v. porezni sustav rh - efos.unios.hr · 2.dohodak od samostalne djelatnosti = privatna samostalna...

V. POREZNI SUSTAV RH

POREZNI SUSTAV

- ukupnost poreza koji funkcioniraju u određenoj

zemlji

- sve zemlje imaju različite porezne sustave (vjera,

klimatski uvjeti, stavovi, ponašanje).

Čimbenici koji utječu na porezni sustav:

- ustavno uređenje države

- centralizacija/decentralizacija poreznog sustava

- veličina teritorija

- broj stanovništva i gustoća naseljenosti

- demografska struktura

- veličina javnog sektora

- ekonomske integracije.

Zahtjevi koji se postavljaju pred suvremeni

porezni sustav:

- harmonizacija poreza

a.) unifikacija

b.) usklađivanje poreznih propisa

- neutralnost poreza; bez državnog

intervencionizma u kreiranju poreznog sustava

- smanjenje poreznog opterećenja; pronaći što

više poreznih obveznika predstavlja jedan od

oblika smanjenja poreznog opterećenja

- jednostavnost u oporezivanju

- prednost u oporezivanju potrošnje u odnosu na

oporezivanje dohotka

- pravednost u oporezivanju.

POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Porezni sustav Republike Hrvatske je pluralan što

znači da ima više poreznih oblika:

- državni

- županijski

- gradski ili općinski te

- zajednički porezi.

Načela poreznog sustava RH

- porezima opskrbiti proračun kroz novac (treba

prikupiti dostatnu količinu novca za pokrivanje

rashoda)

- porezna neutralnost

- porezni sustav mora omogućiti ravnomjernu i

pravednu raspodjelu poreznog tereta

- mora biti jednostavan i jeftin

- treba povećati privlačnost ulaganja za

inozemne investitore.

Porezna reforma (2017.) – ciljevi

smanjenje ukupnog poreznog opterećenja

poticanje konkurentnosti gospodarstva

izgradnja pravednijeg poreznog sustava

stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav koji

podrazumijeva: širenje porezne osnovice i

ukidanje nekonkurentnih rashoda

pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne

administracije: kroz smanjenje troškova vođenja

evidencije i ukidanja pojedinih obrazaca

pružanje veće pravne sigurnosti poreznim

obveznicima: kroz transparentnije i stabilnije

porezne propise te promjenu uloge Porezne

uprave (partner građanima i poduzećima).

Porezni sustav Republike Hrvatske čine

sljedeći porezi:

1.) Državni porezi

2.) Županijski porezi

3.) Gradski ili općinski porezi

4.) Zajednički porez

5.) Naknade za priređivanje igara na sreću.

DRŽAVNI POREZI

- porez na dobit

- porez na dodanu vrijednost (PDV)

- posebni porezi (trošarine).

ŽUPANIJSKI POREZI

- porez na nasljedstva i darove

- porez na cestovna i motorna vozila

- porez na plovila

- porez na automate za zabavne igre.

GRADSKI/OPĆINSKI POREZI

- prirez porezu na dohodak

- porez na potrošnju

- porez na kuće za odmor

- porez na promet nekretnina

- porez na korištenje javnih površina.

ZAJEDNIČKI POREZ

U zajednički porez spada porez na dohodak.

Raspodjela poreza na dohodak među subjektima

i funkcijama:

1.) Županijski proračun 15%

2.) Gradski/općinski proračun 52%

3.) Decentralizirane funkcije 12%

4.) Fond za izravnanje 21%.

ŽUPANIJSKI POREZI

Porez na nasljedstva i darove

Porezni obveznik

Pravna ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj naslijedi

ili primi na dar ili stekne po drugoj osnovi bez naknade

imovinu na koju se plaća porez.

Porezna osnovica

Iznos gotova novca te tržišnu vrijednost financijske

i druge imovine na dan utvrđivanja porezne obveze.

Porezna stopa

do 4% (propisuje se županijskim odlukama).

Porez na cestovna i motorna vozila

Porezni obveznik

Pravna ili fizička osoba vlasnik registriranih osobnih

automobila i motocikala.

Predmet oporezivanja

Osobni automobil do 10 godina starosti i motocikl.

Iznos poreza

Oporezuje se prema snazi motora iskazanoj u kW i

godinama starosti vozila.

Porez na plovila

Porezni obveznik

Pravna ili fizička osoba vlasnik plovila.


Plovilo prema dužini iskazanoj u metrima, s kabinom ili bez

kabine, te snazi motora iskazanoj u Kw.

Porez na automate za zabavne igre

Porezni obveznik

Pravna ili fizička osoba koje automate za zabavne igre

stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim

objektima, javnim objektima i drugima javnim prostorima.


Automati za zabavne igre.

Iznos poreza

Iznosi 100 kn mjesečno po aparatu.

GRADSKI ili OPĆINSKI POREZI

Prirez porezu na dohodak

Porezni obveznik

Obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili

uobičajeno boravište na području općine/grada koji su

propisali obvezu plaćanja prireza.

Porezna osnovica

Iznos poreza na dohodak.

Porezna stopa

1.) općina po stopi do 10%

2.) grad ispod 30 000 stanovnika po stopi do 12%

3.) grad iznad 30 000 stanovnika po stopi do 15%

4.) grad Zagreb po stopi do 30%

Grad Osijek ima stopu prireza od 13%.

Grad Varaždin ima stopu prireza od 10%.

Grad Slavonski Brod ima stopu prireza od 8%.

Grad Zagreb ima stopu prireza od 18%.

Porez na potrošnju

Porezni obveznik

Pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge.

Porezna osnovica

Prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim

objektima.

Porezna stopa

do 3% (prema odluci grada/općine).

Porez na kuće za odmor

Porezni obveznik

Pravna i fizička osoba vlasnik kuće za odmor.

Porezna osnovica

Četvorni metar korisne površine kuće za odmor.

Porezna stopa

Od 5,00 kn do 15,00 kn po četvornom metru korisne

površine.

Porez na promet nekretnina

- porez kojim se oporezuje promet nekretnina, odnosno

svako stjecanje vlasništva nekretnina

- stjecanjem nekretnine se smatra kupoprodaja, zamjena,

nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina

iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnina u postupku

likvidacije ili stečaja

- nekretninama se smatraju zemljišta (poljoprivredna,

građevinska, šume) i građevine (stambene, poslovne i

druge).

Porezni obveznik

- stjecatelj nekretnine.

Porezna osnovica

- tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja.

