uzgoj paradajza

8/18/2019 UZGOJ PARADAJZA

1/16


2/16

$ored sunčeve energije koja osnovni izvor toplote, u plastenicima je moguće idopunsko zagrijavanje na bazi raspolo"ivih energenata. avisno od uređaja kojim seraspola"e, grijanje se mo"e obavljati zagrijanim zrakom ili zagrijanom vodom.

Zahtjevi neih u!tura "a vodom

Svjet!o#t

2vjetlost je preduslov za obavljanje %otosinteze i za aktivnosti ćelije poslije nicanja biljke. Najveći značaj za %otosintezu prestavlja vidni dio spektra, zraci talasne du"ine 3()( milimikrona. $rema potrebama za svjetlošću biljke se dijele na4) helio%ilne 0biljke koje tra"e mnogo svjetla) paprika, krastavac, paradajz1,) skelio%ilne 0mali zahtjevi za svjetlošću)luk, špinat1,

) intezitet svjetlosti je u direktnoj zavisnosti od pravca postavljanja objekta. 5olje iravnomjernije osvjetljenje posti"e se postavljanjem objekta u pravcu sjever)jug.

PARADAJZ I NJEGOV UZGOJ

$aradajz je jedna od najrasprostranjenijih povrtlarskih kultura kod nas i zauzimaznačajno mjesto u ishrani stanovništva.! /5i6 proizvodi se na cca 3 *(( hektara. astupljena je vrlo rana proizvodnja0 plastenici i staklenici 1, rana, srednje rana proizvodnja i kasna. 5erba počinje

početkom maja i traje do decembra. $aradajz se proizvodi za tr"ište i za preradu.$roizvodnja za preradu razvijena je tamo gdje postoje uslovi za to 0 područje 5anje7uke, 5ijeljine 1.

U#!ovi u#pijevanja

8inimalna temperatura za klijane sjemena je 9( : a klianje traje );3 dana, zavisnood sorte. Optimalna temperatura za klijanje je ;*)3(


3/16

;*


4/16

odnosno kućice. ?od stavljanja u kućice troši se za *(+ manje đubriva, a posti"u sedobri e%ekti, ali za sljedeći usjev zamljište nejednako pođbreno. a đubrenje paradajzakoriste se kombinacije N$? mineralnih gnojiva 0sa omjerom hraniva 49>4;9 ili9(43(4;( ili 9;43(49-, 9*49*49*, 4;>49-1, u količini od -(()(( kgAha. $red sadnju,odnosno sjetvu, đubri se sa ;A3 đubriva, a sa 9A3 u toku vegetacije.a prihranjivanje se načešće koristi ?CN, u kolčini od 3(()*(( kgAha ali je najboljekoristiti N$? đubriva 0;(44* ili ;(49(49(, 9;49;49;1 u količini od ;*()3(( kgAha.$rihranjivanje se vrši ;)3 puto i to4 u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova0veličina lješnika1 i u vrijeme zrenja prvih plodova. Ostala prihranjivanja obavljaju se

po potrebi. #išak azota stvara veliku vegetativnu masu i produ"ava vegetaciju, plodovi se kasnije zametnu, a kod primjene većih količina azota dolazi do opadanjacvjetova, trulenja plodova, pa biljke postanu nje"ne i osjetljive na bolesti. $oslije

prihranjivanja treba uvijek kombinovano vrišiti navodnavanje, pa zatim okopavanje.emljište za paradajz treba još u jesen duboko preorati 03()3* cm1. ! proljeće seđubri mineralnim đubrivima i zgorjelim stajnjakom 0ako nije u jesen dodan1. $redsadnju se zemljšte 9); puta obradi %rezom. Na poravnato, dakle pripremljeno, zemljšteunose se herbicidi 0za uništavanje korova1

Sorte paradaj"a

a proizvodnju na otvorenom polju u obzir dolaze 0indeterminantne1 i niske0determinantne1 sorte. Od visokih sorti mogu se preporučiti4 sen pjer ,novosadski

jabučar , ruđers, sa grupnim plodovima, a od determinantnih, niskih @ hajnc, kambel , nju jorker . =anas se sve vise koriste hibridi u prizvodnji paradajza.&ako da su kod nas, u Institutu za povrtlarstvo, stvoreni hibridi 8i)9( i 8i)93, koji suse proširili u proizvodnji, pogodni za ranu proizvodnju na otvorenom polju, kao i za

