uzgoj jegulje

8/18/2019 UZGOJ JEGULJE

1/17

UZGOJ JEGULJE, Anguilla anguilla

prof. dr.sc. Branko GLAMUZINA, Odjel za akvakulturuSveu!l!"te u #u$rovn!ku

Materijal za nastavu kolegija «Akvakultura riba»(Zabranjeno svako korištenje osim za potrebe nastave na Sveučilištu u Dubrovniku, bez

prethonog oobrenja autora!

SA#%&A'

U(O# )))))))))))))))))))))))))))* kratak op!s $!olo"k!+ znaajk! jeulje "))).))))))))* kratak pr!kaz -!votno c!klusa europske jeulje ))))))))

%A/A 0%IAZ UZGO'A '1GUL'1 U S(I'1/U )))))))..

UZGO' 1U%O0S1 '1GUL'1, Anguila anguilla ))))))))

(ALI/1/A (O#1 ZA UZGO' )))))))))))))))

/I0O(I UZGO'A I N'I2O(1 /12NI3O*/12NOLO41 ZNA3A'1)..- op!s uzojno c!klusa ))))))))))))))))))))..

- selekc!ja !l! kal!$r!ranje jeulje ))))))))))))))))...- $olest! u uzoju jeulje )))))))))))))))))))).- staln! 5on!tor!n pro!zvodnje ))))))))))))))))).

0%1%A#A '1GUL'1 ))))))))))))))))))))))- preled na!na konzu5!ranja jeulje ))))))))))))))-

kratak op!s postupka ! postrojenja za d!5ljenje jeulje ))))))1ONOMS1 ZNA3A'1 I N1I 6INAN7I'SI 0OAZA/1L'IIN/1NZI(N1 0%OIZ(O#N'1 '1GUL'1 )))))))))))))))

- ap!taln! tro"kov! pro!zvodnje 899 tona jeulje u razl!!t!5rec!kla-n!5 sustav!5a ))))))))))))))))))))

- O$rtn! tro"kov! )))))))))))))))))))))))

7I'1N1 ONZUMN1 '1GUL'1 I S/AN'1 NA /%&I4/U )))))))...

1OLO4I AS01/ IN/1NZI(NOG UZGO'A '1GUL'1 )))))))..

01%S01/I(1 UZGO'A U 2%(A/SO' )))))))))))))))- dosada"nj! poku"aj! s kr!t!k!5 osvrto5 ) ))))))))))..

- perspekt!ve uzoja na ter5aln!5 !zvor!5au 2rvatskoj ))))))))))))))))))))))))

- 5ou:a oran!zac!ja uzoja ))))))))))))))))).ZAL'U37I I 0%10O%U1 )))))))))))))))))))))


2/17

UVOD

1uropska jeulja, Anguilla anguilla, al! ! n!z dru!+ srodn!+ ! sl!n!+ vrsta ;a5er!ka, japanska ! australska jeulja< su trad!c!onalno c!jenjene ! kval!tetne r!$e u n!zu ze5alja sv!jeta.0ose$no su tra-ene u 'apanu, 5ed!teransk!5 ! ze5lja5a sjeverne 1urope ;Ital!ja, Nje5aka,

N!zoze5ska


3/17

#anskoj ! N!zoze5skoj. %ad! n!sk!+ a5$!jentaln!+ te5peratura c!klus uzoja se proteao ! na et!r!od!ne, rad! ea je ve:!na otvoren!+ uzajal!"ta zatvorena kao nerenta$!lna. 0osl!je toa jerazv!jena posve nova te+nolo!ja uzoja u zatvoren!5 sustav!5a u koj!5a je voda zar!javana !pro!":avana u pose$n!5 te+n!ko*te+nolo"k!5 cjel!na5a. Iako je rast jeulje $!o odl!an, rad!v!sok!+ tro"kova razv!janja te+nolo!je ve:!na pr!vatn!+ poku"aja je propala, a razvoj se nastav!o udr-avn!5 Inst!tut!5a. /!jeko5 devedeset!+ te+n!k! pro$le5! uzoja jeulje u zatvoren!5

rec!kla-n!5 sustav!5a su potpuno r!je"en!, o5ou:uju:! prof!ta$!lno poslovanje vel!ko $rojauzajal!"ta po c!jeloj 1urop!.

Kratak opis bioloških značajki jegulje

&!vot jeulje zan!5ao je pr!rodoslovce od Ar!stotela do na"!+ dana, jer je nekad $!o vel!katajna. 'eulja je po$u!vala ! jo" uv!jek po$uuje znat!-elju znanstven!ka !+t!oloa. 3udesan -!vot

jeulje od njez!na !zvaljenja !z jaja do njeno u!nu:a ! danas jo" uv!jek predstavlja n!znepoznan!ca. Ove r!je! koje je pr!je tr!desetak od!na nap!sao na" poznat! !+t!olo #!nko Morov!:,koj! je vel!k! d!o -!vota posvet!o !stra-!vanju jeulje, potpuno vr!jede ! danas. 'eulja je jo" uv!jekvel!ka nepoznan!ca, ! jedna je od r!jetk!+ vrsta -!vot!nja koja se jo" uv!jek op!re nastojanju ovjekada je potpuno do5est!f!c!ra. Unato ve: tr!desetood!"nj!+ nastojanja el!tn!+ japansk!+ ! europsk!+znanstven!ka, ! pored znaajn!+ post!nu:a u5jetno 5r!je":enja, n!je pro!zveden n!t! jedan

pr!5jerak 5la!. Ovo ukazuje na vrlo ko5pleksan reprodukt!vn! sustav ov!+ pr!5!t!vn!+ ! star!+vrsta r!$a, koje !skazuju oro5nu 5ou:nost pr!laod$e na sve -!votne uvjete. U pr!ja"nj!5vre5en!5a u dal5at!nske ust!rne*$unare se esto naseljavalo nekol!ko pr!5jeraka jeulje, kojesu u nj!5a -!vjele ! desetke od!na, odr-avaju:! vodu atrnja $!olo"k! !sto5. N!je r!jedak sluaj dapre-!v! u +ladnjaku ! nekol!ko dana, a poznate su ! pr!e o us5r:en!5 ! o!":en!5 jeulja5a koje$! po$jele !z lonca u koje5 $! se tre$ale ku+at!. Ova !zuzetna otpornost oleda se ! u 5ou:nost!-!vota u svako5 vodeno5 t!jelu, kao ! !zlasku na kopno pr!l!ko5 jesensk!+ 5!rac!ja.

/!jelo odrasle jeulje je z5!jol!ko, duuljasto, pokr!veno ko-o5 koja !zluuje sluz, tako da joj ko-a !zleda ljeplj!va. Ljusk!ce po t!jelu su rud!5entarne al! !pak postoje. Boja ko-e je s5ee*zelenkasta, katkada s!va, otovo ta5na, tr$u"n! d!o $jelkast !l! -u:kast. Boja t!jela ov!s! od stan!"tau koje5 jeulja -!v! ! vrlo je va-na pr!l!ko5 prodaje jeulje. Glavne znaajke jeulje su njez!na!zuzetna otpornost ! pr!laodlj!vost na razl!!te -!votne uvjete. 'edna je od r!jetk!+ r!$a sposo$n!+da d!"e ko-o5, "to joj o5ou:ava pre-!vljavanje ! t!jeko5 kra:!+ !zlazaka na vla-ne l!vadepr!l!ko5 5!rac!ja.

