7/25/2019 05blace

1/18

129

Uvod

Koncept regije je bio i dalje je jedan od osnovnihgeografskih naina razmatranja prirodnihi drutvenih obiljeja odreenih lokaliteta ipodruja. Ako se pri istraivanju uzimaju u obzirsva ili veina geografski relevantnih obiljejaprostora, onda se govori o idiografskom,horolokom pristupu regionalnog istraivanja.Budui da se takav model prouavanja usuvremenoj geograji smatra zastarjelim,u drugoj polovici 20. stoljea postupno searmirao prostorni pristup (Paasi, 1986.). Bez

Introduction

The concept of region was and still is one ofthe basic geographical ways for examinationof natural and social characteristics of speciclocalities and areas. If all or most of the relevantgeographic characteristics of an area are takeninto consideration during the research, thenidiographic, horologic approach to regionalexamination is being discussed. Since such modelof research is considered to be obsolete in moderngeography, in the second part of the 20thcenturyspatial approach has been gradually afrmed

PRILOG POZNAVANJU REGIONALNE STRUKTURE PRIMORSKE

HRVATSKE REGIONALIZACIJA RAVNOKOTARSKOG PROSTORA

CONTRIBUTION TO THE STUDY OF REGIONAL STRUCTUREOF LITTORAL CROATIA REGIONALIZATION OF

RAVNI KOTARI AREA

ANTE BLAE1

1Sveuilite u Zadru, Odjel za geograju / University of Zadar, Department of Geography

UDK: 911.6(497.5-3 Ravni kotari)=111=163.42Primljeno / Received: 2014-15-5 Prethodno priopenje

Preliminary communication

U radu se razmatra prostor Ravnih kotara (Primorska Hrvatska) s regionalnogeografskog stajalita. Uvodnidio sadri teoretsku raspravu o regiji i regionalizaciji, njihovim obiljejima i znaenju u suvremenim geografskimistraivanjima. U sredinjem poglavlju rada izvrena je zionomska regionalizacija Ravnih kotara koristei serezultatima postojeih regionalizacija i primjenjujui dodatne kriterije. Izdvojene su i etiri regionalne jedinicenieg reda koje ine Ravne kotare, a to su: ravnokotarsko primorje, sredinji Ravni kotari, (Raanako-karinsko)sjevernokotarsko priobalje i jugoistono kotarsko priobalje. Sve navedene cjeline poistovjeene su s dijelovimateoretske regije jezgrom, periferijom i zonom ambivalencije. U raspravi su objanjene posebnosti takvog nainaistraivanja.

Kljune rijei: granica, prostor, Ravni kotari, regija, regionalizacija

The article examines the Ravni Kotari area (Littoral Croatia) from the viewpoint of regional geography.Introductory part consist of a theoretical debate on region and regionalization, their characteristics and meaningin contemporary geographic research. Using the results of existing regionalization and applying adittionalcriteria, a physiognomic regionalization of Ravni Kotari has been performed and presented in the central partof the article. Four smaller regional units comprising Ravni Kotari were detected: Ravni Kotari Littoral, MiddleRavni Kotari, (Raanac-Karin) North Kotari Littoral and Southeast Kotari Littoral. All mentined units wereidentied with the parts of theoretical region core, pheripery and transitional zone. Finally, in disccusion,peculiarities of such research are explained.

Key words: area, border, Ravni Kotari, region, regionalization

7/25/2019 05blace

2/18

130

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

obzira na to, poznavanje prirodnogeografskih idrutvenogeografskih znaajki prostora ostajei dalje temelj primijenjenih i/ili specijaliziranihistraivanja. Pri jednostavnim odreivanjima,za regiju se katkad koriste sinonimi kao kraj,

pokrajina, podruje itd. (Holmn, 1995.),a prema deniciji Meunarodne geografskeunije iz 1992., regija je izdvojeno podrujeZemljine povrine takvih prirodnogeografskihi/ili drutvenogeografskih obiljeja koja sumeusobno povezana da prostoru daju pojavnosti svojstvenost po kojima se razlikuje od drugihpodruja (Cvitanovi,2002.). Kljuna odrednicaregija je ta da su one homogena podruja(Whittlesey, 1954.) s tim da je taj koncept biopolazite razvoja regionalne geograje uope,a oblikovan je jo u prvoj polovici 19. stoljea

djelovanjem Carla Rittera (Holmn, 1995.), ocamoderne regionalne geograje.

Ovisno o pristupu, regija se moe smatratii objektivnom stvarnou s jedne i misaonimkonstruktom ili pojmom koji nije dio stvarnogsvijeta s druge strane (Paasi, 1986.; Paasi, 2002.;Frst-Bjeli, 2007.). Rije je o tome da supojedini elementi prostora, npr. reljef, raslinje,naselja i dr., ziki vidljivi i prisutni, ali nenuno i objedinjeni u pojedine geomorfoloke,vegetacijske regije ili nodalne regije sve dokse ne provede istraivanje utemeljeno na

tim kriterijima. Regije se, dakle, u prostoruprepoznaju i njihova izdvojenost se temelji, baremna prethodnom primjeru, na zionomiji prostoraili odnosima sredinjih naselja i okolice. S drugestrane 70-ih godina prolog stoljea javile su seteorije koje regiju shvaaju kao medij drutvenogmeudjelovanja koji povezuje pojedince i grupe,a odnosi se na razliite aspekte ivota (Paasi,1986.; Gilbert, 1988.; Paasi, 2003.). Onenaglaavaju da se razvoj drutvenih odnosa nemoe promatrati bez utjecaja prostora zbogega se, uz ostalo, u anglosaksonskoj literaturi

mnogo raspravljalo o vanosti prostora i njemusrodnim pojmovima kao to su "space", "place","placeness", "locality", "locale" i sl. (Johnston,1991.; Paasi, 2002.). Takoer se aktualiziralopitanje regionalnih (lokalnih) identiteta, odnosnokako prostor utjee na oblikovanje kolektivnesvijesti stanovnitva o pripadnosti prostoru,tj. regiji u kojoj ivi, kako pojedinac percipiraprostor, koji su elementi kroz koje se identitetizraava, mijenja li se intenzitet identitetakroz vrijeme, tj. da li on nastaje i nestaje i sl.(Zelinsky, 1980.; Paasi, 1986.; Frst-Bjeli,

1998.; Norton, 2006.; Miroevi, 2011.).

(Paasi, 1986). Nevertheless, the notion of natural-geographicand socio-geographic characteristicsof an area still remains the basis for applied and/or specialised research. For simple determinationssynonims such as territory, district, area, etc. are

sometimes used (Holmn, 1995) and according tothe International Geographic Union in 1992 regionis a distinguished area on Earths surface withsuch natural-geographic and/or socio-geographiccharacteristics that are mutually interconnectedgiving an area its form and features differentfrom other areas (Cvitanovi, 2002). The mainfeature of regions is that they are homogenousareas (Whittlesey, 1954). Such concept was theinitial postulate for the development of regionalgeography and it has been formed in the rst halfof the 19thcentury by Carl Ritter (Holmn, 1995),

the father of modern regional geography.

Depending on the approach, region can beconsidered as an objective reality on one side,and a construct of notion or an idea which is notpart of the real world on the other side (Paasi,1986; Paasi, 2002; Frst-Bjeli, 2007). Namely,particular area elements, for instance relief,vegetation, settlements and others are physicallyvisible and present but not necessarily united incertain geomorphological, vegetation regions ornodal regions until research based on such criteriais conducted. Therefore regions in a given area are

recognised and their distinctivenessis based, at leastusing former example, on the area physiognomyor relations between central settlements and thesurrounding area. On the other side, during the1970s the theories which comprehended region as amedium of social interaction connecting individualsand groups in relation to different aspects of lifeappeared (Paasi, 1986; Gilbert, 1988; Paasi,2003). They emphasize that the development ofsocial relations cannot be observed without theinuence of space. Therefore, amongst other,in Anglo-Saxon literature there were numerous

debates on the importance of area and relatednotions such as "space", "place", "placeless","locality", "locale" and similar (Johnston,1991;Paasi, 2002). Furthermore, the question of regional(local) identities was actualised, that is how spaceshapes the populations collective consciousnesstowards belonging to area, i.e. region where theylive, how individuals perceives an area, which arethe elements they use to express their identity, doesthe intensity of identity change through time i. e.does it appear or disappear, etc (Zelinsky, 1980;Paasi, 1986; Frst-Bjeli, 1998; Norton, 2006;

Miroevi, 2011). In spite of the established

7/25/2019 05blace

3/18

131

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Unato razvijenoj teoretskoj podlozi, pristupregiji kao mediju meudjelovanja u drutvu nijeimao veu primjenu u praksi zbog uglavnomnerazvijene metodologije, posebno u odnosu naizuavanje tradicionalnih zionomskih regija(Vresk, 1997.).

