studija o utjecaju na okoliŠ centra za gospodarenje...

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

Zagreb, prosinca 2013.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

ZADARSKE ŽUPANIJE

S a ž e t a k

Naručitelj: „Eko“ d.o.o. Zadar Sažetak SUO Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije – revizija 5

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša Ugovor br.: 10-12-1363/07

S A D R Ž A J

1. Zadaća, postupak ocjene i sadržaj Studije o utjecaju na okoliš .................................. 1

2. Svrha izgradnje „Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“ .................. 1

3. Tokovi otpada na području zahvata ................................................................................. 3

4. Opis zahvata ................................................................................................................... 5

4.1. Opis operativno-funkcionalnih cjelina u sastavu Centra ................................................ 6

5. Projekcija količina otpada za odlaganje .......................................................................... 10

6. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnoloških procesa zahvata te emisija 11

6.1. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ............................................. 11

6.2. Popis vrsta i količina tvari i emisija koje ostaju nakon tehnoloških procesa .................. 12

7. Postupanje otpadnim vodama ......................................................................................... 13

8. Osobine lokacije zahvata .................................................................................................. 15

8.1. Geografska, demografska i geoprometna obilježja .......................................................... 15

8.2. Geološke osobine ............................................................................................................ 16

8.3. Klimatsko-meteorološke značajke .................................................................................. 17

8.4. Biljni pokrov .................................................................................................................. 17

8.5. Životinjski svijet .............................................................................................................. 18

8.6. Područja zaštićene prirodne i kulturne baštine ................................................................ 18

9. Mogući utjecaji na okoliš tijekom gradnje i korištenja zahvata .................................... 18

9.1. Mogući utjecaji na okoliš tijekom gradnje zahvata ......................................................... 18

9.2. Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata ....................................................... 18

10. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom gradnje i/ili korištenja zahvata

te nakon prestanka rada zahvata ................................................................................... 20

10.1. Mjere zaštite okoliša tijekom gradnje zahvata ................................................................. 20

10.2. Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata ............................................................. 22

10.3. Mjere zaštite okoliša u slučaju akcidenta ....................................................................... 27

10.4. Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvata .............................................. 28

11. Prijedlog programa praćenja stanja okoliša tijekom gradnje, korištenja i nakon prestanka korištenja zahvata ............................................................................ 22

11.1. Praćenje stanja tla ........................................................................................................... 28

11.2. Praćenje stanja voda ....................................................................................................... 28

11.3. Praćenje stanja zraka ...................................................................................................... 29

11.4. Praćenje razine buke ....................................................................................................... 30

P r i l o z i

Prilog 1: Tlocrtni prikaz funkcionalno-operativnih cjelina u sastavu Centra

Prilog 2: Geografski položaj lokacije zahvata



1

1. ZADAĆA, POSTUPAK OCJENE I SADRŽAJ STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

Zadaća „Studije o utjecaju Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije na okoliš Zadarske županije na okoliš“ (u daljnjem tekstu: Studija) je stručna procjena mogućeg utjecaja izgradnje i rada imenovanog Centra (u daljnjem tekstu: Centar ili zahvat) na uže i šire okružje,

prirodu te zdravlje zaposlenika i lokalnog stanovništva. Nositelj zahvata je tvrtka “EKO d.o.o. za

gospodarenje otpadom, obnovljivim izvorima energije i energetsku učinkovitost Zadarske

županije“ iz Zadra, kojega je u svrhu uspostave i vođenja Centra osnovala Zadarska županija.

Izrada Studije o utjecaju na okoliš i na njoj temeljen postupak procjene utjecaja na okoliš za

predmetni zahvat, propisani su „Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš“ („Narodne

novine“, br. 64/08 i 67/09). Cjelovitost i stručnu utemeljenost Studije ocjenjuje Savjetodavno

stručno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kojega imenuje čelnik nadležnog tijela –

„Ministarstva zaštite okoliša i prirode“ (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Kada Povjerenstvo

ocijeni da je studija cjelovita i stručno utemeljena, predlaže Ministarstvu da se o studiji provede javna rasprava. Nakon provedene javne rasprave Ministarstvo dostavlja sva prikupljena mišljenja, primjedbe i prijedloge iz javne rasprave nositelju zahvata, i to preko ovlaštenika, tj. izrađivača Studije. Na temelju razmatranja prispjelih mišljenja, primjedbi i prijedloga, Povjerenstvo se o

njihovom prihvaćanju ili neprihvaćanju očituje s obzirom na najprihvatljiviju varijantu zahvata te

upućuje ovlaštenika da u smislu tog očitovanja postupi u pripremi konačnog teksta Studije. Ako

utvrdi da je Studija na odgovarajući način i u zakonski predviđenom roku izmijenjena, odnosno

dopunjena, Povjerenstvo donosi Mišljenje o prihvatljivosti zahvata.

Studija o utjecaju na okoliš jedan je od dokumenata potrebnih za uspostavu, odnosno pripremu,

gradnju i korištenje predmetnog zahvata. U tom smislu, ona predstavlja važnu pretpostavku za

ishođenje lokacijske dozvole za zahvat, kao i za kasniju izradu druge projektne dokumentacije te

ishođenje dozvola, potrebnih za propisima utvrđen način korištenja zahvata.

Da bi na zadovoljavajući način ispunila svoju zadaću, odnosno odgovorila propisanim zahtjevima za meritornu ocjenu utjecaja predmetnog zahvata na okoliš, prirodu i zdravlje ljudi, Studija sadrži i na odgovarajući način razmatra i intepretira sve one sadržaje koji su utvrđeni već spomenutom „Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš“ („Narodne novine“, br. 64/08 i

67/09). U tom smislu, u Studiji se prikazuje opis zahvata s mogućim varijantnim rješenjima,

osobito onih njihovih specifičnosti koje imaju ili bi mogle imati relevantan utjecaj na okoliš, prirodu i zdravlje ljudi. Pored toga, u njoj se navode obilježja lokacije na kojoj se planira

uspostava zahvata, opisuju mogući utjecaji zahvata na okoliš tijekom gradnje i korištenja zahvata,

predlažu mjere zaštite okoliša zbog sprečavanja ili umanjenja mogućih negativnih utjecaja planiranog zahvata na okoliš i zdravlje ljudi, a daje se i prijedlog programa praćenja (monitoringa) stanja okoliša tijekom građenja i korištenja zahvata.

2. SVRHA IZGRADNJE „CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM ZADARSKE

ŽUPANIJE“

Izgradnjom „Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, suglasno važećoj „Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ („Narodne novine“, br. 130/05) i „Planu

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.“ („Narodne novine“, br.

85/07, 126/10 i 31/11), zbrinjavanje otpada podiže se na novu, kvalitativno višu razinu. Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, potiče se racionalni odnos stanovništva i svih društvenih subjekata prema otpadu, i to u smislu poduzimanja napora za stvaranjem što manjih količina otpada, maksimalnog iskorištavanja otpada kao sekundarne sirovine u tvarnom

i/ili energetskom smislu te odlaganja što je moguće manje količine otpada, koji – ako se mora

odložiti – treba na prihvatljiv način biti pripremljen, odnosno obrađen za odlaganje u građevine odgovarajućih tehničko-tehnoloških karakteristika (odlagališta otpada). Centri za gospodarenje



2

otpadom u županijama ili regijama na taj način postaju svojevrsna industrijska postrojenja

namijenjena sigurnom čuvanju (skladištenju) i/ili obradi otpada u svrhu njegove ponovne upotrebe

te odlaganju ostatnih (neiskoristivih) količina otpada na siguran način za okoliš i zdravlje ljudi. Županijski ili regionalni centri za gospodarenje otpadom nalaze se na vrhu hijerahijski ustrojene

organizacijske strukture objekata u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom, u koje se otpad

dovozi preko mreže prikupljališta i pretovarnih ili transfer-stanica s područja pripadajuće

županije ili regije. Istovremeno s uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom, saniraju se i

zatvaraju sva dosadašnja, uglavnom neuređena ili nedovoljno uređena odlagališta. Na taj će se način višestruko smanjiti broj odlagališta u našoj zemlji, u koja će se ubuduće odlagati isključivo primjereno obrađeni, higijenizirani i inertizirani otpad.

Osnovna zadaća planiranog Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije zasniva se

upravo na navedenim načelima, s ciljem uspostave organiziranog i gospodarski usmjerenog načina

zbrinjavanja otpada s područja Zadarske županije, koji će u svim svojim elementima biti

prihvatljiv s gledišta zaštite okoliša i očuvanja zdravlja ljudi. Otpad će se na području Županije

prikupljati odvojeno po vrstama već na razini primarnih proizvođača otpada (tzv. primarna

selekcija otpada), i to počevši od mreže lokalnih sabirališta, uspostavljenih po naseljima ili

skupinama naselja, preko nekoliko većih pretovarnih stanica do središnjeg objekta za zbrinjavanje otpada u Županiji – Županijskog centra za gospodarenje otpadom. U Zadarskoj županiji planira se

uspostava četiri pretovarne stanice, iz kojih će se – nakon pretovara iz manjih kontejnerskih vozila

u veća – otpad dovoziti u Centar. Iz pojedinih dijelova Županije otpad će se izravno odvoziti u Centar. U Centru će se provoditi završno sortiranje i obrada prispjelog otpada te izdvajati

sekundarne sirovine i odlagati neiskoristve, ostatne frakcije otpada. Tu će se prikupljati sav otpad,

koji je nastao na području Županije – komunalni, neopasni proizvodni i građevni. Manje količine opasnog otpada, izdvojene kao komponente komunalnog otpada, a koje su neizbježni produkt života i rada ljudi, u Centru će se privremeno adekvatno skladištiti i redovno predavati na daljnje

postupanje ovlaštenim i specijaliziranim tvrtkama za prikupljanje i obradu pojedine vrste opasnog

otpada. Na temelju prepoznatih mogućih utjecaja na okoliš, koncept uspostave i rada Centra

zasniva se na striktnom pridržavanju svih, važećim propisima utvrđenih mjera zaštite okoliša i

prihvaćenog programa praćenja stanja (monitoringa) okoliša, a sve u svrhu osiguranja visoke

razine zaštite okoliša i zdravlja ljudi. U tom smislu, Centar će biti opremljen svim potrebnim sustavima zaštite okoliša, kao i svojih zaposlenika te okolnog rezidentnog stanovništva. Redovno

će se nadzirati sve sastavnice okoliša, odnosno emisije iz Centra, koji bi potencijalno mogli

ugroziti kvalitetu zraka i tla te kakvoću površinskih i podzemnih voda. Centar će kroz cijelo

vrijeme svojeg djelovanja biti otvoren za javnost.

Lokacija „Busišta 3“ kod naselja Donje Biljane na području Grada Benkovca, predviđena za smještaj Županijskog centra za gospodarenje otpadom, usklađena je s nadležnim prostorno-

planskim dokumentima: „Prostornim planom Zadarske županije“ („Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06 i 3/10) te „Prostornim planom uređenja Grada Benkovca“

(„Službeni glasnik Zadarske županije“, br. 1/03; „Službeni glasnik Grada Benkovca“, br. 2/08, 4/12 i 2/13). Vezano za predmetni zahvat, u „Prostornom planu Zadarske županije“, članak 88., navodi se: „Ovim Planom određenja je lokacija za izgradnju Županijskog (regionalnog) centra za gospodarenje otpadom za područje Zadarske županije (MBO, sanitarna deponija i svi prateći objekti) u skladu s Planom gospodarenja otpadom Zadarske županije na području postojećih kamenoloma (Busišta 2 i Busišta 3) unutar administrativnih granica Grada Benkovca.“ U

„Prostornom planu uređenja Grada Benkovca“, poglavlje 7. „Postupanje s otpadom“, članak 179., u istom se smislu navodi: „ U Planu je označena lokacija županijskog (regionalnog) centra za

gospodarenje otpadom na lokaciji Biljane Donje. Realizacija namjeravanog zahvata na označenoj lokaciji uvjetno je moguća nakon završetka postupka ocjene utjecaja na okoliš (Studija o utjecaju na okoliš centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije) i objedinjenih uvjeta nadležnih ustanova ...“



3

3. TOKOVI OTPADA NA PODRUČJU ZAHVATA

Budući da se prihvaćeni koncept gospodarenja otpadom temelji na cjelovitom (integralnom) pristupu, i osnovni tokovi otpada unutar planiranog Centra nastojat će se uspostaviti tako da se primjenom odgovarajućih načina obrade postigne što veći stupanj izdvajanja onih komponenti u zaprimljenom otpadu koje se mogu u tvarnom ili energetskom smislu ponovo iskoristiti te

istovremeno ostvari najveće moguće smanjenje početne količine otpada. Odlagat će se samo onaj dio otpada koji nakon provedenog procesa obrade preostane kao neiskoristiva frakcija.

Na lokaciji zahvata zbrinjavat će se (skladištiti, sortirati, obrađivati i/ili odlagati) sav zaprimljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad te dio otpada pogodnog za recikliranje

1, uključujući i

inertni građevni otpad nastao na području Zadarske županije, a izravno će se odlagati zaprimljeni obrađeni i dehidrirani neopasni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske

županije. Ukratko, suglasno navedenome, s vrstama otpada koji će se zaprimati u Centar postupat će na sljedeći način (vidi sliku 3-1.):

§ Otpadni materijal pogodan za reciklažu (reciklažni otpad), koji će se na lokaciju Centra

dopremiti iz sustava primarne selekcije otpada (tj. odvojenog prikupljanja otpada na mjestu

njegova nastanka) ili će pak u Centru biti izdvojen iz miješanog komunalnog otpada, privremeno će se pohranjivati (skladištiti) i/ili predobrađivati na posebno uređenim namjenskim površinama unutar Centra. Za daljnju obradu takvog otpada sklopit će se ugovori o suradnji s tvrtkama specijaliziranim i ovlaštenim za postupanje s pojedinom vrstom otpada pogodnog za reciklažu.

§ Komunalni otpad preostao nakon odvajanja materijala pogodnih za reciklažu (tj. ostatni komunalni otpad) bit će podvrgnut procesu mehaničko-biološke obrade, čime će se iz otpada kao jedna od izlaznih frakcija izdvojiti energetski iskoristiva komponenta – gorivo iz otpada

(SRF) – te biostabilizirana i inertizirana frakcija (tzv. biostabilat), predviđena za odlaganje u odlagalištu neopasnog otpada. U procesu mehaničko-biološke obrade ostatnog komunalnog otpada izdvojit će se i određena količina metala, koja će se na daljnje postupanje zatim upućivati ovlaštenim i specijaliziranim tvrtkama izvan Centra. Pored toga,

mehaničko-biološkom obradom izdvojenog dijela biorazgradivog otpada proizvest će se i izvjesna količina čistog komposta, koja ima upotrebnu vrijednost u poljoprivredi i hortikulturi.

§ Ostatni dio neopasnog proizvodnog otpada (koji će preostati nakon razvrstavanja i izdvajanja dijela neopasnog otpada pogodnog za recikliranje, što će se većim dijelom provesti na mjestu nastanka otpada, a manjim u sortirnici Centra) iskoristit će se kao dodatak ostatnom komunalnom otpadu u procesu mehaničko-biološke obrade za proizvodnju goriva

iz otpada većim dijelom, dok će se njegov manji dio odlagati u odlagalištu inertnog otpada. § Inertni građevni otpad znatnim će se dijelom obrađivati unutar Centra, ali se očekuje da se

dio građevnog otpada nastalog u Županiji obradi na mjestima prikupljališta u jedinicama lokalne samouprave. Predviđa se da će se do 80 % početne količine tog otpada nakon obrade iskoristiti u niskogradnji i krajobraznom uređenju (npr. nasipi, donji postroj cestovnih

prometnica, zapunjavanje depresija, tamponiranje i sl.), dok će se ostali dio odlagati u odlagalištu inertnog otpada u sastavu Centra.

