike stranke ,

institucije , odgovorna vlada , parlament , ef drave .

1.VISOKA SVIJEST I POLITIKA KULTURA GRAANA -

to je vana pretpostavka za uspostavu i funkcioniranje demokratskog i politikog sustava . Drava moe bitidemokratska ako je velika veina graana disciplinirana u izvravanju svojih zadaa . Nema tog zakona koji se

moe sprovesti u potpunosti ako ga masa graana eli izigrati . Drava je duna graane navesti na poslunost .

Dabi se to postiglo inovnici trebaju svojim ponaanjem sluiti kao primjer drugima .Ako dranu administraciju

in korumpirani inovnici , onda je drava neunikovita u provedbi zakona . Opa drutvena kriza pogoduje

stvaranju masovnog krenja zakonitosti .

2. KONTROLA JAVNOSTI NAD RADOM INSTITUCIJA

Kontrola javnosti je od velikog znaaja za jaanje odgovornosti .Odgovornost je izraz civiliziranog drutva u

kojem vladaju : osobna sloboda , elementarna humanost , privatnost .


26/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Granice odgovornostivrlo su promjenjive i rastegljive , one variraju ovisno o drutvenim i politikim

prilikama . Odgovornost je obvezno polaganje rauna za ono to s inilo , a nije se smjelo initi , kao i za ono to

se nije inilo , a trebalo je . U demokratskim drutvima dosljedno se primjenjuje naelo prema kojem nitko nije

izuzet od odgovornosti pred zakonom .

Kriza odgovornostidrutvena bolest od koje nije imuno nijedno drutvo . Kriza vodi destabilizaciji drutva , aesto vodi u anarhiju , kaos , bezvlae .

Vrste odgovornosti :

1. KAZNENEnajtei oblik odgovornosti , poduzimaju je ovlateni dravni organi prema poiniteljima najteih

dijela .

2.PREKRAJNA ustanovljena je za blaa djela i manje opasne delikte

3. MORALNAza naruavanje moralnih normi

4. PROFESIONALNAza krenje profesionalne etike i norme odreenih profesija

5. POLITIKA ODGOVORNOST bitna pretpostavka jaanje drutvene discipline

Ovaj oblik odgovornosti ima specifinu sankciju , a to je smjenjivost . Autokratski i totalitarni oblici vlasti

odbacuju odgovornost politiara .Oblici politike odgovornosti . predstavnika , politiko- upravna , ministarska

odgovornost vlade , efa drave . Ovdje nije iskljuena kaznena odgovornost . Ako je neko smijenjen sa politike

funkcije , ne znai da nee kazneno odgovarati .

POLITIKA KONTROLA

To je oblik izvaninstitucionalne kontrole koju vre graani i birai s ciljem da utvrde koliko se njihovi izabrani

predstavnici pridravaju danih obeanja u predizbornoj promibi .

U politikoj teoriji poznat je tzv. IMPERATIVNI MANDAT koji podrazumijeva da predstavnik stranke mora

zastupati stav i glasati u parlamentu onako kako 5to od njega zahtijeva stranka .

Ovisno od okolnosti taj mandat je : STROG ILI FLEXIBILAN .

Za jaanje kontrole od velike je vanosti javnost rada svih institucija .

IV POGLAVLJE

POLITIKI SUSTAVI PROSTIH I SLOENIH DRAVA

PROSTE I SLOENE DRAVE I NJIHOV POLITIKI SUSTAV

Sloene drave bitno utjeu na strukturu njenog politikog sustava . Podjela na proste i na sloene drave nastala

je s obzirom da su neke drave UNITARNE ,a druge UNIJE .


27/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


UNITARNA DRAVA drava koja je jedinstvena na cijelom teritoriju . U njoj nema saveza vlasti ni saveznih

institucija .Takva drava moe biti podijeljena na regije ( kotare , upanije ) , lokalne zajednice ( opine ) .

Sredinji organi vlast su jedini ovlateni donositi zakone i kontrolirati ih .

SLOENE DRAVE sastavljene su od vie drava , tako da postoji savezna drava i drava lanica . Svaka

drava ima svoj vlastiti ustav . Postoje savezne institucije , a neovisno od njih svaka drava lanica ima svojparlament , vladu i druge institucije .

