struktura kapitala i finansijski leveridŽ

14
STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI LEVERIDŽ OPTIMALNA STRUKTURA KAPITALA Podrazumeva najjeftinije finansiranje Uredno izmirenje finansijskih obaveza Moraju se ispoštovati određena pravila: Razmatranje efikasne upotrebe novih sredstava 1. Dugoročna ulaganja iz dugoročnih izvora 2. Analiza sadašnjeg I budućeg kapaciteta preduzeća 3. Održavanje likvidnosti I kreditne sposbnosti 4. Praćenje privrednih kretanja 5. Osiguranje finansiranja u što većim tranšama ODLUKA O FINANSIRANJU POSLOVANJA ZASNIVA SE NA USPOSTAVLJANJU 2 RAVNOTEŽE: 1. Optimalne kombinacije tuđih I sopstvenih sredstava – preduzeće ne sme da dozvoli da udeo pozajmljenih sredstava bude veći od sopstvenih 2. Optimalnekombinacije dugoročnih I kratkoročnih izvora sredstava – održavanje likvidnosti tj. Finansiranje kratkoročnih sredstava iz kratkoročnih izvora I finansiranje dugoročnih sredstava (zgrada) iz dugovorlčnih izvora finansiranja Leveridž je model kojim se utvrđuje najbolji model za maksimiranje rezultata I zaštite od rizika. Postoje 3 vrste: 1. Poslovni rizik I poslovni leveridž 2. Finansijski rizik I finansijski leveridž 3. Totalni rizik I kombinovani leveridž Poslovni rizik je neizvesnost ostvarenja poslovnog dobitka kao prinosa na ukupna poslovna sredstva. Poslovni leveridž se vezuje sa posmatranje odnosa fiksnih troškova I poslovnog dobitka Poslovnim leveridžom se upravo izražava efikasnost poslovanja preduzeća sa fiksnim troškovima. Uticaj poslovnog leveridža na rezultat poslovanja meri se faktorom poslovnog leveridža. Faktor poslovnog leveridža se utvrđuje na osnovu odnosa marginalnog I poslovnog dobitka FAKTOR POSLOVNOG LEVERIDŽA =MARGINALNI DOBITAK/POSLOVNI DOBITAK Faktor poslovnog leveridža pokazuje da bi svaki procenat povećanja obima prihoda od realizacije došlo do procentualnog povećanja poslovnog dobitka

Upload: mersadhodzic4009

Post on 07-Apr-2015

4.087 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

Page 1: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI LEVERIDŽOPTIMALNA STRUKTURA KAPITALA

• Podrazumeva najjeftinije finansiranje• Uredno izmirenje finansijskih obaveza• Moraju se ispoštovati određena pravila:

Razmatranje efikasne upotrebe novih sredstava1. Dugoročna ulaganja iz dugoročnih izvora2. Analiza sadašnjeg I budućeg kapaciteta preduzeća3. Održavanje likvidnosti I kreditne sposbnosti4. Praćenje privrednih kretanja 5. Osiguranje finansiranja u što većim tranšama

ODLUKA O FINANSIRANJU POSLOVANJA• ZASNIVA SE NA USPOSTAVLJANJU 2 RAVNOTEŽE:1. Optimalne kombinacije tuđih I sopstvenih sredstava – preduzeće ne sme da dozvoli da udeo pozajmljenih

sredstava bude veći od sopstvenih2. Optimalnekombinacije dugoročnih I kratkoročnih izvora sredstava – održavanje likvidnosti tj.

Finansiranje kratkoročnih sredstava iz kratkoročnih izvora I finansiranje dugoročnih sredstava (zgrada) iz dugovorlčnih izvora finansiranja

• Leveridž je model kojim se utvrđuje najbolji model za maksimiranje rezultata I zaštite od rizika.• Postoje 3 vrste:1. Poslovni rizik I poslovni leveridž2. Finansijski rizik I finansijski leveridž3. Totalni rizik I kombinovani leveridž

• Poslovni rizik je neizvesnost ostvarenja poslovnog dobitka kao prinosa na ukupna poslovna sredstva.• Poslovni leveridž se vezuje sa posmatranje odnosa fiksnih troškova I poslovnog dobitka• Poslovnim leveridžom se upravo izražava efikasnost poslovanja preduzeća sa fiksnim troškovima. • Uticaj poslovnog leveridža na rezultat poslovanja meri se faktorom poslovnog leveridža.• Faktor poslovnog leveridža se utvrđuje na osnovu odnosa marginalnog I poslovnog dobitka

