07 rutnik

IzvornilanakUDK[7.01:111.852]:159.924Kant,I.Primljeno11.3.2012.

Vedran RutnikPsunjska105,HR31000Osijek

[email protected]

Kantov pojam genija i smisao umjetnosti

Saetak

Genijalnost kao rodno mjesto umjetniki lijepog u Kanta je miljena kao slobodna igra razuma i uobrazilje. Ljepota se ovjeku pojavljuje ili kao prirodna ili kao umjetnika. Ona nije odreena kao svojstvo promatranog predmeta, ve kao dogaaj osebujne vrste unutar subjekta. Odredbeni princip estetikog prosuivanja lei u reflektirajuoj moi suenja, a pojam formalne svrhovitosti prirode koji ona proizvodi posreduje izmeu prostora prirode i prostora slobode u ovjeku. Odrijeenost od zakonodavstva razuma i uma ujedno osigurava autonomiju estetikog suda. Na taj se nain i umjetnost pokazuje kao samosvrna.

S obzirom da Kantovo razumijevanje porijekla i biti umjetnosti proizlazi iz cjeline njegova filozofijskog sistema, u radu se razmatraju uvjeti mogunosti filozofije umjetnosti. Vodei se Kantovim odreenjem osjeaja slobode u njegovu predumjetnikom vidu, rad problema-tizira mogunost izvanumjetnikog razumijevanja ljepote, ime se dovodi u pitanje smisao umjetnosti, kao i smisao teorijskih razmatranja o njoj.

Kljune rijei

ImmanuelKant,genij,reflektirajuamosuenja,formalnasvrhovitostprirode,prirodnolijepo,umjetnikilijepo

to due je na svjetlu / svaka stvar postaje sve manje vidljiva.Nestaje njenih vlastitih boja, / nestaje njenih vlastitih obrisa.*

Kantovopoimanjegenijalnostikaorodnogmjestalijepeumjetnostiproizlaziizodreenjaporijeklaibitiljepoteucjelinifilozofijskogsistema.IzvorlijepogKantpronalaziuaktuslobodneigrerazuma,kojiproizvodipojmove,iuobra-zilje,kojaproizvodiestetikeideje.Onolijepoobjavljujeseiliputemprirodeiliputemumjetnosti.Obrazovanjeukusasastojiseuosnaivanjudjelatnostireflektirajuemoisuenja,koja,kaozajednikasvimljudima,putemosjea-jaslobodeproizvodiljepotu.Idoksjednestranepojamformalnesvrhovitostiprirodekojudaje reflektirajuamosuenja imauloguposrednika izmeuprostoraprirodeiprostoraslobode,sdrugestranecjelokupanestetikismisaolijepoguKantovimrazmatranjimaustupamjestostrogojrazludbiduevnihmoiiodreenjunjihovihulogausistematskomjedinstvuduevnosti.Umjetnika je ljepotakaoproizvodgenijaodslikavanjeprirodnoguzora li-jepog.Iakopritomeitavopoljebogatstvaumjetnikogostajezaputeno,uKantovimserazmatranjimapoprviputapredstavljaosobitaulogafilozofijeu pitanjima umjetnosti. Ta uloga ima svoj formalni i transcendentalno-su-bjektivniaspekt:filozofijaotkrivaprincipformalnesvrhovitostiprirodekaoodredbenupogledulijepog,iskljuujuisvakimoguisadrajkaoirelevantan

*

StihoviautoroveneobjavljenepjesmeRaanje.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA129God.33(2013)Sv.1(6981)

V. Rutnik, Kantov pojam genija i smisaoumjetnosti70

teujednoporijekloljepotepronalaziusamomesubjektu,nepririuijenika-danekompredmetukaosvojstvo.