Porezna stopa

- 4%.

Porezna oslobođenja

- RH i jedinice lokalne samouprave i uprave, tijela državne

vlasti, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni križ

diplomatska i konzularna predstavništva.

Porez na korištenje javnih površina

Porezni obveznik

Pravna i fizička osoba koja koristi javnu površinu.


Javne površine što ih koriste pravne i fizičke osobe.

Porezna stopa

Iznos poreza propisuje općina ili grad.

U daljnjem dijelu u okviru V. Poglavlja pojašnjeni su

najvažniji i najizdašniji porezi iz poreznog sustava

Republike Hrvatske iz segmenta državnih i zajedničkih

poreza kao što su:

- porez na dohodak

- porez na dodanu vrijednost

- porez na dobit

- posebni porezi (trošarine).

POREZ NA DOHODAK

POREZ NA DOHODAK

- uz porez na promet jedan od najznačajnijih

poreznih oblika

- važan instrument fiskalne politike →

instrument politike raspodjele i politike rasta

- kompliciran porezni oblik

- prvobitno se ovaj porez zvao glavarina

- u Engleskoj je 1798.godine uveden porez na

dohodak pod nazivom Aid and Contribution Tax

za potrebe financiranja rata sa Napoleonom.

Karakteristike poreza na dohodak

- velika fin.izdašnost = porezne vlasti žele što veći

broj poreznih obveznika

- kompliciranost = vodi se računa o svakom

obvezniku

- elastičnost = kroz direktnu, lomljenu,

raščlanljenu progresiju

- djelotvoran je instrument socijalne i ekonomske

politike

- skup jer zahtijeva veliku administraciju.

Oblici poreza na dohodak

Postoje tri osnovna oblika ovog poreza:

1. Engleski oblik poreza na dohodak

2. Romanski tip poreza na dohodak

3. Germanski tip poreza na dohodak

Karakteristike primjene poreza na dohodak u Republici

Hrvatskoj

- oporezuje se neto dohodak – prije oporezivanja se

oduzmu propisani izdaci

- oporezuje se ostvareni, a ne pretpostavljeni dohodak

(isplata plaće radniku)

- dohodak se oporezuje neovisno o svrsi za koju je

utrošen i neovisno o izvorima iz kojih je ostvaren,

uvijek se oporezuje

- vodi se računa o osobi poreznog obveznika

- postoji niz poreznih olakšica i oslobođenja.

POREZ NA DOHODAK U Republici Hrvatskoj

Porezni oblik koji se odnosi na fizičke osobe po načelu

teritorijalnosti. Spada u zajedničke poreze.

POREZNI OBVEZNIK

- fizička osoba koja ostvaruje dohodak

- nasljednik za sve porezne obveze iz dohotka što ga je

ostavitelj ostvario do svoje smrti.

ŠTO JE DOHODAK?

To je razlika između primitka i izdatka za određeno

obračunsko razdoblje, po načelu gotovine

(blagajne).

IZVORI DOHOTKA

1.dohodak od nesamostalnog rada = poslodavac -radnik – plaća i mirovine

2.dohodak od samostalne djelatnosti = privatna samostalna djelatnost

3.dohodak od imovine i imovinskih prava

4.dohodak od kapitala

5.dohodak od osiguranja

6.drugi dohodak.

Opseg porezne obveze (REZIDENT/NEREZIDENT)

REZIDENT

Dohodak od nesamostalnog rada

Dohodak od samostalne djelatnosti

Dohodak od imovine i imovinskih prava

Dohodak od kapitala

Dohodak od osiguranja

Drugi dohodak,

koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu

(načelo svjetskog dohotka)

NEREZIDENT

Dohodak iz svih navedenih izvora koji

nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo

tuzemnog dohotka).

Tuzemstvo (značenje) = ova zemlja u odnosu prema

drugim zemljama u poštanskom i drugom prometu [pošiljka

za tuzemstvo], oprečno inozemstvo.

Novi porezni instituti:

GODIŠNJI DOHODAK KONAČNI DOHODAK

Dohodak od

nesamostalnog rada

(plaća i mirovine)

Dohodak od

samostalne djelatnosti

Drugi dohodak

Dohodak od imovine i

imovinskih prava

Dohodak od kapitala

Dohodak od osiguranja

Dohodak od samostalne

djelatnosti koji se oporezuje

paušalno

Drugi dohodak po osnovi

povrata doprinosa

Dohodak ostvaren po osnovi

razlike vrijednosti imovine i

visine kojima je stečena.

Porezne stope za konačni dohodak

Izvor dohotka Stopa

(%)

Dohodak od imovine ostvaren od najamnine i zakupnine 12

Dohodak od imovinskih prava 24

Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava 24

Dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine 12

Dohodak po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica 24

Dohodak od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u

kapitalu

12

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka 12

Dohodak od osiguranja 12

Dohodak po osnovi povrata doprinosa 36

Dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i sredstava

kojima je stečena

36

Dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga 36

ŠTO NE SPADA U DOHODAK?

- primici od dividendi i udjela u dobiti

- mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu

- mirovine rezidenata koje djeca ostvare nakon smrti

roditelja

- državne nagrade

- primici po posebnim propisima (potpore, naknade,

nagrade, dnevnice i otpremnine do propisanih iznosa)

- nasljedstva i darovi

- odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću

- invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja

- jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine

na temelju posebnog propisa.

Stručno osposobljavanje – neoporezivi primici

- izjednačavaju se radnici i osobe na stručnom

osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u

dijelu koji se odnosi na isplate primitka koji se ne smatraju

dohotkom od nesamostalnog rada.

- osobama na stručnom osposobljavanju moći će se isplatiti

npr.:neoporeziva božićnica, neoporezivi dar djetetu,

sistematski liječnički pregled, troškovi obrazovanja i sl.

Koji su izvori dohotka?