S obzirom na to da su kriteriji koji se mogukoristiti u istraivanju regija gotovo neogranieni,postoji neogranien broj razliitih regija. Ipak,zbog praktinosti, regije se prema svojimobiljejima mogu razvrstati u etiri osnovnekategorije i to: s obzirom na veliinu teritorija,broj pojava (varijabli) koje ih odreuju, sobzirom na sadraj prostora, tj. procese i pojavei s obzirom na percepciju prostora ili iskustvo(Tab. 1.). Tako je npr. Primorska Hrvatskas obzirom na sadraj prostora zionomska

regija, po svojoj veliini (u okvirima Hrvatske)makroregija, a po broju pojava je sloenaregija. Slavonija je prema percepciji historijskaregija, prema veliini je makroregija i premabroju pojava je sistematska regija. Razmatranjeregija u posljednjoj kategoriji, s obzirom napercepciju kako je prikazano u Tablici 1., jejedno od moguih jer je rije o vrlo srodnimpojmovima i nije uvijek jasno koji su to kriterijina temelju kojih se takve regije meusobnorazlikuju. Amerika regionalnogeografska kolauglavnom poznaje samo pojam vernakularne

regije (Zelinsky, 1980.; Fellmanni dr., 2003.;Spellman, 2010.) to je posljedica specinoghistorijskogeografskog razvoja SAD-a, dok bi seza potrebe istraivanja regija u Hrvatskoj mogaorabiti pojam iskustvene regije i onda pod timnazivom, ako je potrebno, detaljnije diferenciratihistorijske ili tradicionalne regije.

Regijama je zajedniko i da svaku odnjih, bez obzira na veliinu i sadraj, ininekoliko manjih cjelina: jezgra, periferija, zonaambivalencije i granica (Hoekveld-Meijer,1990.; Claval, 1998.; Frst-Bjeli, 1998.).

Jezgra je dio regije u kojem su obiljeja kojatu regiju odreuju najizraenija, imaju najveevrijednosti. Periferija se naslanja na jezgru i tuvrijednosti pojava opadaju i osjetno su manje.U zonama ambivalencije preklapaju se utjecajimatine te jedne ili vie susjednih regija zbogega te cjeline imaju obiljeja svih navedenihregija. Granice regija rijetko su jasno odreene,uglavnom je rije o irem prijelaznom prostorugdje se isprepleu utjecaji okolnih podruja.Zbog toga se regije mogu rijetko jednoznanoodrediti i uglavnom postoji nekoliko tumaenja

prostornog obuhvata i granica iste regije.

theoretical background, approach to region as themedium for interaction in society has not had apractical application mainly due to the undevelopedmethodology especially in comparison withtraditional physiognomic regions (Vresk, 1997).

Considering almost unlimited number ofcriteria used for studying regions, there is alsounlimited number of regions. Nevertheless, dueto practical reasons, regions can be divided,according to their characteristics, into four basiccategories: considering size of the territory, numberof variables, spatial content, that is the processesand features and considering space perceptions andfeatures (Tab. 1). So, for instance, Littoral Croatiais a physiognomic region according to the spatialcontent, it is a macro-region according to its size(within Croatia) and it is a total region according

to the number of features. Slavonia is a historicalregion according to perception, it is a macro-region according to its size, and it is a total regionaccording to the number of features. However, thestudy of regions within the last category, accordingto perception as shown in Table 1, is one ofpossible, since very similar notions are in questionand it is not always obvious which criteria are usedto distinguish one such region from another. As theresult of specic historical-geographic developmentof the USA, American school of regional geographyis mostly familiar only with the term of vernacular

region (Zelinsky, 1980; Fellmann et al., 2003;Spellman, 2010). For research purposes ofregions in Croatia, the term "experience" regioncould be used and, if required, its more thoroughdifferentiation on historical or traditional regions.

One more thing regions have in common isthat all of them, regardless of size and content,are composed of several smaller segments,core, periphery, transitional zone and border(Hoekveld-Meijer, 1990; Claval, 1998; Frst-Bjeli, 1998). Core is the part of region wherethe characteristics determining that region are the

most prominent, have the highest values. Pheriperyreclines on the core and it is the area where valuesof features decline and are signicantly lower. Dueto the fact that in transitional zones the inuencesof main and one or more neighbouring regionsoverlap, such units have characteristics of all thementioned regions. Region borders are rarelydetermined; generally it is wider transition areawhere inuences of neighbouring areas intertwine.Therefore regions are seldomly homogenouslydetermined and mostly there are usually severalinterpretations of the scope and borders of the

same region.

7/25/2019 05blace

4/18

132

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Istraivanje i prepoznavanje regija je u

izravnoj vezi s regionalizacijom postupkomizdvajanja nekog podruja, najee dravnog,na vie manjih jedinica radi svrsishodnije upravei organizacije gospodarske djelatnosti i prometnepovezanosti (Cvitanovi, 2002.). Regionalizacijaje praktina primjena regionalnogeografskihspoznaja dobivenih u istraivanju i ujedno jeposebna metoda klasikacije jer ima prostornukomponentu (Claval, 1998.). Regionalizacijomprostora nastaju regije. Njome se stjeu znanjao prirodnim, drutvenim, politikim, kulturnimi drugim razlikama meu pojedinim prostornimcjelinama, a u novije vrijeme i ublaavaju te razlike,posebno na gospodarskom polju. Regionalizacijaje prisutna pri oblikovanju upravno-teritorijalnihjedinica na razini drave, a u bivem je SSSR-ubila dio dravne politike u okviru ekonomskogplaniranja. Ipak, u odnosu na pojam regije, pojamregionalizacije slabije je zastupljen u teorijskojgeografskoj literaturi vjerojatno zato to ga sevezuje ponajprije uz ekonomske znanosti.

Vrsta i tipova regionalizacija ima mnogo,a koja e se regionalizacija primijeniti ovisi otome to se istrauje i to se istraivanjem eliu prostoru postii. Pri tome izabrane varijable

Studying and identifying regions is in a direct

relationship to regionalization the procedure ofdividing a certain area, most frequently a state,into a number of smaller units due to rationalmanagement and organisation of economicactivities and transport connections (Cvitanovi,2002). Regionalization is a practical application ofregional geographic notions acquired throughoutexamination and at the same time it is a specialclassication method due to its spatial component(Claval, 1998). Briey, regionalization of an areaforms the regions. Also regionalization is used foracquiring knowledge on natural, social, political,cultural and other differences among certain spatial

units, and recently for alleviating such differences,especially in the eld of economy. Regionalizationis present during formation of administrative stateunits, and in the former SSSR it was a part of statepolicy for economic planning. However, in relationto the notion of region, regionalization is lesspresent in the theoretical geographic literature. Thereason probably lies in the fact that regionalizationis usually related to economical sciences.

There are many kinds and types of regionalizationand which of them will be used depends on whatis being investigated and what is the purpose

Tablica 1. Vrste regija prema etiri osnovna kriterijaTablica 2. Povrina i broj naselja ravnokotarskih cjelina

OSNOVNI TIPOVI REGIJA

Prema veliini teritorija S obzirom na broj pojavaS obzirom na sadraj

prostoraS obzirom na percepciju

prostora

megaregija (realm) jednostavne zionomske historijskemakroregija sloene nodalne vernakularnesupraregija sistematske (totalne) tradicionalne

regija

espace (rgion) vcu (regijeivotnog prostora)

mezoregija

subregija

mikroregija

MAIN REGION TYPES

According to size ofterritory

According to number offeatures

According to spatialcontent

According to spatialperception

Megaregion Single Physiognomic Historical

Macroregion Multiple Nodal Vernacular

Supraregion Total TraditionalRegion

Espace (rgion) vcuMesoregion

Subregion

Microregion

Izvor: izraeno prema: Cvitanovi, 2002.; Frst-Bjeli, 2007.Source: according to: Cvitanovi, 2002; Frst-Bjeli, 2007

7/25/2019 05blace

5/18

133

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

(kriteriji) trebaju biti reprezentativni pokazateljiistraivanih procesa s mogunou utvrivanjaraspona vrijednosti svake varijable da bi seustanovila homogenost/heterogenost prostora(Claval, 1998.). Osnovni tipovi regionalizacija

razlikuju se prema broju koritenih varijablipa tako postoje regionalizacije na temelju jednevarijable, regionalizacije na temelju dviju varijablii regionalizacije na temelju vie (n) varijabli.Primjenom takvih postupaka mogu se izdvojiti(analogno podacima u Tab. 1.) jednostavne,sloene i sistematske regije.

U Hrvatskoj se teoretski i praktino regijamai regionalizacijama najvie bavio Veljko Rogikoji je 1960-ih i 1980-ih izvrio prvo zionomskui funkcionalnu, a potom uvjetno-homogenu inodalno-funkcionalnu regionalizaciju Hrvatske.