1. Neka predpitanja i povijesno-problematski okvir

UdrugomsveskuEstetike1Grlidonosikratakpovijesnipregledtumaenjapojmagenijakojiuvladajuempsihologijsko-teologijskomhorizontuzapri-marasponodtokeukojojgaserazumijekaodrugogBoga(A.Amborgini)pasvedotokeukojojsepriinjadajegenijalnost,poprincipuonognesvjes-nogustvaralakomprocesu,moguepotraitiimeuivotinjama(J.G.Sul-zer).RaspraveodestetikerelevantnostijavljajusesutemeljiteljemestetikekaofilozofijskedisciplineBaumgartenominjegovimodreenjemtzv.lijepogduha.Genijalnostprestajebitipoimanapsihologijskiiteologijskiteodree-njetogapojmazauzimaodluujuemjestouizvornimpitanjimaumjetnosti.UKanta se po prvi puta razmatranja o biti onog umjetnikog smjetaju ucjelinufilozofijskogsistema,toseotadasvezaotrenijerazvijanavrhuncunjemakefilozofije.Kantovorazumijevanjegenijalnosti,kaoiestetikemoisuenjauope,nezaobilazanjepolaziniosnovineiscrpnomisaonovrelozasvakogatkosenamjerinafilozofijskoiskuavanjesmislaumjetnosti.Trezvenomhtijenjukojesamupotrebuzauspostavomdijalogaizmeufilo-zofijeiumjetnostineelibrzopletoprisvojitikaosamorazumljivu,nameusenekauvodnapredpitanja.Naime,odakleuopeproizlazipotrebazapitanjemoizvoruibitiumjetnosti?Nebilineposrednouivanjeumjetnikihdjelamog-lodostajatistjecanjuiskustvaonogumjetnikog?Iliiskuavanjebitiumjet-nostizahtjevaispekulativnurefleksijuoumjetnikimdjelima?tobiutomsluajubioprincip,tometoda,atosvrhatakverefleksije?Drugimrijeima,proizlazilifilozofijaumjetnostiizumjetnikihiliizfilozofijskihpotreba?Utakoocrtanomhorizontuiniseposveopravdanimpitati se: izvire libitonog umjetnikog iz samog umjetnikog djela ili pak djelo iz same biti?Nijelipotrebnoiskoraitiizprostoraumjetnikeinjeninosti(miimamoumjetnike,djela,akademije,galerije,teoretiareitd.)unamjeridaseiskuapravihorizontumjetnikog?Drugimrijeima, tie li seumjetnost teksebesameilijeunjojnastvariinetotojestranoinedokuivosvakomunutar-umjetnikom iskustvu, kako stvaranju tako i prosuivanju? Odakle uopemoezapoetipotragazabitiumjetnosti?Inakojijenainistraivanjenjezi-nebitipovezanosasamimumjetnikimstvaralatvom?IzzahtjevazasamostalnimmjestomnakojeumjetnostpolaejednakopravokaoisveostaleduhovnedjelatnostiproizlazeosnovneSchleiermacheroveesteti-ketenje.2Istinakojudokazujeznanostiistinakojuprikazujeumjetnostpremanjemusenerazlikujupostupnju,negopovrsti.Osjetilnaspoznajakaopredmetumjetnostinije tekmanjesavrenoblikznanstvenerazumskespoznaje.Svojesavrenstvoosjetilnostnemoeproizvestiputemrazuma,jerjeunjemuonailireducirana,itimeujednooneiena,ilijenaprostoukinuta.Sdrugestrane,onoosjetilnouumjetnostipostajesimbolomapsolutnog,jerjeslobodnoumjetnikostvaralatvoshvaenokaolienoizraavanjapukosubjektivnihosjeanja,jedna-kokaoipredoavanjabilokakveznanstvene,teologijskeilifilozofijskeideje.3

Osebujnanaravumjetnikognepokazujeninajmanjusrodnostsaznanstve-nom istinitou, jer jepodrujeumjetnostiponaravibitno razliitoodpo-drujaznanosti.Tojerazlogzbogkojegznanostnemoeopravdanosuditioumjetnostinitijemoeizvlastitavidokrugavrednovatikaotekniistupanjspoznaje.Umjetnostipripadazasebno isamostalnomjesto,asamimtime iautonomnaprosudbavlastitevrijednosti:



TojeonobitnonovotodonosiupravoteologSchleiermacheruproblematikuokojojrasprav-ljamo.Umjetnostuonompoemujevrijednakaoumjetnostneodreujenitatobibilovieilinieodnjesvojuvisinuodreujeonasebisama:stupanjumjetnikesavrenostiujednojeistupanjnjenevrijednostiinitajedrugonemoeninakojidruginainodrediti,obezvrijeditiiliodlikovati.4

Nopokuamo li sepostaviti sonu stranuopravdavanja ili obezvrjeivanjaumjetnostizbognjezineosobitostiilimanjkavosti,tadahijerarhijunemora-moshvatitikaovrijednosnuljestvicu.Akojeumjetnostkaosimbolapsolutajedinstvo mislivo-beskonanog (idealnog) i osjetivo-konanog (realnog),5tadaidejinunopripadanjezinotijelo,odnosnorealitet.Takvorazumijevanjeosjetilnostimoemoproiriti ina religiju ina filozofiju,pri emubi tijeloprvebilapraktikazajednicavjernika,atijelodrugeprirodaipovijest.Dru-gimrijeima,uumjetnostiidejaimapojedinanotijeloisvojrealitetupoje-dincu(ukolikobiljepotabilastvardue)iliupojedinomdjelu(ukolikobionabilasvojstvopredmeta),ureligijiimaposebnotijeloisvojrealitetuzajednicidjelatnihposveenika,aufilozofijisvojeope,tzv.kozmikotijeloireali-tetusvemu,tj.udjelatnostisamogaduha.Ikakosebit,supstancijareligijeneizvodiizzajednicenitibitfilozofijeizprirodeipovijesti,takosenitibitumjetnikogdjelanepronalaziunjegovutijeluonomosjetivom,vejetoduhkojinepobuujenititzv.nieosjeanjenitipobonopraktikodjelovanjenitiumovanje,veproizvodnjuosjeajaslobode.Duhseuumjetnostioslobaapukeosjetilnosti, ali takodanjegovadjelat-nostnijenitipraktikaniti teorijska,ve jestvaristoosjetilnogmotrenja.Iakonamsedajeputemosjetila,umjetnostnamnedajesamoonoosjetivo.Moment osjetilnosti nemoe biti njezin nedostatak. Prije bi tomogla bitinjezina prednost, s obzirom da ovjekmisli tek jednim dijelom sebe, dokosjeacjelinombia.Kantovimrijeima,proirivanjemnekogpojmapomouestetikeideje,proizvedeneslobodnomigromuobrazilje,tajsepojamupravooivljava.6Osjeanjeuumjetnostiodostalihsevrstaosjeanjarazlikujepostupnju,doksesamaumjetnostodostalihoblikaduhovnedjelatnostirazlikujespecifino.Stoganemoebitirijeiovrednovanjuumjetnostiizspoznajnoghorizontaznanosti(patakonireligijenifilozofije),vejedinoospecifinomrazlikovanjupojedinihoblikaduha.Natajnainumjetnostzauzimasamostal-nomjesto,aujednosudjelujeusistemuduevnosti.IdokeSchleiermacherumjetnikusnagujednostavnoodreditikaoharmo-nianspojemotivnostiipribranosti,7korakdaljeuiniteBaumgartenkojiuodreenjulijepog duhadonosivlastitorazumijevanjegenijalnosti.Onoje