Kratak prikaz životnog ciklusa europske jegulje

Za europsku jegulju je okazano a se mrijesti u Sargaškom moru, na ubinama o $%%&'%% metara, pri temperaturama o vaesetak stupnjeva #elzija )ako nitko nika nije na ovim

prostorima uhvatio *ivu izmriješ+enu jegulju smatra se a jegulje nakon mrijesta ugibaju mjetnoizmriješ+ena jaja jegulje su promjera oko $' mm -etom izvaljene ličinke europske jegulje nisunika opisane, bilo iz Sargaškog mora bilo umjetnog mrijesta .ičinke rugih sronih vrsta,

japanske i australske jegulje, su obivene umjetnim mrijestom /o najnovijim rezultatima japanskih istra*ivača one su *ivjele sve o peesetog ana

-akon mrijesta ličinke se počinju hraniti i pasivno nošene voenim strujama u razobljuo $0&'% mjese#i olaze o europskih obala .ičinke kroz ovo vrijeme narastu o 10 mm Smatrase a ličinke najprije olaze na obale 2rske i 3ngleske -akon olaska o obale i uš+a rijeka

ličinke metamor4oziraju u staklastu jegulju, koja ima isti oblik kao orasla riba, ali je potpuno prozirna Staklasta jegulja je staij koji ulazi u slatke voe 5ve migra#ije prestavljaju glavnorazoblje kaa se ona mo*e izlovljavati Migra#ije se zbivaju tijekom no+i, a teku u velikimmasama uz same obale rijeka /rivlači ih svjetlo što se iskorištava prilikom izlova 6rijeme ulaskau europske rijeke značajno varira 7ako u rijeke 2rske i 3ngleske ulaze ve+ o stuenog, sve oveljače rijeke atlantske obale 8ran#uske, 9panjolske i /ortugala staklaste jegulje ulaze urazoblju prosina#&travanj -ajkasnije ulaze u voe meiteranskih rijeka, i to tek u svibnju i lipnjuZa uzgoj je ovo o velikog značenja, jer se mogu+nost nabave mla:i širi na razmjerno veliko

=


4/17

razoblje, što olakšava organiza#iju proizvonje -akon ulaska u slatkovone vootokovestaklaste jegulje obivaju i boju oraslih jeinki, razilaze se i počinju solitarni način *ivota

;egulja u prironim uvjetima raste razmjerno sporo /o poa#ima Dinka Morovi+aneretvanskoj jegulji koja *ivi u lagunama uz more treba o 9 999 tona jeulje. Sve ve:! !nteres za uzoje5 doveo je do rasta c!jene 5la! al! ! njeno5anjka na tr-!"tu. Ovo je potaklo !nteres za uzoje5 srodn!+ vrsta, od australske, Anguillaaustralis, do a5er!ke jeulje, Anguilla rostrata. Uzoj jeulje se danas preporua kao jedna odnajatrakt!vn!j!+ djelatnost! za razv!tak ruraln!+ krajeva Austral!je, te se podr-ava ! su$venc!on!ra odcentralne ! re!onaln!+ vlada.

U /a$l!c! 8. !znesen! su podac! o ulovu staklaste jeulje u 'apanu t!jeko5 zadnj!+ desetod!na ! kretanje c!jene u !sto5 razdo$lju. 'asno je v!dlj!v trend pada !zlova, al! ! etverostruk! rastc!jene u !sto5 razdo$lju. Az!jsk! uzaj!va! na$avljal! su usl!jed nedostatka japanske vrstestaklastu jeulju v!"e vrsta po c!jelo5 sv!jetu. Meut!5, rad! uzoja u !dent!n!5 sustav!5a s

japansko5 vrsto5, ove drue vrste su !skaz!vale znaajno ve:e 5ortal!tete, te su uskoro postalenezan!5lj!ve. 0otra-nja za jeuljo5 u 'apanu je oro5na, "to je dovelo do razvoja uzoja u !n!,orej! ! dru!5 az!jsk!5 ze5lja5a, al! ! u Austral!j! ! SA#*u. (el!k! ! nal! razvoj uzoja u !n!, koja

je u desetak od!na postala najve:! svjetsk! pro!zvoa, dovela je ! do znaajno utjecaja nauzoj u 1urop!. !nez! su se nakon po5anjkanja 5la! staklaste jeulje japanske vrste, or!jent!ral!na europsku staklastu jeulje koja je $!la znatno jeft!n!ja. (el!ka potra-nja je u nekol!ko od!na

pod!la c!jenu europske staklaste jeulje ! nekol!ko puta, dovode:! u p!tanje prof!ta$!lnosteuropsk!+ uzaj!vaa. Ovo je dovelo do sna-no prosvjeda uzaj!vaa koj! su tra-!l! za$ranu!zvoza staklaste jeulje u !nu, al! ! reakc!je d!str!$utera ! !zvozn!ka staklaste jeulje. Sluaj jedosp!o do najv!"!+ !nstanc! 1U. Meut!5, poetko5 8CCC. do"lo je do o$rata jer je !zlov staklaste

jeulje u !n! $!o odl!an, te op:e n!je $!lo potra-nje za europsko5 staklasto5 jeuljo5. %ezultatsu $!le vel!ke kol!!ne neotkupljene staklaste jeulje, pose$no lo"!je kval!tete !z 4panjolske !6rancuske. 7!jena je pala, a !zlov je znaajno s5anjen.

?


5/17

"abli&a '( Ulo) i &ijene staklaste jegulje u Japanu tijeko* za+njih +eset go+ina( GODINA Službeni izlov japanske staklaste jegulje

(tona)Prosjena cijena kg u !"#O

'-- ?>.D 8DE9'- >9.8 99'. >E.D 8>?9'' ?F.E 889'/ ??.> 8?F9'0 ?9.= 8C9'1 C.9 ?F9

'2 =?.D ?989'3 =8.9 ?FD9'4 9.9 EFD9

B!lokako, sta$!lnost kol!!na ! c!jene staklaste jeulje jedna su od najva-n!j!+ pretpostavk!razv!tka uzoja jeulje u 1urop!. Iako je te"ko predv!djet! $udu:e trendove za oek!vat! jeodre!vanje kvota za !zlov ! !zvoz jeulje van 1U, kao ! odre!vanje stalne c!jene to u pr!nc!puzajedn!ko resursa, kako $! se uzoj sta$!l!z!rao na du-e razdo$lje.

Znaajan napredak uzoja u 1urop! za$!lje-en u zadnj!+ dvadesetak od!na dopr!n!o je$olje5 razu5!jevanju uzojn!+ potre$a svake pojed!ne vrste. S5atra se da u uvjet!5a europsk!+uzajal!"ta, staklaste jeulje sv!+ vrsta !5aju sl!no pre-!vljavanje ! rast.

UZGOJ EUO#%KE JEGULJE, Anguilla anguilla'eulja se u 1urop! zapoela !ntenz!vn!je uzajat! u Ital!j! poetko5 seda5deset!+ od!na,

na te5elju japansk!+ !skustava. Uzoj se odv!jao u ze5ljan!5 !l! $etonsk!5 $azen!5a, s protoko5a5$!jentalne slatke vode, $!lo !z !zvora !l ! r!jen!+ tokova. Uzoj se zasn!vao na d!vljoj 5la!, tzv.raanu, koj! se u t!5 vre5en!5a lov!o u pr!rod! ;pose$no u launa5a< u vel!k!5 kol!!na5a.(el!!na raanaH je var!rala od >*>9 ra5a. Nakon razdo$lja pr!v!kavanja na uvjete uzoja, takva

jeulja se t!jeko5 sl!jede:!+ 9 5jesec! +ran!la vla-no5 s5jeso5 od r!$lje $ra"na ! 5ljevene r!$elo"!je kval!tete ;srdela ! sl.


6/17

rec!kla-n!5 uvjet!5a. Istovre5eno su on! sve jednostavn!j! ! jeft!n!j!, a t!5e je ! prof!ta$!lnostovakvo uzoja porasla. #ana"nj! rec!kla-n! sustav! koj! se 5ou na$av!t! po sustavu klju urukeH, u Nje5akoj, #anskoj ! N!zoze5skoj, tre$aju sa5o do 8 svje-e vode dnevno.