Fizionomska i kasnija uvjetno-homogenaregionalizacija proistjeu iz zionomskih obiljejaprostora koji se temelje na prirodnogeografskimznaajkama i historijskogeografskom razvojupovezanom s oblikovanjem naselja i nainimakoritenja zemljita (Rogi, 1962.; Rogi,1983.). Funkcionalna i nodalno-funkcionalnaregionalizacija ne vrednuju vidljive znaajkeprostora nego prouavaju "nevidljive"hijerarhijske odnose izmeu sredinjih naseljai okolice i njihov meusobni utjecaj (Rogi,1962.; Rogi, 1984.). Uzimajui u obzir itavu

Hrvatsku, zionomska obiljeja njezina teritorijanisu se u proteklih 30 godina, koliko je prolood uspostave uvjetno-homogene regionalizacije,znatnije izmijenila, ali funkcije i znaenja pojedinihnaselja jesu. Zbog toga je svojevrsnu nadopununodalno-funkcionalne regionalizacije izvrio D.Maga (2013.) analiziravi suvremene znaajkesredinjih naselja u kontekstu opih geografskihobiljeja Hrvatske. Druge regionalizacije teritorijaRepublike Hrvatske su ili uzele u obzir jednuskupinu srodnih kriterija, npr. pri geomorfolokojregionalizaciji Hrvatski (Bognar, 2001.),ili su se usmjerile na manje prostorne cjelinekao to su Turopolje (Frst-Bjeli, 1998.;Frst-Bjeli, 2012.), Dalmacija (Miroevi,2011.) i Dalmatinska zagora (Vukosav, 2012.)prouavajui ih kao iskustvene regije i razvojidentiteta stanovnitva koje u tim regijama ivi.

Ravni kotari, dio Primorske Hrvatske, zasada nisi bili objekt zasebnoga geografskogistraivanja. Pojedine geografske znaajke Ravnihkotara opisane su u estoj knjizi Geograja SRHrvatske (1974.) kao dijelu sjeverne Dalmacijei zadarske regije, a najcjelovitije je, za sada,obiljeja ravnokotarskog prostora u svojem djelu

of regionalization. Hence selected variables(criteria) should be representative indicators ofthe researched processes with the possibility fordetermining a value range for every variable inorder to dene homogeneity/heterogeneity of anarea (Claval, 1998). Basic regionalization typesdiffer according to the number of used variables sothere are regionalizations based on one variable,regionalizations based on two variables andregionalizations based on multiple (n) variables. Byapplication of such procedures a single, multipleand total regions can be determined (in accordancewith the data in Tab. 1).

Veljko Rogi was the most involved researcherin theoretical and practical study of regions inCroatia. During 1960s and 1980s he performedphysiognomic and functional and later uniform

and nodal-functional regionalization of Croatia.Physiognomic and subsequently uniformregionalizations are the result of physiognomicfeatures of an area based on natural-geographicfeatures and historical-geographic development inrelationto settlement formation and land use types(Rogi, 1962; Rogi, 1983). Functional and nodal-functional types of regionalization do not assessvisible elements of space but rather study "invisible",hierarchical relations between central settlementsand the surrounding area and their mutual inuences(Rogi, 1962; Rogi, 1984). During the last 30

years, since the uniform regionalization of Croatiawas done, physiognomic features of its territoryhave not changed signicantly but the functionsof certain settlements have. Because of that, D.Maga (2013) complemented nodal-functionalregionalization by analysing contemporary featuresof central settlements within the context of generalgeographical characteristics of Croatia. Other typesof regionalization of Croatian territory have takeninto consideration one group of similar criteria,for example geomorphological regionalization ofCroatia (Bognar, 2001) or they focused on smallerspatial units such as Turopolje (Frst-Bjeli,1998; Frst-Bjeli, 2012), Dalmatia (Miroevi,2011) and Dalmatian Zagora (Vukosav,2012) andhave researched them as vernacular regions anddevelopment of population identities.

Ravni Kotari, part of Littoral Croatia has not sofar been the object of individual geographic research.Certain geographic features of Ravni Kotari weredescribed in the sixth book Geography of SR ofCroatia (1974) as part of the Northern Dalmatiaand Zadar region and until now, the most detaileddescription of the Ravni Kotari area was providedby D. Maga (2013) in his book Geography of

7/25/2019 05blace

6/18

134

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Geograja Hrvatske obradio D. Maga (2013.).Recentno izdanje o potencijalnima drutveno-gospodarskog razvitka Zadarske upanije (2014.)s ukupno 16 radova neposredno razmatra iprostor Ravnih kotara, meu njima i onaj autora

J. Fariia i T. Marelia o prirodnogeografskimobiljejima Zadarske upanije. Nekolikoobjavljenih zbornika radova posveeno jepojedinim veim ravnokotarskim naseljima, aunutar njih se esto nalaze i radovi geografsketematike. Tako su se u dvosveanom zbornikuBenkovaki kraj kroz vjekove(1987.; 1988.) dvaautora bavila geografskim obiljejima sredinjegdijela Ravnih kotara odnosno benkovakimkrajem. A. Kalogjera je istraio obiljejaprirodne osnove i demografske znaajke, a L.Kos historijskogeografski razvoj i problematiku

razgranienja Ravnih kotara i Bukovice. Oosnovnim geografskim obiljejima biogradskemikroregije rad je napisao D. Maga (1990.),koji je ujedno i autor nekoliko drugih djela ukojima su, uglavnom na razini mikrocjelina ilinaselja, istraeni Ravni kotari (Skradin i njegovkraj 1991.; Nadin, 1995b; Privlaka, 2000.; CrnoVrilo, 2009.). Tu spadaju i njegove monograjeo historijskogeografskom razvoju Nina (1995a)i ona u kojoj su temeljito obraene geografskeznaajke naselja Vinjerac (1999.). U pojedinimse navedenim radovima o regionalizaciji itaveHrvatske ili njezinih dijelova navode i Ravni

kotari o emu e vie rijei biti u nastavku.

Hipoteze i ciljevi rada

Hipoteze na kojima se temeljilo istraivanje su:

1. Ravni kotari su zionomska (sub)regijaPrimorske Hrvatske,

2. Kao i druge regije, i Ravni kotari imaju jezgru,periferiju i zonu ambivalencije,

3. Zbog geografske naravi regija, neki e rezultati

i dalje ostati vieznani.

Cilj ovoga rada je izvriti regionalizacijuravnokotarskog podruja i utvrditi, koliko to budemogue, gdje su granice ravnokotarskog prostora.Dobiveni rezultati nee biti svrha sami sebi negomogu posluiti kao podloga daljnjim geografskimistraivanjima Ravnih kotara, prostornomplaniranju ili dati smjernice za regionalizacijudrugih dijelova Hrvatske.

Croatia. Recent publication on potentials of socialand economic development of Zadar County (2014)with total of 16 papers also directly investigates theRavni Kotari area. Among other papers there is oneby J. Farii and T. Mareli on natural-geographicfeatures of the Zadar County. Several publishedproceedings are focused on certain larger RavniKotari settlements and they often contain papersdiscussing geographic topics. So in two volumesof Benkovac Area through Ages(1987, 1988) twoauthors investigated the geographical features ofMiddle part of Ravni Kotari, that is the Benkovacarea. A. Kalogjera studied natural and demographicfeatures and L. Kos historical-geographicdevelopment and the issue of demarcation of RavniKotari and Bukovica. D. Maga (1990) wrote onbasic geographic features of Biograd microregion.

He is also the author of several other papers inwhich Ravni Kotari were mainly examined atthe micro-region or settlement level (Skradin andits region 1991; Nadin, 1995b, Privlaka, 2000;Crno Vrilo, 2009). Furthermore, his monographson historical-geographic development of Nin(1995a) and the one in which he gave a thoroughdescription of geographic features of Vinjeracsettlement (1999) can be included. Certain papersdealing with regionalization of entire Croatia or itsparts in which Ravni Kotari are mentioned will bediscussed later in this article.

Hypotheses and aims

The following are the hypotheses on which thisresearch was based:

1. Ravni Kotari is a uniform (sub) region ofLittoral Croatia,

2. The same as other regions, Ravni Kotari has acore, periphery and transitional zone,

3. Due to geographic nature of regions some resultswill continue to remain multi-valued.

The aim of this paper is to performregionalization of the Ravni Kotari area and todetemine, as precisley as possible, the borders of theRavni Kotari area. The obtained results will not bean end in itselves but they can serve as the basisforfuture geographic research onthe Ravni Kotari,spatial planing and can provide future guidelinessfor regionalization of other parts of Croatia.