1

Usp.DankoGrli,Estetika II,Naprijed,Za-greb1983.,str.192216.

2

Usp.ibid.,str.6469.

3

Ibid.,str.66.

4

Ibid.,str.69.

5

Usp.ibid.,str.67.

6

Usp. AA V 321 (Immanuel Kant, Kritika moi suenja, preveoV. Sonnenfeld,Napri-

jed, Zagreb 1976., str. 158). U ovome raduKantovo se djelo navodi prema klasinomizdanjuKantovihsabranihdjelaPruskeaka-demijeznanostiuBerlinu(Kants gesammelte Schrifthen,herausgegebenvonderKniglichPreuischen Akademie der Wissenschaften,Georg Reimer, Berlin 1913.), uvrijeenomkraticomAA(Akademieausgabe)kojuslijedirimski broj za broj sveska i arapski broj zabroj stranice. U zagradi se iza toga navodiodgovarajui broj stranice Sonnenfeldovahrvatskogprijevoda.

7

Usp.D.Grli,Estetika II,str.67.



bitnopsihologijsko:genijalnostjeshvaenakaoskuposobinakojepredvodioduevljenje.8Iakougenijuvidinezaobilazanpreduvjetumjetnikogstvara-latva,ijejestvaranjeshvaenokaoodslikavanjeuzoraprirode,Baumgartennepokazujenakojijenaingenijalnaproizvodnjaizvorlijepoguumjetnostinitikakosedogaatoodslikavanje.ZarazlikuodBaumgartenaiSchleiermacherakojiumjetnostshvaajuspoznaj-no-teorijski, odreujui ljepotukaonajviimogui stupanj osjetilne spoznaje,MosesMendelssohnsamomestetikomsuduoduzimaspoznajnikarakter.9Timeosjeanjezadobivasamostalnomjestoivlastitipredmetljepotu,emupridolaziipodjeladuevnihmoinaspoznajnumo,moudnjeimoodobravanja.Ipak,bilobiprenagljenotvrditidazbognavedenepodjeleMendelssohnovorazumi-jevanjemoidueimaposveoigledneslinosti10sKantovimrazlikovanjemistihtihmoi,jeroneuKantapoprimajunesamobitnodrugaijenegoisustavnoizvedenoodreenjeobuhvaenoopsegomtriKritike.Osimtoga,Mendelssohno-voodreenjemoiodobravanja(Billigungsvermgen)nebisepoklapalosKan-tovimodreenjemmoisuenja(Urteilskraft),kakotovidiGrli,11vemodaprijesmoiosjeanjaugode ineugode(Gefhl der Lust und Unlust).Razlogtomujeistopojmovneprirode,sobziromdaKantcjelinuduevnostidijelinamospoznavanja,moudnjeimoosjeanjaugodeineugode,dokmosuenja,itosamousvojemreflektirajuemvidu,imauloguodredbenogprincipapotonje.MendelssohnovusrodnostsKantom,uhorizontupovijesnograzvojaestetikemisli,modabiprijevaljalopotraitiunjegovurazumijevanjuovjekakaoizvo-ritaljepote,odnosnokaobiakoje,sobziromnasvojuogranienostosjetilnoujedinomoeimatipredodbulijepog.12Upravoseutomesastojiprekretnicaunainunovovjekograzumijevanjaodredbenihelemenataumjetnikog.IakojegenijsmatrannunimpreduvjetomumjetnikogstvaralatvaumnogimestetikimrazmatranjimaiprijeKanta,tekuKantovojfilozofijigenijalnostpostajekljunainezaobilaznatemakadasuupitanjuizvoribitumjetnosti.Kaosasvimosebujnojduevnojmoi,genijalnostipripadaodluujuaulogaujednojvrstiproizvodnjeljepote,ijedvostrukoodreenje,onoprirodnoionoumjetniko,proizlaziizsistemaduevnosti.Natajnainfilozofijskisistempostajenezaobilazanuvjetmogunostifilozofijeumjetnosti.