/re:! v!d uzoja jeulje se razv!o na !zvor!5a tople vode ! to ulavno5 na !spust!5ater5ocentrala ! ostal!+ topl!nsk!+ postrojenja, kao nj!+ov dodatn! pr!+od. /akva uzajal!"ta ! danasrade u Ital!j! ! Maarskoj. On! kor!ste otpadnu jeft!nu topl!nu, a t!5e su ! uzojn! tro"kov! 5anj!. Za

sada n!su !zraena uzajal!"ta jeulja na $u"ot!na5a tople vode. U Ital!j! se u ovakvoj vod!, ;al!slanoj !z $u"ot!ne od =99 5 du$!ne< 5r!jest! ! uzaja 5orska r!$a. 7!jena 5la! lu$!na !z ov!+5r!jest!l!"ta je znatno n!-a, upravo rad! s5anjen!+ tro"kova r!janja. Ist! sluaj :e va-!t! ! za jeuljukoja $! se eventualno uzajala u vod! !z $u"ot!na u Sjevernoj 2rvatskoj.

Iz navedeno je razv!dno da je post!zanje opt!5alne uzojne te5perature uvjetovalo razvojn!za t!pova uzoja, a naje":e se u ze5lja5a Med!terana danas kor!st! ko5$!nac!ja sjeverno !

ju-no t!pa. Mla jeulje do vel!!ne od =9*tak ra5a se uzaja u rec!kla-n!5 sustav!5a, a nakontoa se pre$ac!va na uzoj u otvorene $azene. Na taj na!n se post!-e opt!5alna raz!na!skor!"tavanja pr!rodn!+ povoljnost! ju-n!+ krajeva, uz kor!"tenje napredne te+nolo!je rec!kla-nouzoja.#anas je uzoj jeulje u 1urop! do$ro u+odana ! prof!ta$!lna djelatnost. Uzajal!"ta postoje uvel!ko5 $roju ze5alja ;/a$l!ca .> 89.>

7ran&uska 8 > .98je*ačka 8= 8?9 89 8.

Grčka C =>9 8> =.8$talija 89 J8>9 =999 >99 F.

8izoze*ska ?> 8D99 E> 8>.E

8or)eška 8 99 > 8.E#ortugal ? 889 8 8.9

9panjolska ? >9 8 .9)e+ska ? 99 8 8.E

Velika 5ritanija 8 > .9Ukupno K>9 KE>99 KE99 F>

Ukupna od!"nja pro!zvodnja jeulje t!jeko5 zadnj!+ dvadesetak od!na pokazuje staln!$la! rast. 0r!kaz pro!zvodnje u deset najznaajn!j!+ ze5alja u razdo$lju !z5eu 8CC=*8CCE.od!ne je pr!kazan u /a$l!c! =. Najnov!j! podac! za 8CCD. od!nu ukazuju da je pro!zvodnja dost!la$rojku od 89 999 tona.

F


7/17

Najve:! napredak u zadnj!+ nekol!ko od!na je za$!lje-en u N!zoze5skoj, za+valjuju:!znaajno5 unapr!je!vanju te+nolo!je pro!":avanja vode, njez!no5 pojednostavlj!vanju !sn!-avanju c!jene postrojenja. Najpoznat!je ko5pan!je koje pro!zvode ova postrojenja su 21SH !7A/(ISH, a prodaju !+ po c!jelo5 sv!jetu. S5atraju se najrenta$!ln!j!5a ! naj jednostavn!j!5a urut!nsko5 radu. Glavn!na n!zoze5ske pro!zvodnje jeulje se odv!ja na 5anj!5 o$!teljsk!5far5a5a kapac!teta od =9*tak tona, uz nekol!ko ve:!+.

"abli&a 0( Ukupna proiz)o+nja jegulje u intenzi)no* uzgoju u nekoliko ze*alja EuropskeUnije, za raz+oblje '0:'4(

"kupna proizvo&nja Go&ina Vrsta ribe Dr;a)a 8CC= 8CC? 8CC> 8CCF 8CCE jegulja B1LGI'A.*LU. 8> 8>9 8>9 8>9 8>9

#ANSA C99 8.999 8.99 8.99 8.99

N'1MA3A C99 F99 8?9 8>9

G%3A ==E =?8 =? =>9 =>9

I/ALI'A 8.CD> .D99 =.999 =.999 =.899NIZOZ1MSA 8.>9 8.>99 8.F>9 8.D99 8.D99

NO%(14A =99 99 99 99

0O%/UGAL >9 99 99 99 9940AN'OLSA C> 8D9 8E? 89 =994(1#SA 8C 99 8>D 8D? >

Ukupno proiz)e+eno jegulje

2(0-3 4(24' 4(233 4(101 4(342

KV!L$"E"! VODE Z! UZGOJ

Osnovne znaajke pojed!n!+ para5etara za uzoj voden!+ oran!za5a var!raju zarazl!!te vrste, al! postoj! nekol!ko lavn!+ prav!la koje !+ sve povezuju. #a $! se do$!o adekvatan !ekono5sk! opravdan rast uvjet! uzojne sred!ne 5oraju se "to v!"e pr!$l!-!t! opt!5aln!5 $!olo"k!5para5etr!5a za rast pojed!ne vrste, u prvo5 redu te5peratur!. Ona je za toplovodne vrste kao "to

je jeulja raz5jerno v!soka, "to je esto nedost!-no za neka uzajal!"ta kao "to je $!o sluaj suzajal!"te5 jeulje u %oot!nu kod 0loa. Svako sn!-avanje te5peratura !spod opt!5u5a vod!s5anjeno5 rastu ! uspje+u uzoja.

/e5peratura uzojne vode je te5eljn! para5etar uspje"no prof!ta$!lno uzoja. Opt!5alnate5peratura za $rz! rast europske jeulje je >° 7. Na ovoj te5peratur! 5u-jac! jeulje narastu odstaklaste 5la! do 8>9 ra5a za 8>*8D 5jesec!. #odatn!+ F*89 5jesec! je potre$no da $! -ensk!d!o uzojne populac!je narastao do vel!!ne od >9*=>9 ra5a. Svako sn!-avanje te5perature

!spod opt!5alne, u $!lo koje5 d!jelu uzojno c!klusa, dovod! do s5anj!vanja $rz!ne rasta, a t!5e !do produ-avanja razdo$lja potre$no za do$!vanje konzu5ne jeulje. ol!ko je te5peraturaznaajna za rast jeulje naj$olje ovore ko5parat!vn! podac! za d!vlje jeulje !z delte Neretve./ako u launa5a u":a jeulj! tre$a desetak od!na da naraste do te-!ne od 8>9 ra5a. Uvoda5a 2utova Blata u 2erceov!n!, -enka5a tre$a ! do 9 od!na za dost!zanje te-!ne od >9*=99 ra5a. U voda5a sjeverne 1urope razdo$lje je znatno du-e.

#ru! najva-n!j! para5etar uzoja r!$a je raz!na k!s!ka otopljeno u vod!. On ne s5!je past!!spod raz!ne od = 5l vode n!t! u jednoj faz! uzoja. ako u svako5 !ntenz!vno5 uzoju ust!nar!$e u $azen!5a daleko nad5a"!va pr!rodne uvjete, a usl!jed !ntenz!vne +ran!d$e 5eta$ol!za5 je !

