Pitanje1: Šta je algoritam a šta dijagram toka? .......................................................................... 1

Pitanje 2: Šta je to iteracija? Navedite C++ primjere! ............................................................... 2

Pitanje 3: Šta je konstanta a šta varijabla? ................................................................................. 2

Pitanje 4: Kako radi naredba switch? Navedite C++ primjer..................................................... 2

Pitanje 5: Kakvi su char podatci? Kako se memoriraju? Koja vrsta konverzije se na njih

odnosi? ....................................................................................................................................... 3

Pitanje 6: Objasnite izraze konstanta, operator, operand. Navedite C++ primjere logičkih,

aritmetičkih i relacijskih operatora! ........................................................................................... 3

Pitanje 7: Šta je opseg važenja varijable? .................................................................................. 4

Pitanje 8: Šta sve određuje tip podatka? ..................................................................................... 4

Pitanje 9: Navedite relacijske operatore u C++ programskom jeziku ........................................ 4

Pitanje 10: Navedite logičke izraze u C++ ................................................................................. 4

Pitanje 11: Poredajte slijedeće operatore prema prioritetu: ....................................................... 5

--; ||; ==; >; =; ............................................................................................................................. 5

Pitanje 12: Poredajte slijedeće operatore prema prioritetu: sizeof; ||; ==; <=; %; .......... 5

Pitanje 13: Što je to selekcija (izbor)? Kojim naredbama se predtavlja selekcija u C++?

Navedite primjere! ...................................................................................................................... 5

Pitanje14: Kako radi naredba switch? Koja je to logička struktura? Koja vrsta problema se

rješava pomoću naredbe switch? Navedite primjer! .................................................................. 5

Pitanje16: Poredajte slijedeće operatore prema prioritetu: ++; ||; =; <=; * ........................ 6

Pitanje17: Definirajte prekoračenja opsega tipa podataka! ........................................................ 6

Pitanje18: Napišite primjer uvjetnog operatora ......................................................................... 6

Pitanje19: Navedite faze procesa programiranja ........................................................................ 6

Pitanje20: Napišite šta znate o Analizi i specifikaciji kao fazi programiranja ........................... 7

Pitanje21: Napišite šta znate o dizajnu kao fazi programiranja ................................................. 7

Pitanje22: Definiraj tip podatka ................................................................................................. 7

Pitanje23: Objasni razliku između preciznosti i tačnosti ........................................................... 7

Pitanje24: Navedi prefikse ili kvalifikatore i napiši šta znaš o njima ........................................ 7

Pitanje25: Objasnite razliku između tipa podatka short int i unsigned int! ............................... 7

Pitanje 26: Definiraj logički tip podataka (TIP logical) ............................................................. 8

Pitanje 27: Napiši šta znaš o aritmetičkim operatorima ............................................................. 8

Pitanje 28: Definiraj cjelobrojno djelenje .................................................................................. 8

Pitanje 29: Definiraj aritmetički operator modulo (ostatak djelenja) ......................................... 8

Pitanje 30: Definiraj operatore inkrementiranja i dekrementiranja ............................................ 8

Pitanje 31: Definiraj operator sizeof() ........................................................................................ 8

Pitanje 32: Navedi sintaksu operatora pridruživanja = .............................................................. 9

Pitanje 33: Napiši šta znaš o složenim operatorima pridruživanja ............................................. 9

Pitanje 34: Kako se evaluira logički izraz? ................................................................................ 9

Pitanje 35: Objasnite razliku između for petlje i do-while petlje! ............................................. 9

Pitanje 29: Objasnite šta je definicija funkcije i navedite primjer ........................................... 10

Pitanje1: Šta je algoritam a šta dijagram toka? Algoritam je određivanje slijeda konačnog broja operacija koje će dovesti do rješavanja

problema. Dijagram toka je grafička prezentacija algoritma.