proizvodnju u plastenicima. =aju visoke prinose,a plodovi su tipa jabučara. Od ostalihvisokih hibrida u proizvodnji su zastupljeni još 4 trijum% i rapid.Od determinantnih niskih hibrida vrlo dobre rezultate kod nas pokazao je hibridluka, rani hibrid , te"ine plodova '()9(( gr, pogodan za ranu poljsku proizvodnju u

plastenike.a industrijsku preradu koriste se visoke sorte 0 Novosadski jabučari 1 i niske,determinantne sorte. Ove posljednje pogodne su za mehanizovanu berbu, jer seuspješno uzgajaju bez potpore. 2 druge strane, cvjetanje, plodonošenje i vrenje

plodova skoncentrisano je u relativno kratkom vremenu, tako da oko -*)( +ukupnog roda sazrijeva istovremeno, što omogućava jednokratnu berbu. Ove sorteslobodno le"e na zemlji, ne vrši se zalamanje vrhova, jer biljke same zaustavljaju rast,tako da se vrh završava cvijetom a postrani 0 bočni1 zaperci se ne uklanjaju0pinciranje1. Od industrijskih sorti, na društvenom sektoru koriste se4 #D /oma, #D9(', Ehico III, ventura #D 39*, 2uper ?ali%ornija, peto 86 9, petopride, red river ,intermeč, super roma itd. Na individualnom sektoru zastupljene su4 hajnč 93*(,kanbel 93; i nju jorker.


5/16

Vrijeme proi"vodnje

$aradajz se proizvodi iz rasoda i direktnom sjetvom. a ranu poljsku proizvodnjusjetva sjemena za proizvodnju rasoda počinje u ju"nim toplijim područjima0 6ercegovina1 od 9(.januara do 9.%ebruara, a za srednje ranu)od sredine %ebruara do

kraja %ebruara. ! sjevernijim područjima republike 0 5os.?rajina, centralni dio 5osne,$osavina, 2emberija 1 za sjetvu za ranu proivodnju počinje od ;(.%ebruara, a zakasniju ) pocetkom marta, pa sve do 9(.aprila.=irektna sjetva na otvorenom, koja se uglavnom praktikuje za prozvodnjuindustrijskog paradajza počinje od polovine aprila pa do 9(.maja.. ?asnija sjetva nije

preporučljiva. ?od ove sjetve količina sjemena iznosi (,*)9 kgAha, što zavisi od načinai gustine sjetve. Cko se proivodi iz rasada, količina sjemena iznosi4 za pikirani rasad-A grAm;, a kod nepikiranog oko ; grAm;. ! jednom gramu ima ;*()3*( sjemenki, aod 9( grama sjemena mo"e se dobiti oko 9(( biljaka.Cko se sadi 3((( strukova paradajza na 9(( m; 0dunum1, dovoljno je posijati ;*)3(grama sjemena, zašto je potrebno obezbijediti *()( m; lijehe da bi se smjestio

pikirani rasad.

Sjetva

8o"e se sijati direktno u saksije, tresetne blokove i lijehe, veličine 9(F9( cm, ili usandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku, stakleniku ili izdvojene vani 0klasičnelijehe pokrivene staklom ili plastikom1.=irektna sjetva zahtijeva veći grijani prostor, pa se pri odlučivanju za ovaj način otome mora voditi računa. 5ez obzira na to gdje se sjetva obavlja, dubina zemljišnogsupstrata treba da je )9( cm.?oriste se razne kombinacije zgorjelog stajnjaka, zemlje i pijeska, zatim gotovehranjive smjese0 humogra, humovit, i sl.1 koje se proizvode kod nas. $rije sjetve , smjesa zbijedaskom. Cko se sije u redove, razmak redova je >)* cm, dubina sjetve je 9,*); mm, arazmak od sjemenke do sjemenke je ;; cm. Ovako se dobiju čvrste i neizdu"enesadnice. 8o"e se sijati i omaške, ali za taj posao je potreban dobro izvje"ban radnik.

Nakon sjetve sjeme se pokrije hranjivom smjesom debljine ; cm, zatim se malo zbije idobro zalije.?od sjetve se obično prave dvije greške 4 sije se ili suviše plitko ili suviše gusto. &odovodi do nicanja sjemena na iznošenjem napolje sjemenske opne, koja kotiladonedugo dr"i sastavljene i uslovljava njihovo nenormalno razvijanje. Isto se dešava ako jezemljište suviše rastresito. =a bi se to izbjeglo, veliki proizvođaći rasada običnonakon sjetve i zalijevanja pokriju lijehu providnom plastikom ili novinama, da bi seodr"ala povoljna vlaga. Ovaj pokrov dr"i do momenta pojave prvih znakova nicanja.&ako štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja, a omogućuje se

jednolična vlaga u rasadu.