E

http://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/belg.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/den.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/germany.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/neth.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/nor.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/port.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/swed.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/belg.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/den.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/germany.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/neth.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/nor.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/port.htmlhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/swed.html


8/17

znatno ve:! neo u pr!rod!, potre$e za k!s!ko5 se 5oraju nadoknad!t! razl!!t!5 te+n!k!5r!je"enj!5a. U $azensko5 uzoju jeulje to se post!-e !l! pove:an!5 protoc!5a vode !l! njen!5!ntenz!vn!5 prozra!vanje5 aerator!5a !l! ko5presor!5a. Na ovakav na!n se u $azensko5uzoju post!-e ust!na do =9 k r!$e po 5= vode. U rec!kla-n!5 uzojn!5 sustav!5a ove kol!!nesu daleko nad5a"ene, tako da danas n!su r!jetkost uzojne ust!ne od 99 k5= vode. Ukol!kose za o$oa:!vanje kor!st! o$!n! zrak, 5aks!5alne ust!ne su do D9k5=. Meut!5, ve:!na

nov!j!+ uzajal!"ta kor!st! teku:! k!s!k. Nj!5e se uzojna ust!na pod!-e ! do 99 k5=, a raz!naotopljeno k!s!ka u vod! se d!-e ! do =9 5l, "to je tr! puta v!"e neo je stanje u pr!rodn!5vodotoc!5a. !s!k se kor!st! na dva na!na. Il! se na$avlja !z tvorn!ca ukol!ko su one $l!zu !l! sekupuju pose$n! enerator! za njeovu pro!zvodnju. Na$ava !z tvorn!ce je jednostavn!ja, jer tra-!sa5o !zradnju tankova za njeovo spre5anje. Generator! za pro!zvodnju k!s!ka su raz5jernoskup! ! relat!vno nepouzdan!, al! je razv!tak ove te+nolo!je ! njene apl!kac!je u akvakultur! u$rzan.Ostale znaajke vode za uzoj jeulje 5oraju se kretat! u ran!ca5a vodotoka 8.kval!tete, al! su ustad!j!5a !znad >9 ra5a pr!+vatlj!ve ! vode . kateor!je. Neke karakter!st!ke vode za uzoj

jeulje su !znesene u /a$l!c! ?.

"abli&a 1( #rih)atlji)e i kritične razine ključnih para*etara intenzi)nog uzgoja europske jegulje(

uzgojni para*etar privatljiva razina kritine razinekisik 5l+ušik 899 ugljični +ioksi+ O/= 89*9 5l > 9 5l!*onijak 8?0@8?1A 8 9*> 5l > 89 5l8itriti 5l > > 5l8itrati 99 5l5#K >*9 5l!lkalinitet *> 5ekv.l 8 5ekv.lp? F.>* D.> F ! > D.>"e*peratura *F° 7 89° 7 ! > =9° 7

(oda za uzoj 5ora $!t! $ez te"k!+ 5etala, jer se on! ! u 5al!5 kol!!na5a t!jeko5 dv!je od!neuzoja aku5ul!raju u tk!v!5a do tr-no nepr!+vatlj!v!+ koncentrac!ja.

"$#OV$ UZGOJ! $ 8J$?OVE "E?8$BKO:"E?8OLO9KE Z8!B!JKE

'eulja se u sv!jetu uzaja na nekol!ko razl!!t!+, do$ro razv!jen!+ ! u+odan!+ na!na, koj!var!raju od $azensk!+ ze5ljan!+ !l! $etonsk!+ sustava s protoko5 a5$!jentalne vode ! n!sk!+uzojn!+ ust!na ;8*89 k 5=


9/17

!z5r!je":ene ! europska ! australska jeulja. 0ro$le5 uzoja l!!nk! ! sa5o trajanje uzoja u5r!jest!l!"tu ostaje ner!je"eno, al! je ! dalje pred5et !stra-!vanja u c!jelo5 sv!jetu.

Nakon na$ave staklaste jeulje ! njeno s5je"taja u $azene uzajal!"ta, sl!jed!najosjetlj!v!ja faza uzojno c!klusa, pr!v!kavanje staklaste jeulje na akt!vnu !s+ranu. #ana"njate+nolo!ja uzoja preporua prvu +ran!d$u s jaj!5a $akalara. Nakon "to se sve staklaste jeuljezaponu akt!vno +ran!t! postupno se jaja za5jenjuju s u5jetno5 pelet!rano5 +rano5 koja se

ko5erc!jalno pro!zvod! u sv!5 zapadno*europsk!5 ze5lja5a. ada se sve jeulje ponu +ran!t!u5jetno5 +rano5 ! 5eta5orfoz!raju, te do$!ju !zled odrasle jeulje, uzoj ulaz! u rut!nsku fazutzv. de$ljanja !l! rasta.

B!lokako, danas uzoj svudje zapo!5a sa staklasto5 jeuljo5, koja se uzaja dote-!ne od 8*> ra5a ! kao takva prodaje dru!5 uzaj!va!5a !l! do konzu5ne te-!ne. 0rednostuzoja jeulje u odnosu na uzoj ostal!+ r!$a le-! u to5e "to se ona lako transport!ra u sv!5uzrasn!5 stad!j!5a, tako da je 5ou:e oran!z!rat! pro!zvodnju s 5la! te-!ne od 8 do >9 ra5a.Mla u ovo5 rasponu vel!!ne se 5o-e na$av!t! na v!"e uzajal!"ta u 1urop!.

Staklasta jeulja se ko5erc!jalno !zlovljava u pet europsk!+ ze5alja, (el!koj Br!tan!j!,6rancuskoj, Irskoj, 4panjolskoj ! 0ortualu. S5atra se da su jed!no ove staklaste jeulje potpunozdravstveno !spravne, dok su one !z dru!+ europsk!+ ze5alja zara-ene nek!5 paraz!t!5a. Okol!!na5a ! vre5enu ulaska staklaste jeulje u na"e r!jeke ne5a n!kakv!+ podataka. 0ostoj!nekol!ko ko5pan!ja koje !zlovljavaju ! pr!kupljaju staklastu jeulju od r!$ara.'edna od naj$olj!+ je

Glass eel LtdH !z Gloucestera u 1nleskoj, koja pr!kuplja staklastu jeulju !z sv!+ naveden!+ze5alja, te oran!z!ra daljnju d!str!$uc!ju, ka5!on!5a !l! av!ono5. retanje ulova europskestaklaste jeulje u zadnj!+ pet od!na !5a sl!an trend op!san za japansku staklastu jeulju;/a$l!ca >99 ko5ada sve do F999,u ov!snost! od 5jesta ! sezone !zlova. Za poetak uzoja ova $rojka je znaajna !z nekol!korazloa. 0rv! je da ve:e staklaste jeulje $olje rastu ! pre-!vljavaju od 5anj!+. #rua je da ve:!$roj, pa 5akar ! 5anje 5la!, u konan!c! 5o-e ! uz 5anje pre-!vljavanje don!jet! ve:! $roj jeuljau uzoju. S+odno to5e za poetn!ke u uzoju jeulje se preporua poetak uzoja s ve:o5staklasto5 jeuljo5, a kasn!je se 5o-e pr!je:! na 5anje vel!!ne. od japanske jeulje $rojstaklaste u jedno5 k!lora5u je oko >*D999 ko5ada, a ona !5a ! znatno ve:u c!jenu.

0r!je desetak od!na uzoj jeulje u 1urop!, pose$no u Ital!j!, je zapo!5ao s odraslo55la! tzv. raan!5a, te-!ne !z5eu >*>9 ra5a, a !zlovljavala se !z pr!rode. #anas je ovakve5la! vrlo 5alo na tr-!"tu ! ve:!na tal!jansk!+ uzaj!vaa po!nje uzoj s staklasto5 jeuljo5 !l! s5la! pro!zvedeno5 od nje.