FAKTOR POSLOVNOG LEVERIDŽA =MARGINALNI DOBITAK/POSLOVNI DOBITAK• Faktor poslovnog leveridža pokazuje da bi svaki procenat povećanja obima prihoda od realizacije došlo

do procentualnog povećanja poslovnog dobitka• Faktor poslovnog leveridža je veoma bitan za preduzeća koja su intezivna kapitalom(proizvodna

preduzeća), jer imaju veliki iznos fiksnih troškova• Promene u obimu prodaje mnogo utiče na poslovni dobitak

FINANSIJSKI RIZIK I FINANSIJSKI LEVERIDŽ• Finansijski rizik je rizik ostvarenja bruto dobitka na sopstveni kapital• Rizik ostvarenja bruto dobitka vezuje se za ulaganje pozajmljenih sredstava u stalnu imovinu I trajna

obrtna sredstva• Rizik ostvarenja bruto dobitka meri se faktorom finansijskog leveridža, kojim se meri efekat pozajmljeni

izvora finanisranja na rentabilnost• Dejstvo finansijskog leveridža je veće ukoliko je veće učešće pozajmljenih sredstava I obrnuto. Dva su

bitna faktora koja utiču na finansijski leveridž I to:1. apsloutna razlika između stope prinosa na ukupna poslovna sredstva I prosečne kamatne stope kao cene

pozajmljenih sredstava2. Strukture kapitala preduzeća tj odnosa sopstvenih I pozajmljenih sredstava

Page 2: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

FAKTOR FINANSIJSKOG LEVERIDŽA = POSLOVNI DOBITAK/DOBITAK PRE OPOREZIVANJA• Pokazuje dejstvo kamatne stope na poslovni dobitak

KOMBINOVANI LEVERIDŽ

• Ovde se posmatra totalni rizik poslovanja tj. Neizvesnost u pogledu ostvarenja kako bruto tako I neto dobitka uzimajući u obzir I finansijske I poslovne rizike

• Prati uticaj promene obima proizvodnje na poslovni dobitka • Prati da li je preduzeće spremno da se zadužuje I time povečava stopu prinosa na sopstvena sredstva• Teži za maksimiranjem rentabilnosti uz održanje likvidnosti

KOMBINOVANI FAKTOR = FAKTOR POSLOVNOG * FAKTOR FINANSIJSKOG LEVERIDŽA

PROCENA VREDNOSTI PREDUZEĆAPOJAM PROCENE VREDNOSTIPostoji nekoliko razloga za procenu vrednosti preduzeća_

1. Privatnog karaktera – zbog prodaje2. Poslovnog karaktera - nova emisija akcija3. Fiskalnog karaktera - utvrđivanje poreske osnovice4. Pravnog karaktera _ poravnanje, stečaj I sl.

Predmet procene jeste kapital preduzeća I on se može iskazati kao:1. Ukupan kapital = aktiva – kratkoročne obaveze2. Sopstveni kapital = aktiva – (kratkoročne + dugoročne obaveze)3. Kapital više vlasnika = aktiva – (kratkoročne + dugoročne obaveze +

kapital ostalih vlasnika)

METODE PROCENE VREDNOSTI KAPITALA• STATIČKE METODE 1. Metoda knjigovodstvene vrednosti2. Metod korigovane knjigovodstvene vrednosti3. Metod reproduktivne vrednosti4. Metod likvidacione vrednosti• DINAMIČKE METODE1. Metoda kapitalizacije neto dobitka2. Diskontovane metode• KOMBINOVANE METODE

STATIČKE METODE – Metod knjigovodstvene vrednosti

• Knjigovodstvena vrednsaot predstavlja razliku između poslovne aktive umanjene za iznos gubitka I svih obaveza uključujući I dugoročna rezervisanja I pasivna vremenska razgraničenja

• Osnovne karakteristike:1. Vrednost preduzeća na dan bilansiranja2. Računovodstveni izveštaji su osnov ove procene3. Osnovna sredstva se iskazuju u punom iznosu4. Sredstva se vrednuju prema nabavnoj vrednosti