§ Građevni otpad koji sadrži azbest dovozit će se u Centar vozilima ovlaštene komunalne tvrtke te će se u cijelosti odlagati u namjenskom „kazetnom“ dijelu odlagališta neopasnog otpada.

1 Otpad pogodan za recikliranje ovdje se primjenjuje u smislu njegova korištenja kao sekundarne sirovine u

tvarnom obliku, kako je definirano „Zakonom o održivom gospodarenju otpadom“ („Narodne novine“, br. 94/13), članak 4.



4

Miješani komunalni otpad:

kućni otpad +otpad iz vrtova i parkova

95.000 t/god.

Ostatni mulj i uređaja za pročiššćavanje otpadnih voda:

7.500 t/god.

Neopasni proizvodni

otpad:

6.000 t/god.

Građevni otpad:

130.000 t/god.

+

oko 570 t/god.

građevnog otpada koji sadrži azbest

85.000 t 4.200 t 7.500 t 65.000 t

SORTIRNICA

Ulazni otpad za kompostiranje:Dio biorazgradivog otpada (7.000 t)

Ulazni otpad za proizvodnju SRF

i biostabilizirane frakcije

Ostatni komunalni otpad (68.000 t)

+

Ostatni neopasni proizvodni otpad (2.400 t)

POSTROJENJE ZA MEHANIČKO-BIOLOŠKU OBRADU OTPADA (MBO)

GIO/SRF:

22.500 t

Biostabilizirana

frakcija

20.000 t

Dio odlagališta za odlaganje biostabilizirane frakcije

20.000 t/god. (30.000 m3/god.)

Građevni otpad:26.000 t/god.: 13.000 +

13.000 t (17.800 m3/god.)

Neopasni proizvodni

otpad:

1.200 t / god.

(1.700 m3/god.)

Čisti

kompost:

3.000 t

Vodena

para:

29.000 t

Procjedne

vode:

2.000 t

Metali:

1.000 t

POGON ZA

OBRADU

GRAĐEVNOG OTPADA

Reciklirani

neopasni

proizvodni

otpad:

600 t

Reciklirani

komunalni

otpad:

10.000 t

Dio odlagališta za odlaganje

mulja:

7.500 t/god.

(6.000 m3/god.)

Ponovna

upotreba:

52.000 t

13.000 t

Zeleni

otpad:

7.000 t

Ostatni

neopasni

proizvodni

otpad: 2.400 t

Ostatni komunalni

otpad:

68.000 t

Inertni

neopasni

proizvodni

otpad:

1.200 t

Ž U

P

A

N

I

J

A

C

E

N

T

A

R

10.000 t

primarna

selekcija

1.800 t

primarna

selekcija

65.000 t

u gradove i općine

Industrija

cementa

Kompostiranje

13.000 t

ODLAGALIŠTE NEOPASNOG OTPADA (kapacitet: 1.200.000 m3)

ODLAGALIŠTE INERTNOG OTPADA (kapacitet: 600.000 m3)

Inertni

neopasni

proizvodni

otpad:

1.200 t

Kazete

za otpad

koji

sadržiazbest(godišnje:570 t =

230 m3)

Azbestni

otpad

570 tInertni

građevni otpad iz

Centra

Inertni

građevni otpad iz

obrade

u JLZ

Slika 3-1. Predviđeni tokovi otpada na području Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije



5

§ Predobrađeni neopasni higijenizirani i dehidrirani mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Zadarske županije dovozit će se u Centar i odlagati u posebnom

dijelu odlagališta neopasnog otpada.

Suglasno navedenome, u Centru će se odlagati:

(a) obrađena, biostabilizirana izlazna frakcija („biostabilat“) procesa mehaničko-biološke obrade otpada (oko 30 % ulazne količine ostatnog komunalnog otpada)

(b) obrađeni inertni dio neopasnog proizvodnog otpada (oko 20 % ukupno nastale količine) (c) obrađeni inertni građevni otpad (oko 20 % ukupne količine) (d) sav zaprimljeni otpad (pretežno građevni) koji sadrži azbest, nastao na području Zadarske

županije i (e) sav obrađeni neopasni higijenizirani i dehidrirani mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda Zadarske županije.

Dijagram toka otpada na području planiranog zahvata, s okvirnim prosječnim godišnjim količinama otpada u pojedinim procesnim fazama zbrinjavanja i/ili oporabe otpada, prikazan je na

slici 3-1.

4. OPIS ZAHVATA

Površina Centra sa svim objektima u svojem sastavu, a koji su predviđeni važećim „Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine“ („Narodne

novine“, br. 85/07, 126/10 i 31/11), kao i s tampon-zonom oko vanjske ograde područja zahvata, zauzima površinu nepravilnog ocrta od 463.393 m

2, odnosno oko 46 ha. Duljina područja zahvata

pravcem sjeverozapad-jugoistok u njegovom sjevernom dijelu iznosi oko 600 m, a u južnom oko 1.000 m. Širina površine planiranog zahvata pravcem jugozapad-sjeveroistok iznosi oko 700 m.

U Centru će se izvoditi mehaničko-biološka obrada otpada, uz izdvajanje sekundarnih sirovina i odlaganje neiskoristivih izlaznih frakcija obrade otpada, obrada građevnog otpada i kompostiranje dijela biorazgradivog otpada (kuhinjskog, otpada iz vrtova i parkova) te odlaganje obrađenog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Zadarske županije. Pojedine funkcionalno-operativne cjeline ili zone u sastavu Centra bit će obilježene sljedećim približnim bruto-površinama, u okviru kojih su naznačene površine pojedinih planiranih

objekata/građevina i otvorenih ploha:

1. upravna zgrada s parkiralištem 1,30 ha a. upravna zgrada zauzima površinu od 212 m2

2. reciklažno dvorište otvorenog tipa 2,47 ha a. plato za reciklažno dvorište zauzima površinu od oko 2.500 m

2

b. objekt za zaposlenike, površine oko 14,4 m2

c. nadstrešnica površine oko 121 m2 (dimenzije: 18,6 x 6,5 m)

3. transportni centar s garažama, radionicama i prostorom za zaposlenike 1,53 ha a. garaža za održavanje vozila s radionicom, površine oko 542 m

2

b. plato za diesel-crpku, površine oko 72 m2

c. rezervirani prostor za vanjsko i unutrašnje pranje vozila, površine 180 m2

4. postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) 4,34 ha a. građevina MBO postrojenja, površine 14.393 m2

5. odlagalište neopasnog otpada 12,00 ha

6. sortirnica s natkrivenim skladištem 2,50 ha a. pogon za sortiranje otpada, površine 3.772 m2

b. natkriveno skladište za demontažu glomaznog otpada, površine 1.688 m2

7. područje za obradu procjednih i oborinskih voda te odlagališnog plina 0,90 ha



6

8. prostor za obradu i recikliranje građevnog otpada 2,50 ha a. objekt za zaposlenike, površine 14,4 m2

b. betonska podloga, površine oko 5.800 m2

c. nebetonirana ploha za smještaj građevnog otpada, površine oko 1,9 ha

9. odlagalište inertnog otpada 7,20 ha

10. ulazno-izlazna zona s dvostrukom vagom, čuvarskom kućicom i

platoom za pranje (kotača) vozila 0,20 ha a. dvije čuvarske kućice, jedinične površine oko 14 m2

b. dvije nadstrešnice, dimenzija 9 x 14,5 m, jedinične površine oko 130 m2

c. dvije električne mosne vage, dimenzija 4 x 18 m

d. pogon za pranje (kotača) vozila, dimenzija 10 x 8 m, površine 80 m2

11. zelene površine, infrastrukturni objekti i prometnice unutar Centra.

Položaj navedenih funkcionalno-operativnih cjelina (zona) unutar obuhvata planiranog Centra

shematski je prikazan u Prilogu 1.

Pored spomenutih glavnih elemenata, na lokaciji Centra izvest će se i pristupne ceste, interne prometnice za teretna vozila, interne prometnice za kompaktore i vučna vozila s gusjenicama, površina za parkiranje vozila i sl., kao i crpka za gorivo i rezervoar te površina za skladištenje zemljanog materijala (glina, humus, materijal za dnevno prekrivanje odloženog otpada i sl.). 4.1. Opis operativno-funkcionalnih cjelina u sastavu Centra

Reciklažno dvorište otvorenog tipa će se organizirati neposredno uz upravnu zgradu i ulazno-

izlaznu zonu Centra (Prilog 1), na uređenom platou površine od oko 2.500 m2. U reciklažno

dvorište građani će moći osobno dovoziti sav svoj otpad koji je prikladan za reciklažu (oporabu).

Stoga će se unutar reciklažnog dvorišta urediti posebna odjeljenja s kontejnerima i plohama za

prihvat i privremeno skladištenje različitih vrsta otpadnog materijala: površina za glomazni otpad,

površine za privremeno skladištenje papira, stakla, PET- i ALU-otpada te površine za privremeno skladištenje opasnog otpada iz domaćinstva (npr. ambalaža od pesticida, boje, iskorištena jestiva ulja, sredstva za čišćenje, otapala, ljepila, živine svjetiljke, neonska rasvjetna tijela, stari živini termometri, istrošeni akumulatori, baterije, motorna ulja, ambalaža i filtri motornih ulja, ostaci lijekova, kozmetički preparati i dr.).

Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (u daljnjem tekstu: MBO postrojenje)

izgradit će se u jugoistočnom dijelu Centra (Prilog 1), a zauzimat će ukupnu površinu od približno

4,34 ha (43.400 m2). Namijenjeno je mehaničko-biološkoj obradi ostatnog miješanog komunalnog

i dijela neopasnog proizvodnog otpada, proizvodnji goriva iz otpada (GIO/RDF/SRF) te

proizvodnji komposta. Površina građevine s MBO postrojenjem zauzimat će površinu od oko 14.400 m

2. Ukupna zapremina građevine iznosit će 172.768 m

3, a vanjske dimenzije objekta 226 x

70 m. Visina objekta iznosit će 15,75 m. Čitav objekt predstavlja tipsku armirano-betonsku

građevinu, u kojoj je predviđena obrada zaprimljenog ostatnog miješanog komunalnog te ostalih

gore spomenutih vrsta otpada.

MBO postrojenje sastojat će se od sljedećih funkcionalno-operativnih cjelina:

§ prostora za prihvat (istovar) otpada u postrojenje

§ prostora za biosušenje otpada

§ prostora za pretkompostiranje i aktiviranu fazu kompostiranja

§ prostora za rafinaciju bioosušenog materijala

§ prostora za dozrijevanje i završnu rafinaciju otpada

§ prostora za završno prosijavanje i skladištenje komposta.

Pored navedenih objekata, u sastavu postrojenja nalaze se još i dva manja objekta, u kojima će biti smještene elektroinstalacije, garderobni prostor, sanitarni čvor i uredska prostorija.



7

Proces obrade miješanog komunalnog otpada u predviđenom MBO postrojenju sastoji se od

sljedećih operativnih faza:

§ biosušenje miješanog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada

§ kompostiranje biootpada te „čistog“ kuhinjskog i vrtnog otpada

§ dorada (rafiniranje) biosušenog materijala i odvajanje metalnog otpada za reciklažu

§ sekundarna mehanička obrada neprosijenaog i prosijanog materijala

§ proizvodnja goriva iz otpada (GIO) s niskim sadržajem klora

§ sazrijevanje (biostabilizacija) izlazne frakcije „biostabilata“ prije konačnog odlaganja u odlagalište neopasnog otpada.

Procesnim slijedom u postrojenju kakvo se predlaže na području zahvata, omogućuje postizanje sinergije između pojedinih procesa mehaničko-biološke obrade otpada, a sve u svrhu smanjenja

količine ostatnog komunalnog otpada za odlaganje na odlagalištu neopasnog otpada i povećanja količinskog udjela proizvedene energetski vrijedne komponente otpada – goriva iz otpada (GIO).

Izlazne frakcije postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada su, pored isparene vode: (a)

dio otpada za oporabu/reciklažu (npr. metali), (b) gorivi dio otpada, tj. alternativno gorivo (GIO,

(c) biostabilizirani dio otpada – „biostabilat“ te kvalitetan visokovrijedan kompost. Svi ovi

produkti, osim „biostabilata“, mogu se korisno upotrijebiti kao sekundarne sirovine. „Biostabilat“ kao izlazna frakcija mehaničko-biološke obrade otpada ima karakteristike praktički inertnog otpada, pod uvjetom da nakon odlaganja ne dođe u kontakt s oborinskim vodama. Stoga u takvim okolnostima ne predstavlja nikakvu opasnost za okoliš i zdravlje ljudi. Okvirne godišnje količine pojedinih izlaznih frakcija i proizvoda predviđenog procesa mehaničko-biološke obrade otpada navedene su na slici 3-1.

U cilju smanjenja mogućeg negativnog utjecaja i povećanja razine zaštite okoliša, sve

predviđene izlazne frakcije mehaničko-biološke obrade otpada stabilizirane su prije njihovog

konačnog odlaganja na odlagalištu neopasnog otpada. Kao što je već spomenuto, biostabilizirana i

biohigijenizirana izlazna frakcija mehaničko-biološke obrade („biostabilat“), predviđena za

odlaganje u odlagalištu neopasnog otpada, inertan je, za okoliš i zdravlje ljudi neopasan materijal

koji nema nikakvih neugodnih mirisa.

Građevina u kojoj je smješteno postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada i sortirnica

napajat će se vodom iz vodovodnog sustava, a prema uvjetima iz lokacijske dozvole.

Radom postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada redovno će nastajati tri vrste

otpadnih voda: (a) sanitarno-potrošne (fekalne) vode; (b) oborinske vode i (c) tehnološke vode. Oborinske vode mogu potjecati: (a) s onečišćenih i (b) sa čistih površina. Tehnološke (procjedne)

vode, koje će očekivano nastajati radom postrojenja, potjecat će: (a) iz jame za prihvat otpada

(sabirne jame), (b) iz procesa biološke obrade otpada, tj. s biofiltra i (c) od vodene zavjese.

Pogon za sortiranje/reciklažu otpada (sortirnica), nalazit će se neposredno jugozapadno od

zgrade MBO postrojenja (Prilog 1). Sortirnica predstavlja nadzirano i posebno opremljeno mjesto

za odvojeno prikupljanje i iskoristivih, kao i problematičnih (opasnih i/ili potencijalno opasnih)

otpadnih tvari. Građevina sortirnice sastojat će se od površina za prihvat različitih vrsta otpada:

papira, kartona, ambalažnog otpada, stakla, PET, glomaznog otpada i opasnih komponenata

komunalnog otpada. U Centru se predviđa uspostava selektivnog sortiranja otpada, a s ciljem da

se dobije što je više moguće frakcija prikladnih za reciklažu (npr. različite vrste plastike /PET/ po

bojama, PEHD, polipropilen, polistiren i sl., papir, karton, metali /Fe, Al/). Cilj tehnološkog

procesa sortiranja je dobivanje što je moguće kvalitetnijih frakcija plastike, papira, kartona i

metala. Sam objekt je potrebno dimenzionirati tako da omogućava skladištenje sortiranih frakcija

najmanje kroz dva mjeseca, dok za ulazni materijal mora biti osigurano skladištenje u trajanju od

tjedan dana. Sortirnica je dimenzionirana za obradu 8.000 t godišnje u jednoj smjeni, odnosno

16.000 t za rad u dvije smjene. Građevina sortirnice imat će dimenzije 113,70 x 22,30 m, a

sastojat će se od dvije etaže. Ukupna površina korisnog prostora sortirnice iznosit će oko 2.880

m2. Visina građevine bit će 12 m, a njena ukupna zapremina 34.560 m

3.



8

Na području Centra izgradit će se dvije građevine za odlaganje otpada: (a) odlagalište neopasnog otpada i (b) odlagalište inertnog otpada.