Iz /a$l!ce > je v!dlj!v trend s5anj!vanja ulova staklaste jeulje u zadnj!+ pet od!na, te kaoposljed!ca petorostruko pove:anje c!jene. Izvoz u !nu u !sto5 razdo$lju je kol!!nsk! padao, al! jeon u postotku rastao. 0ose$no je s!tuac!ja t!jeko5 8CCD. od!ne $!la za$r!njavaju:a, jer sueuropsk! pro!zvoa! jedva uspjel! na$av!t! dovoljnu kol!!nu za uzoj, ak ! po !zuzetno v!sok!5c!jena5a. Meut!5, kako je ve: navedeno s!tuac!ja se 8CCC. znatno pro5!jen!la, a c!jena je pala.

/a$l!ca >. Ulov staklaste jeulje Anguilla anguilla ! njez!no kor!"tenje

;!zvor@ enlesk! ! francusk! trovc! jeuljo5* o-ujak, 8CCD<

Sezona(stu&eni,

lipanj)

Prijavljeni ulovi

staklaste jegulje'tona

Prijavljeni izvoz u Kinu

'tona

Izvoz u Kinu

'-

Procijenjenakoliina za

uzgoj u !uropi'tona

Koliina&ostupna za

konzu*aciju i poribljavanje

'tona

Procijenjenacijena

staklaste jegulje../KG

'1 C'2

>99 * >>9

D9

8>

=>

?89

E99

'2 C'3

=99 * ?99

889 J 8=9

=>

?9

8C9

8899

C


10/17

'3 :'4

=>9 * ?99

=9*>9

F>

?>

C9

8>99

'4:'-

89*8=9

E9*D9

F9

>9

P

=E99

Uzoj staklaste jeulje se sastoj! u njez!no5 pr!v!kavanju na u5jetnu +ranu ! traje oko =*?5jeseca. Ova faza je znaajna jer pre-!vljavanje, ov!sno od kval!tete pr!laod$e ! rada, 5o-evar!rat! od =9*C> , ! t!5e znaajno utjecat! na ekono5ske rezultate uzoja. 6aza uzojastaklaste jeulje te-!ne od 9,>*9,=9 ra5a traje nekol!ko 5jesec!. 0r!laod$a se ulavno5sprovod! +ran!d$o5 s razl!!to5 pr!rodno5 +rano5, od l!sta ! voden!+ crva, do rakova ! 5ljevener!$e. #anas se ve: 5o-e na$av!t! ! u5jetna +rana za pr!v!kavanje, od nekol!ko europsk!+pro!zvoaa. Ipak su naj$olj! rezultat! do$!ven! +ran!d$o5 s jaj!5a $akalara, te se ova +ranadanas ! preporuava u ko5$!nac!j! s u5jetno5. /!jeko5 pr!v!kavanja staklasta jeulja p!5ent!ra,do$!va s!vu $oje ko-u ! t!p!an !zled odrasle jeulje.

Nakon faze pr!v!kavanja 5la te-!ne od 8 ra5a 5o-e se pre$roj!t! ! kal!$r!rat! nakonea zapo!nje drua faza uzoja@ uzoj 5la! do pedesetak ra5a.

Mla jeulje se +ran! ko5erc!jalno5 u5jetno5 +rano5 upora$o5 tzv. satn!+ +ran!l!ca.(el!!na ranule u5jetne +rane je !z5eu 9.F 55 za 5la od > ra5a, do 8,> 55 za 5la od 9*

>9 ra5a. Satna +ran!l!ca se pokre:e o$!n!5 satn!5 5e+an!z5o5, a +rana se stavlja napokretnu traku. 2rana se 5o-e doz!rat! vrlo prec!zno s o$z!ro5 na vr!je5e ! kol!!nu. ako setraka pokre:e satn!5 5e+an!z5o5, +rana pada u vodu. Ove +ran!l!ce su vrlo jednostavno !raz5jerno jeft!ne ;ko5ad oko 8>9 #1M9 ra5a +rana se tzv. sa5o+ran!l!ca5a !l! razl!!t!5 elektr!n!5naprava5a. U nov!je vr!je5e se sve e":e kor!ste tzv. ro$ot*+ran!l!ce koje ko5pjutorsk! voenedoz!raju +ranu, za svak! tank pose$no. #anas su !pak naje":e u pr!5jen! tzv. sa5o+ran!l!ce, kojese kor!ste ! u uzoju dru!+ slatkovodn!+ r!$a. Ona se sastoj! od tanka u koje5 se nalaz! +rana !kul!ce koja v!s! u vod!. %!$e kretanje5 pokre:u kul!cu "to dovod! do padanja +rane u $azen.Sve dok su r!$e ladne ! akt!vne +rana pada u $azen. ada se najedu ! s5!re, !$anje kul!ce sezaustavlja ! t!5e +ran!d$a prestaje. Na ovakav na!n jeulje sa5ostalno odreuju kol!!nu koju :epojest! do tzv. zas!:enost!. Iako ovaj koncept +ran!d$e u nov!je vr!je5e ustupa 5jesto +ran!d$! stono odreen!5 kol!!na5a +rane, on se jo" uv!jek odr-ao na ve:!n! uzajal!"ta jeulje.

- selek&ija ili kalibriranje jegulje

Glavn! pro$le5 u uzoju jeulje je vrlo nejednol!k! rast r!$a unutar jedno $azena, koj! 5o-e $!t! vrlo znaajan. %ast zav!s! od puno !n!telja, kao "to su te5peratura, k!s!k !l!kval!teta vode, dostupna kol!!na ! kval!tet +rane, te enetske karakter!st!ke pojed!n!+ r!$a. Uuzoju r!$a ve:!na ov!+ !n!telja je !sta za sve jed!nke, "to zna! da do razl!ke u rastu dolaz! usl!jedenetsk!+ razl!!tost! pojed!n!+ jed!nk!. %azl!ka u rastu utjee na nekol!ko pojava koje se javljaju ! uuzoju dru!+ vrsta r!$e. 0rva je da se u jedno5 $azenu uspostavlja odreena +!jerar+!japopulac!je, u kojoj se ve:e r!$e +rane v!"e ! ares!vn!je od on!+ 5anj!+. Usl!jed razl!!t!+ vel!!na

javlja se ! kan!$al!za5, pojava kada ve:e jed!nke !ste vrste jedu 5anje jed!nke. Ako se nepoduz5u odovaraju:e te+nolo"ke 5jere kan!$al!za5 5o-e u nekol!ko dana potpuno upropast!t!

jedno uzajal!"te ! s5anj!t! $roj jed!nk! ! do >9 . 0r! to5e u$!c! n!su v!dlj!v! jer ne5a u!nul!+

jeulja. Usl!jed toa, selekc!ja !l! kal!$r!ranje jeulja u razl!!te uzrasne kateor!je, t!jeko5 c!jelouzojno c!klusa u reularn!5 !nterval!5a, predstavlja najva-n!ju uzojnu 5jeru posl!je +ran!d$e.Selekc!jo5 se for5!raju $azen! s 5alo5 razl!ko5 u vel!!na5a r!$a, "to s5anj!va !l! el!5!n!rakan!$al!za5, ares!vno pona"anje ! s5anj!vanje rasta 5anj!+ jed!nk!. Selekc!jo5 se pove:avaukupno pre-!vljavanje r!$a, a ukupn! rast sv!+ populac!ja u uzoju se znaajno pove:ava. Nadruoj stran! este selekc!je dovode do stresa kod r!$a, usl!jed ea se one 5anje +rane ! sla$!jerastu. Opt!5alan $roj selekc!ja t!jeko5 uzojno c!klusa se ne 5o-e dat! unapr!jed. On d!rektnoov!s! od strunjaka koj! :e vod!t! uzajal!"te. On! :e na te5elju pra:enja pojed!n!+ populac!ja !nj!+ova uzorkovanja to sa5ostalno proc!jenj!vat!. Selekc!ja se o$avlja run!5 !l! strojn!5kal!$rator!5a. O$a rade na !sto5 pr!nc!pu, a sastoje se od re"etk! !j! se 5euso$n! raz5ak 5o-e

89


11/17

5!jenjat!. Manje jeulje prolaze kroz re"etke, dok ve:e ostaju na nj!5a. Manje jeulje ;odstaklaste do nekol!ko ra5a< se sort!raju run!5, a sve ve:e jeulje strojn!5 kal!$rator!5a. On!o$!no selekt!raju pr! jednoj selekc!j! tr! uzrasne kateor!je jeulje. Naj$olj!5 kal!$rator!5a za

jeulju se s5atraju on! od pro!zvoaa 6!s+tec+n!kH !z Nje5ake.