2. Mjesto i uloga reflektirajue moi suenja u sistemu triju Kritika

LjepotajeuKantamiljenaprijesvegakaostanjedue,ukojemneogranie-nousklaujuejedinstvorazumaiuobraziljeproizvodiistuugodu.Izmeuduevnemoispoznavanja,zakojurazumuteorijskojspoznajidajekonsti-tutivneprincipea priori,iduevnemoiudnje,zakojujeumupraktikojspoznajia prioriodredben,stojiduevnamoosjeanjaugodeineugode,zakojujeodredbenamosuenja.13Generalnadjelatnostmoisuenjasastojiseuaktupodvoenjapojedinanogpodope,razliitogpodzajedniko.Onajeodreivalakaukolikojojjeonoopezadano,bilorazumskimpojmovimaprirodebiloumskimpojmomslobode,areflektirajuaukolikoosloboenaodpojmovnezadanostisamasebipropisujezakonopenitosti.Izvansvakogza-konodavstvarazuma,mosuenjapronalaziprincipjedinstvameustvarimaiskustva,zbogeganemoepropisivatizakoneprirodi,vejedinoduikaosubjektutakverefleksije.Otudajeprincipreflektirajuemoisuenjaprin-cipformalnesvrhovitostiprirode(Prinzip der formalen Zweckmssigkeit der Natur).Njezinajeiskustvenaraznolikostzamosuenjasvrhovita;mnotvoiskustvenihpredmetaonasjedinjavabezpojma.Vezekojeduanatajnainpridajepredmetimanijemoguepojmiti,vejedinoosjetiti.14



Neiscrpnopoljeiskustvazatonampruaraznolikesadraje.Primjerice,mrazkojijenepravilno,alikaosnamjeromprekrioopalolie,stvarajuinaoma-njoj livadi slikunetaknutevlastibijelogpokrivaa,podkojimutrnuli, ali idaljeusvojimbojamaprovirujuomamljeni,kaohotiminoposlaganilistovi,tvoreitakozornusuprotnostsvomegospodaru,apruajuizajednosnjimetravnjakuraskoanpokrivatakavjedanprizorproizvodiuduizorkojemne odgovara niti jedan pojam te se pri promatranju njezine snage pokreustvarajuinepojmovnuslikujedinstvapromatranihpredmeta.Utomtrenutkuduaniti spoznajenitidjeluje,veosjea sasvimnaroituvrstuugode i tozbog uzburkanosti, oivljenosti vlastitihmoi. Samamo osjeanja ugodeutomjetrenutkuistaodniihiviihprincipaduevnemoiudnje,kojatakoerproizvodiodreenoosjeanjeuzrokovanoiliosjetilnouilipojmomuma.Stogaistaugodazauzimasredinjemjestoizmeuosjetilneugodeuit-ka iugodedobrakojuproizvodiumomozakonjenodjelovanje,inei takoprijelazspoljaosjetilnostinapoljenadosjetilnog.Razumskipojmoviprirodemogupredoitisvojepredmeteuzoru,aliuvijeksamokaopojave,dokumskipojamslobodemoepredoiti samustvarposebi,alizanjunikadanepronalaziodgovarajuizor.Timenastajenaizglednesavladivjazizmeuprostoraprirodezadanogosjetilnouiprostoraslobo-dezadanogonimnadosjetilnim.NoKantprodubljujestvarnasljedeinain:ako jedjelovanjepremazakonimaslobodekrajnjasvrhaovjekovaivota,kojamoebitiostvarenajedinonapoljuosjetilnosti(aliipaknepremazako-nimaprirode),tadaputemposrednikogpojmaformalnesvrhovitostipriro-demorabitimoguesjedinjenjetihdvajunaizgledbeskonanorazdvojenihprostora.Usuprotnombikrajnjasvrhabilaneostvarivaibilobijunemoguedovestiusuglasnostsazakonimaprirode.15ovjeku,kaobiukojesvojupri-rodnostnemoenapustiti,slobodabiostalanedohvatljivim,praznimidealomzakojimnikadanemoeprestatiteiti,upravoizrazlogatozakoniprirodeneiscrpljujusvumogunostosjetilnosti:

Pojammoisuenjaosvrhovitostiprirodepripada joprirodnimpojmovima,ali samokaoregulativanprincipmoispoznavanja,premdajeestetikisudoizvjesnimpredmetima(prirodeiliumjetnosti),kojiprouzrokujeonajpojam,upogleduosjeajaugodeilineugodekonstitutivanprincip.16

Takoseljepotanadajekaojedanmoguilijekzaovjekovurazapetostizme-uprirodeislobode.