6/16

=irektna sjetva na otvorenom polju, za proizvodnju industrijskog paradajza obavlja seili na gredicama ili u pantljike, što zavisi od načina za berbu paradajza. 2jetva nagredice zahtijeva prethodno pravljenje gredica, koje se obavlja tokom jeseni ili rano u

proljeće, specijalnom mašinom, takozvanim listerom. Na tako %ormiranim gredicamau proljeće se vrši %ina obrada mašinom koja se zove tilter.

Na tako pripremjenim gredicama, vrše se u isto vrijeme đubrenje, primjena herbicida isjetva. ?oriste se precizne sijačice koje imaju depozitore za đubriva i herbicide.=ubina sjetve je ;)3 cm. Na gredici se siju dva reda, razmaka 3( cm, a razmak kućicau redu ;*)3( cm, sa po 3)> sjemenke. Nicanje nastaje za 9*);( dana.a direktnu sjetvu mogu se koristiti i obične sijačice, a sjetva je u redove ili dvorede

pantljike.

Nje'a %i!jaa u ra#adu

Ono što je naprijed rečeno o njezi rasada, temperaturi i vlazi, ovdje se nećće

ponavljati./asad paradajza za ranu proizvodnju, kao i za proizvodnju za plastenike pikira se0 presađuje1 kad razvije jedan do dva prava lista, 0 obično ;( dana nakon sjetve1, usaksije, plastične kesice tresetne kockice i sl., veličine 9(F9( cm. Ovo se mo"e uraditii u novu lijehu, s tim što se biljke sade na razmak 9(F9( cm.

Nakon što se pikirani rasad razvije, treba razmicati saksije ili kockice, kako bi biljkeimale dovoljno prostora za svoj rast i razvoj.alijevanje rasada,prihranjivanje i zaštita od bolesti i štetočina obavljaju se na načinkoji je prethodno objašnjen. 2adnja paradajza obavlja se kad biljke %ormiraju *)-listova pa sve dok na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica 0 što se posti"e za*()-( dana od nicanja1.

Ne pikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao, a rasad usaksijama,kesama ili kockicama se posljednja dva do tri dana ne zalijevam, da bi selakše vadio i da zemlja sa "ila ne bi spadala. $red iznošenje, rasad se oprska jednim od%ungicida na bazi bakra 0 bakrocid, bakarni kreč i sl.1

Navodnjavanje

?oliko puta treba navodnjavati paradajz, zavisi od više činilaca ali opšte je pravilo dase u početku vegetacije navodnjava rjeđe a kasnije, u vrijeme plodonošenja, češće. Odovog pravila odstupa se u slučaju direktne jstve paradajza, kada se u vrijeme klijanja imicanja usjeva zalijevanje vrši češće i manjom količinom vode. $ri tome se ne smijedozvoliti da se na površini uhvati po korica koja bi ometala jednolično micanje usjeva.?ad usjev nikne, navodnjavanje se obavlja po potrebi. ! ostalim slučajevima brojzalijevanja zavisi od sorte, zemljišta i uslova proizvodnje.$ri svakom zalijevanju dodaje se po 3( mm taloga ili 3(( m3 vode po hektaru 0 3(l Am; 1. ! vrijeme porasta plodova i berbe zalijeva se svakih >) dana 0 zavisno od


7/16

sorte4 rane imaju kraći turnus, >)* dana1. alijeva se nakon berbe. Novodnjavati se moze brazdama i vještačkom kišom i to u poslijepodnevnim ivečernjim satima, kada je i isparavanje zemljišta najmanje i kad biljke nisu tople.$reobilna vla"nost dovodi do pucanja plodova naročito ako izmešu dva zalijevnja

prođe du"i period vremena pa zemljište ispuca.$rilikom proivodnje za industriju, pred zriobu0 9*);( dana1 zalijevanje se smanjuje ili

potpuno prekida, radi povećanja sadr"aja suhe materije.