- bolesti u uzgoju jegulje

Gu$!c! r!$a usl!jed razl!!t!+ $olest!ju predstavljaju najve:u pojed!nanu opasnost za !ntenz!vn! uzoj r!$a. Sa5 karakter !ntenz!vno uzoja, s v!sok!5 uzojn!5ust!na5a, lo"o5 kval!teto5 vode ! staln!5 streso5, predstavlja !zuzetno plodno tlo za nastanak !razvoj $olest!. 'edna od prednost! rec!kla-no uzoja !l! uzoja na !zvorskoj !l! eoter5alnoj vod!le-! u ne5ou:nost! da pojed!n! patoen! $udu une"en! !z okoln!+ voda, kao "to je sluaj suzoje5 na a5$!jentalnoj vod! !z r!jeka, potoka !l! 5ora. %!z!k uno"enja $olest! u ovakve uzojnesustave svod! se na na$avu 5la! jeulje ! 5ou:e patoene koje ona unos! u sustav. Ako sepatoen unese u rec!kla-n! sustav on se "!r! na sve r!$e, "to kod uzoja s a5$!jentalno5 vodo5to n!je sluaj, jer patoen ostaje !zol!ran na jedan $azen. Usl!jed toa, sv! rec!kla-n! sustav! !5ajupose$no odvojen 5anj! sustav za karantenu staklaste jeulje ! 5la!, u koje5 se ujedno onetret!raju prot!v razl!!t!+ paraz!ta. Na$avo5 zdrave 5la! ! aranc!jo5 !sporu!telja s o$z!ro5 nazdravstven! status, te oran!z!ranje5 karantenske jed!n!ce, pro$le5! s $olest!5a u rec!kla-no5 !l!

eoter5alno5 uzojno5 sustavu se svode na naj5anju 5ou:u 5jeru.U trad!c!onalno5 uzoju jeulje kor!"tenje5 a5$!jentalne vode, javlja sen!z paraz!tsk!+, $akter!jsk!+, lj!v!n!+ ! v!rusn!+ $olest!ju, kao uostalo5 u uzoju dru!+ r!$a. Zave:!nu su razv!jen! ! u!nkov!t! tret5an!, te u do$ro u+odan!5 uzajal!"t!5a ne predstavljajuznaajan pro$le5.

- *onitoring proiz)o+nje

'edna od va-n!+ 5jera u uzoju r!$a je stalan 5on!tor!n pojed!n!+ uzojn!+ para5etara kako $! se os!ural! sta$!ln! !n!telj! sred!ne ! r!$a5a os!ural! najpovoljn!j!uvjet! za rast. Ovo se 5o-e os!urat! sa5o staln!5 pra:enje5 kljun!+ uzojn!+ para5etara,te5perature, k!s!ka, raz!ne vode ! dru!+. #anas postoje auto5atsk! kontroln! sustav! za ve:!nuov!+ para5etara. Sl!jede:a va-na stavka koja se 5ora prat!t! je potro"nja +rane. Ona ukazuje nazdravstven! status r!$a, jer $olesne r!$e !l! r!$e pod nek!5 streso5 sla$!je jedu. Mon!tor!nuzajal!"ta se zasn!va na @ dnevn!5, tjedn!5 ! 5jesen!5 radnja5a. #nevno se kontrol!ra kol!!napojedene +rane, raz!na k!s!ka, a5on!jaka, n!trata, n!tr!ta, te5perature ! p2. Isto tako seev!dent!raju 5ortal!tet! ! pro5jene kol!!ne r!$e po $azen!5a. /jedno se o$avljaju rut!nske kontroleparaz!ta. Mjeseno se kontrol!raju $akter!olo"ke karakter!st!ke r!$a ! uzojne vode. O$vezno se!z5jer! uzorak jeulje rad! kontrole pr!rasta ! !zrauna 5jesena potro"nja +rane ! njez!nakonverz!ja. Sv!5 ov!5 radnja5a os!urava se nor5alno funkc!on!ranje uzajal!"ta, a usluajev!5a pore5e:aja uzrok se $rzo otkr!va, "to o5ou:ava pravodo$nu !ntervenc!ju.

'edan od nov!j!+ na!na os!uravanja pro!zvodnje je pute5 os!uravaju:!+ dru"tava, a u sluajev!5a pojave $olest!ju !l! razn!+ te+n!k!+ pro$le5a. #o pr!je nekol!ko od!na$!lo je neza5!sl!vo da os!uravaju:a dru"tva pr!+vate za+tjev za os!uranje5 !ntenz!vnepro!zvodnje r!$e, jer se to s5atralo prer!z!n!5. Zadnj!+ od!na, usl!jed $rzo razvoja te+nolo!jena !ndustr!jsku raz!nu, n!z os!uravateljsk!+ ku:a u 1urop! pr!+va:a os!uravanje !ntenz!vnepro!zvodnje r!$e.

#E!D! JEGULJE

- pregle+ načina konzu*iranja jegulje

Na!n konzu5!ranja jeulje, koj! var!ra u pojed!n!5 ze5lja5a, predstavlja znaajnu!nfor5ac!ju u uzoju jeulje. U svje-e5 stanju jeulja se ulavno5 konzu5!ra sa5o uMed!teransk!5 ze5lja5a. Glavno tr-!"te za svje-u jeulju je Ital!ja, a naj$olja vel!!na za prodaju

je od 8>9*>9 ra5a. Ist! na!n potro"nje je karakter!st!an ! za 2rvatsku. Meut!5, potro"nja

88


12/17

jeulje u 2rvatskoj je vezana za trad!c!onalna lokalna tr-!"ta, kao "to je "!re neretvansko podruje;od 0loa do Mostara9*>9 ra5a, dokse u Nje5akoj tra-e jeulje ve:e od =99 ra5a. 'eulja se d!5! c!jela, a procedura d!5ljenja jesl!na kao ! za ostale r!$e ;npr. "aran, losos !l! c!pol9 ra5a.- kratak opis postupka i postrojenja za +i*ljenje jegulje

ako je ve: navedeno najve:! d!o jeulje u 1urop! se prerauje d!5ljenje5 urazl!!t!5 t!pov!5a postrojenja. #!5ljenja jeulja se konzu5!ra ulavno5 kao +ladn! narezak, a5anj! d!o ku+an kao $akalar. Nekada se jeulja trad!c!onalno d!5!la u dol!n! Neretve ! !zvoz!la u(enec!ju ! Be. #!5!la se na !st! na!n kao ! pr"ut!, a konzu5!rala se ku+ana kao $akalar.S5anj!vanje5 !zlovljen!+ kol!!na jeulje ovakav na!n prerade je potpuno za5ro.

/e+nolo!ja prerade svje-e jeulje d!5ljenje5 je sl!na prerad! ostal!+ d!5ljen!+ 5esn!+pro!zvoda. #akle, jeulja se !st! od pro$avn!+ orana ! "kra, nakon ea se pere u vod! ! stavljana c!jeenje. Nakon toa se 5!je"a sa solju, koja slu-! za !zvlaenje vode !z tk!va, kako $! ses5anj!o postotak vode ! olak"alo su"enje. Nakon toa se jeulje !ste od sol! ! sla-u na -!ce, testavljaju na d!5ljenje. #anas se 5ou na$av!t! postrojenja za d!5ljenje kapac!teta od nekol!kok!lora5a, pa sve do nekol!ko tona. /e+nolo!ja var!ra od trad!c!onalno !zlaanja d!5u ! vatr!, donaj5odern!j!+ postrojenja dje se d!5 stvara u5jetn!5 pute5 uz dodavanje razl!!t!+ aro5at!n!+tvar!.