7/25/2019 05blace

7/18

135

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Regionalizacija ravnokotarskog prostora rezultati i rasprava

U ovom je poglavlju na temelju dosadanjihspoznaja, provedene kartografske regionalizacije

i primjene dodatnih varijabli obavljenorazgranienje Ravnih kotara prema okolnimzionomskim cjelinama.1 U analizi sukoritena prethodna drutvenogeografska iregionalnogeografska istraivanja koja su proveliL. Kos (1987.) i D. Maga (2013.), rezultatizionomske i uvjetno-homogene regionalizacijeHrvatske koju je izvrio V. Rogi (1961.; 1983.),spoznaje o geomorfolokoj regionalizacijeHrvatske A. Bognara (2001.) i podaci izProstornog plana Zadarske upanije (2006.) ukojem su navedene osnovne prirodne i drutvene

znaajke ravnokotarskog prostora. Ti su autorimanje ili vie detaljno, ovisno o objektu i svrsiistraivanja, ralanili prostor Primorske Hrvatskei izdvojili Ravne kotare kao prirodnu (uvjetno-homogenu ili zionomsku) regiju koristei pritome uglavnom zikogeografske, a u manjojmjeri historijskogeografske kriterije. Ravni kotarinisu vernakularna, historijska ili tradicionalnaregija zbog ega je moebitno anketiranjelokalnog stanovnitva iskljueno kao metodaistraivanja.2Takoer je oigledno da je prostorniobuhvat Ravnih kotara kod navedenih istraivaarazliit zbog ega su, radi preglednosti i analize,u raunalnom programu ArcMap 10.1 izraenislojevi sa est prikaza ravnokotarskog prostora(Sl. 1.). Takva metoda regionalizacije pogodna jeu sluaju koritenja vie varijabli u istraivanjukoje se mogu kartografski prikazati, preklopiti iobjedinjeno razmotriti (Claval, 1998.) kao to jei ovaj primjer.3 U najirem smislu, Ravni kotarizauzimaju kopneni dio sredinjeg dijela PrimorskeHrvatske, od otoka Vira na sjeverozapadu do uarijeke Krke na jugoistoku, a prema sjeveroistoku(unutranjosti) do Bukovice.4Manje cjeline koje

Regionalization of the Ravni Kotari area resultsand discussion

This chapter provides a delimitation of RavniKotari from the surrounding uniform units, based

on present knowledge, performed cartographicregionalization and the application of additionalvariables.1Previous socio-geographic and regionalgeographic research by L. Kos (1987) and D.Maga (2013), resulted in physiognomic anduniform regionalization of Croatia by V. Rogi(1961; 1983). The notions on geomorphologicalregionalization of Croatia by A. Bognar (2001) andthe data from the Spatial Plan of Zadar County(2006) which lists the main natural and socialfeatures of Ravni Kotari, were used in the analysis.These authors, with more or less detail depending

on the object or the purpose of the research,divided the Littoral Croatia area and singled outRavni Kotari as natural (uniform or physiognomic)region. Throughout the process they used mainlynatural-geographic and, to a lesser extent, historical-geographic criteria. Therefore, Ravni Kotari is nota vernacular, historical or traditional region, andthus a potential survey of local population has beenexcluded as a research method.2Also, it is obviousthat the surface of Ravni Kotari is different forthe mentioned researchers, so for the purpose ofcomprehensibility and analyses the layers with sixdifferent representations of Ravni Kotari area were

done (Fig. 1) using a computer programme ArcMap10.1. Such regionalization method is suitable incase of multiple variable usage in a study which canbe cartographically represented, overlapped andafter merging investigated (Claval, 1998), as is thecase in this example.3In a wider sense Ravni Kotaricomprise continental part of the Middle part ofLittoral Croatia from Vir Island on the North-Westto the Krka River mouth on the South East andtowards the North-East (interior) to Bukovica.4Smaller units comprising the Ravni Kotari area, that

1Metodologija nije posebno izdvojena nego je obraena uglavnom poglavlju.2 Ipak, vjerojatno bi bilo pogreno zanemariti postojanjeravnokotarskog subregionalnog identiteta u okvirimadalmatinskoga regionalnog identiteta (usp. Miroevi,2011.), ali bi njegovo istraivanje onda bila zadaa zasebnestudije, a ne ovoga rada. Pretpostavka je da bi rezultatitoga istraivanja pokazali znatno manji prostorni obuhvatiskustvene regije Ravni kotari nego istoimene zionomskeregije.3 Slinom metodologijom s kartografskim prikazompojedinih pojava i naknadnom regionalizacijom koristilisu se B. Frst-Bjeli (1996.; 2012.) i B. Vukosav (2012.).4 Istovjetni prostorni obuhvat Kotara odredio je F. Fritz(1978.) s obzirom na njihove hidrogeoloke znaajke.

1Methodology is not separated but it is included in the mainchapter.2 However, it would be probably incorrect to overlookthe existence of the Ravni Kotari subregional identitywithin the limits of Dalmatian regional identity (accordingto Miroevi, 2011), but its research would then be theobjective of a separate study and not of this paper. Theassumption is that the results of such research would indicatesignicantly smaller area of vernacular region Ravni Kotarithan the uniform region of the same name.3 Similar methodology with cartographic presentation ofcertain features was used by B. Frst-Bjeli (1996; 2012) andB. Vukosav (2012).4 Considering its hydrogeological features completely thesame area was determined by F. Fritz (1978).

7/25/2019 05blace

8/18

136

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

ine ravnokotarski prostor, odnosno regionalnejedinice nieg reda su zadarsko-biogradskopriobalje, prostor vezan za Velebitski kanal isredinji Ravni kotari (Rogi, 1983.; Prostorniplan Zadarske upanije, 2006.; Maga, 2013.).

Osim tih, postoje i druge, starije prostornediferencijacije Ravnih kotara. Tako I. Rubi(1956.; 1964.) razlikuje Kotare u uem smislu ikopneno primorje. Kotare u uem smislu inili suDonji ili Niski, Srednji te Gornji ili Visoki Kotariizdvojeni na temelju (nedovoljno odreenog)hipsometrijskog kriterija, a primorje tri cjeline:Sjeverno, Ninsko i Zadarsko-biogradsko koji seopet ralanjuju na prostorne jedinice jo niegreda. M. Friganovi (1962.) je na podruju Ravnihkotara izdvojio jugoistoni i sjeverozapadnidio s tom razlikom da su jugoistoni Kotari

geomorfoloki vie istaknuti od sjeverozapadnih.Razdiobe Kotara tih dvaju autora oslanjale su sena mali broj nejasno odreenih zikogeografskihkriterija (uglavnom geomorfolokih), bezpriloenih kartografskih prikaza, pa su u odnosuna kasnije provedene regionalizacije manje tone inee se uzeti u razmatranje.

Zadarsko-biogradsko priobalje iliravnokotarsko primorje, a tradicionalno gledanoprostor Niskih kotara (Maga,2013.), je priobalnipojas Ravnih kotara od naselja Privlake nasjeverozapadu do Vranskog jezera na jugoistoku.

Prema svojim geomorfolokim znaajkama,priobalje je slino zaobalju zbog ega je njegovoizdvajanje oteano (ne postoji izraeni orografskiniz koji razgraniava priobalje i zaobalje), arazlike u klimatsko-vegetacijskim znaajkamasu donekle prisutnije. Priobalje s pravomsredozemnom klimom (Csa prema Kppenovojklimatskoj klasikaciji) je eumediteranskopodruje izvornih, a danas degradiranih zajednicahrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis), a zaobaljeobiljeava umjereno topla vlana klima s vruimljetima (Cfa) te ograniene umske povrine hrastamedunca i bijelog graba (Querco-Carpinetumorientalis) (egota, Filipi,1996.; Trinajsti,2011.). No zato su funkcionalne i gospodarskerazlike puno naglaenije. Priobalje je gospodarskinajrazvijeniji dio Zadarske upanije s najveimbrojem stanovnika podruje zadarske urbaneregije (Maga, 2013.), koje ujedno i zbogsvojega prometnogeografskog poloaja djelujekao vorite priobalja, zaobalja, i otoka (Pejdo,2012.).

Juni, tj. jugoistoni dio Velebitskog kanalaili Raanako-karinsko sjevernokotarskopriobalje (Maga, 2013.) se danas uglavnom

is regional units of lower rang, are Zadar-BiogradLittoral, the area surrounding Velebit Channel andthe Middle Ravni Kotari (Rogi,1983; Prostorniplan Zadarske upanije, 2006; Maga, 2013).Apart from these, there are other, older spatial

differentiations of Ravni Kotari. So, I. Rubi (1956;1964) distinguishes Kotari in the narrow senseand the continental littoral. Kotari in the narrowsense were comprised of Donji or Lower, Middleand Upper or High Kotari determined on the basisof (insufcently dened) hypsometric criteria andLittoral comprised of three units: Northern, Ninand Zadar-Biograd which were yet again dividedinto spatial units of lower rang. M. Friganovi(1962) divided Ravni Kotari into the South-Easternand the North-Western part with South-EasternKotari being geomorphologically more prominent

than the Nort-Western ones. The divisions ofRavni Kotari by these two authors were based ona small number of imprecisely determined natural-geographic criteria (mainly geomorphological),without cartographical illustrations. In comparisonto later regionalizations these are less accurate andwill not be taken into consideration.

Zadar-Biograd Littoral or Ravni Kotari Littoral,and tradittionally the Low Kotari area (Maga,2013) is the littoral zone of Ravni Kotari fromPrivlaka settlement on the North-West to the VranaLake on the South-East. Since geomorphological

characteristics of Ravni Kotari Littoral are similarto the hinterland, it is difcult to distinguish them(there is no distinct orographic line demarcatinglittoral and hinterland), while differences inclimatic and vegetation features are, to a certainextent, more present. Littoral with the properMediterranean climate (Csa according to Kppenclimate clasication) is an eumeditterranean area ofauthentic and nowadays degraded communities ofholm oak (Orno-Quercetum ilicis) and in hinterlandmoderate warm climate with hot summers (Cfa)prevails with limited woods of downy oak andwhite hornbeam (Querco-Carpinetum orientalis)(egota, Filipi, 1996; Trinajsti, 2011).However, functional and economic differences arefar more pronounced. Littoral is economically themost developed part of Zadar County with thehighest population number Zadar urban regionarea (Maga,2013). Moreover, due to its transportposition it functions as littoral, hinterland andislands hub (Pejdo, 2012).