UNITARNA DRAVA

1. nije sastavljena od vie drava

2. ima samo jedan ustav

3. ima jedinstven sustav sredinjih tijela vlasti ( parlament , vlada )

4. razdijeljena je na oblasti ( kotari )

5. politiki sustav uproten na sredinjoj razini

6. nije upitno pitanje dravnog suvereniteta

7. ima stabilan politiki sustav

8. odgovara tipu jednonacionalne drave ( drave nacije )

SLOENA DRAVA

1. sastavljena je od 2 ili vie drava

2. ima savezni ustav i ustave lanica

3. svaka drava lanica ima svoje paralelne organe vlasti ( parlament , vladu , vrhovni sud )

4. razdijeljena unitarnim granicama drava lanica

5. sloen politiki sustav / vie razina

6. ima kompliciran i manje stabilan politiki sustav

7. odgovara tipu vienacionalne drave

UNITARNA DRAVA

Centralizirana je kad izmeu sredinji i lokalni organa vlasti postoji odnos nadreenosti i podreenosti .Decentralizirana je kad nema takvog odnosa izmeu organa ve lokalni organi imaju odreeni stupanj

samostalnosti .

Unitarne drave su neodrive u zajednicama sa vie konstitutivnih naroda . U takvim dravama dolazi do

naruavanja nacionalnih prava i sloboda . U unitarnim dravama izborni sustav je na naelu JEDAN OVJEK

JEDAN GLAS BiH je Daytonskim ustavom definirana kao sloena drava , ima dva entiteta .

Unitarne drave imaju jedan ustav , jednog efa drave , jednu vladu , jedan sustav pravosudnih organa .

U Europi unitarne drave su : Francuska , vedska , Nizozemska , Hrvatska , Grka , Maarska , Poljska .

SLOENE DRAVE sastavljene od dvije ili vie drava

Savezna drava ona koja djeluje na najirem teritoriju


28/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Drave lanice djeluju na dijelovima teritorija savezne drave .

Politiki sustavi ovih drava su manje stabilni .

UNIJAsjedinjenje , udruivanje drava .

Realna unijajedinstveni meunarodno-pravni subjekt , monarhijska zajednica

Personalna unijasvaka drava je zaseban meunarodno pravni subjekt .KONFEDERACIJAsloena drava , lanice vre povezane nego u uniji , a labavije nego u Federaciji .

FEDERACIJAvrst savez veeg broja drava .

To je savezna drava sastavljena od vie dravnih zajednica .

FEDERACIJA

1. konstitutivni akt , ima ustav

2. pravni odnos drave i graana izravan ; to je savezna drava

3. drave lanice nisu suverene

4. pravo lanica na odcjepljenje teko je ostvarivo

5. savezna vlast nije izvedena iz vlasti lanica

6. skuptina je organ dravne vlasti

7. ima jedinstvenu vojsku , porez , proraun

8. federalne jedinice nisu suverene

9. federacija je subjekt meunarodnog prava .

KONFEDERACIJA

1. konstitutivni akt ima ugovor , nema pravnog odnosa

2. toje savez drava

3. labava je povezanost lanica

4. odcjepljenje je lake ostvarivo

5. vlast izvedena od vlasti drava lanica

6. skuptina nije organ dravne vlasti

7. nema jedinstvenu vojku , porez , proraun

8. konfederacijske jedinice su suverene

9.konfederacija nije subjekt meunarodnog prava

POSTANAK, RAZVITAK I RASPAD BIVE JUGOSLAVENSKE FEDERACIJE I NASTANAK

SAMOSTALNIH DRAVA

Biva Jugoslavenska Federacija nastala je nakon I i II sv. rata kao umjetna tvorevina u ije temelje nisu bil i

utkani interesi naroda koji su je sainjavali , ona je za sve vrijeme postojanja bila suoena sa krizom .

Izlaz iz tih kriza nije traen , umjesto da je izlaz traen u promjeni sustava , sustav je sve vie afirmiran .


29/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Raspadom bive Jugoslavenske federacije pogodovale su odgovarajue subjektivne okolnosti :

1. opa kriza komunizma na meunarodnom planu . Da nije dolo do smjene komunista u SSSR- u ne bi to

uinjeno bilo ni u SFRJ u

2. negiran je komunizam i socijalizam jer nisu doveli do razvoja materijalnih proizvodnih snaga

Neposredni uzroci raspada SFRJateorijski i praktini

Teorijski uzroci uzroci ne mogu se traiti u zabludama marksistike teorije . Marksisti su miljenja da je samo

radnika klasa sposobna rijeiti nacionalna pitanja .

Oni su odbacivali svaku pomisao na uvoenje politikog pluralizma , komunistika partija je drala da ima pravo

na monopoliziranje vlasti .