Pitanje 2: Šta je to iteracija? Navedite C++ primjere! Iteracija (ponavljanje) opisuje situaciju višestruke primjene iste akcije. Ovo ponavljanje može

biti samo ograničeno jer neograničeno ponavljanje nije u skladu sa definicijom algoritma, koji

sadrži konačan broj akcija i njihovo izvršenje u konačnom broju.

Ograničavanje broja ponavljanja izvršavanja akcije se ostvaruje na jedan od dva načina:

Odbrojavanjem do zadanog broja ponavljanja

Provjerom uvjeta

Primjeri iteracija:

int i=1;

while (i<=100)

{

cout << i << endl;

i++;

}

for (int i=a; i<=b; i++)

{

suma +=i*i;

}

Pitanje 3: Šta je konstanta a šta varijabla? Konstanta je podatak kojeg deklariramo obično na početku programa i kojem ne možemo

promjeniti vrijednost u tijeku izvođenja programa. Konstantu deklariramo tako da ispred tipa

konstante navodimo ključnu riječ const i obavezno joj moramo dodijeliti vrijednost.

Varijabla je podatak koji deklariramo obično na početku programa (mada se kao i konstanta

može deklarirati bilo gdje) kojoj možemo mijenjati vrijednost u tijeku izvođenja programa.

Varijablu deklariramo tako da navedemo najprije njen tip a zati i njen naziv. Npr.:

int a;

Možemo joj zajedno sa deklaracijom i inicijalizirati. Npr.:

int a=5;

Pitanje 4: Kako radi naredba switch? Navedite C++ primjer Sintaksa switch izraza je

switch (cjelobrojni_izraz)

{

case konstanta1: prvi_blok_naredbi;break;

casa konstanta2: drugi_blok_naredbi;break;

.....................................................................

.....................................................................

case konstantan:n-ti_blok_naredbi;break;

default: m-ti_blok naredbi;

}

Naredba switch radi tako da se vrijednost pojedinih case-ova provjerava samo tako dugo dok

jedan od njih ne bude zadovoljen, dok se preostali (uključujući i default) preskaču. Kako je u

većini slučajeva potrebno izvršiti samo jednu granu u selekciji, na kraju svake grane treba biti

naredba break koja omogućava izlazak iz kontrolne strukture.

Primjer:

#include <iostream>

using namespace std;

void main( )

{

int a;

cout << "Unesi ocjenu od 1 do 5: ":

cin >> a;

switch (a)

{

case 5: cout << "Odlicno \n";break;

case 4:cout << "Vrlo dobro \n";break;

case 3:cout << "Dobro \n";break;

case 2:cout << "Zadovoljava \n";break;

case 1:cout << "Lose! \n";break;

default:cout << "Ne postoji takva ocjena \n";

}

system ("pause");

}

Pitanje 5: Kakvi su char podatci? Kako se memoriraju? Koja vrsta konverzije se na njih odnosi? Character je tip podatka koji zauzima jedan (1) bajt i prema tome dozvoljava opseg od -

128 do +127, odnosno 0 do 255 ako koristimo prefiks unsigned. Znakovi čuvaju u računarskoj

memoriji pomoćuodgovarajuće brojevne šifre ili koda. Najrašireniji je ASCII kod u kojem su

rezervirani kodovi od 0 do 127 za znakove engleskog alfabeta i specijalne znakove. Za

nacionalne znakove neengleskog jezika preostali su kodovi od 127 do 255. Velikim slovima

odgovaraju vrijednosti ASCII koda u rasponu od 65 (A) do 95 (Z), a malim slovima u rasponu

od 97 (a) do 122 (z). Razlika izmenu velikog i malog slova iznosi 32.

Konverzije koje se odnose na char podatke:

- Ako je jedan od operanda realnog tipa (float, double, long double) a drugi cjelobrojnog

(char, short, int, long) onda se cjelobrojni tip konvertira u realni.