Oopavanje i prihranjivanje

?ada se biljek prime, što se vidi po popjavi novih listova, vrši se i prvo plitkookopavanje.=rugo okopavanje obavlja se nešto kasnije. &om prilikom biljke se lagano nagrćuzemljom i prave se brazde za navodnjavanje.?od direktne sjetve dok usjev nije pokrio međuredni razmak vrše se jedan do dva

kultiviranja na dubini od tri do pet cm i udaljenosti od biljaka * cm.$ored prihranjivanja 0koje pethodno opisano1 paradajz povoljno reaguje i na %olijarno

prihranjivanje 0preko lista1, koje se izvodi ;)3 puta u toku vegetacije sa %oli%ertilom,vuksalom i sl.

Spe#i(i)ne mjere nje'e

! gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovukulturu, a to su4 kolčenje, vezanje, pinciranje, dekaptiranje 0zakidanje vrhova1,skidanje donjeg lišća.

/ane sorte paradajza uzgajaju se uz potporu. ?oriste se kolci 0 du"ine 9,* m1 uz kojese ve"u biljke. #ezanje se vrši ra%ijom, kanapom i plastikomm. ! toku vegetacijeizvrše se obično > vezanja.$ored gajenja uz kolac, paradajz se mo"e gajiti i na špaliru. 5iljke se ve"u uz "icukoja je u jednom ili u dva reda razapeta između kolaca 0 kolci su od udaljenosti od *m1. $rvi red "ice je na visini od >( cm, a drugi na visini od ()'( cm iznad zemlje.

$inciranje 0zakidanje superaka1 redovna je mjera kod uzgoja radnih sorti i za svje"etr"ište. 5iljke se ostavljaju na jedno stablo, a bočni izdanci se redovno uklanjaju kaddostignu du"inu od * cm. $aradajz se mo"e gajiti i na dva stabla, pri čemu se jedan

bočni izdanak 0obično ispod prve cvjetne grane1 )ostavlja kao drugo stablo, i sa njegase takođe uklanjaju bočni izdanci. =ekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakonšto je biljka razvila >G- cvjetnih grančica 0etaza1, da bi se ubrzala zrioba. akida sevrh iznad >G-. cvjetne grančice, ostavljajući 9G; lista iznad cvjetne grane.=onje lisce koje stari i uvija se treba povremeno skidati, a počinje se nakon što su prvi

plodovi sazreli ili postigli veHičinu karakteristicnu za sortu. Ovo je va"no zbog boljeg provjetravanja usjeva. Naročito se provodi u tunelima i plastenicima. Nakon skidanja


8/16

lišća 0koje mora biti postepeno 9G; lista u jednom prohodu1 obavezno je prskanje%ungicidima, radi zaštite rana od napada uzročnika bolesti.

*er%a i prino#i

5erba ranih sorti počinje u 6ercegovini već od ;(. juna 0sorte 8i)9(, luka, rapid1 itraje do 9(. avgusta. ?od sadnje rane i srednje kasne proizvodnje berba traje du"e, od

početka jula pa do novembra. a svje"e trzište zavisno od udaljenosti tr"išta određujese momenat berbe. &ako, za udaljeno tr"ište, gdje transport traje 9G; dana, berba seobavlja kada se na plodovima pojavi ru"ičasta boja. $otpuno crven i zreo paradajz

bere se ako se "eli plasirati na lokalnom tr"ištu.! pocetku se bere rjeđe 0svakih -G dana1 a kasnije češće 0svaka ;G3 dana1./ane sorte tokom juna i jula daju (+ od ukupnog prinosa. 5erba industrijskog

paradajza iz direktne sjetve počinje kad je oko (G*+ plodova zrelo, a kasnije sezrelost povečava za oko 3


9/16

nije uradeno u objekat se unosi zgorio stajnjak )9* kgAm; i N$? zavisno od rezultataanalize zemljišta, obicno se dodaje ()9(( kgA9((( m; N$? u omjeru 9(4;(43(.

Nakon rasturanja stajnjaka i N$? pristupa se oranju plastenika i to tako da se s plugova uklone daske. Obrada se obavlja raonicama kako bi se zemljište što dublje0;*)3* cm1 izrahlilo i izbjeglo stvaranje naora ili razora u objektu.

Nakon oranja zemljište se usitni %rezom i poravna. $ošto se sadnja obavlja na crnu%oliju, potrebno je prije postavljanja %olije po objektu rasturiti jedan od zemljišnihinsekticida kako bi se biljke zaštitile od zemljišnih štetnika 0rovac, sovice1. Nakonrasturanja insekticida pristupa se markiranju redova, postavljanju sistema zazalijevanje 0kap po kap1 i to za svaki red po jednu cijev. $ošto se sadnja obavlja udvorede trake, preko dva sistema za natapanje postavlja se crna %olija. Dolija se bočno

plitko ukopa i zategne. !koliko je kupljena %olija s rupama, priprema je gotova, a akonije vrši se bušenje rupa za sadnju i to tako da se dobije razmak ( J -( F >*)** cmzavisno od sorte.