Page 3: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

Metod korigovane knjigovodstvene vrednosti• Ima osnovu kao prethodni metod, ali pored izveštaja zasniva se na utvrđivanju latentnih rezervi ili

skrivenih gubitaka• Latentne rezerve predstavljaju potcenjivanje aktive I precenjivanje pozicija pasive• Skriveni gubitci predstavljaju precenjivanje aktive I potcenjivanje pozicija pasive• Ako je iznos skrivenih gubitaka veći od latentnih rezervi tada se smanjuje vrednost preduzeća I obrnuto

Metod reproduktivne vrednosti preduzeća• Ova metoda još se naziva I troškovnom metodom ili metodom neto vrednosti• Zasniva se na tržišnoj proceni vrednosti svih pozicija aktive I pasive.

Realna aktiva (osnovna sredstva, zalihe, sirovine, gotovi proizvodi) procenjuju se na osnovu tržišne vrednosti uz umanjenje za % funkcionalne vrednosti Dugoročna ulaganja, kratkoročna ulaganja, vrednosni papiri procenjuju se na osnovu metode diskontovane vrednostiPotraživanja od kupaca procenjuju se na osnovu stepena naplativosti, a zatim se vrši diskontovanje naplativih potraživanja

Metod likvidacione vrednosti• Vrši se kao I kod prethodnih metoda na osnovu knjigovodstvenih podataka I izveštaja, ali se primenjuje

u slučaju likvidacije preduzeća• Likvidaciona masa se formira a zatim se vrši procena I utvrđivanje obaveza

Metod kapitalizacije neto dobitka• Polazi od toga šta će preduzeće raditi u budućnosti I kakvi će biti njegovi rezultati u budućnosti• Sve vrednosti se utvrđuju na osnovu tržišnih vrednosti• Ovde se vodi računa o vremenskoj vrednosti novca• Vrednost preduzeća dobija se stavljanjem u odnos neto dobitka sa cenom kapitala

DINAMIČKE METODE PROCENE KAPITALA – Diskontni metod

• Ovaj metod polazi od vremenske vrednosti novca• Ono se zasniva na pitanju koliko će vredeti novčana primanja preduzeća u budućnosti• Metodom diskontovanja se vrensoti budućih prihoda svode na sadašnju vrednost• Razlikuju se 2 metode:1. Metoda diskontovanja neto dobitka2. Metoda diskontovanja čistog novčanog dobitka

METOD DISKONTOVANJA NETO DOBITKA3. Projekcijom bilansa uspeha dobija se odgovarajuća vrednost neto dobitka za naredni period, a zatim se

vrši putem diskontnog faktora (3%-5%) vrši svođenje njegove vrednosti na sadašnje vreme4. Ono što je karakteristično kod ovog metoda da se za poslednju laniranu poslovnu godinu radi

kapitalizacija neto dobitka što znači da će preduzeće raditi I u budućnosti

• METOD DISKONTOVANJA ČISTOG NOVČANOG TOKA • Projekcijom bilansa uspeha I bilansa stanja dobija se odgovarajući priliv I odliv novca, koji se putem

diskontnog faktora (3%-5%) svodi na sadašnje vreme• Ono što je karakteristično kod ovog metoda da obuhvata sve prilive iodlove po svim pozicijama aktive I

pasive

Page 4: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

FINANSIJSKO TRZISTEAnaliza finansijskog sistema i finansijskog tržište

Osnovna uloga finansijskog sistema : nesmetano odvijanje i funkcionisanje celokupnog privrednog sistema Osnovni zadatak: uslovi za transfer slobodnih novčanih sredstava od suficitnih ka deficitnim učesnicima

Postojanje dva mehanizma finansiranja privrede: samofinansiranje i finansijsko tržište

Veza finansijskog tržišta i finansijskog sistema Finansijsko tržište – jedan od najznačajnijih segmenata finansijskog sistema Finansijsko tržište – mesto razmene novčanih viškova i manjkova Značaj finansijskog tržišta za finansijski sistem : - optimizacija novčanih tokova, - likvidnost nacionalne ekonomije, - ostvarenje profitabilnosti, - alokaciju novca i sigurnost ulagana.

