3.3. OKVIRI ISPUNJENI ZlĐEM Okviri ispunjeni ziđem sastoje se od armiranobetonskih ili čeličnih okvira koji se naknadno ispunjavaju ziđem. Ziđe im povećava krutost i nosivost na horizontalno opterećenje. Za razliku od omeđenog ziđa, stupovi i grede okvira ispunjenog ziđem najčešće su debljine veće od debljine ziđa ispune. Ziđe ispune okvira nosi samo svoju vlastitu težinu, a vertikalna opterećenja gornjega kata preuzimaju grede okvira. Građevine izvedene od okvira sa zidnom ispunom pružaju veći otpor horizontalnim silama nego zidane građevine bez okvira, ili okvirne konstrukcije bez ispune. Tako izveden konstrukcijski element osim što ima veću krutost, ima i veće svojstvo apsorpcije (primanja) i disipacije (trošenja) energije seizmičkih sila. No, zbog veće krutosti okvir ispunjen ziđem preuzima i veće seizmičke sile. Nosivost ovih zidova ovisi o nizu čimbenika kao što su: dimenzije, kakvoća betona i armature okvira (ili čelika ako je riječ o čeličnom okviru), kakvoća i vrsta zidnih elemenata i morta, kakvoća zidanja, povezivanje zida ispune i okvira itd. Osnovni konstrukcijski sustav okvira ispunjenog ziđem pretvara se u rešetkasti. U tom sustavu stupovi okvira postaju pojasevi vertikalne rešetke, grede okvira su štapovi između pojaseva, a ziđe dobiva ulogu tlačnih dijagonala takve rešetke. Pri maloj horizontalnoj poprečnoj sili u okviru ispunjenom ziđem postoji potpuni kontakt i zajedničko djelovanje zida i okvira. U toj fazi je doprinos

ziđa ispune ukupnoj krutosti konstrukcije najveći. Kako se opterećenje povećava, oblikuje se tzv. tlačna dijagonala u zidu, te nastupa odvajanje zida od okvira u kutovima vlačne dijagonale (slika 3.10.). Krutost građevine opada s povećanjem sile i pukotina. Daljnjim povećanjem horizontalnih poprečnih sila nastavlja se odvajanje okvira i ziđa te stvaranje novih pukotina u ziđu sve do sloma ispune. U stupovima okvira tada nastaje popuštanje armature i pretvaranje sustava u mehanizam. Uzrok sloma ispune unutar okvira opterećenog horizontalnom silom (slika 3.10.), može biti: a) dosezanje vlačne čvrstoće ziđa, ili b) dosezanje posmične čvrstoće uzduž sljubnice morta. Dosezanje vlačne čvrstoće ziđa (slika 3.10. b) može uzrokovati dijagonalne pukotine preko zidnih elemenata ili slom po vertikalnim i horizontalnim sljubnicama morta, ili to može biti kombinacija tih dvaju tipova otkazivanja. Dosezanjem posmične čvrstoće uzduž sljubnice morta (slika 3.10. c), posmična pukotina gotovo prepolavlja ziđe ispune po visini. Ovime se proračunska visina stupa okvira reducira na polovicu.

Slika 3.10. Deformiranje i načini sloma okvira ispunjenog

ziđem: a) deformiranje kod punog kontakta, b) tlačna dijagonala, c) posmični slom po horizontalnoj sljubnici morta