The Southern, i.e. South-Eastern part ofthe Velebit Channel or Raanac-Karin NorthKotari Littoral (Maga, 2013) can nowadaysbe mostly identied within the area of three

7/25/2019 05blace

9/18

137

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

moe poistovjetiti s prostorom triju jedinicalokalne samouprave opinama Novigrad,Posedarje i Raanac, koje se prostiru zapadnoi sjeverozapadno od Novigradskog i Karinskogmora. Razlike u prirodnogeografskim

znaajkama izmeu toga podruja i sredinjihKotara su izraenije nego izmeu sredinjihKotara i ravnokotarskog primorja, a odnosese na razvijeniju morfologiju reljefnih oblika,izraenije strujanje zraka (udari bure sujai), vie degradiranim raslinjem i manjimudjelom obradivog zemljita na podrujusjevernokotarskog priobalja.

Sredinji Ravni kotari ili ravnokotarskozaobalje ili Ravni kotari u uem smislu zauzimajusredinji prostor izmeu primorskog pojasa iBukovice, uglavnom do 200 m nadmorske visine.

Nizinska obiljeja Ravnih kotara upotpunjujeizmjena vapnenako-dolomitnih uzvisina iinih udolina dinarskog pravca pruanja to jevizualna odrednica itavog kraja. Reljefni obliciuzvisina i udolina uglavnom se podudaraju sgeolokim strukturama nizom antiklinalai sinklinala razliitih kutova nagiba slojevai mjestimino sekundarno boranim (Suri,2009.). No naknadnim tektonskim pokretimai diferenciranom erozijom i korozijomnekadanje zone taloenja sedimenatamjestimino su izdignute, a karbonatne

jezgre antiklinala zaravnjene ili udubljene(Farii, Mareli, 2014.). U tom je sluajurije o inverznom reljefu s inim uzvisinamai plitkim vapnenakim udubinama. Vei dioravnokotarskog terena izgraen je od propusnihkrednih vapnenaca i vapnenakih brea idjelomino propusnih dolomita i laporovitihvapnenaca, a manji dio od nepropusnih klastita(Fritz, 1978.). Ukupne povrine klastinihsedimenata, tj. inih naslaga srednjeg i gornjegeocena (E

2,3) sainjenih od lapora, pjeenjaka

i konglomerata te kvartarnih naslaga su oko270 km2 (Fritz, 1978.). S obzirom na takvugeoloku podlogu, klimatsko-vegetacijskaobiljeja i antropogeni utjecaj, nekoliko je vrstatala raireno u sredinjim Ravnim kotarima.Meu najzastupljenija spadaju rigolana,duboko obraena tla vinograda, njiva i oranica,potom rendzina humusna akumulativna tlarazvijena na supstratima lapora, dolomita ivapnenca, crnice i smea tla na dolomitimate movarna glejna tla uz poplavne zoneVranskog jezera i drugih povremenih vodotokana prostoru Kotara (Husnjak, osi, 2010.).Rairenosti tih tala, njihova plodnost i svojstvo

local administration units Novigrad, Posedarjeand Raanac Municipalities, situated West andNorth-West from Novigrad and Karin Sea. Thedifferences in natural-geographic features betweenthe mentioned area and the Middle Kotari are more

prominent then between the Middle Kotari andRavni Kotari Littoral, and refer to the developedmorphology of relief forms, more pronouncedair circulation (Bora wind blows stronger), moredegraded vegetation and smaller portion ofcultivated land in the North Kotari Littoral.

Middle Ravni Kotari or Ravni Kotari hinterlandor Ravni Kotari in narrow sense comprises middlearea between the littoral belt and Bukovica, mainlyup to 200 meters of altitude. The Ravni Kotarilowland features are rounded up with the exchangeof limestone-dolomite hills and ysch valleysrepresenting important visual determination of theentire area. Relief formations of hills and valleysmainly coincide with geological structures seriesof anticlines and synclines with different layerangles and occasionally secondary folded (Suri,2009). However, by secondary tectonic movementsand differentiated erosion and corrosion, formersedimentation zones have occasionally been liftedand carbonate anticline cores were levelled orconcaved (Farii, Mareli, 2014). In that case, itis an example of inverse relief with ysch elevationsand shallow limestone depressions. Larger portion

of the Ravni Kotari area is composed of waterpermeable Cretaceous limestone and limestonebreccia and partially permeable dolomites andmarl limestone, and the smaller part is composedof watertight clastite (Fritz, 1978). The total areaof classical sediments i.e. ysch depositions fromMiddle and Upper Eocene (E

2,3) composed of marl,

sandstone and conglomerates is around 270 km2(Fritz, 1978). Considering such geological base,climate-vegetation features and anthropogenicinuence, there are several soil typs in Ravni Kotari.Among the most present soil types are rigosol,extensivlly cultivated soil in vineyards, elds andplough elds, followed by humus accumulation soilsdeveloped on marl substratum of dolomites andlimestones, calcomelanson and calcocambisol andeugley along ooded zones of the Vrana Lake andother occasional water courses in Kotari (Husnjak,osi,2010). Due to the distribution of these soils,their fertility, and ability to accumulate surfacewaters, Ravni Kotari are beside the Neretva Valleythe most signicant agricultural region in LittoralCroatia. In relation to the bordering Bukovicaand Velebit regions, apart from agriculture, thesecond most signicant and enduring way of

7/25/2019 05blace

10/18

138

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Slika 1. Prostorni obuhvat i ralamba Ravnih kotara prema: a) A. Bognaru, 2001.; b) V. Rogiu, 1961.; c) V.Rogiu, 1983.; d) L. Kosu, 1987.; e) Prostornom planu Zadarske upanije, 2006.; f) D. Magau, 2013.Izvor: izraeno prema: Rogi1961.; Rogi, 1983.; Kos, 1987.; Bognar, 2001.; Prostorni plan Zadarske upanije, 2006.; Maga, 2013.

Figure 1 Area and division of Ravni Kotari according to: a) A. Bognar, 2001; b) V. Rogi, 1961.; c) V. Rogiu, 1983;d) L. Kosu, 1987; e) Spatial Plan of Zadar County, 2006; f) D. Maga, 2013

Source: made according to: Rogi1961; Rogi, 1983; Kos, 1987; Bognar, 2001; Prostorni plan Zadarske upanije, 2006; Maga, 2013

7/25/2019 05blace

11/18

139

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

da akumuliraju oborinske vode omoguilisu Ravnim kotarima da postanu, uz dolinuNeretve, najizrazitiji agrarni kraj PrimorskeHrvatske. Uz poljodjelstvo, drugi najvanijii najdugotrajniji nain koritenja prirodnih

resursa Ravnih kotara, posebno vapnenakihuzvisina, u komplementarnosti sa susjednomBukovicom i nedalekim Velebitom je bilopanjako stoarstvo u vidu transhumance(Markovi,2003.).

Gledano opet kao cjelina, granice Ravnihkotara su prema sjeveru i zapadu jasno izdvojenezbog morske obale, a razmjerno utvrene i premasjeveroistoku zbog izraene krke morfologijebukovikog pobra i sjevernodalmatinskezaravni. Jugoistona granica prema Prokljanskomjezeru i donjem toku rijeke Krke je neodreena,odnosno nekoliko je varijanti iste (Sl. 1.).Razlog tomu su razlike u prirodnogeografskimznaajkama i historijskogeografskom razvojutoga zapadnog ibenskog, odnosno ibensko-murterskog priobalja, u odnosu na sredinjeRavne kotare i zadarsko-biogradsko primorje.Prirodnogeografske razlike odnose se na manjiudio obradivog zemljita kao posljedica manjihpovrina pod iem i deluvijem, dok je to uhistorijskogeografskom smislu bilo funkcionalnovezivanje kraja za ibenik u prolosti u odnosuna Zadar koji je tu funkciju obavljao za glavninu

Ravnih kotara. injenica da su Ravni kotari regijapodrazumijeva da su granice takvih podrujarijetko jasno odreene i da je uglavnom rije oirem prijelaznom prostoru. Osim granica, regijukao to je i u uvodu navedeno, ini nekolikomanjih cjelina; jezgra, rubno podruje/periferijai zona ambivalencije. Uz navedeno, te obavljenukartografsku regionalizaciju, o prostornomobuhvatu Ravnih kotara moe se zakljuiti:jezgra Ravnih kotara moe se poistovjetiti spodrujem ravnokotarskog zaobalja (sredinjiKotari), a rubno podruje s ravnokotarskim

primorjem. Raanako-karinsko i ibensko-murtersko priobalje spadaju u zone ambivalencijeto znai da ih se moe smatrati dijelom Ravnihkotara, ali i drugih cjelina, ovisno o tome kojise kriteriji primjenjuju u regionalizaciji i uz kojurazinu homogenosti. Posebno se ovo donosi naibensko-murtersko priobalje ija je pripadnostravnokotarskom prostoru uvjetna. Primjenadodatnih varijabli pri regionalizaciji kao to sunadmorska visina, litoloka i pedoloka podloganisu dale konstruktivne rezultate zbog egase od njih odustalo, a prve dvije su ionako ve

bile ukljuene u geomorfoloku regionalizaciju

natural resource usage in Ravni Kotari, especiallyon limestone elevations, was transhumance pasturecattle breading (Markovi,2003).