8

Osobine genija premaBaumgartenu su slje-dee:otrinaosjetilnihorgana,primjerenraz-vojunutranjegosjetila,reproduktivnamata,otroumnost,pamenje,pjesnika(stvarala-ka)snaga,dobarukus,mogledanjaubudu-nost, mo prikazivanja, razumnost te napo-sljetkukaoodluujuielementoduevljenje(impetus aestheticus).Vidi:D.Grli,Estetika II,str.161163.

9

Usp.ibid.,str.181190.

10

Ibid.,str.190.

11

Ibid.

12

Ibid.,str.183184.

13

Usp.AAV 176179 (I. Kant,Kritika moi suenja,str.1315).

14


15


16

AAV196197 (I.Kant,Kritika moi sue-nja,str.33).



NosKantovimodreenjemulogemoisuenjakaoestetikiodredbenetrebapostupatikrajnjeoprezno.aknasnitotoeKantljepotunazvatisimbo-lomudorednosti(59)nesmijezavestidaumjetnostshvatimokaosluki-njuucarstvuslobodepodzakonimauma,kakotoprenaglaava,anakoncuiupotpunostiiskrivljujeMarcuseusvojojEstetskoj dimenziji.17ZasnivajuisvojestajalitenaKantovimrazmatranjimairazvijajuigadaljeudijalogusaSchillerom,MarcuseinikorakizvansmislaKantovihnastojanjaupogle-duumjetnosti.Slobodaumjetnikogstvaralatvaiumjetnikogdoivljaja,ukojojbiosjetilnostodnijelabespotednupobjedunadumom,trebalabivaitikaouzortzv.slobodnogivljenja,tvrdiMarcuse,eleismisaotzv.slobodneigrekojaseodvijauumjetnikojproizvodnjiuspostavitikaotemeljniprin-cipivota izaetkanovekulture.TapreobrazbaslukinjeugospodaricuzasnovanajenanerazumijevanjupoloajakojiKantdajeumjetnostiili,samojstvariprimjerenijereeno,reflektirajuojmoisuenjaucjelinifilozofijskogsistema.Iakomosuenjaputempojmaformalnesvrhovitostiprirodespajaosjetilnostsumnou,odnosnopovezujeovjekovuosjetilnusnjegovomintelektualnomsnagomisteiosjetilnostodpukeprijatnosti,alinenaputajuisamprostorosjetilnog,princip reflektirajuemoi suenja ipakneproizlazi izumskogpojmaslobode.Kadabitobiosluaj,tadabiistiinisajednimvidomosjetil-nostipovezivpojamumavaiokaoprincipljepoteiumnostbibilapokreuapodlogaslobodneigreuobrazilje,kojatimevieinebibilaslobodna,tojeapsurdno,jertadaljepotanebibilavidljivauzrenju.Sdrugestrane,umnostbisvojeprincipedugovalaestetikojmoisuenjailibiihsnjomedijelila.Akobinjezinamogunostbilanastanovitnainzaetaveuumjetnosti,onabi izgubilasvojuautonomiju.Sobziromdaumjetnikadjelatnostnemoebitizasnovananapojmu,aumnostbibilaprisutnapaiodredbenaupogledustvaralatva,onabiu sebi sadravalaelementepovezane sosjetilnou, tj.izvanjskeumskompojmuslobode.Takobipojamslobodeimaosvojodgova-rajuizor,tojepoKantunemogue.Paakitotougodaprispontanitetuspoznajnihmoipodieprijemljivostduezamoralniosjeaj18imasamoiskustven,puko subjektivankarakterpamoralniosjeajni ukojempogle-dunemoevaitikaoodredbeniprinciponogumjetnikog.Zakonislobodemoguseprepoznatiuproizvodimaslobodneuobraziljei iztogajemogueustanovitiodreenusrodnosttihdvajuvidovaslobode.Alislobodauobraziljenikadanemoeprijeiusloboduuma,jerpotonjasvojizvorimausamomeumu injegovuistomzakonodavstvu,kao to seni slobodaumanemoepronaiuslobodiuobraziljekojajenunopovezanasosjetilnou.ZaKanta je nezamislivo da bi umjetnost na bilo koji nain trebala sluitiizvanumjetnikimsvrhama(emudostajeveikratakpodsjetniknaKantovformalizamupogleduljepote).Nikakvudrutvenuangairanostipoovjee-njeljudstvanijemoguepostavitikaociljeveumjetnostinitibiukustrebaosluitiobrazovanjuudorednogosjeaja.Nakoncu,estetikamosuenja,premaKantu,plodonosnajeibezumjetnosti,jerduaveprisusretuspri-rodnolijepimimaiskustvo,osjeajslobodeuobrazilje.Adaeseuonogatkojevienaklonjenljepotamauprirodinegoljepotamauumjetnostipronaiidispozicijazadobrumoralnunastrojenost,19takoerjetekjednapsiholo-gijska, usputna, iskustvenaprimjedbakoja, iz navedenih razloga, nemoevaitikaonoseielementcjelokupneestetikeproblematike.IsamjeKant,nakoncu,nedvosmislenojasanutompogledu:

Lakojevidjeti,dajeestetikaidejasuprotnostnekeumskeideje,kojajeobratnopojam,koje-munemoebitiadekvatannikakavzor(predodbauobrazilje).20



3. Lijepa umjetnost i genijalnost

LijeposepoKantuobjavljujeilikrozpriroduilikrozumjetnost,zadravajuiseuvijekusubjektu.Idokjeprirodnaljepotasamalijepastvar,umjetnikajeljepotalijepapredodbanekestvari(48).Uovomsmisluizreenustvar(Ding)trebashvatitiuvjetno,jerkodKantajeuvijekrijeoljepotikaoformi,astvarisuuvijeksamopojave,odnosnopredmetiosjetilapasvojpostanakimajuudui.Stvarje,prematome,proizvododnosaduepremapredmetupoprincipureflektirajuemoisuenja.Zaprosuivanje lijepihpredmetazahtijeva seobrazovanukuskaoosnae-nostduezaosjeanjeisteugode,ijamogunostleiureflektirajuojmoisuenjakojajezajednikasvimljudimapasesopravdanjemodsvihnunoizahtijeva.Noproizvoenjelijepihpredmetaiziskujegenijalnostupogledustvaralatva.Utomjesmisluumjetnostkaovjetinapredoavanjamoguailikaomehanikailikaoestetika(44).Umehanikojumjetnostisvrhapro-izvoenjapostavljenajeupojamobjekta,kojisepredstavljaulikuumjetni-kogpredmetapajemjerilotakveumjetnostiuvijeksamopojam.Ukolikoseproizvedenipredmetsvia,onsesviasamonarazinipojmovneadekvatnostipaumehanikojumjetnostinemamjestazaljepotu.Takavpredmetmoedokrajnjihgranicaodgovaratistvarikojuelipredstaviti,aliupravoizrazlogatouzimapojamkaoprincipstvaralatva,kojeseutomsluajustrogodripravila,onnikadanemoebitinitaviedoliprodukttehnikesavrenostioponaanja.Sdrugestrane,estetika jeumjetnost izvandosegapojmovaupravljenananeposredanosjeajugode.Ukolikosepritomeradioosjeanjuuitka,rijejeougodnojumjetnostiijajesvrhauzabavi,odravanjuraspoloenja,raz-buivanjuuspomenaisl.,dakleuvijekizvansamogumjetnikogpredmeta,aporadinekihdrugihsvrhausubjektunegotojetoosjeanjelijepog.Nokadaosjeanjenijesvedenonauitak,negojestanjeiste,kontemplativneugode,tadajerijeolijepojumjetnosti.21Ikakojejedinozanjuodredbenareflekti-rajuamosuenja,ijasepunasnagarasplamsavauprocesugenijalnepro-izvodnje, lijepa jeumjetnostkaoumjetnostgenija jedina istinaumjetnikeljepotetestogaijedinaumjetnostuistinu.Istotako,djeloumjetnikeljepotetakvejeosobitostidasepriinjakaodjeloprirode (45).Njegova jepredodbauskladuspravilimapodkojimasesudioprirodno lijepome, ali s jednombitnom razlikom: svrhovitost kojasemeustvarimaprirodepomiljakaosluajna,jeronjezinuporijeklunijemoguanikakvaobjektivnaspoznaja,ulijepojjeumjetnostinamjerna.Nokakose stvaralatvoovdjevodi jedinopopravilu slobodne igreduevnihmoizasnovanenaistomosjeanju,svrhovitostsepriinjakaonenamjer-na.Predodbalijepognikadanemoepostatisvedivanaunaprijedpostav-ljenopravilokaoobrazaciuputustvaralatvu.Sadrajioblikovdjenastajuujedno.

17

Usp. Herbert Marcuse, Estetska dimenzija,kolskaknjiga,Zagreb1981.,str.8499.

18


19

AAV300(I.Kant,Kritika moi suenja,str.136).

20


21




Utakvojduevnojnapetosti,kojasjednestraneposveenooslukujedubokiglasprirodetozauvijekostajenespoznatljiv,asdrugestraneseustruavasvrhusvogstvaralakognastojanjaizvestiizpojma,prateiudubokojtiinionajglasiputajuigadaupotpunostipreuzmevlastnadzbivanjimanutrine,aodsameduezauvijeksakrijesvojizvoritijektejekaohicempogaajuirastvarazabuknuevlastitepunineutakvojuzavrelojneosvijetenostiraasegenijalnost.Genijalnost jeduhovni ritam igreusklaujueg jedinstva razumakaomoipojmova iuobraziljekaomoizorovaa priori.Princip te igreKantvidiumoiprikazivanjaestetikihidejapodkojomrazumijeva

onupredodbuuobraziljekojadajepovodazamnogorazmiljanja,adajojipaknemoeodgovaratiodreenamisao,tj.pojam,daklekojunijedanjeziknemoepotpunodostiiina-pravitirazumljivom.22