Odlagalište neopasnog otpada uspostavit će se u središnjem dijelu Centra, i to na području

postojeće jame bivšeg kamenoloma „Busišta 3“ i oko nje. Zapremina postojeće eksploatacijske

jame kamenoloma iznosi 217.000 m3, a dubina 10-12 m. Odlagalište će biti izgrađeno kao

građevina tipa „jama-nasip“. Predviđeni receptivni kapacitet odlagališta neopasnog otpada bit će primjeren potrebama odlaganja obrađenog miješanog komunalnog i dijela neopasnog proizvodnog

otpada u Zadarskoj županiji tijekom predviđenog 30-godišnjeg životnog vijeka Centra (2016.-

2045. g.). U tome se periodu u Županiji očekuje nastanak ukupno oko 2.065.000 m3 ostatnog

miješanog komunalnog otpada (od čega, za odlaganje na odlagalištu neopasnog otpada oko

925.000 m3). Tome treba pridodati i za odlaganje predviđenu ukupnu količinu od oko 253.000 m

3

obrađenog neopasnog otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske

županije, koja će se odložiti u odvojenom dijelu odlagališta neopasnog otpada. Za izgradnju

odlagališta neopasnog otpada primijenit će se varijantno rješenje „Plan C“, tj. „projekt otkopavanja i uređenja temeljne plohe odlagališta“. Primjenom ove tehničke varijante odlagališta

predviđeno je da se, pored postojeće eksploatacijske jame, dodatno iskopa minimalno potrebna

količina stijenskog materijala, a s ciljem da se postojeći oblik, odnosno zapremina jame, dovede u

prihvatljivo stanje, tj. da se postigne površina iskopa od 4,8 ha (tj. 48.000 m2), ukupne zapremine

od oko 482.000 m3 (u prvoj fazi proširenja prostora za odlaganje dodatno će se iskopati oko

265.000 m3 stijenskog materijala). Ukupna zapremina tijela odlagališta neopasnog otpada, prema

spomenutoj tehničkoj varijanti – pri kojoj se kota donje razine otkopa nalazi na nadmorskoj visini

(koti) od 136 m, površina prirodne razine terena na kotama 152-144 m, a vršni nivo predviđenog nasipa budućeg tijela odlagališta na nadmorskoj visini 175 m (uključujući formiranu jamu i predviđeni nasip) – iznosi oko 2.100.000 m

3, što će u potpunosti zadovoljiti zahtjeve odlaganja

projektiranih količina obrađenog otpada tijekom čitavog predviđenog 30-godišnjeg perioda2

korištenja Centra (Prilog 1).

Odlagalište neopasnog otpada bit će opremljeno odgovarajućim temeljnim (donjim) zaštitnim

brtvenim sustavom, kojim će se zaštititi podzemne vode od mogućeg utjecaja odloženog otpada, a posebno od prodora procjednih voda, koje bi eventualno mogle nastati u tijelu odlagališta, u

podzemlje. U tom će smislu, a prema odredbama važeće regulative, temeljni brtveni sustav

(uključujući bočne strane odlagališta), biti izgrađen od prirodnog mineralnog i sintetičkog

materijala, čiji koeficijent filtracije (propusnosti) neće biti veći od 10-9 m/s. Naime, u svrhu

zadovoljenja zakonskih propisa zbog osiguranja potrebne razine zaštite podzemnih voda, po

cijeloj površini donje plohe i bokovima odlagališta izgradit će se brtveni sustav koji će u svojem sastavu imati i sloj prirodnog mineralnog materijala (glina) potrebne kvalitete, zatim tzv.

bentonitni „tepih“ (GCL)3 te dvostruku zaštitnu geomembranu. Na kraju svog radnog vijeka,

nakon popunjenja odlagališta otpadom, ono će se zatvoriti, a na gornjoj površini postaviti

(izgraditi) odgovarajući završni (pokrovni) brtveni sustav. Svrha ovog sustava je minimiziranje

infiltracije (prodora) površinskih (oborinskih) voda u tijelo odlagališta, čime će se bitno smanjiti

nastajanje procjednih voda. Taj brtveni sustav izgradit će se od mineralnog materijala, čiji koeficijent propusnosti ne smije biti veći od 10-9

m/s. Bit će opremljen drenažnim slojem debelim

najmanje 0,5 m te rekultivacijskim slojem debljine od najmanje 1,0 m.

Sjeveroistočno od odlagališta neopasnog otpada izgradit će se i jedan, nešto manji odlagališni prostor – odlagalište inertnog otpada (Prilog 1). Konačni građevinski oblik ovog odlagališta, kao

i u slučaju odlagališta neopasnog otpada, postići će se kombinacijom iskopa u stjenovitoj podlozi i izgradnje nasipa u južnom dijelu prostora (radi se, također, o građevini tipa „jama-nasip“). U

2 Gornja ploha “nasipnog” dijela odlagališnog tijela nalazi se na visini od 23-31 m iznad prirodne površine okolnog

terena. 3 GCL (engl.) = Geosynthetic Composite Liner, odnosno složeni geosintetički sloj, koji predstavlja svojevrsni

“sendvič” sloja bentonita, s obje strane obloženog geosintetičkim slojevima polimernih vlakana.



9

odlagalište inertnog otpada odlagat će se dio obrađenog građevnog otpada (procjenjuje se da to

neće biti više od oko 20 % ukupnih količina zaprimljenog građevnog otpada) te oko 20 % ukupne

količine obrađenog neopasnog proizvodnog otpada.

Pogon za oporabu (reciklažu) građevnog otpada nalazit će se u središnjem dijelu Centra

(Prilog 1). Ukupna površina zone u kojoj će biti smješten plato za reciklažu građevinskog otpada iznosi 2,5 ha (25.000 m

2). Plato će se izvesti kao prometna asfaltna ili betonska površina. Najveći

dio platoa bit će namijenjen skladištenju rastresitog otpada (zemljanog dubokog iskopa, plodnog

zemljanog tla te čiste šute i mineralne tvari), srednji dio služit će za prikupljanje i skladištenje šute

s betonom, nesortirane šute i miješanog otpada, dok će na površinski najmanjem dijelu platoa biti

smješteni spremnici za pojedinu specifičnu vrstu inertnih otpadnih tvari: papira, kartona, ravnog

stakla, staklene ambalaže, folija, PVC-materijala, ostalih vrsta plastike, željeznih metala, obojenih

metala, čvrstog drva i biootpada te kablova. Pogon za reciklažu (oporabu) građevnog materijala

sastoji se od prilazne rampe, usipnog koša, primarne čeljusne drobilice, garniture sita za separaciju pojedinih frakcija (0-15 mm, 15-45 mm, 45-160 mm), odjela za ručni odabir, sekundarne udarne drobilice, zračnih separatora za odvajanje lakih čestica te separatora za odvajanje metala. Tijekom radnog procesa zasebno će se odvajati lake frakcije (plastika, papir itd.), drvo, metali i dr. U sklopu postrojenja, na raspolaganju će biti i bager s košarom i hidrauličkim čekićem, utovarivač te

„kamion-damper“. Efektivni radni kapacitet ovog pogona iznosit će 100 t/h.

Plinsko-crpna stanica s visokotemperaturnom bakljom planira se postaviti u jugozapadnom

dijelu Centra (Prilog 1). Cijelo postrojenje bit će okruženo zaštitnim pojasom širine 3 m (zelena

površina ili dekorativni šljunak) te zaštitnom ogradom visine 2 m. Visokotemperaturna baklja

(1.000-1.200oC) s plinskom crpnom stanicom kapaciteta 60-300 Nm

3/h uz podtlak od 60 mbar,

snage 5,5 kW, podići će se kao kompaktna jedinica na betonskoj podlozi dimenzija 4,5 m x 3,5 m.

Na cijevi, između crpke i baklje, postavit će se analizator plina. Radom plinsko-crpne stanice

omogućit će se da se u cijevima postigne podtlak. Tako će se odlagališni plin, nastao u tijelu odlagališta neopasnog otpada, usmjeriti prema baklji.

Upravna zgrada s parkiralištem bit će izgrađena na ulaznom dijelu Centra, nedaleko od

ulazno-izlazne zone, u krajnjem zapadnom dijelu područja predmetnog zahvata (Prilog 1). Radi se o dvoetažnom objektu (prizemlje i kat). Ukupna površina upravne zgrade s parkiralištem zauzimat će površinu od oko 1.600 m

2, od čega će gotovo polovina biti parkirališna ploha, dok će sama zgrada, imati tlocrtnu površinu od oko 212 m

2. S ulazne strane zgrade nalazit će se parkirališna

ploha, a s ostalih zelena površina. Pored zgrade, na zelenom pojasu će se izgraditi sabirna jama

za sanitarne vode, a na dijelu parkirališne plohe separator ulja. U upravnoj zgradi boravit će članovi uprave Centra i administrativno osoblje.

Transportni centar će se sastojati od asfaltiranih površina, „zelenog otoka“, garaže i radionice, a nalazit će se u jugozapadnom dijelu Centra, između reciklažnog dvorišta i uređaja za obradu

plina i procjeda (Prilog 1). S dijelom prilazne ceste i zelenom površinom, zauzimat će ukupnu

površinu od oko 15.300 m2, dok će tri glavne cjeline transportnog centra (garaža za održavanje

vozila s radionicom, plato za diesel-crpku i prostor za vanjsko i unutrašnje pranje vozila) zajedno zauzimati površinu od 794 m

2. Garaža će služiti za smještaj kamiona i strojeva-gusjeničara,

radionica će sadržavati i priručni skladišni prostor, a na plohi za pranje vozila prati će se kamioni

i strojevi. Uz navedeno, u ovoj radnoj zoni postavit će se i separator ulja. U garažama se predviđa i držanje preko noći kamiona za prijevoz otpada s većih udaljenosti (tj. iz pretovarnih stanica),

kao i strojeva koji će biti redovno angažirani na području Centra (buldožer, kompaktor, viličar i dr.). Garaža za kamione i strojeve bit će smještena neposredno uz prometnicu kojom će biti povezana s prostorom odlagališta i ulazno-izlaznom zonom. Na taj će način angažirani strojevi krajem radnog dana trebat će prelaziti najmanju moguću udaljenost, čime će i eventualno oštećenje prometnica, zbog tehničkih specifičnosti tih strojeva, biti minimalno. Radionica će biti opremljena i dvama servisnim jamama.



10

U skladu s važećim se propisima, oko cijelog područja Centra izgradit će se neasfaltirani

makadamski protupožarni put širine 4 m, kojim će se osigurati prijevoz osoblja i opreme do

označenih područja oko odlagališta. Taj se put može izgraditi kao cesta, upotrebljiva u svim vremenskim uvjetima, te se – pored osnovne namjene pristupa vozilima i osoblju u slučaju požara – može koristiti i kao prikladna cestovna komunikacija i/ili sekundarna prilazna ruta. Uz

protupožarni put uredit će se vizualno dovoljno visok zaštitni zeleni pojas.

Zaštitna ograda (Prilog 1) postavit će se iz sigurnosnih razloga, kao fizička zaštita, duž cijelog opsega područja Centra. Ograda će na ulaznoj strani Centra biti izvedena od metala, dok će na ostalim stranama obuhvata Centra biti žičana. Ta će ograda služiti i za sekundarnu kontrolu otpada, koji bi se eventualno vjetrom mogao raznositi uokolo. U skladu s propisima, ograda visine

2,05 m mora biti izgrađena od žičane mreže. Pristup odlagalištu nadzirat će se pomoću ulazne

rampe na glavnom ulazu te na ulazno-izlaznim vratima za pješake, koja će se redovito

zaključavati.

5. PROJEKCIJA KOLIČINA OTPADA ZA ODLAGANJE

Na temelju prethodno prikazanih projekcija količina otpada po vrstama, koje će nastati u Zadarskoj županiji tijekom predviđenog 30-godišnjeg razdoblja korištenja planiranog Centra

(2016.-2045.), proizlazi da će se na obradu u Centar zaprimati ulazne godišnje količine otpada

koje neće biti veće od:

§ 87.000 t miješanog komunalnog otpada

Ø prosječno godišnje oko 83.000 t

§ 8.000 t neopasnog proizvodnog otpada


§ 78.000 t građevnog otpada, uključujući oko 570 t građevnog otpada koji sadrži azbest (tj. 50 % od maksimalne godišnje proizvodnje od 156.000 t)


§ 600 t otpada koji sadrži azbest (pretežno kao konstituenta građevnog otpada) Ø prosječno godišnje oko 570 t i

§ 12.500 t obrađenog mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Ø prosječno godišnje oko 10.500 t.

U pogledu dimenzioniranja neophodnog receptivnog kapaciteta odlagališnog prostora Centra, a

vezano za potrebe koje proizlaze iz navedenih vrsta i količina otpada, treba reći da je u obuvatu predmetnog zahvata predviđena izgradnja dvaju odlagališta. Jedno od njih je odlagalište neopasnog otpada, u kojemu će pored prostora za smještaj biostabiliziranog otpada iz

mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada, biti osiguran i poseban prostor za odlaganje obrađenog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zadarske županije te odlagališna polja („kazete“) za odlaganje otpada koji sadrži azbest (pretežno se radi o građevnom otpadu koji sadrži azbestne konstituente). Drugi odlagališni prostor, predviđen u obuhvatu Centra, je

odlagalište inertnog otpada, u kojemu će se odlagati dio obrađenog inertnog građevnog otpada

koji se neće reciklirati te inertni dio obrađenog neopasnog proizvodnog otpada.

Suglasno navedenome, za odlaganje otpada koji će nakon procesa obrade trebati odložiti, a predstavljat će neiskoristivi dio neopasnog i inertnog otpada, koji će nastati u Zadarskoj županiji tijekom perioda korištenja Centra (2016.-2045. g.), potrebno je osigurati sljedeće odlagališne kapacitete:

2) odlagalište neopasnog otpada 1.184.034 m3

a) biostabilizirani otpad („biostabilat“) 924.554 m3

b) obrađeni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 252.480 m3

c) otpad koji sadrži azbest 7.000 m3



11

3) odlagalište inertnog otpada 585.904 m3

a) inertni neopasni proizvodni otpad 50.220 m3

b) obrađeni inertni građevni otpad 535.684 m3

Eventualne dodatne kapacitete za odlaganje bilo bi potrebno osigurati samo u slučaju ako se proizvedeno gorivo iz otpada (SRF) ne bi uspjelo plasirati na tržište, tj. isporučiti potencijalnim korisnicima/potrošačima (industrija, energane, spalionice otpada i dr.) ili ukoliko u postrojenju za

mehaničko-biološku obradu otpada ne bi bio izgrađen pogon za proizvodnju goriva iz otpada,

odnosno ako bi njegova izgradnja kasnila.

U takvim bi pretpostavljenim okolnostima, i to u najnepovoljnijem slučaju (tj. da se nikada ne izgradi pogon za proizvodnju goriva iz otpada ili da se na tržište ne uspije plasirati proizvedeno gorivo iz otpada), u odlagalište neopasnog otpada trebalo bi tijekom radnog vijeka Centra

postupno, sukcesivnim (faznim) širenjem odlagališnog prostora, odložiti dodatnih 1.003.805 m3

otpada, pripremljenog ili kao gorivo iz otpada ili kao „biostabilat“ ili pak kao predobrađena

otpadna sirovina iz koje se proizvodi gorivo iz otpada.

Iz prikazanoga slijedi zaključak da je – pod pretpostavkom da ne bude potrebno odlaganje

goriva iz otpada (SRF) ili otpadne sirovine iz mehaničko-biološke obrade iz koje se gorivo iz

otpada proizvodi – na području Centra za planirano razdoblje korištenja predmetnog zahvata (2016.-2045. g.) potrebno osigurati ukupan receptivni prostor od oko 1.200.000 m

3 u

odlagalištu neopasnog otpada te oko 600.000 m3 na odlagalištu inertnog otpada.

U krajnje nepovoljnom slučaju da ipak bude potrebno odložiti cjelokupnu količinu predobrađene otpadne sirovine iz koje se gorivo iz otpada proizvodi, odlagalište neopasnog otpada trebalo bi

postupno, odnosno fazno širiti tako da u svojoj terminalnoj fazi (tj. na kraju radnog vijeka Centra)

može zaprimiti sveukupno oko 2.230.000 m3 neopasnog otpada.

6. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKIH

PROCESA ZAHVATA TE EMISIJA

6.1. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

U predviđeni Centar prosječno će se godišnje i ukupno u periodu od 30 godina korištenja zahvata zaprimati vrste i količine glavnih ulaznih (otpadnih) tvari koje su prikazane u tablici 6.1-1.

Tablica 6.1-1. Procijenjene ukupne i prosječne godišnje količine ulaznih tvari

te predviđeni načini njihove obrade u Centru

Vrsta ulazne tvari ukupno godišnje

Obrada i/ili odlaganje t t

Miješani komunalni otpad 2.490.000 83.000 sortiranje

mehaničko-biološka obrada

Neopasni proizvodni otpad 201.000 6.700 mehničko-biološka obrada

odlagalište inertnog otpada

Inertni građevni otpad 4.020.000 134.000

sortiranje i mehanička obrada

reciklaža / ponovna uporaba odlagalište inertnog otpada

Građevni otpad koji sadrži azbest 17.000 570 odlagalište inertnog otpada

Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 315.000 10.500 odlagalište neopasnog otpada



12

6.2. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI I EMISIJA KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKIH

PROCESA

Procijenjene ukupne i prosječne godišnje količine obrađenog otpada, sekundarnih sirovina i/ili izlaznih frakcija procesa mehaničko-biološke obrade, koje se očekuju tijekom 30-godišnjeg korištenja Centra (2016.-2045. g.), a suglasno planiranim načinama obrade neopasnog otpada Zadarske županije, prikazane su u tablici 6.2-1.

Tablica 6.2-1. Procijenjene ukupne i godišnje količine produkata/frakcija sortiranja i obrade otpada

tijekom perioda korištenja Centra te načini njihove primjene ili mjesta odlaganja

Obrađena frakcija otpada U k u p n o Prosječno godišnje

Primjena/odlaganje t m

3 t m

3

Biostabilizirana frakcija procesa

mehaničko-biološke obrade („biostabilat“) 619.452 924.555 20.648 30.818 odlagalište neopasnog otpada

Gorivo iz otpada (SRF) proizvedeno u

procesu mehaničko-biološke obrade 803.044 1.003.805 26.768 33.460 industrija ili energane

Reciklirani biootpad (otpad iz vrtova i

parkova) 175.912 262.555 5.864 8.752 -

– od toga: „čisti“ kompost iz biootpada

u procesu mehaničko-biološke obrade 123.138 183.789 4.105 6.126

primjena u poljoprivredi i/ili

hortikulturi

Reciklirani metali iz odvojeno prikupljenog

otpada 14.279 - 476 -

ponovna uporaba kao sekundarne

sirovine

Reciklirana plastika i PET iz odvojeno

prikupljenog otpada 109.309 - 3.645 -


sirovine

Reciklirani papir i karton iz odvojeno

prikupljenog otpada 375.486 - 12.516 -


sirovine

Reciklirano staklo iz odvojeno prikupljenog

otpada 64.537 - 2.151 -


sirovine

Reciklirani metali iz procesa mehaničko-

biološke obrade otpada 30.300 - 1.100 -


sirovine

Obrađeni neopasni proizvodni otpad za

odlaganje 40.173 50.219 1.339 1.674 odlagalište inertnog otpada

Reciklirani građevni otpad za ponovnu

upotrebu 3.214.104 2.142.736 107.137 71.425

uređenje terena, dnevno

prekrivanje otpada, niskogradnja

Obrađeni građevni otpad za odlaganje 803.526 535.684 26.784 17.856 odlagalište inertnog otpada

Obrađeni i dehidrirani ostatni mulj iz

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 315.600 252.480 10.520 8.416 odlagalište neopasnog otpada

Građevni otpad od azbesta 17.000 7.000 570 230 odlagalište inertnog otpada

Izlazni efluenti (emisije), koji se očekuju kao posljedica redovnog korištenja planiranog zahvata, navedeni su u tablici 6.2-2.

Tablica 6.2-2. Procijenjene ukupne i godišnje količine efluenata (emisija) koje će nastati kao posljedica korištenja Centra te mjesta njihovog nastanka i načini daljnjeg postupanja

Redni

broj I z l a z n i p r o d u k t i

Godišnja

količina (m3)

Mjesto nastanka Daljnje postupanje

1. Tehnološke (procjedne) vode

2.000

postrojenje za mehaničko-

biološku obradu otpada

(MBO postrojenje)

odvodnja do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) „in situ“ + odvoz do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Grada Zadra

2. Procjedne vode iz odlagališta otpada

iznimno odlagalište neopasnog otpada


odvodnja do UPOV-a „in situ“ + odvoz do UPOV-a

Grada Zadra



13

Redni

broj I z l a z n i p r o d u k t i

Godišnja

količina (m3)

Mjesto nastanka Daljnje postupanje

3. Sanitarno-potrošne (fekalne) vode 1.180

MBO postrojenje

upravna zgrada

čuvarska kućica

transportni centar i radionice

sabirne jame za sanitarno-

potrošne vode + odvoz

kamionom-cisternom do

UPOV-a Grada Zadra

4. Oborinske vode 200.000

odlagalište neopasnog otpada


manipulativne površine

čiste: ispuštanje u okoliš

zauljene: uljni separator +

pročišćavanje u lagunama; uljna frakcija predaje se

ovlaštenom skupljaču; radne površine i voda od

pranja vozila: separator

ulja i masti + UPOV „in situ“ + odvoz u UPOV Grada Zadra

5. Vodena para iz biofiltara 29.000 MBO postrojenje obrada (pročišćavanje) u biofiltrima MBO-a

6. Odlagališni plin (CH4, CO2) manje količine odlagalište neopasnog otpada spaljivanje na baklji

7. POSTUPANJE OTPADNIM VODAMA

Na području Centra tijekom njegovog korištenja očekuje se nastanak sljedećih vrsta otpadnih voda i oborinskih voda:

(a) čiste oborinske vode

(b) nečiste oborinske vode s internih prometnica

(c) ostale onečišćene oborinske vode s radnih površina i voda od pranja vozila

(d) procjedne vode iz odlagališta neopasnog otpada i odlagališta inertnog otpada (uvjetno)

(e) tehnološke otpadne vode iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i (f) sanitarno-potrošne otpadne vode.

O predviđenim načinima postupanja oborinskim i otpadnim vodama na području Centra, može se zaključiti sljedeće:

(a) Čiste oborinske vode prikupljene u obodnim kanalima odlagališta neopasnog otpada i

odlagališta inertnog otpada će se odvoditi u namjenske sabirne bazene za oborinske vode

odlagališta neopasnog otpada i odlagališta inertnog otpada, gdje će se nakon kontrole kakvoće preko upojnih bunara ispuštati u okoliš. Međutim, ukoliko bi se kontrolom kakvoće u sabirnom bazenu oborinskih voda odlagališta otpada ipak ustanovilo njihovo onečišćenje, zbog kojega ne bi bile prikladne za ispuštanje u okoliš, te bi se vode smatrale procjednim

vodama koje su došle u dodir s odloženim otpadom, pa bi se – poput svih drugih procjednih

i/ili tehnoloških voda – iz sabirnog bazena za oborinske vode odlagališta otpada upućivale u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim, pročišćene na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda, kamionima-cisternama odvozile u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.

(b) Nečiste oborinske vode s internih prometnica i parkirališta odvodit će se u taložnicu te separator ulja i masti (naftnih derivata), a iz njega – zbog mogućih dodatnih onečišćenja koja nisu u separatoru mogla biti uklonjena – u namjensku lagunu s „kišnim vrtovima“ ili infiltracijski jarak (s filtarskim slojevima), gdje će se dodatno pročistiti i zatim ispuštati u okoliš.

(c) Onečišćene oborinske vode s manipulativnih površina (radne površine uz postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, sortirnicu, transportni centar, reciklažno dvorište i sl., uključujući i vodu od pranja kotača vozila) će se poput tehnoloških otpadnih voda, preko namjenskih sabirnih bazena odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a



14

zatim, pročišćene na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda, kamionima-cisternama

odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra. (d) Procjedne vode odlagališta neopasnog otpada, suglasno karakteristikama inertizirane i

biostabilizirane frakcije procesa mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada („biostabilat“), koja će zauzimati daleko najveći dio odlagališnog prostora te u skladu s projektiranim tehničko-tehnološkim rješenjem brtvljenja odlagališta (višeslojni temeljni i završni brtveni sustav), se ne očekuju. Ipak, u slučaju pojave manjih količina procjednih voda, one će se uz pomoć crpne stanice cjevovodima odvoditi u namjenski sabirni bazen za

procjedne vode, odakle će se upućivati u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a

zatim – pročišćene na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda – kamionima-cisternama

odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra. (e) Tehnološke (procjedne) otpadne vode iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu

otpada odvodit će se nakon prikupljanja u namjenskom sabirnom bazenu u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim, pročišćene na razinu kakvoće komunalnih otpadnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.

(f) Sanitarno-potrošne otpadne vode odvodit će se u namjenske sabirne bazene (jame), odakle će se redovito (po potrebi) prazniti i kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.

Tijekom čitavog će perioda korištenja u Centru djelovati odvojeni (razdjelni) sustavi odvodnje

sanitarno-potrošnih, tehnološko-procjednih i oborinskih otpadnih voda. Međutim, barem u prvoj fazi djelovanja Centra, neće biti mogućnosti priključka na sustav javne odvodnje otpadnih komunalnih voda, jer takav sustav u širem području zahvata još ne postoji. Stoga će se sve otpadne vode, pročišćene u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ do razine kakvoće otpadnih komunalnih voda, kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.

Talog vode, koji će se izdvojiti u taložnom bazenu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, skupljat će se u posebnim spremnicima i predavati ovlaštenom skupljaču. U okoliš će se ispuštati samo čiste oborinske vode iz obodnih kanala odlagališta neopasnog otpada i odlagališta inertnog otpada (i to nakon kontrole njihove kakvoće) te nečiste oborinske vode s internih prometnica i parkirališta, nakon što budu pročišćene na separatoru ulja i masti (naftnih derivata) te dodatno u laguni s „kišnim vrtovima“ ili infiltracijskom jarku (s filtarskim slojevima).

Sve ostale otpadne vode – tehnološke iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, onečišćene oborinske vode s otvorenih manipulativnih (radnih površina), uključujući i vodu od

pranja (kotača) vozila te procjedne s odlagališta otpada (ukoliko se pojave) – odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“, a zatim – pročišćene na razinu kakvoće otpadnih komunalnih voda – kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra.

Sanitarno-potrošne vode redovito će se od strane ovlaštene tvrtke prazniti iz namjenskih bazena Centra te kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra.

Predložen način postupanja otpadnim i oborinskim vodama u obuvatu planiranog zahvata shematski se može izraziti na sljedeći način:



15

Čiste oborinske vode

Sabirni bazen

za čiste oborinske vode

(kontrola)

potvrđeno čiste

Upojni bunari

O k o l i š

onečišćene

UPOV

„in situ“

UPOV

Grada

Zadra

Nečiste oborinske vode

s internih

prometnica

Separator

ulja i masti

Laguna

s „kišnim vrtovima“

O k o l i š

Oborinske vode

s radnih površina i od pranja vozila

Sabirni bazen za

onečišćene

oborinske vode

UPOV

„in situ“

UPOV

Grada

Zadra

Procjedne vode

s odlagališta

neopasnog otpada

Sabirni bazen

za

procjedne vode

UPOV

„in situ“

UPOV

Grada

Zadra

Tehnološke

(procjedne) vode iz

MBO postrojenja

Sabirni bazen za

tehnološke

otpadne vode

UPOV

„in situ“

UPOV

Grada

Zadra

Sanitarno-potrošne

vode

Sabirni bazeni za

sanitarno-

potrošne vode

UPOV Grada

Zadra

8. OSOBINE LOKACIJE ZAHVATA

8.1. Geografska, demografska i geoprometna obilježja

Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije, koje je predmet ove Studije, planira se

izgraditi u unutrašnjosti Zadarske županije, na području fizičko-geografske regije Ravnih kotara,

približno na jednakoj udaljenosti od gradova Zadra, Benkovca i Obrovca (slika 8.2-1.). Centar će se izgraditi na području fizičko-geografske regije Ravnih kotara. Zauzimat će površinu od oko 46,3 ha (463.393 m

2). Karakteristična točka planiranog zahvata imat će sljedeće koordinate: x = 4

887 500, y = 5 534 820.

Krajobrazni izgled lokacije planiranog zahvata danas je devastiran zbog eksploatacije

(miniranja, usitnjavanja i transportiranja) tehničkog građevnog kamena. Uspostavom Centra

krajobrazna slika će se unaprijediti, tj. postojeći kamenolomi će se popunjavanjem jama (iskopa),

nastalih eksploatacijom građevnog kamena - a koja danas predstavljaju prave „rane“ u krajobrazu – potpuno zatvoriti.

Površina planiranog Centra s okolnom tampon-zonom i prilaznim ceste većim ili manjim dijelom zahvaća katastarske čestice br. 1099/1, 1099/41 u Katastarskoj općini Biljane Donje te

čestice br. 112, 113/1 i 1000/1 u Katastarskoj općini Suhovare.

U administrativno-teritorijalnom smislu, predmetni zahvat nalazi se u jugozapadnom dijelu

teritorija Grada Benkovca, nedaleko od granice s prostorom Općine Zemunik Donji, i to između naselja Zemunika Gornjeg (oko 2 km južno od lokacije) i Donjih Biljana (oko 2 km istočno od lokacije). Uže područje zahvata prikazano je u Prilogu 2.

Pristup na parcelu planiranog zahvata danas je moguć sa županijske ceste ŽC 6014 Visočane-

Poličnik-Suhovare-Donje Biljane nekategoriziranim i neasfaltiranim (“bijelim”) putem, koji se kod naselja Donje Biljane odvaja od spomenute županijske ceste. Da bi se osiguralo redovno i neometano korištenje zahvata, zapadno i južno od izgrađenog dijela naseljenog područja naselja



16

Donje Biljane izgradit će se obilazna asfaltirana pristupna cesta koja neće prolaziti kroz naseljeno područje. U užem razmatranom području najviša točka reljefa je vrh Čardak (175 m), koji se nalazi oko

850 m sjeveroistočno od predviđene lokacije zahvata. Nešto dalje je vrh Brezina (208 m; 3 km

jugozapadno od lokacije) te Kašić Banjevački (207 m; 2,5 km sjeveroistočno od lokacije). Centar

će biti izgrađen na vrlo blagoj, oko 450 m dugačkoj krškoj padini, nagnutoj prema jugozapadu. Lokacija zahvata nalazi se na nadmorskoj visini od 137-157 m i zauzima prostor bivše eksploatacijske jame „Busišta 3“, nastale vađenjem tehničkog građevnog kamena.

Površinskih voda na području lokacije, zbog prevladavajućeg karbonatnog sastava stijena (odnosno krškog reljefa), nema. Osim nekoliko izvora, u širem području lokacije, jedina površinska vodna pojava je akumulacija „Vlačine“ (oko 2 km sjeverno od lokacije).

Lokacija planiranog zahvata nalazi se oko 250 m sjeverno od trase autoceste A1 Zagreb-Zadar-

Split-Vrgorac, i to oko 1.200 m sjeverozapadno od čvora „Zadar 2“, a neposredno južno od

županijske ceste ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane. Predmetni zahvat udaljen je

oko 14 km zračne linije od najbliže točke na obali mora na jugu (kod Sukošana), odnosno oko 9 km od Novigradskog mora (Podgradina) na sjeveru. S gledišta planiranog dovoza komunalnog otpada iz četiri planirane pretovarne stanice i najvećih aglomeracija u Županiji, lokacija

predmetnog zahvata ima vrlo povoljan, gotovo središnji geografski položaj: od Zadra je udaljena 22 km, od Benkovca 20 km, od Biograda na moru 36 km, od Obrovca 32 km, a od Nina 35 km.