- Ako nema realnih operanada, onda se operandi tipa char i short konvertiraju u tip int i zatim

se (ako je potrebno) konvertiraju u najprecizniji prisutni cjelobrojni tip.

Pitanje 6: Objasnite izraze konstanta, operator, operand. Navedite C++ primjere logičkih, aritmetičkih i relacijskih operatora! Konstanta je podatak kojeg deklariramo obično na početku programa i kojem ne možemo

promjeniti vrijednost u tijeku izvođenja programa. Konstantu deklariramo tako da ispred tipa

konstante navodimo ključnu riječ const i obavezno joj moramo dodijeliti vrijednost.

Operator je simbol koji predstavlja specifičnu akciju.

Operand je jedan od argumenata operatora.

Logički operatori su:

&& - logičko I

|| - logičko ili

! – logička negacija

Aritmetički operatori su:

+ zbrajanje

- oduzimanje

* množenje

/ dijeljenje

% modulo (ostatak cjelobrojnog dijelenja)

Relacijski operatori su:

< manje od

<= manje ili jednako

> veće od

>= veće ili jednako

= = jednako

!= različito

Pitanje 7: Šta je opseg važenja varijable? Postoje dva oblika varijabli i to: lokalne i globalne varijable!

Globalne varijable se definiraju na samom početku programa i sa njima se može operirati

unutar bilo koje funkcije, tj. kad nam god zatreba u bilo koje vrijeme i na bilo kom mjestu,

dok se lokalne varible definiraju se unutar neke određene funkcije i sa takvim varijablama je

moguće operirati samo unutar istih funkcija u kojima su dekl arirane, tj, ovakvim varijablama

nije moguće pristupiti izvan te same funkcije u kojoj je dotična varijabla deklarirana!

Pitanje 8: Šta sve određuje tip podatka? U smislu kompjuterskog programiranja može se reći da tip podatka određuju:

skup vrijednosti koje podatak može imati

memorijski prostor potreban za smještanje podataka

operacije koje se mogu vršiti nad tim podatkom

Tip podatka je vidljiv iz deklaracije. Svi podatci moraju imati tip.

Pitanje 9: Navedite relacijske operatore u C++ programskom jeziku Relacijski operatori su:

< manje od

<= manje ili jednako

> veće od

>= ili jednako

== jednako

!= različito

Pomoću relacijskih operatora formiraju se jednostavni logički izrazi. Njihova vrijednost je

istana (=1) ili laž (=0).

Pitanje 10: Navedite logičke izraze u C++ Logički operatori su:

&& logičko I

|| logičko ILI

! logička negacija (unarno)

Operandi logičkih operatora su logičke vrijednosti (najčešće logički izrazi) s tim da se svaka

cjelobrojna vrijednost različita od nule interpretira kao istina, a nula se interpretira kao laž

Vrijednost složenog logičkog izraza je 0 (laž) ili 1 (istina).

Logički operatori se izračunavaju slijeva nadesno i prestaju se izvršavati kad je vrijednost

izraza poznata.

Pitanje 11: Poredajte slijedeće operatore prema prioritetu:

--; ||; ==; >; =; Poredani po prioritetu, navedeni operatori bi bili ispisani kako slijedi:

--; >; = =; ||; =

Pitanje 12: Poredajte slijedeće operatore prema prioritetu: sizeof; ||; ==; <=; %; Poredani po prioritetu, navedeni operatori bi bili ispisani kako slijedi:

sizeof; %; <=; = =; ||;

Pitanje 13: Što je to selekcija (izbor)? Kojim naredbama se predtavlja selekcija u C++? Navedite primjere! Pri izvršavanju nekog programa imamo potrebu da neke dijelove programa preskočimo, ili da

dajemo izbor radnji koje će se dalje izvršavati ili pak uvjet koji će dati program morati

ispitivati. To nam nudi programska struktura izbora ili selekcije. Tu spadaju iskazi:

if

if ... else

switch

Pitanje14: Kako radi naredba switch? Koja je to logička struktura? Koja vrsta problema se rješava pomoću naredbe switch? Navedite primjer! Sintaksa switch izraza je:

switch (cjelobrojni_izraz)

{

case konstanta1: prvi_blok_naredbi;break;

casa konstanta2: drugi_blok_naredbi;break;

.....................................................................