Sadnja

2adnja se obavlja kada biljka ima *)- razvijenih listova, tako što se specijalnomsadiljkom pravi rupa u zemljištu pazeći da se ne ošteti %olija, a zemlja iz sadiljke se

baca u put. ! napravljenu rupu stavlja se sadnica, a zemljište se potom lagano zbijeoko biljke. &reba obratiti pa"nju na dubinu sadnje. Cko je rasad prerastao, sadi seznatno dublje. 5iljka paradajza ce vrlo brzo iz dijela zatrpanog stabla %ormiratikorijen. &ime se srečava %ormiranje prve rodne grane previsoko. !koliko se sade

biljke koje su pikirane u ji%%i saksije neophodno je da se saksija prekrije s 9); cmzemlje, kako bi se izbjeglo isusivanje saksije, a pospješilo ukorjenjivanje zasađene

biljke. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. =rugo zalijevanje se obavlja nakon tri dana, a potom se narednih 9>);( dana biljke ne zalijevaju. $auza u zalijevanju se pravi kako bi se izbjeglo plitko ukorjenjavanje biljaka i isprovocirao korijen da prodire dublje uzemlju za vodom, što za rezultat ima kvalitetno ukorjenjavanje. $litko ukorijenjene

biljke su jako osjetljive na debalans vode te im je prinos znatno umanjen.

Nje'a %i!jaa u tou ve'eta+ije

Odmah nakon sadnje pristupa se postavljanju pocinčane "ice ( 3,* mm dva metravisoko iznad redova, a potom se ve"e pvc)vezivom jednim krajem za "icu, a drugimza biljku.$otrebno je biti pa"ljiv prilikom vezivanja špage za biljku. špaga se ne smije čvrstovezati posto biljka raste i deblja. ! tom slucaju bi špaga urasla u stable i biljka biuginula ili bi pretrpjela velika ostecenja. ! zadnje vrijeme koriste se specijalni

plastični prstenovi koji e%ikasno eliminišu navedenu pojavu. Nakon vezivanja špage0pvc)vezivo1 za biljku, ona se obavija oko nje i raste uz špagu koristeći je kao


10/16

potporu. $ošto biljka paradajza iza svakog lista %ormira bočni zaperak, neophodno ga je odstraniti što prije, kako bi rane, nastale od zakidanja, bile što manje, a biljka bila pošteđena gubitka energije rasta. #eoma često se kod početnika u proizvodnji paradajza dešava da biljka obilno cvjeta, a zametne samo par plodova na prvimetazama, sto je posljedica loše oplodnje. !zrok loše oplodnje prvih rodnih grana je utome što je u vrijeme cvjetanja prvih etaza vanjska temperatura zraka dosta niska, pase ne mogu otvarati ventilacije, čime je eliminisano strujanje zraka u objektu. $ošto uto vrijeme nema ni insekata u objektu potrebno je cvjetne grane lagano stresti rukom.2tresanje se obavlja u više navrata pošto se svi cvjetovi ne otvaraju u isto vrijeme.$roblemi oplodnje paradajza e%ikasnije se rješavaju uvođenjem bumbara u

proizvodnju. a razliku od pčela bumbari se odlikuju sljedećim karakteristikama4

1. Jedan bumbar posjeti znatno više cvjetova od pčele;

2. Zbo znatno ve!e raspona krila" bumbari prilikom uzlijetanja pospješuju

oplodnju;

#. $ete i po oblačnom vremenu i kad su temperature nešto više od 1%&';

(. Nisu aresivni i ne ubadaju osoblje.

a plastenik površine *(( m; potrebna je jedna kosnica bumbara 0()9(( jedinki1.?osnica se postavlja metar iznad površine, a u dijelu bočnih ventilacija postavlja segusta mre"a kako bumbari ne bi izietjeli iz objekta. $osebnu pa"nju treba obratiti naupotrebu insekticida da oni ne bi uništili i bumbare. Nakon oplodnje druge rodnegrane bumbari više nisu neophodni i mogu napustiti plastenik. $ospješivanje oplodnjehemijskim sredstvima obavlja se potapanjem ili prskanjem cvijetnih grana jednim od%itohormona 0tomatin1.

