troškovi pojam i značaj
DESCRIPTION
TroskoviTRANSCRIPT
-
Trokovi pojam i znaaj u
preduzeima u turizmu
Prof. dr Vesna Spasi
-
Pojam trokova
Trokovi nastaju troenjem resursa, a troenje
se moe izraziti naturalno i finansijski
trokovi su finansijski vid troenja
trokovi predstavljaju proizvod utroka
resursa i cena po jedinici utroka
-
Da li je svaka potronja resursa
ekonomski opravdana kao troak bitno je da se radi o reproduktivnom troenju i
da utroeni elementi imaju drutveno priznatu
vrednost
trokovi opravdanost svoga nastanka nalaze
na tritu posredstvom trine verifikacije
novostvorenih uinaka
-
Definicije trokova
predstavljaju finansijski izraz utroenih
elemenata poslovnog procesa u samom
poslovnom procesu, a koji imaju drutveno
priznanje vrednosti (kvalitativni aspekt)
Kvantitativno, oni su proizvod utroaka
elemenata poslovnog procesa i cena po
jedinici utroka
-
Izdaci
predstavljaju sumu izdatih novanih sredstava
radi obavljanja zadataka preduzea
Izmeu trokova i izdataka postoje razlike:
trokovi su utroene, a izdaci izdate vrednosti
u procesu reprodukcije,
ima trokova koji nisu izdaci i izdataka koji
nisu trokovi
-
Rashodi
iri pojam od trokova i izdataka jer ukljuuju izdatke i troenje materijalnih vrednosti koje nije direktno vezano za redovno funkcionisanje preduzea. Obuhvataju:
trokove koji nastaju u toku redovnih aktivnosti preduzea: trokovi prodaje, zarade, amortizacija materijalne imovine
gubitke i
nerealizovane gubitke
-
Klasifikacija rashoda prema MRS
Dve grupe:
1) redovni rashodi: poslovni rashodi i finansijski
rashodi
2) neposlovni i vanredni rashodi.
-
Znaaj utvrivanja trokova
utvrivanja ekonomskih rezultata poslovanja,
utvrivanja optimalne strukture i intenziteta
proizvodnje i procesa pruanja usluga
procene ekonomske efikasnosti investicionih
ulaganja
odreivanja gornje granice nabavnih cena,
odnosno donje granice prodajnih cena
kontrole ekonomske efektivnosti poslovanja,
-
Za preduzee je znaajna podela na
Relevantne trokove - oni trokovi koji utiu
na donoenje poslovne odluke
Irelevantni su svi ostali trokovi koji ne utiu
na donoenje konkretne poslovne odluke
-
Osnovni (prirodni) trokovi
Nastaju kao rezultat troenja 3 osnovna
faktora proizvodnje i to su:
a) Trokovi materijala
b) Trokovi amortizacije
c) Trokovi rada
-
Trokovi materijala
Nastaju upotrebom u uslunom procesu
razliitih materijala koji se u potpunosti fiziki
utroe i prenesu celokupnu svoju vrednost na
nove proizvode i usluge
Preneta vrednost ovog proizvodnog faktora
ini trokove materijala ili materijalne
trokove
-
Trokovi ostalog materijala
Trokovi alata i inventara
Trokovi rezervnih delova
Trokovi goriva i energije
-
Trokovi rada
Spadaju trokovi po osnovu obraunatih
zarada, naknada zarada i drugih primanja
zaposlenih (ugovori)
obuhvataju i trokove poreza i doprinosa, a
odredjeni su zakonskim propisima
-
Trokovi amortizacije
amortizacija je troak, odnosno rashod koji
nastaje kao posledica postepenog troenja
imovine koja se amortizuje
Obraunu amortizacije podleu: graevinski
objekti; postrojenja i oprema; ulaganja u
razvoj; koncesije, patenti, licence i slina
prava; goodwill; ostala nematerijalna ulaganja
-
Za obraun amortizacije potrebno je
znati: osnovicu za obraun amortizacije;
procenjeni korisni vek trajanja sredstava;
pretpostavljeni ili definisani kapacitet
iskorienja sredstava;
stope amortizacije;
metoda otpisa.
-
Korisni vek trajanja osnovnog
sredstva period u kome se oekuje da e preduzee
upotrebljavati sredstvo (broj proizvoda ili
slinih jedinica za koje se oekuje da e biti
prozvedene
oekivano fiziko habanje i odravanje
tehnika zastarelost
zakonska ogranienja
-
Otpisivanje osnovnih sredstava vri se
primenom godinjih stopa amortizacije koje
se utvruju na osnovu korisnog veka trajanja
-
Metode obrauna amortizacije
- vremenska;
- funkcionalna.
Obraun vremenske amortizacija - nabavna
vrednost stalnih sredstava se podeli
predvienim vekom njihovog trajanja; moe
biti proporcionalna i degresivna
-
Primer proporcionalnog metoda
Godina Nabavna vrednost Stopa (%) Amortizacija Neto (sadanja) vrednost Prva 100.000 20 20.000 80.000 Druga 100.000 20 20.000 60.000 Trea 100.000 20 20.000 40.000 etvrta 100.000 20 20.000 20.000 Peta 100.000 20 20.000 0 Svega: 100.000
SA= 100/PKVT
PKVT - procenjeni korisni vek trajanja,
SA - godinja stopa amortizacije,: SA= 100/5 =20 %
-
Funkcionalni metod obrauna
amortizacije - primer Vrednost teretnog vozila iznosi 300.000 dinara.
Procenjeno je da ovo vozilo moe ukupno da
pree 600.000 km. U tekuoj godini je prelo
100.000 km. Obraunata godinja kvota
amortizacije dobija se na sledei nain:
Trokovi otpisa po jedinici utroka =
300.000/600.000 = 0,5 din.
Godinja kvota amortizacije = 100.000 x 0,5 =
50.000 dinara