Tek je nešto udaljenija od periferno položenog grada Paga te Gračaca u istočnoj Lici - oko 60 km.

Na području unutar 10 km polumjerne udaljenosti od lokacije zahvata nalazi se ukupno 22 naselja

u kojima je, prema popisu stanovništva RH 2011. g., živi ukupno 12.616 stanovnika (prosječna opća gustoća naseljenosti prostora iznosi 40,2 stanovnika/km

2, što je manje od prosječne opće gustoće naseljenosti cijele Zadarske županije (49,8 st./km

2), a oko dvostruko manje od srednje

opće gustoće naseljenosti RH (79,4 st./km2). U pet naselja šire okolice lokacije zahvata

registrirano je više od 1.000 stalnih stanovnika, i to: u Zemuniku Donjem 1.542, u Škabrnji 1.425,

u Posedarju 1.356, u Galovcu 1.238 i u Poličniku 1.041. To su ujedno i jedina središnja općinska

naselja (sjedišta općina) unutar polumjera od 10 km zračne udaljenosti od lokacije budućeg Centra.

Cestovni pristup lokaciji planiranog Centra odvijat će se županijskom cestom ŽC 6014 Visočane-Poličnik-Suhovare-Donje Biljane, koja na sjeverozapadu, kod Poličnika, ima priključak na državnu cestu DC 8 Rijeka-Senj-Karlobag-Posedarje-Zadar, a na istoku na državnu cestu DC 502 Zemunik Donji-Smilčić-Karin. Preko ove ceste moguć je priključak na državnu cestu

DC 424 Zadar (luka Gaženica)-čvorište „Zadar 2“, a preko obližnjeg čvorišta „Zadar 2“ na autocestu A1 Zagreb-Zadar-Split-Vrgorac. U smjeru jugoistoka, lokacija planiranog zahvata je

županijskom cestom ŽC 6278 Zemunik Donji-Benkovac-Skradin-A.G. Grada Šibenika povezana s

Benkovcem, odakle se državnom cestom DC 503 Zapužane-Biograd na Moru (trajektna luka)

ostvaruje veza s Biogradom na Moru.

Lokaciji predmetnog zahvata najbliža željeznička postaja nalazi se u Škabrnji (oko 4 km južno od lokacije). Nedaleko od Zemunika Donjeg nalazi se zračna luka „Zadar“ (oko 10 km od

lokacije zahvata).

8.2. Geološke osobine

U širem prostoru predmetne lokacije registrirane su naslage gornjokredne (turon, senon),

paleogenske („kozina vapnenci“ ili „liburnijske naslage“, foraminiferski vapnenci, eocenski fliš) i kvartarne starosti (pleistocen, holocen). Sama lokacija predmetnog zahvata nalazi se na terenu

izgrađenom od eocenskih vapnenaca. Ovi vapnenci, s izuzetkom okršenih površinskih dijelova

naslaga, male su vodopropusnosti (prividna brzina protoka podzemne vode manja je od 1cm/s).

Kredni vapnenci, koji zahvaćaju tek vrlo malen krajnji južni dio lokacije zahvata su, zbog višeg stupnja okršenosti, obilježeni većom vodopropusnošću u odnosu na eocenske vapnence. Razina



17

podzemne vode (vodno lice) nalazi se na dubini 59-66 m (tj. na 80,5-84,5 m nadmorske visine).

Vodno lice je zbog prevladavajućih tektonskih i hidrogeoloških prilika u većem dijelu Ravnih kotara nagnuto prema sjeverozapadu, pa u tom smjeru teče i podzemna voda. Provedenim

crpljenjem vode iz bušotina u alveolinskim vapnencima ustanovljeno je da je prividna brzina

kretanja podzemne vode uglavnom manja od 1 cm/s (izuzetak predstavlja samo bušotina BZO-3,

izvedena u propusnijim, krednim vapnencima, gdje brzina vodopropusnosti iznosi 1,1 cm/s).

Lokacija planiranog zahvata nalazi se u obuhvatu III. zone sanitarne zaštite izvorišta, i to nedaleko od njenog kontakta sa IV.a zonom. Mikrozoniranjem, odnosno mjerenjem brzine podzemnog

vodnog toka, utvrđeno je da tri od pet registriranih tektonskih blokova na području lokacije

zahvata zadovoljavaju uvjete IV. zone sanitarne zaštite izvorišta, pa se stoga smještaj zahvata

unutar bilo kojega od njih može smatrati ekološki prihvatljivim. Lokacija planiranog zahvata je s

gledišta sanitarne zaštite izvorišta u skladu s važećim propisima.

8.3. Klimatsko-meteorološke značajke

Klima šireg područja Zadra obilježena je tipom Csa. To znači da se radi o umjereno toploj

kišovitoj klimi (C), u kojoj se temperatura najhladnijeg mjeseca kreće od -3 oC do 18

oC, a sušni

period vlada tijekom ljeta (s). Na zadarskoj meteorološkoj stanici „Zadar-Puntamika“ tijekom 30-

godišnjeg kontinuiranog promatranja prosječna godišnja količina oborine iznosila je 877 mm.

Najmanje jedan mjesec u godini ima srednju temperaturu višu od 10˚C, a prosječna temperatura

najtoplijeg mjeseca viša je od 22 oC (a). Bitno klimatsko obilježje prostora je postojanje pravilnog

ritma izmjene godišnjih doba. Klima je obilježena stabilnim i lijepim vremenom ljeti i u ranu jesen, a burnim, suhim i hladnim ili pak vlažnim, s puhanjem juga, u hladnijoj polovini godine.

Prosječno je godišnje 86 vedrih, a 79 oblačnih dana (bez kiše). U lokalnim okvirima značajnu ulogu ima široko, manje-više ravno zaleđe grada Zadra (Ravni kotari), koje ublažava meteorološke utjecaje s područja nedalekog Velebita, a posebno nepovoljan utjecaj snažne bure. Bura je, s

čestinom puhanja od oko 30 %, najčešći vjetar na širem području zahvata, a zatim slijedi jugo s

približno 20 % ukupno zabilježenih pojava vjetra. Analizom podataka, odnosno vrednovanjem

rezultata mjerenja na meteorološkoj postaji „Zadar-Puntamika“ ustanovljeno je da promatrano područje pripada semihumidnoj do humidnoj, mediteranskoj klimi. Pri tome mjeseci siječanj, veljača, listopad, studeni i prosinac imaju karakter humidne klime, ožujak, travanj, svibanj i rujan karakter semihumidne klime, dok su lipanj, srpanj i kolovoz uglavnom suhi (aridni).

8.4. Biljni pokrov

Predviđena lokacija Centra nalazi se u području bivšeg eksploatacijskog polja građevnog kamena „Busišta 3“, obilježenog prevladavajućim degradacijskim stadijem biljnog pokrova. U

području planirane lokacije prisutna je napuštena ekskavacijska jama (bivši „kamenolom“), pa je tu vegetacijski pokrov potpuno uklonjen, dok se u neposrednom okružju jame uočavaju submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci te degradacijski stadiji iskonske šume medunca i bjelograba, i to u rasponu od relativno nedavno opožarenih površina do potpuno sklopljenih fragmenata panjače medunca i bjelograba. Takvi manji fragmenti nalaze se u svim razvojnim stadijima, od mladika do mlade sastojine. Šire područje lokacije planiranog zahvata dio je

prirodnog areala klimazonalne vegetacije šuma hrasta medunca i bijelog graba (Querco–carpinetum orientalis), koja pripada submediteranskoj vegetacijskoj zoni zimzeleno–listopadnih

šuma mediteransko–montanskog vegetacijskog pojasa. U tom prostoru vrsta vegetacije lokalno ovisi

i o litološkom sastavu podloge, tako da je na karbonatnim naslagama ona uglavnom rijetka, zastupljena

grmljem. Na naslagama fliša, kao i na sedimentima kvartarne starosti, dominiraju poljoprivredne kulture. Ostale površine pokrivaju pašnjaci, a samo ponegdje šumarci u određenom stadiju degradacije. Zbog

suhih i vrućih ljeta, u tom su dijelu godine česti požari. Utjecaj čovjeka na biljni pokrov tijekom stoljeća rezultirao je u tom prostoru visokim stupnjem degradacije šumske vegetacije.



18

8.5. Životinjski svijet

Fauna šireg područja zahvata sastoji se od predstavnika beskralješnjaka i kralješnjaka, koji pripadaju tipičnim terestičkim vrstama. Među beskralješnjacima ističu se: (a) jednostavniji beskralješnjaci oblići (Nematodes), koji su

pretežito zastupljeni u pukotinama vapnenastih stijena te u detritusu, nataloženom ispod kamenja;

(b) kopneni puževi (Gastropoda), koji su zastupljeni većim brojem vrsta što naseljavaju travnata

staništa, zaravni, kamenita staništa, pukotine stijena; (c) kolutićavci (Annelida) razreda

maločetinaši (Oligochaeta), koji su zastupljeni vrstom gujavica (Lumbricus terrestris) prisutnim u

staništima prekrivenim zemljom i (d) člankonošci, od kojih su najbrojniji kukci (Insecta), ali je

zastupljen i veći broj vrsta paukova (Araneae).

Fauna kralješnjaka zastupljena je predstavnicima pravih kopnenih organizama poput gmazova

(Reptilia), brojnih vrsta ptica (Aves) i sisavaca (Mammalia). Od guštera, nalaze se krška gušterica (Podarcis melisellensis ) i primorska gušterica (Podarcis sicula), koje su najčešće vezane za kamenjarske travnjake, stijene i okolicu naselja. Na sličnim lokalitetima obitava i zelembać (Lacerta trilineata), koji može doseći duljinu i do 50 cm. Od zmija, na širem području zahvata obitava poskok (Vipera ammodytes), jedina zmija otrovnica na ovom području. Pored toga, zabilježene su i zmije neotrovnice poput bjelouške (Natrix natrix), smukulje (Coronella austriaca), šare poljarice (Coluber gemonensis), pjegave crvenkrpice (Elaphe situla),

četveroprugog kravosasa (Elaphe quatuorlineata), modraša (Malpolon monspessulanus) i obične

bjelice (Elaphe longissima). Među sisavcima najčešći su mali sisavci, kao što su rovka (Suncus

etruscus, Crocidura leucodon i C. suaveolens), jež (Erinaceus concolor), voluharica (Microtus

agrestis) i šumski miš (Apodemus sylvaticus). U šumi hrasta medunca živi puh (Glis glis).

Populacije zeca (Lepus europaeus) zastupljene su na širem području lokacije planiranog zahvata.

Ovdje obitavaju i neke vrste šišmiša (Rhinolophus), a od zvijeri vuk (Canis lupus) i čagalj (Canis

aureus). Na širem području lokacije zahvata obitavaju i brojne vrste ptica poput eje livadarke

(Circus pygargus), voljića maslinara (Hippolais olivetorum), zmijara (Circaetus gallicus), eje

strnjarice (Circus cyaneus), malog sokola (Falco columbarius), sivog sokola (Falco peregrinus),

surog orla (Aquila chrysaetos), škanjca osaša (Pernis apivorus), jarebice kamenjarke (Alectoris

graeca saxatilis), ždrala (Grus grus), sove ušare (Bubo bubo), legnja (Caprimulgus europaeus),

zlatovrane (Coracias garrulus), velike ševe (Melanocorypha calandra), kratkoprste ševe

(Calandrella brachydactyla), ševe krunice (Lullula arborea), primorske trepteljke (Anthus

campestris) i rusog svračka (Lanius collurio).

8.6. Područja zaštićene prirodne i kulturne bašitne

Lokcija predmetnog zahvata sa svojim užim i širim okružjem ne zadire u prostor zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Na području lokacije zahvata nije registriran niti jedan lokalitet povijesne ili kulturne

baštine. Lokaciji zahvata najbliži je arheološki nalaz u zaseoku Kosa, udaljenom od lokacije

planiranog zahvata oko 2 km. Svi ostali arheološki ostaci znatno su udaljeniji od lokacije

predmetnog zahvata.

9. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM GRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA

9.1. Mogući utjecaji na okoliš tijekom gradnje zahvata

Tijekom gradnje zahvata, posebno u slučaju da se sudionici u gradnji ne pridržavaju propisanih mjera zaštite, odnosno djeluju neadekvatno propisanim postupcima i mjerama zaštite, mogući su

sljedeći utjecaji na okoliš:



19

1. Neadekvatnim rješenjem odvodnje i odlaganja sanitarno-potrošnih (fekalnih) voda s

gradilišta mogu tijekom gradnje zahvata biti ugrožene podzemne vode i zdravlje zaposlenika.

2. Ispiranjem zaprašenih i zauljenih manipulativnih površina oborinskim vodama, ukoliko bi

se one bez pročišavanja ispuštale u okoliš, može doći do onečišćenja tla i podzemnih voda.

3. Nepridržavanjem pravila i postupaka prilikom manipulacije gorivom, mazivima, bojama,

otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste pri gradnji, moglo bi doći do njihove infiltracije u tlo i podzemne vode.

4. U slučaju nepažnje i nekontroliranih postupaka može doći do manjih akcidenata prilikom

pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva ili transporta materijala te prodiranja

navedenih tvari u tlo i, posredno, u podzemne vode.

5. Podzemne vode mogu biti ugrožene u slučaju da zaposleni pri gradnji zahvata zakopavaju

neiskorištene opasne tvari, a što je radnim postupcima strogo zabranjeno.

6. Kao posljedica rada vozila i radne mehanizacije mogu nastati emisije lebdećih čestica,

prašine i plinovitih produkata u zrak.

7. Radom mehanizacije i kretanjem vozila na lokaciji zahvata nastajat će povećana buka.

8. Na užem području lokacije uklonit će se postojeća autohtona vegetacija (koja je, međutim, najvećim dijelom već prethodno uklonjena zbog eksploatacije građevnog kamena u eksploatacijskom polju „Busišta 3“).

9. Pri rukovanju gorivom, mazivima i drugim zapaljivim tvarima moguć je nastanak manjih požara.

10. Neispravnim skupljanjem i skladištenjem vreća i druge ambalaže može u slučaju pojave vjetra doći do raznošenja otpadnih tvari po širem području lokacije.

11. Zbog veće frekvencije prometa vozilima do gradilišta i s njega, na pristupnim će se cestama

povećati gustoća prometa, a postoji i mogućnost nanošenja prašine i blata s neopranih

kotača vozila koja napuštaju gradilište, na javne prometnice (a što može izravno utjecati

na sigurnost odvijanja prometa).

9.2. Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja zahvata, u slučaju nepridržavanja propisanog načina postupanja, odnosno nepridržavanja predviđenih mjera zaštite, mogu radom pojedinih operativno-funkcionalnih

elemenata u sastavu predmetnog zahvata, nastati sljedeći utjecaji na okoliš:

1. Zbog nepravilnog skladištenja otpada, posebno opasnih otpadnih tvari, mogu se curenjem

ili infiltracijom oborinskim vodama onečistiti tlo i podzemne vode.

2. Nepravilnom izvedbom pokosa odlagališta neopasnog otpada može posebno zbog utjecaja

oborinske vode doći do pojave nestabilnosti tijela odlagališta, pojave klizanja niz plohu i

pucanja brtvenih slojeva odlagališta te, posljedično, onečišćenja tla i podzemnih voda.

3. Neredovitim prekrivanjem radne zone odlagališta neopasnog otpada mogu u tijelo

odlagališta dospjeti značajnije količine oborinske vode, iz kojih se u odlagalištu stvaraju procjedne vode, a posredno i odlagališni plin.

4. Neispravnim postupanjem onečišćenim otpadnim vodenim frakcijama koje nastaju tijekom

redovitog radnog procesa zahvata, moguća je infiltracija onečišćenih oborinskih,

sanitarno-potrošnih (fekalnih) i tehnoloških voda (uključujući i procjede) u tlo i

podzemne vode, a čime bi se ti mediji onečistili. 5. Neispravnim radom nekih postrojenja u sastavu zahvata (npr. postrojenja za mehaničko-

biološku obradu otpada) te redovnim radom pogona za obradu građevnog otpada, koji je otvorenog tipa mogu, osobito tijekom drobljenja građevnog materijala, nastati povećane

razine buke.