.....................................................................

case konstantan:n-ti_blok_naredbi;break;

default: m-ti_blok naredbi;

}

Naredba switch radi tako da se vrijednost pojedinih case-ova provjerava samo tako dugo dok

jedan od njih ne bude zadovoljen, dok se preostali (uključujući i default) preskaču. Kako je u

većini slučajeva potrebno izvršiti samo jednu granu u selekciji, na kraju svake grane treba biti

naredba break koja omogućava izlazak iz kontrolne strukture.

Naredba switch spada u programsku strukturu koja se naziva selekcija (izbor).

Sa njom rješavamo probleme kojima možemo definirati konačan broj rješenja i na osnovu

upoređivanja ulaznog cjelobrojnog izraza, odabrati blok naredbi koje će se izvršiti.

Primjer:

#include <iostream>

using namespace std;

void main( )

{

int a;

cout << "Unesi ocjenu od 1 do 5: ":

cin >> a;

switch (a)

{

case 5: cout << "Odlicno \n";break;

case 4:cout << "Vrlo dobro \n";break;

case 3:cout << "Dobro \n";break;

case 2:cout << "Zadovoljava \n";break;

case 1:cout << "Lose! \n";break;

default:cout << "Ne postoji takva ocjena \n";

}

system ("pause");

}

Pitanje16: Poredajte slijedeće operatore prema prioritetu: ++; ||; =; <=; * Poredani po prioritetu, navedeni operatori bi bili ispisani kako slijedi:

++; *; <=; ||; =;

Pitanje17: Definirajte prekoračenja opsega tipa podataka! Tip podatka je određen skupom vrijednosti koje podatak može imati, zatim, memorijskim

prostorom potrebnim za smiještanje podatka i operacijama koje mogu da se vrše nad tim

podatkom. S toga, svako prekoračenje ovih ograničenja jednog tipa podatka vodi do

prekoračenja opsega tipa podatka (overflow).

Pitanje18: Napišite primjer uvjetnog operatora Uvjetni operator : ?

Uvjetni izraz je izraz oblika: izraz1 ? izraz2 : izraz3;

U njemu se prvo izračunava izraz1. Ako je on istinit (različit od nule) onda se izračunava

izraz2 i on postaje vrijednost čitavog uvjetnog izraza; ako je izraz1 lažan (jednak nuli) onda se

izračunava izraz3 i on postaje vrijednost čitavog uvjetnog izraza.

(a>b) ? cout << "a je veće od b \n": cout << "a je manje od b";

Pitanje19: Navedite faze procesa programiranja 1. Analiza i specifikacija

2. Dizajn

3. Kodiranje

4. Vreifikacija i validacija

5. Održavanje

Pitanje20: Napišite šta znate o Analizi i specifikaciji kao fazi programiranja Ta faza se sastoji od analiziranja problema i peciznoj specifikaciji informacija koje će se

koristiti u rješavanju problema. Ove informacije može se mogu podjeliti na:

ulazne vrijednosti

konstantne vrijednosti

izlazne vrijednosti

Pitanje21: Napišite šta znate o dizajnu kao fazi programiranja Dizajn je druga faza programiranja i sastoji se od 3 koraka:

opis podatkovnih objekata koje ćemo koristiti u rješavanju problema (identifikacija

prema vrsti, tipu i imenu)

opis operacija koje se moraju primjeniti na podatkovne objekte kako bi se riješio

problem

određivanja slijeda operacija koje će dovesti do rješavanja problema (kreiranje

algoritma – uobičajeno dijagramom toka)

Osim tri navedena koraka u ovoj fazi se određuju i ograničenja.