ANALIZA TRŽIŠTA NOVCA - Najznačajniji segment finansijskog tržišta - Tržište kratkoročnih finansijskih sredstava - Osnovni zadatak- likvidnost novčanog sistema zemlje - Analiza osnovnih funkcija ukazuje: da tržište novca predstavlja polaznu osnovu u formiranju

finansijskih tokova- Analiza učesnika na tržištu novca 1. Centralna banka – sprovodi monetarnu politiku, obezbeđuje likvidnost monetarnog sistema, utiče na konjukturu

i obezbeđuje stabilnost celokupne nacionalne ekonomije2. Poslovne banke – međubankarsko tržište 3. Specijalizovane finansijske institucije - izvor dodatne likvidnost na tržištu novca. - Analiza organizacije rada: 1. Međubankarsko tržište 2. Tržište kratkoročnih hartija od vrednosti

ZNAČAJ ANALIZE TRŽIŠTA NOVCA - o snovnu ulogu tržišta novca u sprovođenju monetarne politike i obezbeđenju likvidnosti monetarnog sistema pa

i celokupnog finansijskog sistema- Ukazano je i na ulogu međubankarskog tržišta kao dela tržišta novca u uspostavljanju dnevne likvidnosti - Analiza tržišta kratkoročnih hartija od vrednosti ukazala je na njihov značaj u efikasnosti sprovođenja

monetarne politike i obezbeđenju likvidnostiVeza tržišta novca i finansijskog sistema

- Uspostavljanje funkcionalnog odnosa tržišta novca i finansijskog sistema preko: 1. Kamatne stope kao cene novca -ključni parametar u povezivanju 2. Monetarne politike – centralna banka 3. Fiskalne politike - država

TRZISTE KAPITALA Trguje se dugorocnim finansijskim instrumentima Moze biti primarno I sekundarno Primarno/trguje se prvom emisijom dugorocnih hartija od vrednosti Sekundarno / trguje se vec izdatim hartijama od vrednosti

TRZISTE KAPITALA – instrumenti AKCIJE

Mogu biti:Obicne I preferencijalnea) Obicne – predstavljaju ucesce u vlasnistvu preduzeca, predstavljaju osnov za ucesce u dividendi b) Preferencijalne – prioritetne, imaju prednost u isplati dividende, fiksiran je prinos

Page 5: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

OBVEZNICE Mogu biti:

a) Dugoročne državne obveznice - likvidni dugovni instrumenti sa rokom dospeća od 1-7 godina.polugodišnja isplata kamata

b) Obveznice lokalnih organa – prinos od ovih obveznica oslobodjen plaćanja poreza Korporativne obveznice – izdaju preduzeća I to su likvidni ugovori sa obavezom plaćanja. Rokovi dospeća su od 5-20 godina

KAMATA – CENA NOVCA Kamatna stopa je ključni parametar finansijskog tržišta Predstavlja očekivani prinos na uloženi kapital Predstavlja odricanje sadašnje potrošnje u svrhu buduće koristi

Vrste kamatne stope:a) NOMINALNA KAMATNA STOPA - Fiksna – precizno nominalno ugovorena - Varijabilna I može se izračunavati na 2 načina: 1. Preko važeće kamatne stope na finansijskom tržištu, pri čemu se uzima u obzir vemenski rok 2. Dodavanjem na fiksnu kamatu važeće stope inflacije u trenutku obračuna kamate

b) REALNA KAMATNA STOPA Predstavlja rayliku izmedju ugovorene nominalne kmatne stope I očekivane stope inflacijec) RELATIVNA KAMATNA STOPA – se obračunava u periodu kraćem od godinu dana I dobija se kada se deljenjem nominalne kamate sa brojem mesecid) EFEKTIVNA KAMATA STOPA - stopa koju banka naplaćuje od klijenta I u njoj je sadrzan ukupan rashod banke prilikom isplate kredita

Portfolio – skup različitih oblika aktive tj. Većeg broja ponuđenih akcija Tik simbol – skraćenica za naziv kompanije, veoma je bitno zapamtiti skračenicu, jer su cene date samo uz odgovarajuće simbole.Obim prometa – je informacija o prometu u toku godine (nije bitan podatak). Ali bitan podatak je da se akcijama na berzi trguje u lotovima.Lot – predstavlja količinu kojom se trguje na određenoj berzi I ispod te vrednosti se ne može kupovati I to se naziva standardnim lotovima. Postoje nestandardni lotovi ukoliko imamo manjak novca I onda je takva trgovina skuplja.Diversifikacija – vaša odluka o kupovini određenog portfolija