EKO8O%KE Z8!B!JKE $ 8EK$ 7$8!8>$J%K$ #OK!Z!"ELJ$ $8"E8Z$V8E #O$ZVOD8JEJEGULJE

ao ! kod !ntenz!vne pro!zvodnje dru!+ r!$a, pose$!ce skuplj!+ kao "to su lu$!n ! jesetra,tro"kov! se 5ou pod!jel!t! na dv!je lavne skup!ne, kap!talne ! o$rtne, koj! s o$z!ro5 na !za$ran!t!p pro!zvodnje ! stupanj njez!ne !ntenz!f!kac!je, 5ou znaajno var!rat!. /o ukratko zna! da :e kod

v!soko sof!st!c!rane akvakulturne pro!zvodnje, kao "to je uzoj r!$e u rec!kla-n!5 sustav!5a,kap!taln! tro"kov! $!t! v!sok! ako !+ uspored!5o s 5anje !ntenz!vno5 pro!zvodnjo5, kao "to je npr.kavezn! uzoj 5orske r!$e !l! uzoj "arana u slavonsk!5 r!$njac!5a. /a poetna !nvest!c!ja uo$jekte ! opre5u dopr!nos! ve:oj pro!zvodnj! po jed!n!noj povr"!n! ! radnoj snaz!, !5e se u rokuod pet od!na to ulaanje vrat!.

ako je na raz!n! pred*stud!je te"ko odred!t! t!p, vel!!nu uzajal!"ta ! kol!!nu pro!zvedene jeulje od!"nje, kao ! potre$nu opre5u ! o$jekte, c!jene ze5lj!"ta ! !znos konces!je za kor!"tenjeter5aln!+ voda, ovdje :e se !zn!jet! pr!5jer! tro"kova pro!zvodnje jeulje po jed!n!noj te-!n! upojed!n!5 uzojn!5 sustav!5a. B!t! :e pr!kazan! ! tro"kov! ulaanjau proiz)o+nju o+ '.. tona

8


13/17

jegulje, u ze5lja5a 1uropske Un!je, u razl!!t!5 te+nolo!ja5a rec!kla-no uzoja. Ove tro"kovetre$a svakako uzet! kao 5aks!5alne, a nj!+ovo sn!-avanje :e ov!s!t od kol!!ne dostupne ter5alnevode ! njez!n!+ znaajk!, pr!je svea potre$e za dodatn!5 kond!c!on!ranje5 u sluaju sadr-aja7O, su5pora !l! te"k!+ 5etala. /er5alna voda 5o-e znaajno s5anj!t! potre$e za opre5o5 zarec!kla-u ! poetn!5 ulaanj!5a. Na druoj stran! za sada je te"ko proc!jen!t! tro"kove koj! $! se5ol! jav!t! usl!jed konces!je za kor!"tenje ter5aln!+ voda. #ef!n!t!vna procjena sv!+ tro"kova za

c!jel! -!votn! v!jek projekta 5o:! :e se don!jet! tek nakon !z$ora lokac!je ! te+nolo!je za uzoj, tesv!+ opt!5aln!+ para5etara vezan!+ za uzoj.

: Kapitalni troško)i proiz)o+nje '.. tona jegulje u različiti* re&ikla;ni* susta)i*aOsnovn! para5etr! tr! postoje:a t!pa rec!kla-n!+ sustava ! c!jena po sustavu klju u rukeH

su pr!kazan! u /a$l!c! F.

"abli&a 3( Uspore+ba iz*eu proiz)o+nih značajki uzgoja jegulje u različiti* uzgojni* susta)i*a i njiho)e &ijene

"zgojni sustav Stan&ar&ni triklingsustav

lo0 spacesustav

turbo reaktor sustav

#roiz)o+nja 899 tonaod 899 tod 899 todUzgojni )olu*en >=9 5= >99 5= ?99 5=

#rotok )o+e D99 5=sat F99 5=sat C9 5=sat5roj iz*jena )o+e 8.> svak! sat 8.sat ,= svak! sat#otrošnja energije E9 kRsat E? kRsat F9 kRsat

>ijena '2.. ... DE '32. ... DE '0/. ... DE

#odatn! kap!taln! tro"kov! su ulaanje u o$jekt u koj! :e se opre5a urad!t!, kancelar!jske !la$orator!jske prostore, te sklad!"te +rane. ako je c!jenu u 2rvatskoj te"ko proc!jen!t! jer ov!s! od$l!z!ne !nfrastrukture ! !zvora ener!je, navest! :e5o !znos u ze5lja5a 1U, "to !znos! oko dodatn!+8 5!l!jun #1M. U ostale kap!talne tro"kove ulaz! opre5a za uzoj jeulje ;+ran!l!ce, kal!$rator!,crpke za pr!jenos -!ve r!$e, vae ! sl.


14/17

%ealne vr!jednost! ov!+ tro"kova za razdo$lje od zadnj!+ deset od!na ! procjena tro"kovaza 999. od!nu u N!zoze5skoj, te pr!kaz realn!+ tro"kova pro!zvodnje u #anskoj 8CC>. su!znesen! ! /a$l!c! E.

Iz ta$l!ce je v!dlj!vo da je uzoj u rec!kla-n!5 sustav!5a poetko5 devedeset!+ ulavno5$!o nerenta$!lan, a $!lje-en! su ! est! steajev! uzaj!vaa. /o je vr!je5e koje karakter!z!ra sla$akval!teta rec!kla-n!+ sustava usl!jed koj!+ su est! 5ortal!tet! ! $olest!. Usavr"avanje5 te+nolo!je

pro!":avanja vode ! $olj!5 upoznavanje5 $!olo!je jeulje, sn!-avaju se sv! pro!zvodn! tro"kov!,tako da sred!no5 desetlje:a uzoj jeulje u rec!kla-n!5 sustav!5a postaje !zuzetno atrakt!vnadjelatnost, pose$!ce u #anskoj ! N!zoze5skoj. Ostaje otvoreno p!tanje 5ou:nost! daljnjesn!-avanja tro"kova, pose$no u svjetlu pro$le5a s c!jeno5 staklaste jeulje ! njez!n!5 staln!5rasto5.

"abli&a 4( #regle+ proiz)o+nih troško)a uzgoja ' kg jegulje u re&ikla;ni* susta)i*a u 8izoze*skoj 999Energija 3. k@sat 8F 999Kisik, '.. tona =F 999a+ 8=> 999!+*inistra&ija E> 999%itni troško)i, ke*ikalije, lijeko)i i sl( C9 999

8?