Ipremdajetajprincipsuprotnostidejiumakojojneodgovaranitijedanzor,posvojojjetenjizanaputanjemgranicaiskustvaonipaknekakoideja,uemuse,premaKantovumiljenju,oitujenastojanjeduedasenaodreeninainpribliiprikazuidejeuma:

Akosedaklenekompojmupodmetnepredodbauobraziljekojapripadanjegovuprikazu,alikojasamazasebedajepovodazatolikorazmiljanja,kolikosenikadanemoesabratiunekomodreenompojmu,dakleakosepojamnaneograniennainestetikiproiruje,ondajeuobra-ziljapritomestvaralakaistavljaupokret(samu)moumskihideja.23

Oslobaajuiseodrazuma,uobraziljasevodiputemuma,potiuiioivlja-vajuispoznajnemoitenasuprothladnomrazumskomrazmatranjuproizvo-diosjeanjemisliukojemmiljenjenikadaneprestajeteistodobnonikadanegubivezusosjeanjem.

Jednomrijeju:estetikajeidejanekomedanompojmupridruenapredodbauobrazilje,kojajeuslobodnojupotrebiuobraziljepovezanastakvomraznolikoudjelominihpredodbi,dasezanjunemoenainikakavizraz,kojioznaujenekiodreenipojam,daklekojadaje,daseuznekipojampridomiljamnogotoganeizrecivoga,ijiosjeajoivljavaspoznajnemoiipovezujeduhsgovoromkaoprostimslovom.24

Utomsmisluestetikoseosjeanjebitnorazlikujeodosjeajaprijatnostiiosjeajadobra.Onoproizvoditakavduevniugoajkojinijemogueizazvatiniti jednomdrugomdjelatnou doli slobodnom igromduevnihmoi. I sobziromdajetuigrunemogueoponaati,onanemoepostatipredmetompouavanja,kaototomoejedanmatematikidokazkojemjeucjelininje-govaizvodamoguesvakogapouiti(47).Iztograzloganijemoguaznanostolijepome,jerznanstvenostiziskujedo-kazivanjeipojmovnoodreivanje,toonemoguujesudukusakojizavlastitosnovpretpostavljapojmovnoneodredivosjeajugode.Istotakonemoebitiniti lijepeznanosti, jerbi tadapojmovnostustupilamjesto izrekamaukusa( 44). Stoga, od svih ljudskih djelatnosti jedino umjetnostmoe biti lije-pai jedinokritikafilozofijamoeuzimati rijeo lijepome.Utoliko isva-koumjetnikoobrazovanjebezupuenosti nakritiku filozofijuostaje tekumehaniko-historijskojoblastionogumjetnikog.Znanstvenostumrtvljujestvaralatvounjegovojneposrednosti,kakoupogleduprosuivanjatakoiupogleduproizvoenja,asvekakobisamaudobnoprebivalauvlastitimuzda-masigurnostiirazumljivostiklasifikacijaivrijednosnihobrazaca.Neizvje-banompogledumoglobiseuinitidabionolijepotrebaloostatirelativnimpojmomisvaijomprivatnomstvari,akobisesvirazumskiprincipi,naelaipravilaupogleduznanstvenestrogostinapustili.Noestetiki jevidonog



umjetnikoguunutranjemdvojstvupoloenuugoduizuitkasjedneiistuugoduizosjeajaslobodesdrugestrane,kojapakjedinaimapristuplijepo-me,dokprvojostajuprivatneikonanesvrhe.Naputanjemznanstveneureenostiizakonitostionolijeponijepreputenoproizvoljnosti i samovoljiniti je timeoteeno,ve jeosloboenoodono-gatomupremanjegovuizvornomodreenjunepripada.Studijumjetnostimogaobisestogazasnovatinaistraivanjuduevnemoiuobraziljeunje-zinojslobodi,uz istraivanjemoispoznavanja imoiudnje,koje ljepotavezujezlatnimvezom.inisedajebezprethodnihistraivanjaoporijekluljepoteumjetnostosuenapreseliti seu sferudrutvene angairanosti gdjepoprimaoblikhladnesivedijagnostikeilipreuzimavitekiglasprovokativnakrika.Timesesvojevoljnostavljauslubuizvanumjetnikihsvrhapostaju-isredstvomnjihovaostvarenja.Utomjesluajuumjetnikaslobodasamoprazna rije.Njezinpuni smisaootkriva se jedinouprostoru autonomije isamosvrnostionogumjetnikog.Sdrugestrane,naravslobodeuobraziljekaoprincipagenijalneproizvodnjeniukojemsmislunemoenavestinatodasemogenijalnostishvatikaonerazumljivaprivatnabezgraninostmate,agenijkaoneshvaenisamotnikkojemjejedinomproziransmisaonjegovadjela.Izodreenjareflektirajuemoisuenjakojanemasamovoljnu,samostalnuinisaimpovezivu,vetono odreenu ulogu u sistemu duevnihmoi, pokazuje se da,ma kakobogataioriginalnabila,matanikadanemoevaitikaoprincipgenijalnosti.Adagenijnemoebitionajkojiprivatneeljeiciljevepostavljasebikaosvrhu te je osebujniji toliko koliko je drugima nepristupaniji, epurei sesvojommaglovitomosobitoukaoizrazomprivatnoghira,jasnojeiztogatojegenijalnostulijepojumjetnostipodreenamoiukusa(48).StimusveziKanterei:

svebogatstvouobraziljeproizvodiunjenojslobodisamobesmislicu;mojesuenjanapro-tivmodauobraziljuprilagodirazumu.Ukusje,kaoimosuenjauopedisciplinagenija.25