If observed as a whole, the coastline denes a

clear border of Ravni Kotari towards the North andWest. Owing to the expressed karst morphology ofBukovica hills and North Dalmatian plateau, theborders are also mostly dened towards the North-East. The South-East border towards Prokljan Lakeand the lower Krka River is not determined, i. e.there are several variances of the same border (Fig.1). The reasons for this are the differences in natural-geographic features and historical-geographicdevelopment of Western ibenik, namely ibenik-Murter Littoral, in comparison to the MiddleKotari and the Zadar-Biograd Littoral. Natural-geographic differences refer to a smaller portion ofcultivated land as a consequence of smaller ycshand diluvium areas, while in historical-geographicterms this region was functionally more related toibenik in comparison to Zadar which performedthe same function for the major part of the RavniKotari area. Also, the fact that Ravni Kotari is aregion implies that the borders of such areas arerarely strictly determined, and predominantly it isa wider transition area. Apart from the borders,as it is mentioned in the introduction, a region iscomposed of several smaller units; a core, peripheryand a transitional zone. Along with all that was

previously mentioned and after a cartographicanalysis, it can be concluded that: Ravni Kotaricore can be identied with the area of Ravni Kotarihinterland (Middle Kotari), whilst the peripheryarea can be identied with the Ravni Kotari Littoral.Raanac-Karin and ibenik-Murter Littoral aresituated within an ambivalence zone meaning theycan be considered part of Ravni Kotari togetherwith other units, depending on criteria applied forregionalization and the level of homogeneity. Thisespecially refers to ibenik-Murter Littoral sinceit can be only conditionally considered part of

Ravni Kotari. Application of additional variablesfor regionalization, such as elevation, lithologyand pedology has not provided constructiveresults, and therefore was omitted and the rst twocriteria were already included in geomorphologicalregionalization of Croatia (Bognar, 2001). Todetermine more precisely the borders betweenRavni Kotari units, the administrative criteria whichrefers to the settlement borders have been applied.Therefore, to a certain extent, it was necessaryto adjust natural borders of some Ravni Kotariunits to settlement borders. Otherwise it would be

difcult to provide a more concrete conclusion, and

7/25/2019 05blace

12/18

140

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Hrvatske (Bognar, 2001.). Da bi se preciznijeodredile granice izmeu ravnokotarskih cjelina,primijenjen je administrativni kriterij, koji seodnosi na granice naselja. Zbog toga je, donekle,bilo potrebno prilagoditi prirodne granice

pojedinih ravnokotarskih cjelina granicamanaselja. U suprotnom bi bilo oteano donijetikonkretniji zakljuak, a pojedine e se neloginostizanemariti.5 Slian problem koji se odnosio naralanjivanje itavoga obalnog i zaobalnogpojasa Primorske Hrvatske (Farii, 2012.)takoer je rijeen primjenom administrativnerazdiobe prostora. Naposljetku, uz uvaavanjei toga kriterija, prostorna diferencijacija Ravnihkotara izgleda ovako. U ravnokotarsko primorjespadaju dio Opine Vrsi (bez naselja Poljica), diograda Nina (bez naselja Poljica-Brig i erava),

Opina Privlaka, dio grada Zadra (bez naseljana otocima), Opina Bibinje, naselje Sukoan(Opina Sukoan), dio Opine Sveti Filip i Jakov(bez naselja Gornje Ratane, Donje Ratane iSikovo), grad Biograd i dio Opine Pakotane(bez naselja Vrane i otonog naselja Vrgade) (Sl.2.). Sredinji kotari rasprostiru se na podrujugrada Benkovca (bez naselja Popovii, Lisii,Brgud, Rodaljice, Bruka, Medvia i Bjelina kojipripadaju bukovikom prostoru), naselja Poljica(Opina Vrsi), naselja Poljica-Brig i erava (gradNin), naselja Gorice, Glavica i Debeljak (OpinaSukoan), naselja Gornje Ratane, Donje

Ratane i Sikovo (Opina Sveti Filip i Jakov),Opine Polinik, Opine Zemunik Donji, OpineGalovac, Opine kabrnje, Opine Polaa,naselja Vrana (Opina Pakotane), OpineStankovci, dijela Opine Liane Ostrovike (beznaselja Dobropoljci), dijela grada Skradina (beznaselja Ievo i Rupe) naselja ista Velika, istaMala, Grabovci i Gaelezi (grad Vodice), naseljaDazlina i Dubrava kod Tisna (Opina Tisno),naselja Putianje i Kai (Opina Pirovac) tenaselja Raslina (grad ibenik).

Naselja Opine Raanac, Opine Posedarjei Opine Novigrad te naselje Donji Karin (grad

certain illogical conclusions will be disregarded.5A similar problem regarding a division of thewhole littoral and hinterland belt of the LittoralCroatia (Farii, 2012) has also been solved bythe application of administrative division. Finally,

together with the recognition of that criterion,a spatial differentiation of Ravni Kotari is thefollowing one: the Ravni Kotari Littoral comprisesa part of the Vrsi Municipality (without settlementPoljica), a part of the Town of Nin (without thesettlement Poljica-Brig and erava), the PrivlakaMunicipality, a part of the Town of Zadar (withoutthe settlements on islands), the Bibinje Municipality,the settlement Sukoan (Sukoan Municipality), apart of the Sveti Filip Jakov Municipality (withoutsettlements Gornje Ratane, Donje Ratane andSikovo), the Town of Biograd and a part of the

Pakotane Municipality (without the settlementVrana and the island settlement Vrgada) (Fig. 2).The Middle Kotari comprises the area of the Townof Benkovac (without settlements Popovii, Lisii,Brgud, Rodaljice, Bruka, Medvia and Bjelinawhich belong to the Bukovica area), the settlementPoljica (the Vrsi Municipality), settlements Poljica-Brig and erava (the Town of Nin), settlementsGorice, Glavica and Debeljak (the SukoanMunicipality), settlements Gornje Ratane,Donje Ratane and Sikovo (the Sveti Filip i JakovMunicipality), Polinik Municipality, ZemunikDonji Municipality, Galovac Municipality,

kabrnje Municipality, Polaa Municipality,settlement Vrana (the Pakotane Municipality),the Stankovci Municipality, part of the LianeOstrovike Municipality (without the settlementDobropoljci), part of the Town of Skradin (withoutthe settlements Ievo and Rupe) settlements istaVelika, ista Mala, Grabovci and Gaelezi (theTown of Vodice), settlements Dazlina and Dubravanear Tisno (the Tisno Municipality), settlementsPutianje and Kai (the Pirovac Municipality) andsettlements Raslina (the Town of ibenik).

Settlements of the Raanac Municipality,the Posedarje Municipality and the Novigrad

5Tako, primjerice, naselje Glavica (Opina Sukoan) kojenema izlaz na more pripada sredinjim Ravnim kotarima,a naselje Sveti Filip i Jakov (Opina Sveti Filip i Jakov),s izlazom na more, ravnokotarskom primorju iako seprema zaobalju protee vie nego naselje Glavica. Slinasituacija je i s naseljem Dubrava kod Tisna (Opina Tisno)kao dijelu sredinjih Kotara i s naseljem Tribunj (OpinaTribunj) koje se nalazi na podruju jugoistonog kotarskogpriobalja, a protee se 2,5 km vie u zaobalje (sredinjeKotare) nego Dubrava.

5 So, for instance, the settlement Glavica (MunicipalitySukoan) which is not situated on the coastline, is part ofthe Middle Ravni Kotari and the settlement Sveti Filip i

Jakov (the Municipality Sveti Filip i Jakov), situated on thecoastline, is part of the Ravni Kotari Littoral even though itextends into the hinterland more than the Glavica settlement.A similar situation is with the Dubrava settlement nearTisno (the Municipality Tisno) as part of the Middle Kotariand the settlement Tribunj (the Municipality Tribunj) whichis situated in the South-East Kotari Littoral and it extends2.5 km further into the hinterland (Middle Kotari) from

Dubrava.