INFORMACIJEP/E – Proporcija tržišne cene I dobiti po akciji EPS – NETO DOBIT PO AKCIJI Div - oznaka za iznos godišnje dividende izražene u valuti Prinos (yield) – relativni pokazatelj prinosa na datu akciju, predstavlja odnos godišnje dividende I tržišne vrednosti Beta koeficijent – mera rizika, ako je manja od 1 rizik je manji I obrnuto T.K. – tržišna vrednost kompanije, predstavlja proizvod tržišne cene akcija I ukupne količine akcija na tržištu

KAKO NAPRAVITI SOPSTVENI PORTFOLIO AKCIJA?1. Prvi korak u sastavljanju sopstvenog portfolija je odluka u koliko kompanija će te investirati

2. Druga odluka se odnosi na iznos novca koji će te investirati. Možete odlučiti da investirate u više različitih kompanije istu sumu ili u jednu više u drugu manje.3.Treći korak je izbor kompanije4. Određivanje broja akcija koji se može kupiti za definisani iznos kapitala.5. Utvrđivanje novčanog iznosa neophodnog za kupovinu akcija – dobija se množenjem broja akcija I tekuće tržišne cene

Page 6: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

6. Nakon kupovine potrebno je utvrdi ostatak novca nakon investiranja. Oduzimanje sume koju ste predvideli I sume koju ste uložili.7. Ostatak se može investirati u neku drugu akciju8. Neophodno je I utvrditi iznos potreban za brokersku proviziju

BIZNIS PLAN – FINANSIJSKI PLAN - Procenjivanje investicionih mogućnosti - Procenjivanje finansijskih mogućnostI - Kontrola ostvarivanja finansijskih rezultata Pokazuje finansijsku opravdanost ulaska u posao Obuhvata stanje sredstava koje preduzeće treba za naredni period, način na koji će ona biti obezbeđena i

očekivani nivo prodaje, troškova i profita Finansijski plan nudi odgovore na pitanja:

Zašto su vam potrebna sredstva? Kakva sredstva su vam potrebna? Kada će vam sredstva biti potrebna?

Kakve aranžmane nudite investitorima

Struktura biznis plana Finansijske projekcije

A. SAŽET PRIKAZ FINANS . REZ . ZA POSLEDNJE 3 GOD . sažetak finansijskih rezultata analiza i ocena poslovanja

B. POČETNI BILANS PREDUZEĆA potrebna početna sredstva način njihovog finansiranja

C. FINANS . PROJEKCIJE ZA NAREDNIH 3-5 GODINA scenario poslovanja (pretpostavke) projekcija budućih dobitaka/gubitaka projekcija budućih novčanih tokova ( cash flow ) projekcija budućeg bilansa stanja analiza i kontrola troškova ocena praga rentabilnosti analiza osnovnih finansijskih pokazatelja analiza osetljivosti finansijsk i h projekcija

PRELOMNA TAČKA RENTABILITETA

Ima za cilj da pokaže obim proizvodnje na kojem se izjednačava realizovana vrednost proizvodnje – ukupni prihodi od prodaje sa ukupnim troškovima

To je onaj stepen korišćenja kapaciteta na kojem preduzeće počinje da ostvaruje dobit

PTR = FT / (PC – Vq)

Gde je: FT – ukupni fiksni troškovi (zakupnina, zarade, porezi i dporinosi, nematerijalni troškovi) PC – prodajna cena Vq – varijabilni troškovi po jedinici proizvoda

Page 7: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

PLAN OTPLATE KREDITE

Predstavlja operacionalizaciju kreditnih uslova Koristi kako za samu otplatu, tako i za projekto-vanje rezultata poslovanja u planskom periodu

D - Ukupan dugA – Vrednost jednog anuitetap (% godišnje) – kamatna stopa kreditan (godina) – rok otplate kreditam (koeficijent) – broj godišnjih anuitetai – kamatna stopa tokom jednog anuiteta