6. Nepridržavanjem obveze pranja kotača prije izlaska s područja zahvata, vozilima za prijevoz

otpada može se na javne ceste nanijeti prašina i blato, što može nepovoljno utjecati na sigurnost odvijanja javnog prometa.



20

7. Neadekvatnim skladištenjem opasnog otpada (npr. boje, premazi, otapala, gorivo, ulja i

maziva, sredstva za čišćenje, farmaceutski i kozmetički otpad, omekšivači vode i sl.) mogu

se značajno ugroziti tlo i podzemne vode.

8. Nepravilnim radom te neredovitim ili neadekvatnim održavanjem postrojenja koja sudjeluju

u sastavu planiranog zahvata moguća je pojava akcidentalnih stanja, poput požara i eksplozija, istjecanja procjednih voda u podzemne vode, izlijevanja nepročišćenih procjednih voda u okoliš, nagomilavanja većih količina neobrađenog komunalnog otpada i sl.

10. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE I/ILI

KORIŠTENJA ZAHVATA TE NAKON PRESTANKA RADA ZAHVATA

10.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE ZAHVATA

1. Tijekom gradnje zahvata za potrebe gradilišta osigurati primjerene sanitarne uvjete za

održavanje osobne higijene, pripremu hrane i održavanje čistoće prostorija. U tu svrhu otpadne vode kontrolirano ispuštati u sabirni spremnik, a njegov sadržaj redovno kamionima-cisternama odvoziti u uređaj za obradu (pročišćavanje) otpadnih voda.

2. U svrhu učinkovitog sakupljanja procjednih voda kvalitetno i kontrolirano izvesti donji

brtveni sloj i spojeve infrastrukture za skupljanje procjednih voda.

3. Izgraditi sustav za skupljanje otpadnih voda sa separatorom ulja i masti.

4. Oko tijela odlagališta izgraditi sustav obodnih kanala za prihvat oborinskih voda, a

prikupljene vode odvoditi u sabirni bazen te ih koristiti u tehnološkom procesu i/ili kontrolirano ispuštati u okoliš.

5. Iza uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ izgraditi kontrolno okno, a u svrhu

uzorkovanja tehnoloških i procjednih voda. 6. Pri izgradnji podzemnih dijelova objekata zabranjena primjena materijala, izolacijskih

premaza i drugih kemikalija, koji bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u

vodonosnik.

7. Sustav interne odvodnje planiranog zahvata izvesti prema hidrauličkom proračunu, uključujući vodonepropusne cijevi s učinkovitim načinom spajanja i brtvljenja. Naročitu pozornost posvetiti izradi spojeva na betonske građevine, kao što su silazna okna i slivnici.

Cijelu instalaciju prije uporabe atestirati na vodonepropusnost prema propisanim kriterijima.

8. Za sve radne i prometne površine predvidjeti sustav odvodnje. 9. Mijenjanje i dolijevanje motornih i hidrauličkih ulja, kao i izmjenu akumulatora na

građevinskim strojevima i vozilima, obavljati u radionici izvan gradilišta. Pretakanje i

dolijevanje goriva izvoditi uz sve potrebne mjere zaštite od prolijevanja. 10. Pretakališta goriva izvesti na vodonepropusnoj podlozi s uzdignutim rubom i ugrađenim

mastolovom.

11. Tankvanu za gorivo izvesti s dvostrukim plaštom/stijenkom na vodonepropusnoj podlozi.

12. Strojeve koji izvode zemljane radove staviti pod stalni nadzor, kako bi se spriječila uporaba vozila iz kojih prokapljuje gorivo i/ili mazivo.

13. Na pripremljenoj površini plohe odlagališta izgraditi primjereni temeljni brtveni sustav, a suglasno predmetnom Idejnom rješenju.

14. Izgraditi aktivni sustav otplinjavanja s mogućnošću sagorijevanja na baklji. 15. U svrhu sprječavanja širenja neugodnih mirisa, u postrojenju za mehaničko-biološku obradu

otpada postaviti uređaje za pročišćavanje otpadnog zraka (biofiltar).

16. U sklopu izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada izgraditi halu za prijem otpada u stanju podtlaka, opremljenu automatskim ulazno-izlaznim vratima



21

velike brzine otvaranja i zatvaranja, kao i topove za stvaranje „vodene zavjese“ („vodene magle“), kako bi se iz hale spriječio izlazak neugodnih mirisa i insekata.

17. Pri nabavi opreme za objekte/postrojenja u sastavu Centra, zahtijevati opremu koja u

radnim uvjetima ne nadilazi razinu buke od 80 dB(A).

18. Građevinu za smještaj prostrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada opremiti primjerenom zvučnom izolacijom.

19. Sve viškove građevnog materijala i drugih tvari dovezenih u krug gradilišta zabranjeno

stavljati u građevinske jame i zatrpavati. Navedene tvari zbrinjavati u dogovoru s lokalnom

zajednicom.

20. Ambalažni otpad (npr. vreće, palete, kutije, plastične folije i sl.) od proizvoda upotrebljenih

na gradilištu skupljati odvojeno po vrstama materijala i u skladu s važećim propisom. 21. Sve građevne materijale, goriva, maziva, boje, otapala i druge kemikalije skladištiti na

vodonepropusnoj podlozi i u tankvani, kako bi se u slučaju razlijevanja sav tekući sadržaj zadržao u tankvani. Sve te materijale koristiti na propisan način i u skladu s rješenjima iz elaborata organizacije gradilišta.

22. Ostatke boja, lakova i ostalih opasnih tvari skupljati posebnim namjenskim posudama, a u

skladu s važećim propisom. Sve te tvari položiti na vodonepropusnu podlogu i u tankvanu, kako bi se u istoj sav tekući sadržaj u slučaju razlijevanja zadržao. Sakupljeni otpad predati ovlaštenom sakupljaču ili izravno obrađivaču. Ambalažu od opasnih tvari predati proizvođaču ili uvozniku, u skladu s važećim propisom.

23. Humusni materijal privremeno odložiti na pogodno mjesto na gradilištu ili izvan njega te ga ponovno upotrijebiti pri uređenju zelenih površina oko izgrađenog objekta.

24. Materijal od iskopa upotrijebiti za izgradnju nasipa oko odlagališta inertnog otpada te za nasipavanje i niveliranje zemljišta na lokaciji zahvata, kao i za dnevno prekrivanje otpada, a mogući višak upotrijebiti na drugim gradilištima ili odložiti u skladu s propisima.

25. Otpad od građenja u najvećoj mogućoj mjeri ponovno koristiti ili reciklirati. Otpad koji se ne može ponovno upotrijebiti ili reciklirati, obraditi ili odložiti u skladu s važećim propisom.

26. Odlagalište opremiti nužnom opremom za odlaganje otpada i održavanje odlagališta

(ugradnja mosne vage, izgradnja ograde, postavljanje uređaja za pranje vozila, osiguranje opreme za kvalitetno rukovanje pri odlaganju i prekrivanju otpada /npr. buldožer/).

27. Zabranjeno prekomjerno puniti vozila otpadnim materijalom, a iskopani materijal po

potrebi vlažiti prije izlaska vozila s gradilišta. 28. Prije izlaska teretnih vozila s područja zahvata, obvezno prati kotače vozila kako se na javne

prometnice ne bi nanosio blatni materijal ili prašina i tako ugrozila sigurnost prometa.

29. U slučaju pojave arheoloških nalaza tijekom izvedbe zemljanih radova, odmah prekinuti

radove i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski odjel. 30. Prije Glavnog projekta izraditi projekt hortikulturnog uređenja područja odlagališta.

31. Nakon završene izgradnje pojedinih građevina očistiti gradilište te sve površine dovesti u prijašnje stanje, odnosno u sklad s projektom uređenja okoliša.

32. U slučaju pojave onečišćenja, provesti hitnu sanaciju u cilju sprječavanjainfiltracije onečišćenja u tlo i podzemne vode, a onečišćeno tlo zbrinuti na propisani način.

33. S obzirom na mogućnost postojanja minsko-eksplozivnih sredstava na širem području zahvata, nositelj zahvata dužan je prije početka pripremnih radova i gradnje zahvata stupiti u izravan kontakt s Hrvatskim centrom za razminiranje – podružnicom Zadar i ishoditi

potvrdu o aktualnom stanju miniranosti. Pripremnim radovima i gradnji smije se pristupiti

tek nakon zaprimanja potvrde od strane Hrvatskog centra za razminiranje, kojom se utvrđuje da je predmetna lokacija sigurna te da ne predstavlja „minsko sumnjiv prostor“. U slučaju da se tijekom pripremnih radova ili gradnje uoči prisustvo „sumnjivih“ predmeta (npr. eksplozivne naprave, mine i sl.), odmah obustaviti sve aktivnosti na lokaciji, osigurati

područje i obavijestiti policiju te Hrvatski centar za razminiranje - Podružnica Zadar,

Stjepana Radića 1, 23000 Zadar (tel: 023/224-870, fax: 023/224-871).



22

10.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA4

1. Odvodnju otpadnih voda (tehnoloških, procjednih, sanitarno-potrošnih, oborinskih), nastalih na području Centra, uspostaviti kao razdjelni sustav.

2. Sanitarno-potrošne (fekalne) otpadne vode iz sanitarnih čvorova upravne zgrade i objekata u kojima borave radnici (uključujući radionice, postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada i čuvarsku kućicu), bez pročišćavanja ispuštati u sustav interne odvodnje,

usmjeren prema vodonepropusnim sabirnim jamama opremljenim metalnim poklopcima,

koje će se nalaziti na trima lokacijama (kod upravne zgrade, transportnog centra i

postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada). Sanitarno-potrošne vode iz sabirnih

jama redovito, odnosno po potrebi precrpljavati u kamione-cisterne, kojima će se one odvoziti do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra. Crpljenje sanitarno-

potrošnih voda iz sabirne jame u kamione-cisterne obvezno izvoditi uz prisustvo ovlaštene osobe.

3. Tehnološke otpadne vode iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (iz sabirne

jame za prihvat otpada, biofiltra i s vodene zavjese), otpadne vode od pranja vozila te, u

slučaju pojave, procjedne vode iz odlagališta neopasnog otpada prikupljati u namjenske

bazene, odakle ih upućivati u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji zahvata, u

kojemu će se pročistiti do kakvoće komunalnih voda. Pročišćenu frakciju odvoditi u

kontrolnu sabirnu jamu (zbog provjere kakvoće), iz koje će se precrpljivati u kamione-

cisterne i odvoziti do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zadra. Efluent na izlazu iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora zadovoljavati uvjete iz vodopravne

dozvole. Odvodnju procjednih voda s odlagališta neopasnog otpada treba uspostaviti kroz

adekvatno izgrađen drenažni sloj, a u skladu s važećim propisom. 4. Zbog sprječavanja preljevanja procjednih voda, zapremina sabirnog bazena mora biti

znatno veća od proračunom predviđene količine.

5. Oborinske vode, koje nastaju na čistim površinama (krovnim plohama i sl.), skupljati

odvojenim sustavom odvodnje te – nakon kontrole kvalitete mjerenjem relevantnih

parametara – ispuštati u podzemlje preko upojnih bunara; po potrebi ove vode koristiti u

tehnološkom procesu, kao protupožarnu vodu ili vodu za održavanje zelenih površina. 6. Oborinske vode s potencijalno onečišćenih površina (prometnice, manipulativne površine,

platoi i sl., površine na kojima može doći do prolijevanja ili prosipanja opasnih i štetnih tvari) skupljati separatnim sustavom odvodnje i odvoditi do taložnice (separatora) naftnih derivata. Pročišćene oborinske vode odvoditi u bazen za oborinske vode te odatle, na

dodatno pročišćavanje u lagunu s „kišnim vrtovima“, a zatim preko upojnih bunara ispuštati u okoliš.

7. Otpadni mulj iz separatora ulja i masti (taložnice) prikupljati u propisanim i adekvatno

označenim zatvorenim vodonepropusnim spremnicima (mulj će se voditi pod ključnim brojem 19 08 03) te ga predavati ovlaštenom sakupljaču na daljnje postupanje.

8. Oborinske vode s tijela odlagališta treba obodnim kanalima odvoditi u bazen za oborinske

vode. Nakon kontrole relevantnih parametara te vode ili preko upojnih bunara izravno

ispuštati u okoliš (ako su vrijednosti relevantnih parametara u granicama regulativom dopuštenih) ili ih odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „in situ“ (kao procjedne

vode) te ih pročišćene do razine kakvoće otpadnih komunalnih voda kamionima-cisternama

odvoziti na uređaj za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda Grada Zadra. 9. U odlagališnom prostoru izgraditi i održavati odvojene sustave odvodnje procjednih i

oborinskih voda.

4 U provedbi mjera zaštite okoliša obvezno je pridržavati se i svih ograničenja te provedbenih odredbi koje proizlaze iz predmetnog “Obvezujućeg vodopravnog mišljenja”, a koje je za predmetni zahvat 3. siječnja 2014. g. izdalo

nadležno tijelo: “Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana” iz Splita.



23

10. Tijekom čitavog životnog vijeka, na odlagalištu neopasnog otpada otpada postavljati

dnevne zaštitne slojeve inertnog zemljanog materijala male vodopropusnosti, čime će se –

pored onemogućenja širenja neugodnih mirisa i otpuhivanja odloženog otpada vjetrom te sprječavanja pristupa životinja otpadu – onemogućiti i prolaz filtrata kroz tijelo odlagališta.

11. Opasne komponente, izdvojene iz komunalnog otpada (npr. otpadna ulja, baterije,

lijekovi i dr.), skladištiti u propisanoj ambalaži i na odgovarajućem mjestu (tj. u adekvatno uređenom skladištu opasnih komponenti komunalnog otpada), na vodonepropusnoj podlozi i

u tankvani, a suglasno važećem propisu. Otpad pohranjivati u skladištu opasnih komponenti komunalnog otpada, sve do trenutka dok ne bude predan ovlaštenom skupljaču opasnog

otpada (s ovlaštenim skupljačem odmah na početku rada Centra uspostaviti ugovorni odnos

o redovitom provođenju spomenute usluge). Skladište opasnih komponenti komunalnog

otpada, mora udovoljavati propisanim zahtjevima važećeg propisa. Zbog sprječavanja ispiranja vode s plohe na kojoj se nalazi skladište opasnih komponenti komunalnog otpada u okolni prostor, navedenu plohu zabranjeno je prati.

12. Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada opremiti uređajima za pročišćavanje

otpadnog zraka (biofiltar), a halu za prijem otpada izvesti u stanju stalnog podtlaka.

13. Emisije u zrak iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada smanjiti

na najmanju moguću mjeru, i to: (a) brzom manipulacijom pri istovaru otpada; (b)

postavljanjem tzv. topova „vodene zavjese“ („vodene magle“) iznad automatiziranih

ulazno-izlaznih vratiju; (c) stanjem podtlaka u hali za prihvat otpada i prostoru za

biostabilizaciju otpada i (d) prolazom odsisanog zraka u procesu biosušenja kroz biofiltre,

nakon čega će se pročišćen i bez neugodnog mirisa, ispuštati u atmosferu.

14. Odsisani zrak nakon prolaza kroz otpad u procesu biostabilizacije (biosušenja) obraditi u biofiltrima.

15. Biofiltre nakon zasićenja obrađivati na isti način kao i frakciju otpada, manju od 150 mm, te ih miješanjem s otpadom pretvoriti u biostabilizirani otpad.

16. Tijekom ručnog sortiranja frakcije komunalnog otpada, veće od 150 mm, radnu kabinu

klimatizirati i dovesti je u stanje podtlaka; u radnoj kabini osigurati 10 izmjena kompletnog

zraka na sat.