Uzroci kraha bive Jugoslavenske federacije :

1. neprirodna , umjetna tvorevina bila je sloena i optereena proturjenostima , jedna drava , est naroda , tri

vjere , vie razliitih kultura .

2.razvitak vienacionalne federacije bio je optereen borbom velikosrpskog hegemonizma koji je traio

centralizaciju vlasti u Beogradu i tenjom ostalih naroda ostalih naroda za to veom samostalnosu .

2.ustavno ustrojstvo Jugoslavije je samo privid , stvarnost se bitno razlikovala od ustava, golem je bio raskorak

normativnog i stvarnog .

2. nedemokratski ustroj vlasti nije zamijenjen demokratskim

3. institucije politikog sustava bive Jugoslavije nisu se pokazivale vitalnim i sposobnim za prevladavanje krize

cjelokupnog politikog sustava

4. velikosrpska agresija na Sloveniju , Hrvatsku i Bi H bila je proeta tenjom za ostvarenje teritorijalnih

osvajanja .

Politiki sustav bive SFRJ imao je neke elemente demokracije , ali ipak mnogi su joj nedostajali najvie je

manjkalo politike kulture .

Posljedice raspada SFRJkatastrofalne su za narode koji su u njoj dugo ivjeli . Srpska imperijalna politika senije mogla pomiriti sa injenicom osamostaljenja Hrvatske , Slovenije , B i H iji su narodi svjesno donijeli

odluku . Pretvorila je zajedniku vojsku u vlastitu i izvrila nezapamenu agresiju .

Pozitivne posljediceogledaju se u nastanku novih meunarodno priznatih drava , oslobaanja pozitivnog

kulturnog stvaralatva , jaanju demokracije , jaanju prava i sloboda .

V POGLAVLJE

OGLEDNI POLITII SUSTAVI


30/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KLASIFIKACIJA POLITIKI SUSTAVA

Izvjesnu tekou klasificiranja sustava ini odabir kriterija njihovog razlikovanja . Platon i Aristotel temeljili sus

klasifikaciju prema broju sudionika u vrenju vlasti .

MONARHIJAoblik vlasti koju vri pojedinac kao nositelj suvereniteta .

ARISTOKRACIJAvlast koju vri aristokratska elita , nekolicina njih

DEMOKRACIJAvrenje vlasti od strane veine

Monteskjepravio drugaiju klasifikaciju , uoavao tri oblika vlasti

1. REPUBLIKAdemokratska i aristokratska

U demokratskim na vlasti je veina naroda , a u aristokratskim veina aristokracije

2. MONARHIJA - na vlasti je pojedinac ( car ) koji po vlastitom nahoenju upravlja dravom .

3. DESPOCIJAoblik vlasti koji karakterizira odsutnost svake demokracije , gdje je narodna volja podreena

volji vladara .

Divere tvrdi da postoji takmiarski , polutakmiarskii autoritarni sustav .

Gurvi smatra da u suvremenom drutvu postoje sustavi sa dirigiranom ekonomijom koja odgovara razvoju

kapitalizma .

Vebersve je sustave svrstao u tri grupe :

1. oblici vlasti koje karakterizira patrijarhalna tradicionalna vlast

2. karizmatska vlast koju kontrolira voa temeljem uroenog maginog smisla

3. racionalne , birokratske i pravne drave .

Pai dijeli sustave u tri grupe :

1. buroaski parlamentarni , predsjedniki i konventski politiki sustavi

2. socijalistiki sustavi istonoeuropskih zemalja i Kine

3. sustavi zemalja u razvitku

Lajsersonsdijeli sustave na . jedno , dvo i viestranake

Prema kriteriju demokracije sustavi se dijele na :

- demokratskiu njima je prihvaeno naelo vladavine veine graana , doputeno je sudjelovanje na izborima i

djelovanje vie politikih stranaka .

- autokratskiuz njima vlada volja pojedinca na vlasti


31/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Podjela sustava prema naelu odnosa nositelja javne vlasti :

1. PARLAMENTARNI SUSTAVvlada ima izvrnu , aparlament zakonodavnu .

Ovaj sustav egzistira na naelu podjele vlasti , naglasak je na kljunoj ulozi parlamenta . Posebni organi imaju

zakonodavnu , izvrnu i sudsku vlast . Utemeljitelj ovog naela je John Lock , a razradio ga je Monteskje .

2.SKUPTINSKI SUSTAVutemeljen je na naelu jedinstva vlasti .