OCENA EFIKASNOSTI PROJEKTA Akumulativnost projekta – sintetizovan i najvažniji pokazatelj (odnos između ulaganja u konkretan

biznis i eventualnog plasmana tog kapitala na tržište novca)A – akumulativnost projekta (%)PND – prosečna godišnja neto dobitUVI – ukupna vrednost investicijei – ocenjena kamatna stopa na tržištu novca

Ekonomičnost projekta – odnos očekivanih prihoda i rashoda u veku trajanja projekta E – Ekonomičnost projekta (koeficijent)PUP – prosečan godišnji ukupan prihodPUR – prosečan godišnji ukupan rashod

Vreme vraćanja ulaganja – pokazuje za koliko će se godina vratiti uloženi papital uz zadržavanje startnog uloga

Ts – statičko vreme vraćanja ulaganja (god.)UVI – ukupna vrednost investicijePND – prosečna godišnja neto dobit

Pregled mogućih rizika i problema (eksternih i internih, sistemskih, špekulativnih i slučajnih) i p rocena verovatnoće njihovog ostvarivanja u realizaciji posla

Ocena finansijskih posledica njihovog dešavanja i instrumenti osiguranja Plan delovanja u slučaju nastajanja problema odnosno plan mera, s kojima se može izbeći rizik ili

smanjiti njegov učinak

U tipičnoj proizvodnoj kompaniji, tekuća aktiva često čini više od polovine ukupne aktive (imovine) Kod malih preduzeća tekuće obaveze čine jedan od najdominantnijih izvora eksternog finansiranja Suviše visok nivo tekuće aktive može imati za rezultat nizak nivo profitabilnosti meren kroz prinos na

investicije - Return on Investment (ROI) Zahtevaju kontinuelno, svakodnevno upravljanje i nadzor ( Requires continuous, day-to-day managerial

supervision ) Upravljanje obrtnim kapitalom utiče na rizik, prinos i cene akcija kompanije

2 OSNOVNA PITANJA U UPRAVLJANJU OBRTNIM KAPITALOM1) Optimalan nivo investicija u tekuću aktivu 2) Odgovarajuća kombinacija kratkoročnog i dugoročnog finansiranja

Trade-off (kompromis) izmedju profitabilnosti i rizika – Manje investiranje u tekuću aktivu vodi ka većoj profitabilnosti ali i većem rizikuVeći nivo tekuće aktive generiše veću likvidnost (ostali faktori konstantni)Niži nivo tekuće aktive, viši nivo profitabilnostiRizik raste paralelno sa smanjenjem nivoa tekuće aktiveKretanje profitabilnosti i likvidnosti je inverzno – Rast nivoa likvidnosti umanjuje profitabilnost i obrnutno

Page 8: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

Profitabilnost je u direktnoj srazmeri sa nivoom rizika – Veća profitabilnost – veći rizik i obrnuto

John Maynard Keynes - tri razloga za držanje gotovine: za potrebe transakcija, špekulativne potrebe i za potrebe održavanja sigurnosti.

1. Transakcione potrebe - plaćanja sirovina i usluga, poreza, dividendi, zarada... 2. Špekulativni motivi - da bi preduzeće iskoristilo povoljna kretanja na tržištu kada dolazi do pada cena

sirovina, kratkoročnih hartija od vrednosti i sl.3. Održavanje sigurnosti - držanje rezervi gotovog novca kako bi se izvršile isplate neočekivanih troškova

NAPLATA:

Račun: Dokument koji priprema prodavac robe ili usluge i koji se uručuje kupcu. Sadrži: naznačenu količinu i vrstu robe (usluge), jediničnu cenu i ukuonu vrednost robe (usluge), iznos poreza (PDV) i uslove prodaje (rok naplate)

“ Float ” naplate, je vreme izmedju vremena kada kupac pošalje ček ili izvrši uplatu i vremena kada je uplaćeni iznos novca dostupan prodavcu.

Ranije izdavanje računa , način da se ubrza naplata od kupaca koji imaju sklonost ili “naviku” da kasne sa plaćanjem računa.Prethodno odobreno zaduženje , je unapred ugovoren sistem prodaje odnosno naplate po kome kupac odobrava banci da prodavac može na odredjeni ugovoreni datum skinuti sa njegovog računa unapred ugovoreni iznos. Sistem zaključanog sandučeta “Lock- box”, sanduče koje prodavac ima u banci u kojem se deponuju novčane pošiljke kupca.