7/25/2019 05blace

13/18

141

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Benkovac) ine sjevernokotarsko priobalje, dok

naselje Pirovac (Opina Pirovac), kopneni dionaselja Tisno i kopneni dio naselja Betina (OpinaTisno), naselja Vodice i Srima (grad Vodice),naselje Tribunj (Opina Tribunj) te naselje Zaton(grad ibenik) ine zapadno ibensko priobalje,koje bi se, uvaavajui ponajprije geomorfolokuregionalizaciju Hrvatske (Bognar, 2001.),moglo nazvati i jugoistono kotarsko priobalje.Podaci o povrini i broju pripadajuih naseljasvake od navedenih cjelina vidljivi su izTablice 2. Ravni kotari s ovakvim prostornimobuhvatom zauzimaju najvei mogui prostor,ako se govori o Ravnim kotarima u uem smislu,

Municipality and the settlement Donji Karin (the

Town of Benkovac) comprise the North KotariLittoral, whereas the settlement Pirovac (PirovacMunicipality), the continental part of the Tisnosettlement and the continental part of the Betinasettlement (Tisno Municipality), settlements Vodiceand Srima (Town of Vodice), the settlement Tribunj(Tribunj Municipality) and the settlement Zaton(Town of ibenik) comprise Western ibeniklittoral which, if geomorphological regionalizationof Croatia (Bognar, 2001) is especially takeninto account, could also be named the SoutheastKotari Littoral. The data on surface and number ofsettlements of every mentioned unit are presented

Slika 2. Prostorno-statistiki obuhvat i ralamba Ravnih kotaraFigure 2 Spatial-statistical area and division of Ravni Kotari

7/25/2019 05blace

14/18

142

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

o "pravom ravnokotarskom prostoru", onda seto odnosi na podruje sredinjih Ravnih kotara.Budui da su te cjeline povrinski razmjernomale, bilo bi pogreno sagledavati pojedinedrutvenogeografske procese koji su se odvijali

na tom podruju uzimajui u obzir samo jednucjelinu, a zanemarujui drugu. Primjerice, ako jestanovnitvo nekoga naselja iz sredinjih Kotara,koje se do tada bavilo poljoprivredom, preselilona obalni pojas zbog bavljenja turistikomdjelatnou, onda se to odrazilo na oba podruja.Dolo je opadanja, tj. porasta broja stanovnika ipromjena u ekonomskoj strukturi. Nastupile su ipromjene u krajoliku. Na vjerojatno zaputenimpoljodjelskim povrinama u zaobalju je poelaobnova izvornih biljnih zajednica, a na obali sumoda istodobno izgraeni smjetajni objekti

radi iznajmljivanja turistima. Zbog toga surazgranienja izmeu ravnokotarskih cjelinasamo uvjetna.

Uz obraene, moe se spomenuti i krajobraznaregionalizacija Hrvatske koja takoer razmatrapodruje Ravnih kotara, a provedena je s obziromna prirodnogeografska obiljeja prostora (Brali,1999.). Nije analizirana prije jer razina nakojoj je obavljena nije dovoljno detaljna. Premanjoj su podruje Ravnih kotara s Bukovicom,

in Tab. 2. With this spatial coverage Ravni Kotaricomprises the largest possible area. If RavniKotari in a narrow sense or "true Ravni Kotari"is discussed, then it refers to the Middle RavniKotari area. Since surfaces of these units are rather

small it would be incorrect to study specic socio-geographic processes which occurred in that areaconsidering only one unit and neglecting the others.For instance, if population practicing agriculture inone settlement from the Middle Ravni Kotari hadmoved to the coastal zone and became engagedin tourism then the process would reect on bothareas. The number of population decreased, orincreased, and the economic structure changed.Also, the landscape changes occurred. On probablyabandoned agricultural areas in hinterland theregeneration of autochthonous vegetation occurred

and at the same time the accommodation capacitiesmight have been built on the coast. Due to thisprocess, the demarcations between Ravni Kotariunits are conditional.

Apart from the discussed regionalization, thelandscape regionalization of Croatia may also bementioned. It studied the Ravni Kotari area aswell as considering the natural-geographic features(Brali,1999). It has not been analysed previouslybecause the level at which the regionalization is

Tablica 2. Povrina i broj naselja ravnokotarskih cjelinaTable 2 Area and the number of settlements within Ravni Kotari units

Cjelina Povrina (u km2)* Broj naselja

Sredinji Ravni kotari 1022 100

Ravnokotarsko primorje 263 19

Sjevernokotarsko priobalje 217 17

Jugoistono kotarsko priobalje 159 6 (8 )**

Ukupno Ravni kotari 1661 142 (144)

Unit Area ( km2)* Number of settlements

Middle Ravni Kotari 1022 100

Ravni Kotari Littoral 263 19North Kotari Littoral 217 17

Southeast Kotari Littoral 159 6 (8 )**

Overall Ravni Kotari 1661 142 (144)

* Povrine izraunate prema Statistikom registru prostornih jedinica Republike Hrvatske, 2011.** Manji dio naselja Tisno smjeten je na otoku Murteru, a vei na kopnu, dok je kod naselja Betine to obrnuto zbog ega se i dioBetine (predio Modrave) smatra Ravnim kotarima. Uski pojas uz desnu obalu kanala Sv. Ante, koji ini krajnji rub jugoistonogkotarskog priobalja, pripada naselju ibenik. Betina i ibenik, dakle, ine ta dva dodatna naselja, iako je zapravo rije o njihovimmanjim dijelovima.

* areas calculated according to the Statistical Register of Spatial Units of the Republic of Croatia, 2011** smaller part of the Tisno settlement is situated on the Murter Island and larger on the mainland while situation is opposite for theBetina settlement. That is why a part of Betina (Modrave area) is also considered to belong to Ravni Kotari. A narrow belt along theright coast of St. Ante Channel, comprising uttermost edge of the South-East Ravni Kotari Littoral, is part of the ibenik settlement.Therefore Betina and ibenik are these two additional settlements even though only their smaller parts are included.

7/25/2019 05blace

15/18

143

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Sjevernodalmatinskom krkom zaravni te manjimdijelom Dalmatinske zagore i ibenskog primorjaistono od rijeke Krke objedinjeni krajobraznomregijom Sjevernodalmatinska zaravan. Iako jedonekle razumljiva uporaba takvog naziva s

obzirom na razinu regionalizacije i s obziromna to da je prostor sjeverne Dalmacije doistageomorfoloki uglavnom slabije istaknut u odnosuna srednju Dalmaciju, on ponajprije asocira naprostor Sjevernodalmatinske krke zaravni koja seprirodnim obiljejima ipak znaajno razlikuje odRavnih kotara. Opravdanije bi bilo da su Ravnikotari izdvojeni u zasebnu regiju ili da je za itavprostor upotrijebljen neki drugi naziv, primjericeSjeverna Dalmacija.

Zakljuak

Provedeno istraivanje je pokazalo da su Ravnikotari uvjetno-homogena subregija PrimorskeHrvatske sa svim obiljejima koje takva tvrdnjasa sobom nosi. Primjetno je da su granice Ravnihkotara, odnosno razgranienja, prema drugimdijelovima Primorske Hrvatske jednoznanijeutvrena nego to su to meusobno graniceravnokotarskih cjelina. Iako je napravljen iskoraku smislu preciznijeg odreivanja ravnokotarskogprostora, zbog specinosti kriterija rezultati nisu

apsolutno toni i nepromjenjivi, odnosno moguse tumaiti na dva ili vie naina, ovisno o kutugledanja. Zbog toga ovaj rad predstavlja poetnikorak u daljnjem istraivanju Ravnih kotara,njihovih regionalnih i drugih znaajki, koje semoe i ne mora nastaviti.

preformed is not detailed enough. According to it,the Ravni Kotari area together with Bukovica, NorthDalmatian karst plateau and a smaller part of the theDalmatina Zagora and ibenik Littoral Eastern ofthe Krka River are united into the landscape region

of the North Dalmatian Plateau. Although the useof such a name is understandable, given the levelof regionalization and considering that the area ofNorth Dalmatia is indeed geomorphologicaly lessprominent in comparison to the Middle Dalmatia,it is primarily associated with the area of the NorthDalmatian karst plateau whose natural featuressignicantly differ from Ravni Kotari. It would bemore justiable if Ravni Kotari were organized intoa single region or if some other name was used forthe entire area; for instance North Dalmatia.

Conclusion

Research has shown that Ravni Kotari is auniform subregion of the Littoral Croatia withall the features that such a statement bears. It isevident that the borders of Ravni Kotari, that isdemarcations are more unambiguously determinedin relation to the other parts of the Littoral Croatiathan the borders between the units within theRavni Kotari region. Although a step forward inprecise determination of the Ravni Kotari area has

been done, due to the peculiarities of the criteria,the results are not accurate and xed. In otherwords, they can be interpreted in two or threeways, depending on the point of view. So this paperpresents a starting point for further investigation ofRavni Kotari and its regional and other features,which may or may not continue.

LITERATURA / BIBLIOGRAPHY

Brali,I. (1999): Krajobrazno diferenciranje i vrednovanje s obzirom na prirodna obiljeja, u: Krajolik,Sadrajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske (ur. Furlan Zimmermann, N., Salaj, M.),Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Zavod za prostorno planiranje, Agronomskifakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Zagreb, 101-109.

Claval, P. (1998): An Introduction to Regional Geography, Blackwell Publishers Ltd., Oxford-Malden,pp. 316.