1. Dohodak od nesamostalnog rada

- plaća

- poduzetnička plaća

- primici članova predstavničkih i izvršnih tijela

državne vlasti i jedinica lokalne samouprave

- mirovine

- primitak po osnovi povoljnih kamata

2. Dohodak od samostalne djelatnosti

- dohodak od djelatnosti koja se obavlja na temelju

obavljanja obrta, poljoprivrede

- otuđenje ili prodaja više od 3 nekretnine u roku od 5

godina

- djelatnost od samostalnih djelatnika kao što su:

zdravstveni djelatnici, veterinari, odvjetnici, javni

bilježnici, revizori, inžinjeri, arhitekti, porezni

savjetnici, tumači

znanstvenici, književnici, izumitelji

predavačka djelatnost

samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

3. Dohodak od kapitala

- primici po osnovi kamata na sve vrste štednje po stopi od

12%

- primici od izuzimanja imovine i korištenja usluge na teret

dobiti tekućeg razdoblja

- primici od udjela u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom

kupnjom vlastitih dionica

4. Dohodak od imovine i imovinskih prava

- dohodak na temelju najma ili zakupa nekretnina ili

pokretnina

- dohodak od imovinskih prava

- dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava u

roku od 3 godine od dana nabave

- dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja

putnicima i turistima.

5. Drugi dohodak

- svi ostali privremeni dohoci koji se dobiju uz plaću,

povremeno

- nema obračuna osobnih odbitaka

- postoji samo jedna porezna stopa (24%+prirez)

- doprinos za mirovinsko osiguranje (I.stup= 7,5%, II.stup=

2,5%; na teret posloprimca)

- doprinos za zdravstveno osiguranje (7,5%; na teret

poslodavca).

DRUGI DOHODAK koji se smatra konačnim dohotkom

(oporezivo/neoporezivo)

- do iznosa 12.500,00 kn

- ukoliko porezni obveznik ostvari drugi dohodak do iznosa

od 12.500,00 kn, a uključivanje drugog dohotka bi

rezultiralo obvezom plaćanja razlike poreza po godišnjem

obračunu – za svotu drugog dohotka se povećava razred

za primjenu porezne stope od 24%.

Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak:

1. Primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne

vlasti ili jedinica lokalne i područne samouprave za rad

izvan radnog odnosa i kad po toj osnovi nisu osigurani

2. Primici članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih

društava, upravnih odbora, upravnih vijeća, članova

povjerenstava i odbora za rad izvan radnog odnosa

3. Primici sudaca porotnika koji nemaju svojstvo

djelatnika u sudu

4. Primici od autorskih naknada što su isplaćene prema Zakonu o autorskom pravu

5. Primici sportaša

6. Primici za djelatnost izvan radnog odnosa trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumača i prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka

7. Primici u naravi izvan radnog odnosa (korištenje zgrade,

prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju

kredita i sl.)

8. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i učenja

iznad 1.750,00 kn/mjesečno

9. Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje

iznad 1.750,00 kn/mjesečno - djelatnost članova

skupština i nadzornih odbora.

Autorski honorar

Predstavlja razliku između svakog pojedinačnog primitka

što se ne smatra primitkom od slobodnih zanimanja ili od

nesamostalnog rada (plaće) i propisanih izdataka.

Karakteristike:

- paušalno se oduzima trošak od 30% na bruto iznos

autorskog dohotka

- porezna stopa iznosi 24%+prirez

- doprinos za mirovinsko osiguranje (I.stup= 7,5%, II.stup=

2,5%; na teret posloprimca)

- doprinos za zdravstveno osiguranje (7,5%; na teret

poslodavca).

Što spada u autorski honorar?

1. Autorske naknade (isplaćene prema Zakonu o

autorskom pravu i srodnim pravima (uključujući i

naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje

obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost)

2. Primitke od profesionalnih djelatnosti novinara i

umjetnika koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za

obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne

uprave, porez na dohodak obračunava i obustavlja

isplatitelj primitka (u izdatke u visini 30% uključeni su i

doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema

rješenju Porezne uprave) - za umjetničku djelatnost je

30% + 25% priznavanje dodatnog paušalnog izdatka.

3. Primitke nerezidenata za obavljanje umjetničke,

artističke, zabavne, sportske, književne i likovne

djelatnosti, djelatnosti u svezi s tiskom, radiom,

televizijom i zabavnim priredbama.

Primjeri obračuna:

POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

DRUGI DOHODAK

AUTORSKI HONORAR

OSNOVNI OSOBNI ODBITAK – Porezni obveznik

Svaka osoba koja ostvaruje dohodak ima mjesečni

osnovni osobni odbitak u iznosu od 3.800,00 kn ili

neoporezivi mjesečni iznos u novcu.

3.800,00 kn = predstavlja osnovni osobni odbitak jednog

poreznog obveznika.

OSOBNI ODBITAK – Uzdržavane osobe

Uvedeno je određivanje iznosa osobnog odbitka kao

veličine koja je u međuzavisnosti s visinom neto

minimalne plaće (NMP). Osobni odbici za uzdržavane

članove obitelji i djecu se izračunavaju:

1,5 x NMP

3.120,00 -20%= 2.496,00 (zaokruženo na 2.500,00 kn).

2.500,00 = 1,0 predstavlja koeficijent za izračun svih

ostalih osobnih odbitaka uzdržavanih osoba.

OSOBNI ODBITAK FAKTOR

Mjesečna

svota

Godišnja

svota

Osnovni osobni odbitak 1,0 3.800,00 45.600,00

Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,00 21.000,00

Prvo dijete 0,7 1.750,00 21.000,00

Drugo dijete 1,0 2.500,00 30.000,00

Treće dijete 1,4 3.500,00 42.000,00

Četvrto dijete 1,9 4.750,00 57.000,00

Peto dijete (za svako daljnje

dijete progresivno uvećanje) 2,5 6.250,00 75.000,00

Invalidnost 100% 1,5 3.750,00 45.000,00

Porezni obveznik i svaki

uzdržavani član uže obitelji i

dijete, ako je propisana

invalidnost 0,4 1.000,00 12.000,00

Tablica br.1 Faktori osobnog odbitka u izračunu obračuna

poreza na dohodak

Tablica br.2 Faktori osobnog odbitka u izračunu obračuna poreza na dohodak

– ostale kategorije zaposlenika

OSNOVNI OSOBNI ODBITAK Osnovica

Porezni obveznici s prebivalištem izvan porezno potpomognutih

područja

3.800,00

Umirovljenici 3.800,00

Porezni obveznici iz I.skupine područja prema stupnju razvijenosti

prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i iz područja

Vukovara

3.800,00

Porezni obveznici iz II.skupine područja prema stupnju razvijenosti

prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH

3.800,00

Uzdržavani članovi obitelji (2018.)

bračni drug

djeca

roditelji poreznog obveznika

punoljetne osobe, ako je porezni obveznik imenovan

skrbnikom.

Do kraja 2017.godine se pod uzdržavanim članom obitelji

smatra širi krug obitelji poput: roditelja bračnog supružnika

ili preci i potomci u izravnoj liniji.