Ovaj sustav utemeljen je na sjedinjenju svih funkcija vlasti u jednom organu . Tijela izvrne i sudbene vlasti

imaju odreen stupanj samostalnosti , ali je ipak cjelokupna vlast objedinjena u skuptini ; MARKSISTIKI

SUSTAV

2. PREDSJEDNIKI SUSTAV utemeljen na naelu podjele vlasti

Ovdje ef drave ima u svojoj nadlenosti cjelokupnu izvrnu vlast , a ima i prerogative u domenu zakonodavne

vlasti .

Prema kriteriju brojnosti politiki sustavi mogu biti :

1. JEDNOSTRANAKI politiki sustavi u kojim svu politiku vlasti ima jedna stranka , vladajua je

ideologija te stranke koja nema konkurenciju .

2. VIESTRANAKI sustavi u kojima postoji vie stranaka .Postoje i samo formalno viestranaki sustavi , a

vladajua stranka dominira nad ostalima Kina

3. DVOSTRANAKI sustav u kome je organizirano vie stranaka , a birako tijelo je rasporeeno nq dvije ,

jedna je na vlasti , a druga u opoziciji .

VIESTRANAKI POLITIKI SUSTAVI

POLITII SUSTAV S A D

Povijesni razvitak ovog politikog sustava povezuje se s donoenjem Ustava 1787.god.

SAD SU SLOEN ZAJEDNICA KOJA JE U POETKU IMALA 13 KOLONIJA .

Ustav SADa ima svega 7 lanaka , od njegovog donoenja je prolo vie od 200 god . a nije integralno

mijenjan Predsjednik ima velike ovlasti , nositelj je izvrne vlasti , a bira se na period od 4 god .

ODNOS PREDSJEDNIKA I VLADE ustavom su obje institucije razgraniene . Vlada je tu da bi predsjednik

uspjeno obavljao svoju funkciju . Zakonodavnuvlast vri kongres , izvrnu vlast predsjednik , a sudbenu

Vrhovni sud .

Vlada je u funkciji podrke predsjedniku , njegov savjetodavni organ .

lanovi vlade su tajnici ima ih 12, a tri su po rangu via .


32/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Predsjednik potpisuje zakone , a nepotpisane zakone predsjenk vraa . Kongresu , da bi stupio na snagu trebaju

ga usvojiti oba doma kongresa 2/3 veinom . Postoji i TZV. epni veto nastaj kad kongres zakljui rad prije

isteka roka od 10 dan u kojem predsjednik vraa nepotpisani zakon .

Predsjednik se bora na izborima neposredno od strane graana na 4 godine . Za svoj rad predsjednik nije

politiki odgovoran , ali moe odgovarati kazneno .

KONGRESnajvie predstavniko i zakonodavno tijelo , a ine ga PREDSTAVNIKI DOM I SENAT .

Predstavniki dom ima435 kongresmena , biraju se proporcionalno odreeno brojem stanovnika .

Svaka savezna drava mora biti zastupljena sa najmanje jednim predstavnikom za ubiranje prihoda . Senat

sainjava po 2 senatora iz svake savezne drave . Biraju s na 6 god . od strane zakonodavnog tijela . Rad

kongresa se obavlja u odborimaDom ima 22 stalna odbora ;147 pododbora , a senat 15 stalnih i 90 pododbora .

Vrhovni sudsuce imenuje predsjednik uz miljenje senata .

Suci nosu odgovorni , predsjednika biraju doivotno.

Najvanija funkcija suda je kontrola ustavnosti i zakonitosti .

Ljudska prava i slobode , na visokoj su razini pravne regulative .Federalne vlasti imaju ogranienja u pogledu

mogunosti suavanja osobnih , individualnih prava graana . SAD se protivi prisilnom uvoenju

nedemokratskih politikih reima vojnom puevima , ilegalno smjenjivanje efova drava i vlade .

Politike stranke mnogi smatraju da je SAD dvostranaka drava :

1. DEMOKRATSKA - najstarija politika stranka SAD a , utemeljena 1792 god. Ova stranka zalae za javnu

kontrolu nad vladom i drugim institucijama za demokratski izborni sustav , razvitak i ouvanje individualnih

ljudskih prava i sloboda .

2.REPUBLIKANSKAznatno je mlaa , osnovana je 1854.god.

U izbornim kampanjama ove se stranke razlikujuju u nijansama oko naina rjeavanja pitanja . Ova stranka

okuplja predstavnike krupnog industrijskog kapitala .

SINDIKATIoni imaju razraene usmene i pismene kodekse kojima se prenose dominantni stavovi : zalau se

za odravanje nadnica na postojeoj razini odnosno na njihovo poveanje .