Cvitanovi, A. (2002): Geografski rjenik, Hrvatsko geografsko drutvo Zadar, Matica hrvatska Zadar,Filozofski fakultet Zadar, Zadar, pp. 685.

Farii, J. (2012): Geograja sjevernodalmatinskih otoka, kolska knjiga, Zagreb, pp. 515.

Farii, J., Mareli, T. (2014): Prirodno-geografske osnove razvitka Zadarske upanije, u: Potencijalidrutveno-gospodarskog razvitka Zadarske upanije (ur. Farii, J.), Sveuilite u Zadru, Zadarskaupanija, Grad Zadar, Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Zadar, Zadar, 44-61.

7/25/2019 05blace

16/18

144

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Fellmann, J. D., Getis, A., Getis, J. (2003): Human Geography, Landscapes of Human Activity,McGraw-Hill Higher Education, Boston, pp. 576.

Friganovi,M. A. (1962): Kotari (Ravni kotari), u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 5, Leksikografski zavodFNRJ, Zagreb, 345.

Fritz, F. (1978): Hidrogeologija Ravnih kotara i Bukovice, Kr Jugoslavije,10/1, 1-43.Frst-Bjeli,B. (1996): Historijsko-geografska analiza prostornog pojma tradicionalne regije Turopolje,doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek,Zagreb, pp. 136.

Frst-Bjeli,B. (1998): Turopolje poloaj tradicionalne regije u sustavu geografske regionalizacije, Acta Geographica Croatica, 33, 83-90.

Frst-Bjeli, B. (2007): Principi i metode geografske regionalizacije, predavanja na poslijediplomskomstudiju Geografske osnove prostornog planiranja i ureenja, Prirodoslovno-matematiki fakultet,Geografski odsjek, Zagreb.

Frst-Bjeli, B. (2012): Turopolje to je to? Historijskogeografski pogled na prostorni pojam i identitettradicijske regije, Lu, asopis ogranka Matice hrvatske Velika Gorica, 1/1, 13-19.

Geograja SR Hrvatske, Knjiga VI: Juno hrvatsko primorje(ur. Cvitanovi, A.), Institut za geograjuSveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1974, pp. 229.Gilbert, A. (1988): Thenew regional geography in English and French speaking countries, Progress inHuman Geography, 12/2, 208-228.

Hoekveld-Meijer, G. (1990): Metamorphosis: how spatial facts change into classes of geographicalregions, u: Regional Geography, Current developments and future prospects (ur. Johnston, R. J., Hauer, J.,Hoekveld, G. A.), Routledge, London i New York, 140-179.

Holmn, H. (1995): Whats new and whats regional in the New Regional Geography?, GeograskaAnnaler, Series B, Human Geography, 77/1, 47-63.

Husnjak, S., osi, T. (2010): Pogodnost tla za proizvodnju vinje maraske na podruju Zadarskeupanije, u: Vinja Maraska: Bogatstvo Zadra i zadarske regije (ur. Brali, A., Farii, J.), Sveuilite uZadru, Maraska d. d., Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru,

Zadar, 59-79.Johnston, R. J. (1991): A Question of Place. Exploring the Practice of Human Geography, Basil Blackwell,Oxford, pp. 290.

Kalogjera, A. (1987): Prirodnogeografska osnova i stanovnitvo benkovake mikroregije, u: Benkovakikraj kroz vjekove, zbornik 1 (ur. Medini, J., Petricioli, I., Peki, M.), Narodni list, Novinsko-izdavakadjelatnost, Benkovac, 37-55.

Kos, L. (1987): Bukovica i Ravni kotari, Historijsko-geografsko, ekonomsko-prometno i politiko-upravno znaenje, u: Benkovaki kraj kroz vjekove, zbornik 1 (ur. Medini, J., Petricioli, I., Peki, M.),Narodni list, Novinsko-izdavaka djelatnost, Benkovac, 65-82.

Maga, D. (1990): Osnovna geografska obiljeja biogradske mikroregije, u: Biograd i njegova okolica uprolosti (ur. Batovi, .), Zavod za povijesne znanosti Filozofskog fakulteta, Biograd, SIZ kulture opine,Zadar, 39-84.

Maga, D. (1991): Osnovna geografska obiljeja Skradina i njegova kraja, Radovi Zavoda za povijesneznanosti HAZU u Zadru,33, Zadar, 259-296.

Maga, D. (1995a): Povijesno-zemljopisne osnove razvoja Nina i problemi njegove suvremene valorizacije,Zavod za povijesne znanosti HAZU Zadar, Zadar, pp. 169.

Maga, D. (1995b): Prilog poznavanju zemljopisne osnove i puanstva Nadina, Radovi Zavoda zapovijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, Zadar, 793-805.

Maga, D. (1999): Vinjerac, HAZU, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, HGD Zadar, Zagreb,Zadar, pp. 272.

Maga, D. (2000): Osnovne geografske i demogeografske znaajke Privlake, u: Privlaka, zbornik radova(ur. Kolanovi, J.), Matica hrvatska Privlaka, Poglavarstvo opine Privlaka, Zagreb, 10-40.

7/25/2019 05blace

17/18

145

A. Blae Geoadria 19/1 (2014) 129-145

Maga, D. (2009): Geografski imbenici nastanka i razvoja neolitskog naselja Crno Vrilo, u: Crno Vrilo2 (ur. Marijanovi, B.), Sveuilite u Zadru, Zadar, 7-22.

Maga, D. (2013): Geograja Hrvatske, Sveuilite u Zadru, Odjel za geograju, Meridijani, Zadar, pp.600.

Markovi, M. (2003): Stoarska kretanja na Dinarskim planinama, Jesenski i Turk, Zagreb, pp. 202.Miroevi, L.(2011): Tvorbeni elementi prostornih identiteta u Dalmaciji (Junoj Hrvatskoj), doktorskadisertacija, Sveuilite u Zadru, Odjel za geograju, Zadar, pp. 330.

Norton, W. (2006): Cultural Geography: Environments, landscapes, identities, inequalities, OxfordUniversity Press, pp. 464.

Paasi, A. (1986): The institutionalization of the region: a theoretical framework for understanding theemergence od region and the constitution of regional identity, Fennia, 164/1, 107-146.

Paasi, A. (2002): Place and region: regional worlds and words, Progress in Human Geography, 26/6, 802-811.

Paasi,A.(2003): Region and place: regional identity in question, Progress in Human Geography, 27/4,475-485.

Pejdo, A. (2012): Razvoj prometnog sustava Zadarske upanije u kontekstu litoralizacije Hrvatske,doktorska disertacija, Sveuilite u Zadru, Odjel za geograju, Zadar, pp. 335.

Rogi, V. (1963): Geografski koncept regije, Geografski glasnik, 25, 113-119.

Rogi, V. (1983): Nacrt uvjetno-homogene regionalizacije SR Hrvatske, Geografski glasnik, 45, 75-89.

Rogi, V. (1984):Jednostavnost i eksibilnost koncepta nodalno-funkcionalne diferencijacije SR Hrvatske,Geografski glasnik, 46, 75-80.

Rubi,I. (1956): Karakteristika ekonomskih osnova Zadra i njegove regije, Zadarska revija, 5/3, 161-169.

Rubi,I. (1964): Neki problemi Zadra i njegove regije,u: Zbornik Zadar (ur. Ravli, J.), Nakladni zavodMatice Hrvatske, Zagreb, 9-22.

Spellman, F. R. (2010): Geography for Nongeographers, Government Institutes, Plymouth, pp. 343.

Suri, M. (2009): Geoloke i hidrogeoloke znaajke ireg podruja lokaliteta Crno vrilo, u: Crno vrilo 2

(ur. Marijanovi, B.), Sveuilite u Zadru, Zadar, 27-33.egota, T., Filipi, A.(1996): Klimatologija za geografe, kolska knjiga, Zagreb, pp. 471.

Trinajsti,I. (2011): Fitogeografska ralanjenost biljnog pokrova, u: ume hrvatskog Sredozemlja (ur.Mati, S.), Akademija umskih znanosti, Hrvatske ume, Hrvatsko umarsko drutvo, Zagreb, 182-192.

Vresk, M.(1997): Regionalna geograja danas, Acta Geographica Croatica, 32, 69-82.

Vukosav, B. (2012): Dalmatinska zagora formalni i vernakularni elementi u deniranju tradicijskeregije, doktorska disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografskiodsjek, Zagreb, pp. 229.

Whittlesey, D. (1954): The regional concept and the regional method, u: American Geography, Inventory& Prospect (ur. Preston, J., Jones, C.), Syracuse University Press, New York, 19-68.

Zelinsky, W. (1980): North Americas vernacular regions, Annals of the Association of American

Geographers, 70, 1-16.

IZVORI / SOURCES

Prostorni plan Zadarske upanije, Zadarska upanija, Zavod za prostorno planiranje, Zadar, 2006.

Statistiki registrar prostornih jedinica Republike Hrvatske, Dravna geodetska uprava, Zagreb, 2011.

7/25/2019 05blace

18/18