Pitanje22: Definiraj tip podatka Neka je skup T skup kojega čini n objekata: T:={v1, v2,..., vn}, n>1.

Ako su svi objekti istih svojstava tako da se na njih, u okviru pravila programskog jezika,

može primjeniti određeni skup operatora, onda je T tip podatka.

Pitanje23: Objasni razliku između preciznosti i tačnosti Preciznost se iskazuje brojem prvih važećih znamenki, a tačnost je bliskost stvarnoj

(nepoznatoj) vrijednosti.

Pitanje24: Navedi prefikse ili kvalifikatore i napiši šta znaš o njima Prefiksi ili kvalifikatori se odnose na cijele brojeve. Dužina ovisi o procesoru.

short – smanjuje raspon vrijednosti koje varijabla može sadržavati

long – povećava raspon vrijednosti koje varijabla može sadržavati

signed – dozvoljava pridruživanje i pozitivnih i negativnih vrijednosti

unsigned – dozvolava pridruživanje samo pozitivnih vrijednosti

Pitanje25: Objasnite razliku između tipa podatka short int i unsigned int! Prefiksi ili kvalifikatori:

- odnose se na cijele brojeve. Dužina ovisi o procesoru.

- short - smanjuje raspon vrijednosti koje varijabla može sadržavati.

Opseg vrijednosti short int je:

od -32768 do 32767 ili -2,147,483,648 do 2,147,483,647

- unsigned - dozvoljava pridruživanje samo pozitivnih vrijednosti.

Tip podatka unsigned integer ima vrijednosti iz podskupa skupa cijelih pozitivnih brojeva.

Veličina tog podskupa ovisi o kompjuterskom sistemu tj. o duljini kompjuterske riječi i iznosi

2m - 1, gdje je m broj bita u kompjuterskoj riječi.

( na primjer za 16-bitni sistem T := {0, 1, ............, 65535} ).

Pitanje 26: Definiraj logički tip podataka (TIP logical) Logički tip podataka je skup sa samo dvije vrijednosti T:{v1,v2}, gdje je v1 logička

vrijednost istinitog iskaza, a v2 j elogička vrijednost neitinitog iskaza

Pitanje 27: Napiši šta znaš o aritmetičkim operatorima Aritmetički operatori su +, -, *, /, %

Oni djeluju na numeričkim operandima tj. cjelobrojnim, realnim i znakovnim operandima

(znakovna konstanta ima cjelobrojni tip).

Pitanje 28: Definiraj cjelobrojno djelenje Operacija djelenja u slučaju cjelobrojnih operanada ima značenje cjelobrojnog djelenja a to

znači da se rezultatu dijeljenja odsjecaju decimalne znamenke kako bi se dobio cjelobrojni

izraz. Ukoliko je rezultat dijeljenja negativan, onda način odsjecanja ovisi o implementaciji.

Najćešće je to ipak odsjecanje, tj. zaokruživanje prema nuli-

Pitanje 29: Definiraj aritmetički operator modulo (ostatak djelenja) Operacija modulo (%) djeluje nad cjelobrojnim operandima i kao rezultat daje ostatak pri

cjelobrojnom djelenju operanada. Npr. 10%3=1

Pitanje 30: Definiraj operatore inkrementiranja i dekrementiranja Operator inkrementiranja ++ povećava vrijednost varijable za jedan.

Izraz x++; ekvivalentan je izrazu x=x+1;

Operator dekrementiranja – smanjuje vrijednost varijable za jedan.

Izraz x--; ekvivalentan je izrazu x=x-1:

Operatore inkrementiranja/dekrementiranja moguće je pisati ispred i iza varijable:

++x; x++; --x; x--;

U prefiks notaciji (++x, --x) varijabla će biti promjenjena prije no što će njena vrijednost biti

iskorištena u složenom izrazu.

U postfiks notaciji (x++, x--) varijabla će biti promjenjena nakon što će njena vrijednost biti

iskorištena u složenom izrazu.