Sorte paradaj"a

*e!!e , -&o je hibrid koji se uspješno gaji u zatvorenim prostorima. Odlikuje se dostarobusnom stabljikom s krupnim plodovima, oko ;;();*( g, koji su okrugli i blagospljošteni. bog dobre tvrdoće veoma su pogodni za transport i čuvanje ujednacenosti

plodova. /edovno i obilno plodonošenje doprinijelo je naglom širenju ovogzatvorenom i otvorenom prostoru. :ladosporium %ulvum.

Ar!eta , -Ovaj je hibrid namijenjen proizvodnji u plastenicima, kao i na otvorenom polju,kasnije dozrijeva, i ima krupan plod, oko 9();(( g. ?ao i ostali visokorodni hibridiuzgaja se na jedno stablo. $lodovi su dosta čvrsti i pogodni za transport. Ova vrsta jeotporna na #erticillium, Dusarium i virus mozaika duhana.


11/16

.onroe ,-8onroe D9 je rani hibrid za plasteničku proizvodnju. Odlikuje se dosta krupnim iravnim plodovima te"ine oko ;(( g. =aje izuzetno visok procenat prve rase plodova,a uzgaja se na osam eta"a. Otporan je na virus mozaika duhana.

A!am%ra ,-2rednje rani hibrid, čvrstih, okruglih plodova prosječne te"ine 9();(( gr namijenjenza proizvodnju u zaštićenim prostorima kao i za proizvodnju na otvorenom polju.Odlikuje se veoma lijepim plodovima bez zelene kragne uz visoku otpornost na

pucanje, plodovi se dobro čuvaju nakon berbe. $osjeduje visok stepen otpornosti nazeleno venuće 0#erticillium dahliaeK, Dusahum, virus mozaika paradajza.

Optima ,-2rednje rani hibrid visoke ideterminantne stabljike, izrazito krupnih plodova do 3((gr. $lodovi su jako ukusni i nemaju zelenu kragnu. 6ibrid namijenjen za proizvodnju

u zaštićenom prostoru i na otvorenom polju.

Ra!!i ,-/ani hibrid, visokog porasta, poluotvorenog habitusa, vrlo krupnih 0;*( g1, mesnatih iizuzetno ukusnih plodova. 6ibrid ima vrlo sna"an korijenov sistem, otporan nanematode, zahvaljujući čemu se vrlo uspješno mo"e uzgajati u sklopu od ; biljkeAm;na ; stabla i na taj način dobiti i 9; cvijetnih grana do visine od ; m. Najprije brzosazri *)- cvjetnih grana, a potom sna"ni vrh biljke u potpunosti prekrije ostatakzametnutih plodova. Izvrsna oplodnja i zametanje u lošim uslovima. Izuzetne jeotpornosti na bolesti i virus pjegavosti i venuća 0bronzavosti1 paradajza.

*uran ,-5uran je izuzetno sna"nog porasta i jakog vegetativnog vrha, zatvorenog habitusa.Lako dobro zameće, duge cvjetne grane sa vrlo krupnim 0M;(( g1, mesnatim, sjajnim ikvalitetnim plodovima u tipu 5elle, ali još intenzivnije crvene boje i nesto ranijeg

plodonošenja.$reporučuje se i za prvi i za drug rok, kao i za uzgoj na otvorenom polju, prvenstvenozbog izuzetne otpornosti na bolesti, viruse i nematode.

.ondia! ,-

/ani hibrid, visokog rasta. 2tabljika je srednje bujna. $lodovi su krupni, mesnati,sočni i vrlo ukusni za jelo. 5oja plodova je crvena, bez zelenog ruba. ! grozdu%ormira oko * krupnih plodova, prosječne te"ine oko ;*( g. Ovaj hibrid se

preporučuje za uzgoj u zaštićenim prostorima za vrlo ranu proizvodnju skidanjemvegetativnog vrha iznad >. ill *. etaze. $reporučeni sklop je ;,* do 3 biljkeAm;.