Uvjeti priznavanja osobnog odbitka za

uzdržavanog člana

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom

smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na

koje se ne plaća porez i primici koji se ne smatraju

dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kn na godišnjoj

razini (6 x iznos osnovice osobnog odbitka).

Koji se primici ne uračunavaju u god.limit od 15.000,00 kn, a

odnose se na uzdržavane osobe?

- primici prema posebnim propisima – socijalne potpore

- doplatak za djecu

- novčane potpore (rodiljne i roditeljske potpore)

- potpore za novorođenče i opremu

- obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja

- primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od

roditelja ili članova uže obitelji

- darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe u visini

stvarnih izdataka

- naknada troškova prijevoza na posao i s posla (javni prijevoz) i

naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa.

ZADATAK 1.

Izračunajte neoporezivi dio dohotka poreznog obveznika koji uzdržava dvoje djece?

3.800,00 + 2.500,00 x (0,7+1,0) = 3.800.00 + 4.250,00 = 8.050,00 kn

ZADATAK 2.

Porezni obveznik uzdržava jednog invalidnog člana uže obitelji. Izračunajte njegov dio

neoporezivog dohotka ?

3.800,00 + 2.500,00 x (0,7+0,4) = 3.800,00 + 2.750,00 = 6.550,00 kn

ZADATAK 3.

Porezni obveznik uzdržava invalidnu osobu člana uže obitelji i dvoje djece. Izračunajte njegov

dio neoporezivog dohotka ?

3.800,00 + 2.500,00 x (0,7+0,4+0,7+1,0) = 3.800,00 + 7.000,00 = 10.800,00 kn

Porezne stope Mjesečno Godišnje

24% do 17.500,00 do 210.000,00 kn

36% iznad 17.500,00 iznad 210.000,00 kn

POREZNE STOPE

Tablica br.3 Primjena poreznih stopa na porezne razrede

R.B. OPIS

IZNOS PLAĆE

a.) b.) c.)

1. BRUTO PLAĆA 8.000,00 20.000,00 30.000,00

2. DOPRINOSI IZ PLAĆE

- Mirovinski I stup 15 %

- Mirovinski II stup 5 %

1.600,00

1.200,00

400,00

4.000,00

3.000,00

1.000,00

6.000,00

4.500,00

1.500,00

3. DOHODAK (r.br.1 – r.br.2) 6.400,00 16.000,00 24.000,00

4. OSNOVNI OSOBNI ODBITAK 3.800,00 3.800,00 3.800,00

5. OSOBNI ODBITAK – uzdrž.članovi 1.750,00 1.750,00 1.750,00

6. UKUPNO OSOBNI ODBITAK 5.550,00 5.550,00 5.550,00

7. POREZNA OSNOVICA

(r.br.3 – r.br.6)

850,00 10.450,00 18.450,00

8. POREZ

24% do 17.500,00 kn

36% iznad 17.500,00 kn

204,00

204,00

-

2.508,00

2.508,00

-

4.542,00

4.200,00

342,00

9. PRIREZ (13 %) 26,52 326,04 590,46

10. UKUPNO POREZ + PRIREZ 230,52 2.834,04 5.132,46

11. UKUPNO ZA ISPLATU

(r.br.3 – r.br.10)

6.169,28 13.165,96 18.867,54

12. DOPRINOSI NA PLAĆU

- zdravstveno osiguranje 15 %

- za zapošljavanje 1,7 %

- za slučaj ozljede na radu 0,5 %

1.376,00

1.200,00

136,00

40,00

3.440,00

3.000,00

340,00

100,00

5.160,00

4.500,00

510,00

150,00

ZADATAK 4.

Porezni obveznik s prebivalištem u Osijeku uzdržava jednog člana uže obitelji te ima mjesečnu bruto

plaću koja iznosi pod: a) 8.000,00 kn, b) 20.000,00 kn i c) 30.000,00 kn. Izradite obračun i izračunajte

ukupnu poreznu obvezu poreza na dohodak.

ZADATAK 5.

Porezni obveznik s prebivalištem u Osijeku uzdržava jedno dijete koje ima invalidnost. Mjesečna bruto plaća

iznosi 12.050,00 kn. Izradite obračun i izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na dohodak!

R.B. OPIS IZNOS PLAĆE

1. BRUTO PLAĆA 12.050,00




2.410,00

1.807,50

602,50

3. DOHODAK (r.br.1 – r.br.2) 9.640,00

4. OSNOVNI OSOBNI ODBITAK 3.800,00

5. OSOBNI ODBITAK – uzdrž.članovi 2,750,00

6. UKUPNO OSOBNI ODBITAK 6.550,00

7. POREZNA OSNOVICA

(r.br.3 – r.br.6)

3.090,00

8. POREZ

24% do 17.500,00 kn

36% iznad 17.500,00 kn

741,60

741,60

-

9. PRIREZ (13 %) 96,41

10. UKUPNO POREZ + PRIREZ 838,01


(r.br.3 – r.br.10)

8.801,99





2.072,60

1.807,50

204,85

60,25

ZADATAK 6.

Porezni obveznik s prebivalištem u Osijeku uzdržava invalidnu osobu člana uže obitelji i 2.djece. Mjesečna bruto plaća

iznosi 37.250,00 kn. Izradite obračun i izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na dohodak!


1. BRUTO PLAĆA 37.250,00




7.450,00

5.587,50

1.862,50

3. DOHODAK (r.br.1 – r.br.2) 29.800,00

4. OSNOVNI OSOBNI ODBITAK 3.800,00

5. OSOBNI ODBITAK – uzdrž.članovi 7.000,00

6. UKUPNO OSOBNI ODBITAK 10.800,00

7. POREZNA OSNOVICA

(r.br.3 – r.br.6)

19.000,00

8. POREZ

24% do 17.500,00 kn

36% iznad 17.500,00 kn

4.740,00

4.200,00

540,00

9. PRIREZ (13 %) 616,20

10. UKUPNO POREZ + PRIREZ 5.356,20


(r.br.3 – r.br.10)

24.443,80





6.407,00

5.587,50

633,25

186,25


1. BRUTO DOHODAK 5.000,00


- Mirovinski I stup 7,5 %

- Mirovinski II stup 2,5 %

500,00

375,00

125,00

3. POREZNA OSNOVICA

(r.br.1 – r.br.2)

4.500,00

4. POREZ (24%) 1.080,00

5. PRIREZ (13 %) 140,40

6. UKUPNO POREZ + PRIREZ 1.280,40

7. NETO PRIMITAK

(r.br.3 – r.br.6)

3.219,60


- zdravstveno osiguranje 7,5%

375,00

9. UKUPNO FINANCIJSKO ZADUŽENJE 5.375,00

ZADATAK 7.