Pitanje 31: Definiraj operator sizeof() Operator sizeof() je operator koji daje veličinu svog operanda u bajtovima. Operand može biti

izraz ili tip podataka. operator sizeof vraća cjelobrojnu vrijednost bez predznaka koja ovisi o

implementaciji.

Pitanje 32: Navedi sintaksu operatora pridruživanja = Osnovni operator pridruživanja je =. Naredba pridruživanja je oblika:

varijabla = izraz;

Pridruživanje varijabla = izraz je ustvari izraz i može biti dio kompleksnog izraza.

Izraz varijabla = izraz ima vrijednost varijable na lijevoj strani (lijeva vrijednost) nakon što

se izvrši pridruživanje. Stoga je moguće koristiti pridruživanje unutar drugih naredbi ukao

npr.,

while ((a=x)!=0)

{

....

++i;

}

gdje se u testu while naredbe prvo x pridruži varijabli a, a zatim se da li je dobiveni izraz, a to

je vrijednost varijable a, različit od nule.

Operatore pridruživanja je moguće ulančati i pisati

varijabla1 = varijabla2 = varijabla3 = ... = izraz;

Niz pridruživanje ide zdesna na lijevo.

Pitanje 33: Napiši šta znaš o složenim operatorima pridruživanja Složeni operatori pridruživanja su:

+= -= *= /= %=

Općenito izraz oblika,

izraz1 op= izraz2;

gdje je op jedna od operacija +, -, *, /, %, ekvivalentan je s

izraz1 = izraz1 op izraz2;

Ovi operatori spadaju u istu prioritetnu grupu s operatorom = i izračunavaju se zdesna

na lijevo. Prioritet im je manji od prioriteta aritmetičkih i logičkih operatora.

Pitanje 34: Kako se evaluira logički izraz? C++ logički izrazi ispituju se sa lijeve na desnu stranu i ispitivanje se zaustavlja čim se može

odrediti konačna istinita vrijednost.

Pitanje 35: Objasnite razliku između for petlje i do-while petlje! Kod for petlje, uvjet se provjerava na samom početku (po sintaksi), znači uslov pri definiranju

petlje mora biti zadovoljen kako bi se počele izvršavati radnje unutar tijela „for" petlje (to

znači, u slučaju da uslov nije zadovoljen, preskače se tijelo petlje, odnosno, preskače se petlja

i izvršavat će se prva naredba poslije „for" petlje).

Kod „do-while" petlje radnje unutar tijela petlje će se izvršiti barem jednom, pa će se tek po

izvršenju radnji unutar tijela „do-while" petlje, provjeravati uvjet!

Pitanje 29: Objasnite šta je definicija funkcije i navedite primjer Definiranjem funkcije se utvrđuje šta ta funkcija radi. Svaka funkcija ima ime kojim se poziva

i kroz svoje ime je „definirana". Tip funkcije može biti ili void ili tip "povratne vrijednosti"

(funkcija tipa void, ne vraća nikakvu vrijednost).

Osnovna forma definicije funkcije:

Tip koji funkcija vraća ImeFunkcije (Formalni parametri)

{

složeni iskaz;

return rezultat; (TipArg1 ImeArg1, TipArg2 ImeArg2, ...)

}

Primjer:

int Kvadrat (int x) /* Funkcija tipa „integer", koja se zove „Kvadrat" sa parametrom

(varijablom) tipa „integer" koja se zove „x" */

{ // Početak tijela funkcije

return x*x; // Povratna vrijednost funkcije

} // Kraj tijela funkcije

Pitanje 30: Šta su potprogrami? Potprogrami su programi snabdjeveni mehanizmom razmjene podataka sa programom koji ih

poziva i upravljanim povratkom.

Pitanje 31: Koje su osnovne programske strukture? Osnovne programske strukture su:

Sekvenca (slijed)

Selekcija (izbir)

Iteracija (ponavljanje)