KONCETRACIJSKA BANKAPrenos ghotovine iz disperziranih naplatnih terenskih jedinica ili banaka na račun jedne banke koju nazivamo “koncetracijska banka”, a sve u cilju:

poboljšanja kontrole priliva i odliva novčanih sredstava, Smanjivanja iznosa neupotrebljenog novčanog bilansa Poboljšanje efikasnosti investiranja

OSNOVNI METODI PRENOSA SREDSTAVA IZMEĐU BANAKA1. Prenosivi depozitni ček (Depository transfer check – DTC)2. Automatizovani kliring alektronskog transfera,3. Elektronski prenos – više vrsta

Elektronski prenos sredstava sa računa na račun klijenata banaka na bazi sistema dvostruke komunikacije je najbrži način prenosa sredstavaU-S-P-O-R-A-V-A-NJ-E ISPLATE GOTOVINEKLJUČNI CILJEVI UPRAVLJANJA GOTOVINOM SVODE SE NA:

UBRZAVANJE NAPLATE POTRAŽIVANJA ODNOSNO PRILIVA GOTOVINE, U S P O R A V A NJ E ISPLATE GOTOVINE ZA DOSPELE OBAVEZE, ŠTO JE TO VIŠE MOGUĆE

Primer iz istorije bankarstva: U vreme ekonomske krize 1929-1933 u SAD u jednoj banci direktor banke donosi odluku da se iz rezervi povlače novčanice sa što sitnijim apoenima. Vlasnici štednih uloga u banci čekaju u redovima da povuku svoje uloge. Službenici po nalogu uprave “revnosno” polako rade svoj posao (broje sitne apoene, proveravaju....) na kraju, ali veoma sporo ipak isplaćuju štediše. Banka radi ceo dan i tako svaki dan... Ni u jednom trenutku nije odbila da isplati štediše... Ulagači počinju da odustaju od zahteva za povlačenje štednih uloga jer imaju “utisak” da je njihova banka finansijski stabilna.KONTROLA SISTEMA ISPLATAU cilju sigurnosti upravljanja gotovinom kompanije su razvile skoro savršene informacione sisteme kontrole i evidentiranja priliva i odliva novca

Plaćanje čekom - naplata na zahtev podnosioca.Plaćanje menicom, za razliku od čeka je naplata po kojoj banka menicu mora dati izdavaču menice na prihvatanje

Page 9: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

INVESTICIJE U LAKO UTRŽIŠTIVE HARTIJE OD VREDNOSTIVIŠAK NOVČANIH SREDSTAVA KOMPANIJE RAZVRSTAVAJU U :

Brzo unovčivi deo u hartije od vrednosti (R€), Deo na računu koji se može kontrolisati (C€), Slobodan gotovinski deo (F€),

BITNE VARIJABLE, PARAMETRI U ODABIRU UTRŽIVIH HoV1. SIGURNOST, verovatnoća da će se uložena glavnica u HoV može u najmanje istom iznosu koliko je i

uloženo, brzo vratiti (n.p.r: kratkoročne hartije od vrednosti države, centralne banke)2. UTRŽIŠTIVOST, ili likvidnost, kao verovatnoća da će se HoV veoma lako po dospeću pretvoriti u novac

ili čak pre dospeća uz minimalne diskonte (gubitke) pretvoriti u novac.3. PRINOS, iznos kamate ili rabata koji nosi HoV (Rabat – prodaja HoV uz popust, a isplaćuje se u

nominali n.p.r: nominala 100€ kupuje se za 80€, a po dospeću izdavaoc isplaćuje kupcu 100€).4. DOSPEĆE, vreme trajanja HoV npr. 30, 45, 90, 120 dana.