Prihrana i "a!ijevanje


12/16

$rihrana biljaka zavisi od sadr"aja hranjiva u tlu i %aze razvoja biljke. ! %aziukorjenjivanja biljke se prihranjuju 9* dana nakon sadnje i to kristalnim gnojivimakoja su lahko topiva u vodi i e%ikasno se unose u tlo preko sistema za zalijevanje 0kap

po kap1. ! ovoj %azi koriste se gnojiva sa izra"enim sadr"ajem %os%ora u omjeru9;43-49;, 994 >> 4 99 J mikroelementi. $relaskom u %azu vegetativnog rasta biljkenajviše apsorbuju hranjiva iz zemljišta, pa se prihranjivanje obavlja svakih danagnojivima koja imaju naglašen sadr"aj azota u omjeru ;(4;(4;(, ;>4*49*, 9'49'49'. !%azi plodonošenja koriste se gnojiva za takozvano balansiranje ishrane radi što boljegrazvoja i sazrijevanje plodova. ! ovoj %azi koriste se gnojiva s naglašenim sadr"ajemkalija, u omjeru 9344;>,9>49(43> J mikroelementi, 9-443; J mikroelementi. $orednavedenih kombinacija gnojiva neophodno je vršiti kontinuiranu prihranu s:a0NO31;.?od zalijevanja neophodno je zemljište odr"avati vla"nim na (+ $?#. alijevanjezavisi od vremenskih uslova.

*er%a

5erba paradajza obavlja se kada plodovi postignu biolšku zrelost, a to je prijelaz blijedo"ute u crvenu boju. Na ovaj način ubrani plodovi ostaju čvrsti i lakše podnosetransport, a u naredna dva dana 0nakon berbe1 dobijaju ravnomjernu crvenu boju, tj.ulaze u %azu upotrebne zrelosti.$akovanje se obavlja u drvene gajbe tako da se plodovi, zavisno od krupnoće, sla"u udva reda, a izuzetno krupni plodovi sla"u se u jedan red, i to tako da peteljka budeokrenuta prema gore.

Naj)e&/e %o!e#ti i &tetni+i paradaj"a

Najčešće bolesti i štetnici paradajza su4

*aterij#e %o!e#ti

*aterija#a pje'avo#t0 )seudonomas s*rinae pv. +omato1araza se javlja na svim dijelovima biljke 0korijen, stable, list, cvijet i plod1, prenosise sjemenom kao i ostacima zara"enih biljaka.?ao simptom zaraze javljaju se na listu zelenkasto)ljubičaste vodenaste pjege koje suvidljive s naličja lista. 2tareći pjege primaju smeđu do crnu boju i okruzene suklorotičnim prstenom prečnika ;)3 mm. Identi%ikaciju zaraze lahko je ostvariti nazara"enim plodovima pošto su oštećenja na zelenom. plodu karakteristična za ovuzarazu, a mani%estuju se pojavom sitnih crnih pjega prečnika 9 mm s tamnozelenim

prstenom. renjem plodova prsten poprima bijelo)"utu boju.5akterija razara površinski sloj ploda na kojem se javljaju sitne kotine, što pospješuje

http://www.seminarski-diplomski.co.rs/Poljoprivreda/Bolesti-paradajza.htmlhttp://www.seminarski-diplomski.co.rs/Poljoprivreda/Bolesti-paradajza.html


13/16

propadanje plodova. Idealni uslovi za razvoj bolesti su visoka relativna vla"nost zrakai temperatura od 9 ;*


14/16

aštita se sastoji u primjeni preventivnih mjera, a zadnja mjera je primjena hemijskihsredstava. a proizvodnju rasada treba pripremiti tlo na kojem ranije nije uzgajanrasad. 2klop biljaka ne smije biti pregust. Ne smije se preobilno zalijevati i trebaredovno provjetravati plastenike ili tople lijehe. &lo prije sjetve treba dezin%icirati5rasamid)granulatom najmanje >* dana prije sjetve s >()-( gAm;. $reporučljivo jenakon sjetve zaliti povrsinu rastvorom %ungicida :aptan, :ineb ili /adocineb,/adotiram, a u slučaju pojave bolesti rasad treba zaliti rastvorom %ungicida na bazikaptana 08erpan, :aptan1, tirama 0/adotiram1 ili cineba 0/adocineb, ineb1. azalijevanje se koristi *)9( I rastvora %ungicida na m;.

P!amenja)a paradaj"a0 )h*tophtora inestans1ljiva napada list, stabljiku i plodove. $o pravilu pjege nastaju na rubovima, premdamogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nepravilnog oblika, s gornje strane listasvjetlosive do svijetlosmeđe, kasnije postaju prozirne, te za kratko vrijeme potamne.7ist se suši dok peteljka lista ostaje dugo zelena.=onje eta"e lišća obično su napadnute prve zbog dugotrajne vlage. Na zelenim

plodovima simptomi su tamno obojene i ulegnute pjege. ?ao orijentacija za prvo prskanje moze poslu"iti pojava prvih simptoma na krompiru. $rotiv ovoga parazitamogu se koristiti svi %ungicidi registrovani za suzbijanje plamenjače, osim %ungicidaCcrobat 8, 5restanid i &attoo.