17. Proces biostabilizacije (aerobne razgradnje) frakcije otpada, manje od 150 mm, održavati u zatvorenom prostoru koji se nalazi u stanju podtlaka, pri čemu karakteristike uređaja za odsisavanje moraju biti takve da jamče ostvarenje radne atmosfere bez prašine i para te

onemogućuju slobodan izlaz stranih (neugodnih) mirisa i prašine u atmosferu.

18. Prašinu nastalu u procesu proizvodnje alternativnog goriva (SRF) primjenom sustava za

odsisavanje održavati pod kontrolom, tj. osigurati da oni dijelovi postrojenja koji stvaraju prašinu stalno budu u stanju podtlaka, a sakupljenu prašinu odvoditi prema vrećastom filtru,

na kojemu se izdvajaju čestice prašine, uz istovremeno ispuštanje pročišćenog zraka u

atmosferu.

19. Interne prometnice održavati stalno i na propisan način. Neasfaltirane putove po potrebi, a zbog održavanja vlage tla, prskati vodom ili održavati adekvatnim kemijskim aditivima (uz uvjet da se njima ne ugrozi kakvoća tla i podzemne vode).

20. Interne prometnice redovito čistiti čistilicama. 21. Sve pristupne putove Centru u pogledu širine kolnika, lateralnog nagiba i nosivosti

izgraditi u skladu s važećim propisima. 22. U svrhu smanjenja pojave prašine, odloženi otpad površinski djelomice zbijati, a pokrovni

sloj postaviti na sve površine u završenim, tj. otpadom ispunjenim dijelovima odlagališta. Na završni (pokrovni) brtveni sustav odlagališta zasaditi vegetaciju, kako bi se spriječili erozijski procesi, tj. deflacija (eolska erozija), uzrokovana djelovanjem vjetra.

23. Istovar otpada u halu za prijem otpada postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada

obavljati brzo i uz obvezno aktiviranje tzv. topova „vodene zavjese“ („vodene magle“), koji će se postaviti iznad automatiziranih ulazno-izlaznih vrata hale.



24

24. Emisije neugodnih mirisa na području odlagališta otpada spriječiti površinskim zbijanjem otpada nakon odlaganja, redovitim dnevnim postavljanjem pokrovnog tla, minimiziranjem

izložene radne površine i ugradnjom sustava za prikupljanje odlagališnog plina. 25. Širenje neugodnih mirisa iz postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada

onemogućiti održavanjem stanja podtlaka u unutrašnjosti objekta i osiguranjem prolaza zraka, korištenog u procesu biostabilizacije (biosušenja) otpada, kroz sustav biofiltara, prije konačnog ispuštanja u atmosferu.

26. Odlagalište neopasnog otpada uspostaviti i održavati u skladu s odredbama važećeg propisa.

27. Uvođenjem sustava kontrole odlagališnog plina poduzeti odgovarajuće mjere kontrole njihove migracije. U svrhu kontrole lateralne migracije odlagališnog plina oko cijelog tijela odlagališta neopasnog otpada, kao i na lokacijama obližnjih objekata (građevina) u sastavu Centra, postaviti zdence za otplinjavanje.

28. Kao dodatnu mjeru prevencije eventualnih eksplozija, postaviti sustav za otkrivanje

metana, koji će biti povezan zvučnim i optičkim alarmom sa svim objektima unutar Centra.

Alarmni sustav aktivirati ako koncentracija metana dosegne 0,1 % ili više. U tom slučaju odmah: (a) prekinuti dotok električne energije prema ugroženom objektu (objektima); (b) ventilirati objekte sve do trenutka dok se koncentracija metana ne spusti na prihvatljivu

razinu; (c) nadgledati eventualnu pojavu ponovnog povišenja koncentracije plina; (d) obavijestiti nadležne osobe u Centru te nadležne predstavnike lokalnih i regionalnih upravnih tijela i (e) prema potrebi, provesti dodatne mjere sanacije zbog sprečavanja budućih sličnih događaja.

29. Plinsko-crpnu stanicu za odvođenje odlagališnog plina na baklju radi sagorijevanja, redovno održavati i kontrolirati.

30. Raznošenje otpada tijekom njegovog prijevoza spriječiti prijevozom u zatvorenom teretnom prostoru, odnosno uz obveznu primjenu prekrivki (cerada) i/ili drugih prekrivnih

materijala ako se radi o prijevozu u otvorenim dijelovima prevoznih sredstava.

31. Raznošenje otpada na području odlagališta sprečavati postavljanjem mobilne ograde, koja

će se pomicati istovremeno s napredovanjem (širenjem) radne površine. 32. Raznošenje otpada vjetrom minimizirati ograničenjem veličine otvorene radne površine,

površinskim djelomičnim zbijanjem otpada i postavljanjem pokrovnog tla na odloženi otpad odmah nakon njegova istovara.

33. Polaganje otpada u odlagališni prostor prilagoditi trenutnom smjeru puhanja vjetra

primjenom pravilne orijentacije radne površine. 34. Nakon svakog polaganja otpada u odlagalište neopasnog otpada provesti dnevno

prekrivanje otpada inertnim materijalom, kako bi se spriječilo raznošenje otpada vjetrom, emisije prašine i neugodnih mirisa te smanjila mogućnost infiltacije oborinskih voda u tijelo odlagališta.

35. Tijekom rada odlagališta otpada nastojati da otvorene površine za odlaganje budu što manje, da se što prije postigne konačni oblik tijela odlagališta (tj. da se što prije postavi privremeni pokrovni sloj), a gdje god je to moguće da se izgradi i površinski brtveni sustav, da otpad bude što zbijeniji, kako bi se spriječio ulazak oborinskih voda u tijelo odlagališta, te da se optimalno iskoristi raspoloživa zapremina odlagališnog prostora i na najmanju moguću mjeru smanji naknadno slijeganje površine tijela odlagališta.

36. Nagomilavanje većih količina neobrađenog komunalnog otpada zbog nemogućnosti obrade uslijed nestanka električne energije ili kvara u postrojenju spriječiti uspostavom režima neprekidnog napajanja ili uključivanjem agregata.

37. Objekt u kojemu se nalazi postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada izolirati

zvučnom izolacijom.

38. Tijekom pokusnog rada postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada izmjeriti razinu

buke u vanjskom okolišu. Rezultate mjerenja razine buke na granici građevne čestice unutar



25

zone, kao i na granici obuhvata zahvata sa susjednim građevinskim područjem naselja Donje Biljane, usporediti s propisanim dopuštenim vrijednostima za dnevno i noćno razdoblje.

39. U slučaju prekoračenja propisanih razina buke poduzeti hitne dodatne mjere u cilju

smanjenja intenziteta buke, odnosno postizanja propisima dozvoljene razine buke.

40. Postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada redovito kontrolirati i održavati, kako

ne bi došlo do povećanja dopuštenih razina buke u vanjskom prostoru i na radnom mjestu, a

u skladu s odredbama važećeg propisa. 41. Osigurati da svi uređaji i strojevi, neophodni za rad Centra (uključujući i uređaj za

drobljenje građevnog otpada) budu što manje bučnosti, o čemu voditi računa pri njihovoj nabavi, a s obzirom na regulativom propisane uvjete da najviša ocjenska razina buke na granici građevne čestice unutar zone ne smije premašivati vrijednost od 85 dB(A). Nakon

puštanja strojeva u rad, buku mjerenjem provjeravati i održavati unutar dozvoljenih granica. U radnim prostorima primjenjivati sve potrebne mjere zaštite na radu s gledišta zaštite od buke. U slučaju potrebe, oko otvorenih izvora buke (npr. drobilice građevnog otpada) podići zaštitne barijere (bukobrane).

42. Na području Centra, posebno na otvorenim prostorima (odlagalište, interne prometnice), u svrhu smanjenja intenziteta buke ograničiti brzinu kretanja vozila. Oko Centra kao

barijeru (tampon-zonu) širenju buke prema okolnom prostoru, uspostaviti primjereni zeleni pojas stablašica.

43. Na internim prometnicama brzinu kretanja vozila ograničiti na najviše 20 km/h za prazna, odnosno 10 km/h za puna vozila.

44. Na javnim prometnicama brzinu kretanja vozila za prijevoz otpada ograničiti na najviše 50 km/h.

45. Zabraniti korištenje vozila koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu, dimenzije ili

osovinsko opterećenje iznad zakonom dopuštenog. Ukupna dozvoljena bruto-masa 2-

osovinskog vozila iznosi 18 t, a 3-osovinskog vozila 25 t. Za vozilo s prikolicom, ukupna

dozvoljena bruto-masa smije doseći 44 t, neovisno o vrsti prikolice. 46. Prije izlaska s područja Centra na javne prometnice svim vozilima za prijevoz otpada

obvezno oprati kotače, kako bi se spriječilo nanošenje blata (mulja) ili prašine na kolnike javnih prometnica.

47. Teretna vozila koja prevoze teret u Centar kreću se tako da – gdje god je to moguće –

izbjegavaju naselja ili barem njihova središta te da budu u tehnički ispravnom stanju kako ne bi izazivali nepotrebnu buku i vibracije, kojima bi ometali stanovništvo ili uzrokovali oštećenja građevina.

48. Otpad koji se prevozi, propisno utovariti u transportna vozila. Nije dozvoljeno premašiti maksimalno dozvoljenu nosivu masu/zapreminu teretnog vozila. Otpad se mora se nalaziti u

zatvorenom transportnom prostoru kako tijekom prijevoza ne bi došlo do pojava raznošenja po javnim površinama (osobito prometnicama) te emisija prašine i neugodnih mirisa.

49. Prijevoz obrađenih neopasnih, za odlaganje na odlagalištu neopasnog otpada primjerenih

frakcija otpadnog mulja, nastalog u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, obvezno

obavljati u zatvorenim teretnim prostorima vozila (kamiona).

50. Na svim prometnicama kojima se predviđa prometovanje teretnih vozila za prijevoz otpada

iz naselja prikupljanja otpada (kao i iz transfer-stanica) do Centra, provesti stručnu analizu

sigurnosti prometa, a posebno stabilnosti gornjeg i donjeg postroja prometnica zbog

dodatnog prometnog opterećenja. Ukoliko se na pojedinim dionicama razmatranih

prometnica utvrde posebno osjetljiva ili neprikladna mjesta, na takvim „crnim točkama“ provesti odgovarajuće građevne zahvate (npr. smanjiti radijus zavoja, u što većoj mjeri ujednačiti nagibe uzdužnog profila trasa, postaviti odbojnike uz rub cesta, povećati preglednost uklanjanjem eventualnih nepotrebnih zapreka i sl.), a sve u cilju poboljšanja sigurnosti prometa. U tom smislu, na istim cestama osuvremeniti horizontalnu i vertikalnu

prometnu signalizaciju.



26

51. Pristup životinja onemogućiti redovnim (svakodnevnim) zbijanjem otpada nakon odlaganja

te stalnim nanošenjem pokrovnog tla na odloženi otpad i minimiziranjem radne površine.

52. Oko površine zahvata, posebno odlagališta otpada, podići takvu ogradu čija će mrežna

gustoća biti dovoljno mala da u što većoj mjeri onemogući fizički pristup životinjama (posebno onima srednje veličine i većima).

53. Ukoliko se pokaže potrebnim, primijeniti i konvencionalne metode istrebljenja, ali samo

na način i u opsegu kojim neće biti ugrožen okoliš, a posebno kakvoća podzemnih voda.

Stoga se prije eventualne primjene sredstava za suzbijanje životinja, a posebno primjene mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, konzultirati s mjerodavnim stručnim (sanitarnim, zdravstvenim, vodozaštitnim) službama.

54. Površinu aktivnog područja odlagališta održavati što manjom. Sprječavati razvoj nekontroliranih gomila otpada i razasutih otpadaka oko odlagališta, a eventualne razbacane ostatke redovito (svakodnevno) uklanjati.

55. Pored radnog područja, provoditi i uobičajene (rutinske) preglede objekata na

odlagalištu, infrastrukture i travnatih površina. Rubnu ogradu provjeravati zbog eventualno razbacanih otpadaka i potencijalnih oštećenja, koja – ako se pojave – treba odmah popraviti.

56. Prema postojećim propisima, uz rubove odlagališta otpada uspostaviti visok zeleni pojas.

Taj zeleni pojas će se pregledavati u svrhu utvrđivanja eventualnih pojava razbacanog otpada, kao i znakova oštećenja ili neke druge štete. Razbacane otpatke uklanjati, a evenutalno oštećenu vegetaciju nadomjestiti. Zeleni pojas ne smije ugrožavati sigurno korištenje protupožarnog puta, koji će se izgraditi oko cijele površine zahvata, o čemu treba voditi računa pri izradi Glavnog projekta.

57. Zabilježiti sve eventualne pritužbe od strane javnosti te bilježiti aktivnosti poduzete u

svrhu uklanjanja ili ublažavanja uočenih nedostataka. 58. U svrhu sprečavanja požara, područje Centra ograditi propisanom ogradom te opskrbiti

stalnom čuvarskom službom (24 sata dnevno), kao i osigurati odgovarajuće vatrodojavne instalacije, uspostaviti videonadzor i održavati siguran pristup lokaciji suglasno odredbama važećeg propisa. Na lokaciji zahvata postaviti centralni nadzorni sustav s glavnim

računalom u prostoriji za tehnički nadzor postrojenja, koji će djelovati na načelu izravne digitalne kontrole.

59. Sve objekte u sastavu Centra opskrbiti vatrogasnim aparatima, razmještenim u skladu s odredbama važećeg propisa.

60. U svrhu zaštite od požara u sve objekte/građevine u sastavu Centra uvesti unutarnju

hidrantsku mrežu; ukoliko tlak u vodoopskrbnom sustavu ne bi mogao pokriti gubitke u

cjevovodu i zadovoljavati propisani tlak na hidrantima, ugraditi uređaj za njegovo podizanje (prije početka korištenja pojedinog objekta u sastavu Centra, nadležna ustanova provodi funkcionalno ispitivanje hidrantske mreže) .

61. Pored unutarnje, na području Centra postaviti i vanjsku hidrantsku mrežu, po mogućnosti prstenastog tipa s nadzemnim hidrantima DN 80 mm. Broj i raspored unutarnjih i

vanjskih hidranata uskladiti s odredbama važećeg propisa. 62. Uz svaki hidrant postaviti opremu za gašenje požara, koja će biti smještena u

nadzemnom ormariću, zajedno s vatrogasnim crijevima, mlaznicama na zatvaranje, ključevima za otvaranje i pomoćnim alatom.

63. Na stalno raspolaganje u svim dijelovima Centra omogućiti protupožarnu vodu, čija će

količina biti dovoljna za razdoblje primjene od najmanje dva sata u svim sustavima i režimima gašenja požara, a čija izdašnost (protočnost) ne smije biti manja od 20 l/s.

64. Oko čitave površine Centra uspostaviti adekvatno uređeni protupožarni pojas, širine 4-6

m, čije karakteristike detaljno razraditi u Glavnom projektu.

65. Sav lako zapaljivi i/ili eksplozivni otpad uskladištiti na odgovarajući način na sjenovitom mjestu, zaštićenom od svih izvora topline i opremljenom potrebnom opremom za gašenje požara, a u skladu s propisanim zahtjevima važećeg propisa.



27

66. Za pravilan rad odlagališta osigurati i osposobiti stručno osoblje za vođenje i održavanje odlagališta i postavljene opreme (npr. sustava za internu odvodnju, sustava za otplinjavanje s bakljom, postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i dr.). Zaposleno osoblje kontinuirano educirati.

67. Unapređivati cjelovit sustav gospodarenja otpadom u Županiji, na čijem je hijerarhijskom vrhu Centar. Poduzimati odgovarajuće napore za provedbu sustavnog i

cjelovitog educiranja javnosti, s kojom uspostaviti otvorenu komunikaciju. U tom smislu na

području cijele Županije uspostaviti informacijske točke.