INTERESNE GRUPEgrupe ljudi koji imaju sline ili istovjetne interese , povezuju se da bi te interese lake

ostvarili ; usmjereni su na 4 smjera : djeluju na zakonodavna tijela , izvrnu vlast , na sudove i na javno miljenje

LOKALNA SAMOUPRAVAoituje se kroz razne oblike samostalnog odluivanja u lokalnim zajednicama .Osobito je vana funkcija gradonaelnika .

POLITIKI SUSTAV FRANCUSKE

Ovaj sustav ima dugu povijesnu tradiciju . Posebno je bila utjecajna francuska buruarska revolucija iz

1789.god. Francuski sustav je utemeljen na naelu podjele vlasti . Parlament bora predsjednika . Prve etiri

republike u Francuskoj su batinile iskustvo iz sustava V. B . ; tek peta republika unosi polupredsjedniki sustav

.


33/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Poloaj predsjednika u ostvarivanju izvrne vlasti slian je poloaju predsjednika SAD a , ali on ovdje ima

znatno manje ovlasti .

Dio izvrne vlasti pripada vladi koja ima odreen stupanj aunomije i odgovornosti .

PREDSJEDNIK DRAVE bira se na 7 godina opim izborima , apsolutnom veinom . Biraju ga graani

izravno na izborima ,tajnim glasovanjem . Oni imaju predsjednika vlade , ministre , predsjedava sjednicamavlade , supotpisnik je akata Vlade i Skuptine , on ima suspenzini veto na zakone, ovara i zakljuuje izvanredne

sjednice parlamenta , odluuje o pomilovanju , moe biti osumljien za veleizdaju , sudi mu visoki sud Pravde .

VLADAorgan za provedbu i funkcioniranje izvrne vlasti , odgovorna je za rad predsjedniku , djelom i

parlamentu .

PARLAMENTnositelj zakonodavne vlasti , ima dva doma , a ine ga Nacionalna skuptina i Senat . Imaju

jesensko i proljetno zasjedanje . Skuptina odgovara za rad predsjedniku vlade , vlada odgovara skuptini ali ne i

senatu . Parlament je ogranienu svom radu , ne moe regulirati sva zakonodavna pitanja jer bi uao u teren

Vlade .Skuptina ima poslanike 5.god. ; ima 487 poslanika , senat ine senatori , bira ih posebno izborno tijelo

na period od 9 god. Tako to se svake 3 god. Mijenja 1/3 senata .Poslanici se biraju neposrednim izborima .

POLITIKO ORGANIZIRANJE

Francuska je zemlja viestranake demokracije . Postoje stranke ljevice i stranke desnice .

Ljevica socijalistike i komunistike stranke .

Desnicagraanske stranke / pokret okupljanja za republikudugolisti .

Centralizam je glavna odlika francuskog politikog ivota .

Uspjeh i pobjedu odnose oni koji imaju najbolju promibu .

LOKALNA SAMOUPRAVA I REFERENDUMoblici izravnog sudjelovanja graana u odluivanju na razini

ue lokalne zajednice .To se vri kroz sindikate . Referendum raspisuje vlada kad se donose odluke vane za

naciju i dravu .

POLITIKI SUSTAV VELIKE BRITANIJE

V.B. je ustavnoparlamentarna monarhija sa kraljem na elu . U V.B. je vrlo rano dolo do snanog razvitka

kapitalistikog, industrijskog naina proizvodnje .

Imala je golemo kolonijalno carstvo , ali s vremenom je izgubila presti koji je imala pa su se pokazali znakovikrize . Engleska nikada nije imala pisani ustav .

Izvori su bili : povelje, konvencije , statuti .

Engleski sustav karakterizira snana funkcija parlament i njemu odgovorne vlade .

PARLAMENTnajvanija institucija ovog politikog sustava sastoji se od : DOMA NARODA ( G. D. ) , I

DOMA KOMUNA ( D.D.) .

To je najvie predstavniko i zakonodavnitijelo u kome se vode otre i une rasprave .

MONARHon vlada u parlamentu , ali ne upravlja njime . V.B. je formalno monarhija , a u biti je

parlamentarna republikanska drava u kojoj kralj nema utjecaja na donoenje politikih odluka . Monarh nije

formalno odgovoran nikome , u njegovo ime odgovornost preuzima vlada . On podnosi vladi izvjetaj , njegova


34/41

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ustavna ovlast je da proglaava i potpisuje zakone usvojene u oba doma .

GORNJI DOM ( dom lordova )ine ga nasljedni perovi i pr

politički sustavi - pomoćni materijal za pripremu ispita

Documents