1on+entri)na pje'avo#t paradaj"a0 /lternaria solani12imptomi se javljaju i na starim listovima. $jege su gotovo identične onima kojenastaju na listovima krompira. ! vrlo povoljnim uslovima za razvoj parazita biljciopadaju listovi. Na plodovima nastaju pjege velike ;)3 cm, udubljene, smeđe do crne,s izra"enim koncentričnim krugovima.?oncentrična pjegavost teško se suzbija %ungicidima, stoga je va"no proizvesti zdravrasad. a prskanje se mogu koristiti neki %ungicidi koji istovremeno suzbijaju

plamenjaču kao Cntracol, :hromoneb 2)(, $olram =D.

Viru# mo"aia paradaj"a0+omato mosaic virus1

Najizra"eniji simptomi ovog oboljenja su zaostajanje u rastu, "utilo du" nerava iopadanje lišća. Neke biljke uginu, a one koje pre"ive oporavljaju se, ali daju sitne

plodove loše kvalitete. #irus se prenosi sjemenom paprike i paradajza i to uglavnom površinski.2jeme paprike i paradajza mo"e se površinski dezin%icirati potapanjem u (,;+ rastvor

NaO6 u trajanju od 9( minuta ili potapanjem u ;( + rastvor Na3$O> u trajanju od ;sata. Nakon tretiranja, sjeme treba isprati vodom i osušiti, a klijalište dezin%iciratiivodenom parom. arazene biljke treba ukloniti iz rasada i pikirališta. ! toku rada sa


15/16

biljkama 0pinciranje, rezanje1 treba više puta prati ruke i pribor u deterd"entu.&akođer, prilikom rada s biljkama ne smije se pušiti, da se biljke ne bi zarazilevirusom mozaika duhana.

2teto)ine paradaj"a

1oprivin 3o%i)ni4 pau 0+etran*chus urticae1Ovaj štetnik ubraja se u grinje )Ccarina. Odrasli su veoma nje"ni, ovalnog gotovo

prozirnog tijela, du"ine oko 9 mm. Na leđnom dijelu imaju tamne mrlje. Odrasli oblikima > para nogu. Laja su mala, okrugla, bjelicasta, donekle prozirna i teško se videgolim okom.2imptomi zaraze vrlo su karakteristični i lako se uočavaju. Na licu listu, izmeđunerava, nastaju hlorostične tačkice. 7ist djeluje kao da je od mramora. 2 porastomintenziteta zaraze pjegice postaju veće i međusobno se spajaju. &akvi listovi "ute

između nervature i na kraju se osuše.Ovaj pauk je vrlo čest i i opasan štetnik, naročito u sušnim godinama. Napada mnogevrste biljaka, od samoniklih do kulturnih. Najveće štete izaziva na krastavcu,tikvicama, paradajzu, paprici, lubenici i dr. 2vi pokretni stadiji pauka izazivaju štetesisanjem biljnih sokova. ! povoljnim uslovima pauk se razvija brzo, a zbog visokog

potencijala razmno"avanja njegove zaraze se naglo šire i izazivaju velike štete. Najpovoljniji uslovi za razvoj pauka su niska relativna vla"nost zraka, izmedu >* i*(+ i visoka temperatura 3()3;(, /adotion Q)*(, Cctellic *( i dimne doze 5lada%uma, te akaricidi Neuron*(( Q:, $inoron i Cpollo *()2:. Neuron i $inoron pokrivaju sve razvojne stadije4

jaja, larve i odrasle oblike, dok Cpollo djeluje samo na larve.

2tita#ti mo!ja+ 3%ije!a mu&i+a40+haleurodes vaporariorum1Btitasti moljac je mali, bijeli, vrlo "ivahni leptirić, du"ine oko ; mm. &ijelo i krila

pokriva %ini bijeli vosak u obliku praha.&ipičan simptom zaraze biljaka ovom štetočinom u početku je medna rosa po

plodovima i listovima, a kasnije se na Ijepljivim naslagama razviju gljive čađavice.2vi razvojni stadiji štetočina nalaze se na naličju listova.


16/16

uzgoj paradajza

Documents