68. U svrhu propisnog rada odlagališta otpada, s aspekta primjene potrebnih mjera zaštite okoliša voditi Dnevnik odlagališta, u kojega redovno upisivati sve relevantne podatke koji

se odnose na rad odlagališta, kao što su: (a) količina zaprimljenog i odloženog otpada, (b) količina utrošenog inertnog materijala, (c) radni angažman mehanizacije i strojeva (u satima); (c) utrošak ostalih materijala; (e) podaci o količinama i kakvoći procjednih voda; (f) podaci o količinama i kakvoći odlagališnog plina; (g) podaci o kakvoći podzemnih voda u referentnim piezometrima i okružju odlagališta.

69. Osigurati stalni stručni nadzor i održavanje svih postrojenja i uređaja na području zahvata (npr. postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i postrojenja za spaljivanje odlagališnog plina, odnosno plinsko-crpne stanice).

70. Nositelj zahvata dužan je izraditi i održavati web-stranicu, koja će sadržavati aktualizirane

(ažurirane) podatke o radu Centra i, posebno, o stanju okoliša na lokaciji zahvata. S istom svrhom, na području čitave Županije postaviti i info-punktove na kojima će biti dostupne sve informacije relevantne za rad Centra.

71. Na teritoriju Grada Benkovca, na kojemu se nalazi i predmetni zahvat, identificirano je oko

17 km2 minski sumnjivih površina.

72. Iako nema izravnih dokaza o eventualnoj miniranosti okružja lokacije predmetnog

zahvata, kao i pristupnih putova, neophodno je da nositelj zahvata prije početka svih oblika terenskih radova (uključujući i izgradnju zahvata) stupi u izravan kontakt s Hrvatskim

centrom za razminiranje – podružnicom Zadar i ishodi potvrde o stanju miniranosti. U tom

smislu, prije početka provedbe radova na terenu, za predmetne dijelove katastarskih čestica

u planiranom obuhvatu zahvata ishoditi potvrdu o stanju miniranosti lokacije, a koju izdaje

Hrvatski centar za razminiranje – Podružnica Zadar, Stjepana Radića 1, 23 000 Zadar. Pripremnim radovima i gradnji zahvata pristupiti tek nakon zaprimanja potvrde od strane

Hrvatskog centra za razminiranje, kojom se utvrđuje da je predmetna lokacija sigurna od mina, tj. da ne predstavlja „minsko sumnjiv prostor”. Izgradnji zahvata pristupiti s izrazitom pažnjom. U slučaju da se tijekom radova na terenu ipak uoči prisutnost „sumnjivih” predmeta (npr. eksplozivnih naprava, mina i sl.) odmah obustaviti radove sanacije, osigurati

područje i onemogućiti pristup, te o tome obavijestiti policiju i Hrvatski centar za

razminiranje – Podružnica Zadar, Stjepana Radića 1, 23000 Zadar (tel: 023/224-870, fax:

023/224-871).

10.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA U SLUČAJU AKCIDENTA

1. Nositelj zahvata za slučaj iznenadnog onečišćenja voda izrađuje „Operativni plan interventnih mjera“. U slučaju iznenadnih onečišćenja i/ili ekološke nesreće – ovisno o

vrsti događaja – postupiti u skladu s internim aktima („Operativnim planom inerventnih mjera“), a suglasno „Pravilniku o intervencijama u zaštiti okoliša“, „Državnom planu za zaštitu voda“ i drugim planovima na razini Županije te zakonskim propisima, ovisno o prirodi iznenadnog onečišćenja.

2. Otpad, nastao u iznenadnim stanjima, zbrinut će služba ili tvrtka osposobljena i ovlaštena za provedbu tih aktivnosti.



28

3. Na lokaciji zahvata provoditi upute i postupke (procedure) koji se odnose na sprječavanje ekološke nesreće, a za čiju izradu postoji obveza na temelju zakonske regulative i podzakonskih propisa.

4. Tijekom rada Centra primjenom uputa za rad, provoditi stalnu kontrolu opreme i procesa,

a zaposlenike educirati u cilju učinkovitog i sigurnog redovnog rada te provođenja postupaka u slučaju akcidentnih situacija.

10.4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

1. Prije završetka predviđenog radnog vijeka predmetnog zahvata, koji neće biti manji od 30

godina, izraditi „Projekt zatvaranja Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije“, u kojemu će se propisati sve potrebne mjere zaštite, kao i program praćenja (monitoring) stanja okoliša u skladu s važećim propisima.

11. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM GRADNJE, KORIŠTENJA I NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

Nakon završetka izgradnje zahvata, izvođač zahvata dužan je izraditi „Izvještaj o provedenim mjerama zaštite tijekom izgradnje“ i dostaviti ga nositelju zahvata, odnosno investitoru. Praćenje stanja (monitoring) okoliša s aspekta djelovanja odlagališta otpada, kao jedne od ekološki najdelikatnijih građevina u sastavu predmetnog zahvata, obuhvaća kontinuirani nadzor: (a) stanja uređaja i opreme odlagališta otpada; (b) procesa slijeganja odlagališta; (c) sustava odvodnje; (d)

sustava brtvljenja nepropusnosti slojeva; (e) ispitivanja sastava neobrađenog i obrađenog odlagališnog plina te (f) kontrole biljnog i životinjskog svijeta na lokaciji zahvata i u njenom

okružju.

U skladu s važećim propisom, nositelj zahvata („odlagatelj“) je za odlagalište neopasnog otpada dužan osigurati sljedeće oblike kontrole (monitoringa) tijekom cijelog perioda aktivnog

korištenja odlagališta: (a) mjerenja meteoroloških parametara; (b) mjerenja emisija odlagališnog plina; (c) mjerenja emisija procjedne i oborinske vode; (d) mjerenja parametara onečišćenja podzemne vode opasnim tvarima (za podzemnu vodu koja se nalazi unutar područja utjecaja odlagališta) i (e) kontrolu stabilnosti tijela odlagališta. Odlagatelj je dužan jednom godišnje

izraditi izvještaj o svim rezultatima provedene kontrole.

Klasifikacija i kvaliteta goriva iz otpada (SRF) mora se kontrolirati jednom mjesečno, pri čemu se nadzire ogrjevna vrijednost, sadržaj klora i sadržaj žive. Klasifikacija goriva mora se obaviti u skladu s normom CEN/TR 15359, a ogrjevna vrijednost

prema standardu CEN/TS 15400.

11.1. PRAĆENJE STANJA TLA

1. Kontinuirano mjeriti ukupnu taložnu tvar na pet lokacija.

2. Prije početka rada Centra analizirati svojstva tla na dvije lokacije uz rub tijela odlagališta te na udaljenosti od 500 m i 1.000 m od odlagališta otpada. Analiziraju se sljedeći parametri: pH, organska komponenta, dušik (N), fosfor (P), arsen (As), kadmij (Cd), bakar (Cu), krom (Cr), živa (Hg), olovo (Pb), cink (Zn), selen (Se), nikal (Ni), titan (Ti), fluor (F), pesticidi i

PCB.

3. Godinu dana nakon početka rada Centra provesti analizu tla na istim lokacijama. Na

temelju dobivenih rezultata, utvrditi period učestalosti obavljanja analiza.



29

11.2. PRAĆENJE STANJA VODA

4. Mjerenje pokazatelja količine i kakvoće (sastava) procjedne vode provoditi svaka tri

mjeseca za vrijeme rada odlagališta otpada; nakon zatvaranja imenovane građevine prvih

deset godina svakih šest mjeseci, a sljedećih deset godina jednom u dvije godine.

5. Opseg mjerenja parametara procjedne vode određuje se vodopravnom dozvolom prema

posebnom propisu o zaštiti voda. 6. U sklopu mjerenja sastava procjedne vode mjeriti i vodljivost. Parametri za koje se provodi

mjerenje moraju odražavati relevantna svojstva procjedne vode. Mjerenje provesti na

reprezentativnom broju uzoraka.

7. Tijekom aktivnog vijeka odlagališta otpada, unutar tijela odlagališta postaviti zdence za

sakupljanje procjednih voda, kako bi se potvrdila nazočnost procjednih voda u tijelu

odlagališta. U zdencima se procjedna voda uzorkuje radi karakterizacije njegova sastava i eventualnog identificiranja kemijskih supstanci, koje bi potencijalno mogle koristiti kao

indikatori u programu praćenja stanja (monitoringa) podzemnih voda. Procjedne vode se

analiziraju na širok spektar anorganskih, organskih i prioritetnih onečišćivala. Pored toga, kontrola kvalitete procjednih voda u duljem vremenskom razdoblju pomoći će u procjeni brzine razgradnje otpada u tijelu odlagališta, što može dati korisne informacije za procjenu

nastanka odlagališnog plina. 8. Opseg i dinamiku mjerenja parametara oborinskih i otpadnih voda s manipulativnih

površina i prekrivnih ploha odlagališta otpada provoditi suglasno odredbama vodopravne

dozvole.

9. Opseg mjerenja parametara podzemne vode, koja će se provoditi minimalno na lokacijama postojećih istražno-opažačkih bušotina, određuje se u vodopravnoj dozvoli po posebnom

propisu o zaštiti voda. 10. Mjerenja parametara podzemne vode obuhvaćaju mjerenja razine vodnog lica (tj. dubine

gornje razine podzemnih voda) i parametara onečišćenja podzemne vode prema

posebnom propisu.

11. U prvoj godini rada odlagališta otpada mjerenja provoditi jednom mjesečno. Ukoliko se

vrijednosti mjerenih parametara ne promijene, u nastavku rada odlagališta mjerenja tih parametara mogu se provoditi jednom svaka tri mjeseca, a nakon zatvaranja odlagališta

svakih šest mjeseci. Parametre onečišćenja podzemne vode mjeriti na jednom mjernom

mjestu uzvodno te na najmanje dva mjerna mjesta nizvodno od lokacije odlagališta. 12. Kontinuirano voditi Očevidnik o svim rezultatima ispitivanja i svim provedenim mjerenjima

za: (a) vrstu i količinu zaprimljenog otpada; (b) sastav i količinu procjednih voda; (c) razinu i kakvoću vode u piezometrima i (d) sastav i količinu odlagališnih plinova.

13. Voditi i Dnevnik odlagališta u koji se upisuju svi relevantni podaci vezani uz rad odlagališta. Dnevnik mora sadržavati informacije o: (a) količini odloženog otpada; (b) količini utrošenog inertnog materijala; (c) utrošku radnih sati strojeva; (d) utrošku ostalih materijala; (e) praćenju količine i kakvoće procjednih voda; (f) praćenju količine i kakvoće odlagališnog plina i (g) praćenju kakvoće podzemnih voda u referentnim piezometrima i u okružju odlagališta.

11.3. PRAĆENJE STANJA ZRAKA

14. Prije početka rada planiranog zahvata provesti mjerenje nultog stanja kvalitete zraka na

lokaciji Centra.

15. Na području predmetnog zahvata, uspostavom jedne ili više mjernih postaja, dnevno mjeriti

meteorološke parametre (količina oborine, temperatura zraka, brzina i smjer vjetra, vlaga

zraka, isparavanje). Nakon prestanka rada Centra, ovu vrstu mjerenja provoditi jednom

mjesečno tijekom sljedećih pet godina. Meteorološke parametre prikupljati s najbliže meteorološke stanice u sustavu državne meteorološke mreže.



30

16. Tijekom rada odlagališta otpada jednom mjesečno mjeriti koncentraciju konstituenata

odlagališnog plina – metana (CH4), ugljikovog dioksida (CO2), i kisika (O2) na plinskoj

baklji, a nakon zatvaranja svakih 6 mjeseci. Mjerenje ostalih konstituenata odlagališnog plina – sumporovodika (H2S) i vodika (H2) provoditi ovisno o sastavu odloženog otpada ili ako je to propisano u dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada. Ako se rezultati

mjerenja sastava i koncentracije odlagališnog plina ponavljaju, vrijeme između dvaju uzastopnih mjerenja može se produljiti, ali ne smije biti dulje od 6 mjeseci.

17. Nakon prestanka rada odlagališta otpada, kontrolu provoditi 2 puta godišnje u periodu od

10 godina od zatvaranja odlagališta, a tijekom sljedećih 20 godina, jednom u 2 godine.

18. Učinkovitost sustava za skupljanje odlagališnog plina redovito provjeravati.

19. Svaka tri mjeseca mjeriti donju granicu zapaljivosti na tijelu odlagališta.

20. Nositelj zahvata dužan je, u svrhu realizacije spomenutih obveza, preko stručne i ovlaštene institucije izraditi „Prijedlog programa praćenja kvalitete zraka“, u kojemu će se utvrditi opseg mjerenja i odrediti lokacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka u okolici

Centra. Pri izradi tog Prijedloga u obzir uzeti: (a) emisije štetnih tvari uslijed građenja, korištenja i zatvaranja predmetnog zahvata; (b) topografske (morfološke) osobine lokacije zahvata i (c) mikroklimatske uvjete lokacije.

21. „Prijedlog programa praćenja kakvoće zraka“ sadrži: (a) program praćenja

mikroklimatskih uvjeta na predmetnoj lokaciji (brzina i smjer vjetrova, relativna vlažnost, tlak zraka, količina oborina, isparavanje), a kao pretpostavku izrade „Elaborata o opsegu mjerenja i određivanja jedne ili više lokacija mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka“ u okolici Centra; (b) dinamiku praćenja općih pokazatelja onečišćenja zraka, poput SO2, NO2,

PM10, ozona te specifičnih pokazatelja – BTX, amonijaka (NH3), merkaptana i metana

(CH4).

22. Prema „Prijedlogu programa praćenja kakvoće zraka“ provesti mjerenja općih i specifičnih

pokazatelja onečišćenja i meteoroloških pokazatelja, i to kontinuirano u trajanju od jedne

godine prije početka rada Centra. Na temelju rezultata dobivenih provedbom „Prijedloga programa praćenja kvalitete zraka“, izraditi „Elaborat o opsegu mjerenja i određivanja jedne ili više lokacija mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka“ u okolici Centra.

23. Na lokaciji zahvata uspostaviti jednu mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka, kao i

barem još jedna u neposrednom okružju lokacije Centra.

24. Konačni odabir lokacije jedne ili više mjernih postaja nositelj zahvata dužan je usuglasiti s

Gradom Benkovcem i Gradom Zadrom.

25. Mjerenje općih i specifičnih pokazatelja onečišćenja zraka na lokaciji zahvata provodi se

kontinuirano tijekom građenja i korištenja zahvata. Investiciju postavljanja jedne ili više mjernih postaja, kao i njihovo održavanje, snosi nositelj zahvata, odnosno investitor.

26. Podatke o rezultatima mjerenja nositelj zahvata osigurava javno dostupnima.

11.4. PRAĆENJE RAZINE BUKE

29. Prije početka rada odlagališta otpada provesti mjerenje nultog stanja razine buke te na

temelju dobivenih rezultata propisati dodatne mjere zaštite radnika na odlagalištu, ako bude potrebno.

30. Prije početka rada postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, u fazi izrade projektne

dokumentacije provesti mjerenje nultog stanja razine buke na granici susjednih zona

zahvata, a nakon početka rada postrojenja ponovo izmjeriti razinu buke kako bi se utvrdili mogući utjecaji. Takva mjerenja povremeno poduzimati i tijekom čitavog perioda korištenja zahvata.

31. Prije početka rada mobilnog uređaja za drobljenje i separaciju građevnog otpada, u fazi

izrade projektne dokumentacije provesti mjerenje nultog stanja razine buke, a tijekom rada

uređaja ponovo izmjeriti razinu buke kako bi se utvrdili mogući utjecaji.


Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša Ugovor br. 10-12-1363/07

P R I L O Z I



PRILOG 1.

Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije:

Tlocrtni prikaz funkcionalno-operativnih cjelina u sastavu Centra

(situacija)



PRILOG 2.

Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije:

Geografski položaj lokacije zahvata

studija o utjecaju na okoliŠ centra za gospodarenje...

Documents