Definicija : Kratkoročne hartije od vrednosti koje izdaje vlada (država) kao i kratkoročne obveznice koje izdaju

velike korporacije, Hartije od vrednosti sa dospećem kraćim od godine dana

KRATKOROČNE HoV – VRSTE1. Zapisi trezora2. Državne obveznice, srednjoročne i kratkoročne, dospevaju u toku godine3. Dugoročne državne obveznice, koje dospevaju u tekućoj godini4. Sporazumi o kupovini i ponovnom otkupu kratkoročnih hartija od vrednosti (repo- poslovi)5. Bankarski akcepti - prihvaćene, akceprtirane menice kojim banka garantuje isplatu odredjene sume

novca6. Komercijalni zapisi, kratkoročne hartije od vrednosti koje izdaju velika preduzeća7. Utrživi certifikati o depozitu (CD), oročeni depoziti velike nominale kod komercijalnih banaka koji

donose fiksni prinos (n.pr. depozit od 100.000 €)8. Povlašćene akcije tržišta novca9. Eurodolari i dr.

Standardi kreditiranja - Minimum prihvatljivog nivoa kreditnog rejtinga tražioca kreditaZašto olakšati standarde odobravanja kredita?Finansijski direktor treba da olakšava uslove odobravanja kredita dokle god dodatni profit prevazilazi dodatne troškove vezana za dodatna potraživanja od kupaca

Primeri olakšavanja standarda k redit iranja Očekuje se dodatna prodaja na kredit od $120,000 i prosečan stepen naplate za nove klijente od 3 meseca Opurtunitetni troškovi pre poreza za svaki dolar uložen u dodatna potraživanja kod kupaca je 20%.

Zanemarujući moguće gubitke zbog dodatnih sumnjivih (nenaplativih) potraživanja koja mogu da nastanu iz ovoga, ocenite da li Firma treba da snizi svoje uslove kreditiranja?PRIMER 1 : Firma funkcioniše ispod nivoa punog kapaciteta i želi da odredi nivo snižavanja uslova kreditiranja koji će povećati profitabilnost

Firma trenutno proizvodi jedan proizvod sa varijabilnim troškovima od $8 i po prodajnoj ceni od $10. Ne očekuje se da će olakšavanje uslova kreditiranja uticati na postojeće navike klijenata u plaćanju Očekuje se dodatna prodaja na kredit od $600,000 i prosečan stepen naplate za nove klijente od 2 meseca Opurtunitetni troškovi pre poreza za svaki dolar uložen u dodatna potraživanja kod kupaca je 20%.

Zanemarujući moguće gubitke zbog dodatnih sumnjivih (nenaplativih) potraživanja koja mogu da nastanu iz ovoga, ocenite da li Firma treba da snizi svoje uslove kreditiranja?Profitabil nost ( 20% marže ) x ($ 600 , 0 00) dodatne prodaje = $ 120 ,000

Page 10: STRUKTURA KAPITALA I FINANSIJSKI   LEVERIDŽ

Dodatna ($ 60 0,000 prodaja ) / ( 6 obrta ) = potraživanja $ 10 0,000

Invest icije u dodatna ($20/$25) x ($ 10 0,000) = potraživanja 80% x $ 10 0,000 = $ 80 ,000

Očekivani prinos pre oporezivanja na (20% op ort . trošk. ) x $ 80 ,000 = dodatne investicije $ 16 , 0 00 DA ! Profit > Očekivani prinos pre oporezivanja

Uslovi kreditiranja – Određuje dužinu vremenskog perioda koji je kupcu odobren za plaćanje i eventualni popust za plaćanje pre roka dospeća. Na primer, “2/10, neto 30.”Period kreditiranja – Ukupna dužina vremenskog perioda u kome se kupcu odobrava da isplati račun. Na primer, “neto 30” zahteva punu isplatu u roku od 30 dana, od dana izdavanja računaPeriod popusta za gotovinsko plaćanje - Period u kome se može iskoristiti popust za plaćanje . Na primer, “2/10” dozvoljava popust za gotovinsko plaćanje u prvih 10 dana od izdavanja računa Gotovinski popust - Procenat (%) smanjenja cene koji se odobrava za plaćanja pre roka. Na primer, “2/10” dozvoljava kupcima da iskoriste popust od 2% za određeni period popusta . Se zonsko datiranje – Uslovi kreditiranja koji ohrabruju kupce sezonske robe da naruče robu pre “špica” sezone i da ih plate nakon “špica”

Izbegavaju su prevelike zalihe i troškovi vezani za njih Prihvatiti datiranje ukoliko troškovi čuvanja zaliha plus zahtevani prinos na investicije u zalihe,

prevazilazi zahtevani prinos na dodatna potraživanja