Član nadzornog odbora prima bruto dohodak od 5.000,00 kuna. Napravite obračun poreza na drugi dohodak

i izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na drugi dohodak.


1. BRUTO PRIMITAK 3.000,00

2. PAUŠALNI TROŠAK (30%) 900,00

3. POREZNA OSNOVICA - za doprinose

(r.br.1 – r.br.2)

2.100,00

4. DOPRINOSI za MIO I. 7,5 % 157,50

5. DOPRINOS za MIO II 2,5 % 52,50

6. Ukupno DOPRINOSI 210,00

7. Porezna osnovica

(r.br.3-r.br.6)

1.890,00

8. POREZ (24%) 453,60

9. PRIREZ (13 %) 58,97

10. UKUPNO POREZ + PRIREZ 512,57

11. NETO PRIMITAK

(r.br.1 – r.br.6– r.br.10)

2.277,43

12. Doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5%

(r.br.3. x 7,5%)

157,50

13. Ukupan trošak poslodavca 3.157,50

ZADATAK 8.

Predavač iz Osijeka je održao predavanje te je ugovorio bruto autorski honorar u iznosu od 3.000,00 kn.

Izračunajte ukupnu poreznu obvezu poreza na autorski honorar.

OPĆI POREZ NA PROMET

OPĆI POREZ NA PROMET

Porez na promet je porezni oblik kod kojeg je

porezni oblik praktički raspodijeljen na sve

stanovnike neke države i kod kojeg su

oporezivani gotovo svi akti prometa koji se

obavljaju uz naplatu.

- objekti oporezivanja primjenom poreza na

promet su: proizvodi, usluge, prava i

nekretnine.

- porez na promet je porezni oblik kojim se

oporezuju svi ili veći dio objekata

oporezivanja koji su predmet prometa

- ako se oporezuju samo neki predmeti prometa,

onda se radi o posebnim, tj.pojedinačnim

potrošnim porezima ili akcizama.

Povijest poreza na promet

- oporezivanje prometa je prisutno u starim

civilzacijama svijeta (5. stoljeće prije Krista u

Grčkoj, Egiptu, ovo oporezivanje su poznavali

Asirci, Sumeri i Babilonci)

- opći porez na promet je svoju pravu primjenu

dobiva u vrijeme Prvog svjetskog rata (sredstva

za podmirenje troškova rata), a poslije da bi se

prikupila sredstva za uklanjanje posljedica

ratnih razaranja

Pojam i karakteristike općeg poreza na promet

- najznačajniji oblik poreznog sustava

- posredni (neizravni, indirektni) porezi

- pozitivne karakteristike ovog poreza su:

jeftinoća, izdašnost, konstantnost i ugodnost

- negativna karakteristika ovog poreza je

regresivnost.

Oblici općeg poreza na promet

1. Jednofazni porez na promet

a.) Porez na promet u fazi proizvodnje

b.) Porez na promet u fazi trgovine na veliko

c.) Porez na promet u fazi trgovine na malo

2. Višefazni porez na promet

3. Svefazni porez na promet

a.) Neto svefazni porez na promet (PDV)

b.) Bruto svefazni porez na promet

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

- spada među najmlađe poreze, prvi put uveden

1967.godine u Danskoj i Brazilu, pa onda i u

ostale zemlje

- u suvremenim državama oporezivanje potrošnje

je uz oporezivanje dohotka najizdašniji porezni

izvor.

DODANA VRIJEDNOST se može definirati kao

razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih

dobara i usluge (outputa) te vrijednosti kupovina

inputa (ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge

proizvedeni.

Drugim riječima, dodana vrijednost je vrijednost

koju proizvođač dodaje inputima prije nego što

ih proda kao nove proizvode i usluge.

Prema obuhvatu porezne osnovice postoje:

1. Proizvodni oblik

2. Dohodovni oblik

3. Potrošni oblik

Svaki se oblik može zasnivati na dva načela:

načelu podrijetla i načelu odredišta.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) U

REPUBLICI HRVATSKOJ

PDV je uveden zbog:

- potrebe reformiranja cjelokupnog hrvatskog poreznog

sustava u novim gospodarskim i političkim okolnostima,

- fiskalnih zahtjeva koji se nameću suvremenom poreznom

sustavu.

POREZNA STOPA

Postoje tri stope poreza na dodanu vrijednost u RH, a to

su: 25%, 13% i 5%.

- 25% plaća se PDV na poreznu osnovicu prilikom

isporuke svih ostalih dobara i usluga, osim onih koji su

oporezivi nižim poreznim stopama:

- 13% plaća se pri sljedećim uslugama i dobrima:

a.) usluge smještaja sa ili bez doručka, polupansiona i pansiona u

hotelima ili objektima slične namjene

b.) novine i časopise koji imaju statut medija (periodika)

c.) jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla

d.) dječje sjedalice za automobile, dječja hrana za dojenčad i malu

djecu

e.) isporuka vode

f.) ulaznice za koncerte

g.) isporuka električne energije

h.) javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada

i.) urne i lijesovi

j.) sadnice i sjemenje

k.) gnojivo, pesticidi i hrana za životinje osim hrane za kućne ljubimce.

- 5% plaća se pri sljedećim uslugama i dobrima

a.) sve vrste kruha

b.) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim

nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano,

kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i

drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko

c.) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog

sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko,

srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima

d.) lijekove određene u skladu s Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova HZZO

e.) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za

ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida

propisane Pravilnikom

f.) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje

izlaze dnevno i kao opće-informativni tisak objavljuju novinarske autorske

tekstove u opsegu od najmanje 25.000 riječi u primjerku dnevnog izdanja,

osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju

g.) znanstvene časopise.

Kronologija izmjena zakonskih propisa o PDV

- od 01.08.2009.godine promijenjena je porezna stopa

poreza na dodanu vrijednost (Izmjena Zakona o porezu

na dodanu vrijednost, NN br.94/09.) Povećana je porezna

stopa sa 22% na 23%.