15/17

Ukupno C>E 999

!*ortiza&ija: '. go+ina zgra+e, 2 opre*a ?C9 999Ukupno ' 114 ...#riho+: '.. tona jegulje $JE8E KO8ZU8E JEGULJE $ %"!8JE 8! "H$9"U

/r-!"te jeulje karakter!z!ra njeova oran!enost na pojed!ne ze5lje ! re!je u koj!5a seona trad!c!onalno !zlovljava ! konzu5!ra. /o su ulavno5 podruja u":a vel!k!+ r!jeka, 5orsk!+launa ! pl!tk!+ 5orsk!+ pje"an!+ o$aln!+ podruja. /o su "!re podruje o$ala Balt!ko !Sjeverno 5ora na sjeveru ! laune uz o$ale 'adransko 5ora, te u":a r!jeka uz o$ale6rancuske, 4panjolske ! 1nleske. /!p!an pr!5jer je s!tuac!ja u 2rvatskoj, dje je trad!c!onalnotr-!"te vezano za u-e neretvansko podruje. #anas je c!jena jeulje na ovo5 podruju od 899 do8>9 kuna, "to je znatno v!"e neo $!lo dje u 1urop!. S5atra5 da $! se na "!re5 podruju okoNeretve, od 0loa do Mostara, 5olo $ez pro$le5a prodat! oko >9 tona jeulje od!"nje, poc!jena od D9 kuna. Uvjet za osvajanje ovo tr-!"ta $! $!la !zradnja 5anje uzajal!"ta koje $!slu-!lo sa5o za dr-anje jeulje od na$ave do prodaje. Sl!an sluaj je op!san za podruje oko

(alenc!je u 4panjolskoj, dje se jeulja trad!c!onalno konzu5!ra. /!jeko5 devedeset!+ je!zraeno uzajal!"te !zvozno karaktera. #anas ono pro!zvod! otovo !sklju!vo za podruje oko(alenc!je, a c!jena pro!zvedene jeulje je nad5a"!la c!jenu d!vlje. %azloz! su 5arkent!"k! vrlo

jednostavn!@ stalna ! ujednaena kval!teta jeulje ! dostupnost t!jeko5 c!jele od!ne. (e:!napoona za d!5ljenje jeulje u Nje5akoj ! N!zoze5skoj !sto tako prefer!ra jeulju !z uzoja, rad!sl!n!+ razloa.

Oso$no s5atra5 da se pedesetak tona jeulje od!"nje 5o-e prodat! u sa5o5 Zare$uz$o vel!ko $roja restorana ! +otela, te vel!ko $roja stanovn!ka podr!jetlo5 !z neretvanskopodruja, koje $! se lako nav!klo na njez!nu potro"nju.

Glavna !zvozna tr-!"ta su, kako je kroz tekst ve: navedeno, ze5lje sjeverne 1urope, pr!jesv!+ Nje5aka ! N!zoze5ska. 'eulja se ulavno5 prera!va d!5ljenje5, tako da ju je naj$oljed!rektno prodavat! ko5pan!ja5a prera!va!5a, a ne posredn!c!5a. /renutna c!jena jeulje naeuropsko5 tr-!"tu, po stat!st!ka5a 61A0*a, europsko udru-enja pro!zvoaa r!$e, je !z5eu D*C1ura. 7!jena var!ra po pojed!n!5 ze5lja5a ;/a$l!ca C F.F>

.rancuska D.E> D.DEItalija D.9F C.9= C.9> C.>9 D.E?

8>


16/17

EKOLO9K$ !%#EK" $8"E8Z$V8OG UZGOJ! JEGULJE

ao ! kod ve:!ne drue stoarske ! akvakulturne pro!zvodnje najve:! ekolo"k! pro$le5

uzoja jeulje predstavljaju pro!zvod! 5eta$ol!z5a, !z5et ! ur!n, te ostac! nepojedene +rane.Ostac! nepojedene +rane, u o$l!ku est!ca vel!!ne od 9 µ5 ! v!"e, predstavljaju vrlo kval!tetnooransko noj!vo, te su razv!jen! te+nolo"k! postupc! za nj!+ovo !zdvajanje !z vode. O$!no se torad! rotac!on!5 f!lter!5a, koj! !zdvajaju est!ce !z vode, nakon ea se 5ater!jal su"! !l! c!jed!.0ro!zvod! 5eta$ol!z5a, pr!je sv!+ a5on!jak ! n!tr!t!, se pr!je !spu"tanja u vodotokove tret!raju$!of!lter!5a, koj! !+ $akter!jsko5 transfor5ac!jo5 prevode u ne"tetne n!trate.

Mjere za"t!te -!votno okol!"a su vrlo stroe u 1U ! op!san! tret5an! otpadn!+ vodazadovoljavaju prop!sane za+tjeve, te :e se vjerojatno uklop!t! u postoje:e +rvatske prop!se.

#E%#EK"$VE UZGOJ! U ?V!"%KOJ

- +osa+ašnji pokušaji s kritički* os)rto*

#osada"nj! poku"aj! uzoja jeulje u 2rvatskoj vezan! su za deltu Neretve.Od5a+ nakon druo svjetsko rata vel!k! +rvatsk! r!$arstven! strunjac! 4oljan ! Morov!: suplan!ral! radnju vel!k!+ launarn!+ r!$njaka na u":u Neretve. (el!ke 5el!orac!je launa za potre$e!ntenz!vne poljopr!vrede su spr!je!le razv!tak podruja delte u ovo5 pravcu. Sred!no5osa5deset!+ od!na u %oot!nu kod 0loa je zapoela !zradnja vel!ko uzajal!"ta r!$e, dje jelavna vrsta tre$ala $!t! jeulja. 0rojekt uzoja jeulje je do$!o potporu od dr-avn!+ ! znanstven!+!nst!tuc!ja, a $!o je pra:en ! 5eunarodn!5 kred!to5. Uzajal!"te je !zraeno po tal!janskojte+nolo!j!, te je poetko5 8CDD. zapoelo pro$nu pro!zvodnju. Usl!jed n!za pro$le5a, !te+nolo"k!+ ! oran!zac!jsk!+, pro!zvodnja je 8CDC. prek!nuta. Nakon pr!vat!zac!je ko5pan!je !

pored n!za poku"aja o$nova pro!zvodnje n!je uspjela, a ko5pan!ja #eltaH danas se nalaz! usteaju. /e5eljn! te+nolo"k! pro$le5 uzajal!"ta su n!ske z!5ske te5perature a5$!jentalne vode,koje znaju past! ! na > °7. 0oku"aj! do$!vanja topl!je vode !z podze5lja su ostal! na raz!n! pro$n!+$u"ot!na, koje !ako su dale o+ra$ruju:e podatke za uzoj 5orske r!$e ! jeulje, n!su usl!jednedostatka novca dovr"ene.

Od poetka plan!ranja uzajal!"ta, predv!eno je da se uzoj staklaste jeulje ! 5la!,pre$ac! na nek! od ter5aln!+ !zvora. U planu su $!l! Nov! Marof ! Il!d-a ;B!2


17/17

du$!ne !z pje"an!+ slojeva s karakter!st!ka5a vode za p!:e. Na taj na!n $! se ko5$!n!rala do$rakval!teta vode !z pl!:!+ slojeva ! v!soke te5perature vode !z du$lj!+ slojeva.

Ukol!ko se poka-e da voda ! svoj!5 ke5!jsk!5 karakter!st!ka5a pooduje uzoju jeulje, ondase 5o-e pr!5!jen!t! te+nolo!ja uzoja u protonoj vod! od tr! do osa5 !z5jena dnevno uz stalnododavanje teku:e k!s!ka ! prozra!vanje. Ovo svakako predstavlja najjeft!n!ju ! te+nolo"k!naj5anje za+tjevnu var!jantu uzoja jeulje na eoter5aln!5 !zvor!5a, jer se !nvest!c!ja u

kap!talne o$jekte svod! na sustav crpljenja ! ponovno ut!sk!vanja vode, zatvoren! o$jektuzajal!"ta ! sustav plast!n!+ $azena za uzoj ! postrojenje za !njekt!ranje k!s!ka u uzojnu vodu.I5aju:! u v!du plan!ranu pro!zvodnju od 899 tona jeulje $!t! :e potre$no !z5eu >99*D99 5= uzojn!+ $azena. Uz pretpostavljen!+ pet !z5jena vode dnevno, ovu kol!!nu :e os!uravat!$u"ot!ne kapac!teta od 899*8>9 5=+, "to zna! $are5 tr! od pr!je navedene.

8E

uzgoj jegulje

Documents