- od 01.05.2012.godine promijenjena je porezna stopa

poreza na dodanu vrijednost (Izmjena Zakona o porezu

na dodanu vrijednost, NN br.94/09.) Povećana je porezna

stopa sa 23% na 25%.

– Direktiva Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu PDV sa

zadnjom izmjenom Direktive Vijeća 2010/88/EU kojom se mijenja

Direktiva 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu PDV u dijelu koji se

odnosi na trajanje obveze pridržavanja minimalne standardne stope

– Direktiva Vijeća 2008/9/EZ kojom se utvrđuju detaljna pravila za

povrat PDV, predviđen u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim

obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području države članice

povrata nego u nekoj drugoj državi članici

– Trinaesta Direktiva Vijeća 86/560/EEZ o usklađivanju zakona država

članica vezano za porez na promet – postupci za povrat PDV

poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području EU.

Stope poreza na dodanu vrijednost u EU

Zemlja članica EU"Super"

snižena

stopa

Snižena

stopaOpća stopa Parking stopa Nulta stopa

Austrija 13; 10 20 13

Belgija 12, 6 21 12 DA

Bugarska 9 20

Hrvatska 13, 5 25

Cipar 9, 5 19

Češka 15; 10 21

Danska 25 DA

Estonija 9 20 DA

Finska 14; 10 24 DA

Francuska 2,1 10; 5,5 20 DA

Njemačka 7 19 DA

Grčka 13; 6 24 DA

Mađarska 18; 5 27 DA

Irska 4,8 13.5; 9 23 13,5

Italija 10; 5 22

Latvija 12 21

Litva 9; 5 21

Luksemburg 3 8 17 14

Malta 7; 5 18 DA

Nizozemska 6 21

Poljska 8; 5 23

Portugal 13; 6 23 13

Rumunjska 9; 5 19

Slovačka 10 20

Slovenija 9,5 22

Španjolska 4 10 21

Švedska 12; 6 25

UK 5 20 DA

PDV u Republici Hrvatskoj čini neto svefazni porez na

promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-

prodajnog ciklusa, ali samo na iznos dodane

vrijednosti koja je stvorena u toj fazi, a ne na

cjelokupnu vrijednost proizvodnje.

Karakteristike hrvatskog PDV-a su:

- metoda odredišta: porez se plaća u mjestu isporuke

dobara ili usluga

- kreditna metoda: porezna se obveza izračunava tako da

se od obračunatog poreza na isporuke dobara i usluga

odbije obračunati porez pri kupnji proizvoda i usluga

- potrošni tip: oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna

dobra od vrijednosti prodaje, čime se izbjegava dvostruko

oporezivanje kapitala.

Porezni obveznik

- poduzetnik pravna ili fizička osoba koja samostalno i

trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda

te koja je u prethodnoj godini ostvarila oporezive isporuke

dobara i usluga u iznosu većem od 230.000,00 kn.

- uvoznik

- izvoznik

- izdavatelj računa

- domaći poduzetnik kojem uslugu obavlja poduzetnik sa

sjedištem u inozemstvu iznimno, tijela državne vlasti, tijela

državne i lokalne samouprave, političke stranke, sindikati i

komore ako obavljaju gospodarsku i drugu djelatnost, a

neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja

neopravdanih povlastica.

Porezni obveznik (EU)

- svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku

djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

- gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili

osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne

djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom

djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne

imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

- poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela

državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju

kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem

djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga li ovlasti.

Porezna osnovica kod PDV-a

- To je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge.

- Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili

usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene

usluge, osim poreza na dodanu vrijednost.

Porezna osnovica kod PDV-a (dalje)...

Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se

naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od

kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose

subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili

usluga.

U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i

sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije,

troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili

usluga zaračunava kupcu ili primatelju.

U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog

prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku

isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca

kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje

u evidencije unosi kao prolazne stavke.

Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim

stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan.

Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije

- Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije je naknada koja se utvrđuje

temeljem za isporuke istih dobara u tuzemstvu.

- U slučaju stjecanja dobara porezna osnovica je nabavna cijena tih ili sličnih dobara ili, ako je ta

cijena nepoznata, visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke.

- U poreznu osnovicu uključuju se i trošarine što ih je stjecatelj dobara koja podliježu

trošarinama unutar Europske unije obvezan platiti ili je platio.

- Ako nakon stjecanja dobara unutar Europske unije stjecatelj dobara ostvari povrat trošarine

plaćene u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara, porezna osnovica kod

stjecanja dobara odgovarajuće će se umanjiti.

Porezna osnovica kod uvoza dobara u Europsku uniju

Poreznu osnovicu pri uvozu dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema

carinskim propisima.

Ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu pri uvozu bit će

uključeni:- porezi, carine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te

davanja koja se plaćaju pri uvozu, osim PDV-a

- sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do

prvog mjesta odredišta unutar područja države članice uvoznice, kao i oni koji nastanu pri

prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u

vrijeme nastanka oporezivog događaja.


1. isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u

tuzemstvu uz naknadu

2. na vlastitu potrošnju

3. na isporuke dobara i obavljene usluge bez naknade i s

osobnim popustom

4. na uvoz dobara u tuzemstvo

5. na usluge što ih domaćem poduzetniku obavi inozemni

poduzetnik u tuzemstvu.

Pretporez

1. iznos PDV-a iskazan na računima za isporuke dobara ili usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku

2. iznos PDV-a koji je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu

3. iznos poreza kojeg je platio domaći poduzetnik kojem je uslugu u tuzemstvu obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu.

Primjer obračuna:

• OBVEZA ZA POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

TEMELJEM KALKULACIJE

MALOPRODAJNE CIJENE

R.B. OPIS ELEMENT

KALKULACIJE

POREZ U

FAKTURI

DOBAVLJAČA

(25%)

FINANCIJSKA

OBVEZA

1. Cijena dobavljača 61.000,00 15.250,00 76.250,00

2. Ovisni troškovi nabave 4.000,00 1.000,00 5.000,00

3. NABAVNA CIJENA 65.000,00 16.250,00 81.250,00

4. Razlike u cijene 24 % 15.600,00

5. PRODAJNA CIJENA 80.600,00

6. PDV – 25 % 20.150,00

7. Prodajna cijena s PDV-om 100.750,00

Obračun obveze za porez na dodanu vrijednost (PDV) temeljem izrade kalkulacije

maloprodajne cijene (MPC)

ZADATAK 9.Kalkulacijom MPC (maloprodajna cijena) izračunajte obvezu za PDV (porez na dodanu vrijednost) za kupovinu

određene robe koja se oporezuje stopom od 25% (PDV) za određeno vremensko razdoblje, ako fakturna cijena

dobavljača iznosi 61.000,00 kn i ako su ovisni troškovi nabave 4.000,00 kn i RUC (razlika u cijeni) 24%.

OBVEZE ZA POREZ U PRODAJNOJ CIJENI 20.150,00 kn

POTRAŽIVANJA ZA PRETPOREZ 16.250,00 kn

OBVEZA ZA PDV 3.900,00 kn

ili

PDV NA RAZLIKU U CIJENI 15.600,00 * 25 = 3.900,00 kn

100

Ukupna porezna obveza iznosi 3.900,00 kn.

POREZ NA DOBIT

Porez na dobit

- porezni oblik koji je uvršten u većinu poreznih sustava

suvremenih zemalja i jedan je od značajnijih poreznih

oblika (Korperschaftsteuer, Corporation Income Tax)

- pojavom društva organiziranog gospodarskog sektora

kako oporezivati ekonomske rezultate koji proizlaze iz

gospodarske aktivnosti poduzeća financijski rezultat

poduzeća

- u primjenu je stavljen tijekom 20.stoljeća (SAD 1909.,

Njemačka 1920., Engleska 1937., Francuska

1948.godine).

Karakteristike poreza na dobit

Objekt oporezivanja predstavlja rezultat gospodarske

djelatnosti određene organizacije uređene kao društvo

prema propisanom pravnom uređenju.

- subjekti oporezivanja nisu fizičke osobe, nego određene i

specijalizirane organizacije koje postoje radi postizanja

određenog, zajedničkog cilja i ostvarivanja koristi.

- naplata ovog poreza utvrđuje se temeljem rezultata

gospodarske djelatnosti.

Razlozi za uvođenjem i opravdanje za ubiranjem

poreza na dobit:

1.) teorija ekvivalencije

2.) teorija žrtve

3.) ekonomsko-politički razlozi

4.) financijsko-politički razlozi.

POREZ NA DOBIT U RH

Porezno razdoblje je: poslovna godina (kalendarska), dio

poslovne godine ili razdoblje likvidacije.

Porezne stope

1.) 12% za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju

ostvare ukupni prihod do 3.000.000,00 kn

2.) 18% za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju

ostvare ukupni prihod iznad 3.000.000,00 kn

Porezni obveznik

1. Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske

2. Poslovna jedinica nerezidenta

3. Fizičke osobe koje imaju:

- primitke veće od 2.000.000,00 kn

- dohodak veći od 400.000,00 kn

- dugotrajnu imovinu veću od 2.000.000,00 kn

- prosječan broj zaposlenih veći od 15 djelatnika

4. Društva u stečaju.

Porezna osnovica

Predstavlja dobitak koji se izračunava kao razlika između

prihoda i rashoda, utvrđena u financijskim izvještajima.

Kao polazna veličina se uzima učinak poslovanja iskazan u

računu dobiti i gubitka te bilanci.

Taj učinak se ispravlja, povećava i smanjuje za prihode i

rashode koji se priznaju u oporezivanju.

Ukupni prihodi – ukupni rashodi = dobit ili gubitak

Što čini poreznu osnovicu?

- poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit

ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu.

- poreznu osnovicu nerezidenta čini dobit ostvarena u

tuzemstvu.

- u poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje,

promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a

porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti

imovine

Povećanje porezne osnovice

- za amortizaciju iznad propisanih stopa

- za 50% troškova reprezentacije

- za 50% troškova s vlastitim ili unajmljenim

motornim vozilima za osobni prijevoz

- za rashode od vrijednosnih usklađenja dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine, financijske imovine,

potraživanja od kupaca, rezervirnaja, nerealiziranih

tečajnih razlika, itd...

- za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i

članova društva, te zaposlenika, uključujući i pripadajući

PDV

- za skrivene isplate dobiti: manjkovi, kazne,

zatezne kamate, troškovi prisilne naplate

- za darovanja iznad propisane stope (2%)

Amortizacija

- dugotrajna imovina iznad 3.500,00 kn

- smanjen broj amortizacijskih grupa na 5 grupa:

1.) građevinski objekti: 20 godina – 5%

2.) osnovno stado, automobili: 5 godina – 20%

3.) nematerijalna imovina, oprema, mehanizacija:

4 godine – 25%

4.) računala, oprema i programi, telefoni i oprema za

računalnu mrežu: 2 godine – 50%

5.) ostalo: 10 godina – 10%

Smanjenje porezne osnovice

- za prihode od dividendi i udjela u dobiti

- za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela,

ako su bili uključeni u poreznu osnovicu

- za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su

u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u

poreznu osnovicu

- za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u

ranijim razdobljima i na koju je plaćen porez na dobit

- za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika.

Olakšice, oslobođenja i poticaji kod poreza na

dobit

- porezni obveznici na potpomognutim područjima

I.Skupina: ne plaćaju porez na dobit, moraju

zapošljavati više više od 5 djelatnika na neodređeno

vrijeme (pri čemu više od 50% mora imati prebivalište na

Potpomognutom području)

II.Skupina: oslobođenje 50% od propisane porezne stope

TROŠARINE (posebni porez, akcize)

- posebni porezi na promet, trošarine ili akcize

(Verbrauchsteuern, excise duties)

- njihovo podrijetlo se vezuje uz ¨opće davanje na

kupovine¨ koje je u antičkom Rimu poznato pod

nazivom akciza

- to su porezi kojim se oporezuje promet samo

jednog ili više istovrsnih proizvoda i pripadaju

u skupinu jednofaznih poreza na promet.

- spadaju u posredne (neizravne) poreze; plaćaju

se iz dohotka (rijetko iz imovine).

- porezni oblik kojim se oporezuje promet samo

jednog ili nekolicine istovrsnih proizvoda.

- jedan od najstarijih poreznih oblika.

- harmonizacija ovih poreza je otežana (velik broj

država ima ima različit broj).

Trošarine su javna davanja i prihod su državnog

proračuna.

Trošarinski obveznik je osoba koja je u obvezi

plaćanja trošarina, a tu spadaju:

ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta

uvoznik trošarinskih proizvoda

proizvođač trošarinskih proizvoda.

Obveza obračunavanja trošarina nastaje u onom

trenutku kada trošarinski proizvodi stignu na

teritorij Republike Hrvatske.

Trošarine se obračunavaju na:

alkohol i alkoholna pića

duhanske prerađevine

energente i električnu energiju.

Tablica br. 1 Alkohol i alkoholna pića

Tablica br.2 Duhanske prerađevine

Tablica br.3 Energenti i električna energija

Posebni porezi u Republici Hrvatskoj:

Posebni porezi na motorna vozila

Posebni porezi na kavu i bezalkoholna pića

Porez na premije osiguranja od automobilske

odgovornosti i premije kasko osiguranja

cestovnih vozila.

Zakon o posebnom porezu na motorna vozila

Posebni porez na motorna vozila plaća se u postotku od

porezne osnovice na temelju cijene motornog vozila

(tablica br.1) i postotku od porezne osnovice na temelju

cijene motornog vozila ovisno o prosječnoj emisiji

ugljičnog dioksida (CO2) izraženoj u gramima po

kilometru (tablice br.2 i 3), ovisno o vrsti goriva koje vozilo

koristi za promet, na način da se tako dobiveni iznosi

zbrajaju.

Tablica br.4

Porezna osnovica u kn %

0,00 do 100.000,00 1

100.000,01 do 150.000,00 2

150.000,01 do 200.000,00 4

200.000,01 do 250.000,00 6

250.000,01 do 300.000,00 7

300.000,01 do 350.000,00 8

350.000,01 do 400.000,00 9

400.000,01 do 450.000,00 11

450.000,01 do 500.000,00 12

500.000,01 do 14

Tablica br.5

Emisija CO2 (g/km) %

86 do 100 1,5

101 do 110 2,5

111 do 120 3,5

121 do 130 7

131 do 140 11,5

141 do 160 16

161 do 180 18

181 do 200 20

201 do 225 23

226 do 250 27

251 do 300 29

301 do 31

Tablica br.6

Emisija CO2 (g/km) %

91 do 100 1

101 do 110 2

111 do 120 3

121 do 130 6

131 do 140 10

141 do 160 14

161 do 180 16

181 do 200 18

201 do 225 21

226 do 250 23

251 do 300 27

301 do 29

Zakon o posebnom porezu na kavu i

bezalkoholna pića

Porezna osnovica za predmete oporezivanja je jedan

kilogram netomase kave i netomase kave u gotovom

proizvodu.

Tablica br.7

1. za prženu kavu u iznosu od 6,00 kuna/kg,

2.za ekstrakte, esencije i koncentrate

od kave u iznosu od20,00 kuna/kg.

Predmet oporezivanja – kava

1. pržena kava

2. ekstrakti, esencije i koncentrati od kave

3. pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na

osnovi kave

4. nadomjesci kave što sadrže kavu

5. napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte,

esencije i koncentrate od kave.

Porezna osnovica za predmete oporezivanja je jedan

hektolitar bezalkoholnog pića.

Tablica br.8

1. za bezalkoholna pića40,00

kuna/hektolitar,

2. za bezalkoholna pića240,00

kuna/hektolitar.

Predmet oporezivanja – bezalkoholna pića

1. vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim

šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane te ostala bezalkoholna

pića iz tarifne oznake KN 2202, osim voćnih sokova, voćnih nektara,

bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN

0401 do 0404 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte,

esencije i koncentrate od kave,

2. ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz tarifne oznake

KN 2204, 2205, 2206 i 2208, osim pića koja su mješavina piva i

bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 2206 s volumnim udjelom

stvarnog alkohola većim od 0,5% vol,

3. sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, osim

koncentrata i voćnih sirupa,

4. prašci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno

o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.

Zakon o porezu na premije osiguranja od

automobilske odgovornosti i premije kasko

osiguranja cestovnih vozila.

kod poreza na premije osiguranja od automobilske

odgovornosti stopa poreza iznosi 15% od ugovorene

premije

kod premije kasko osiguranja cestovnih vozila stopa

poreza iznosi 10% od ugovorene premije.

IMOVINSKI POREZI

- porez na imovinu (Vermogensteuer, Property

tax) predstavlja oblik oporezivanja kod kojeg je

predmet oporezivanja imovina

- ovaj porez se pojavio još u 3.st.pr.Krista u

Egiptu, onda u Babilonu, Grčkoj, Rimu

- spada u grupu direktnih, subjektnih poreza;

uzima u obzir osobna svojstva poreznog

obveznika.

- porez koji se zasniva na načelu plaćanja poreza

prema ekonomskoj snazi

- imovina se za potrebe oporezivanja može

definirati kao ukupnost ekonomskih dobara i

prava izraženih u novcu.

- imovina se javlja u različitim oblicima, pa zato

postoje teškoće u određivanju oporezivanja

imovinskih predmeta

- postoje: imovinski porezi u užem smislu i

imovinski porezi u širem smislu.

- u imovinske poreze u užem smislu spada porez

na imovinu

- u imovinske poreze u širem smislu spadaju porez

na nasljedstva i darove, porez na promet imovine

i porez na porast vrijednosti imovine.

Vrste poreza na imovinu

1.Realni porezi na imovinu

2.Nominalni porezi na imovinu

FISKALIZACIJA I PROMET GOTOVINOM

Fiskalizacija u prometu gotovinom predstavlja

skup mjera koju provode obveznici

fiskalizacije, kako bi se omogućio efikasan

nadzor ostvarenog prometa u gotovini.

Promet gotovinom je plaćanje za isporučena

dobra ili obavljene usluge novčanicama ili

kovanicama koje se smatraju platežnim

sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim

načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski

račun kod banaka.

Obveznikom fiskalizacije smatra se:

1. fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi

samostalne djelatnosti

2. pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom

poreza na dobit za sve djelatnosti za koje je, prema

odredbama posebnih propisa, obveznik izdavanja

računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni

obveznik za ostvarene promete u sljedećim

djelatnostima:

1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu

2. naplata cestarine

3. punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima

4. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim

prostorima

5. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu

6. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim

igrama

7. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata

8. pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja

9. vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih

papira i središnjeg registra financijskih instrumenata

10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata

(električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i

slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i

drugih pravnih osoba te

11. provođenja zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima

zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod

izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova

na recept).

Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije račun, osim

podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati

ove podatke:

1. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta)

2. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju

3. oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica,

ček, transakcijski račun, ostalo

4. jedinstveni identifikator računa i

5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.

v. porezni sustav rh - efos.unios.hr · 2.dohodak od samostalne djelatnosti = privatna samostalna...

Documents