Djelogenijalnostikaodjelolijepeumjetnostimoraimatiobziraspramvlastitesaopivosti.Onosemoraubitnomedoticationogatojesvimljudimaza-jedniko,pogaajuiunjegovuklicuipotiuinjegovrast.Tozajednikojeupravoreflektirajuamosuenja,osloboenaodrazumskihiumskihpojmo-vananainozakonjenostinjihovimodsustvom,toKantizraavarijeima:

Zatosegenijalnostzapravosastojiusretnuodnosu,tonikakvaznanostnemoedauiitonasnikakvamarljivostnemoedanaui,dasezadanipojamnauideje,asdrugestrane,dasezaidejepogodiizraz,spomoukojegasetimeprouzrokovanosubjektivnoduevnoraspo-loenjekaopratnjapojmamoepriopitidrugima.Potonjijetalentzapravoono,tosenazivaduhom, jerkod izvjesnepredodbe izraziti ononeizrecivouduevnomstanju i napraviti gaopenitosaopivim()tozahtijevamo,daseigrauobrazilje,kojasebrzoodvija,uhvatiisjediniupojam(),akojisedadesaopitibezstegepravila.26

22


23


24


25


26




Stogajesamumjetnikipozivpunovieodpriroenogdarasjedne,iznan-stvene,historijskeitehnikeuenostisdrugestraneonseostvarujeudo-diruscjelinomduevnostiputemkojesetonoodreeni,aliuoblikupravilaneizrecivisrazmjerrazumaiumasabireulikljepote.Umjetnikodslobodeostavlja onolikokolikouvidu slobodedostaje za osjetilnost, a osjetilnostipridodajeonolikokolikojeuviduosjetilnostipotrebnozaslobodu,priemuse cjelokupan proces odvija prirodnim spontanitetom.Na taj nain ljepotapostajemjestombliskogdodiraprirodeislobodeuovjeku.No ini se da se stvar dodatno komplicira ako umjetnikom stvaralatvu,uzpriroenidar, tehnikuuenostiobrazovanostukusa, jotrebapridoiifilozofijskaobrazovanost.Timebismo senaosobit nainpoeli udaljavatiodKantovanepovijesnograzumijevanjabiti ljepote,patimeiumjetnosti, ipribliavatiseSchellingukojiveukratkomspisupodnazivomDas lteste Systemprogramm des deutschen Idealismusizgodine1796/1797.otvarapi-tanjeopovijesnomsmisluumjetnostiinjezinojulozinoveuiteljiceiobje-diniteljiceovjeanstva.27Kakavjegenijikakvajeumjetnostuzateenompovijesnomtrenutkupotrebna,kojesuposljedicesamosvrnostiumjetnostite dostaje li formalno odreenje ljepote, kakvo joj pripisujeKant, njezinurazumijevanju,stvarjedaljnjegnaporaupromiljanjupovijesnezadaeumjet-nosti.DaKantovarazmatranjaipakostajuugranicamaformalizma,sobzi-romdaistraujusamonain genijalnogstvaralatva,alijouvijekneinjegovsadraj,tesobziromdajeiuraspravioukusu(122)predmetsvianjatekformalna svrhovitost, s timee seuvelike sloiti iBloch, suprotstavljajuiKantovuestetikuformeHegelovoj,kakojusamnaziva,esteticisadraja.28Idokjeuformalnompristupuodpresudnevanostijedinooblikuindiferent-nosti spram onoga to je prikazano, sadrajni estetiki pristup istrauje ivrednujeumjetnikadjelaprijesvegaposieu,tj.naosnovinjegovatemeljnoprouenogiiscrpnogpokazivanja.29

Akobisuvremenaumjetnikadjelatnostdvojilaovlastitojzadai,povratakizvornimpromiljanjimatakvihpitanjamogaobipripomoirasvjetljavanjuzateenihproblemaiponovnompronalaenjutemeljnihorijentira.Samosvr-nostosiguravaumjetnostiautonomno i samostalnomjesto,ali je time isto-vremeno i razdvaja od ostalih duhovnih djelatnosti. to donosi unutranjarazjedinjenostmetafizike,etike,znanosti,religijeiumjetnostijasnopokazujestanjepostmodernesuvremenosti.Stogajepitanjemoeliseuovompovi-jesnomtrenutkusvrhabilokojeodnavedenihljudskihdjelatnostipromiljatiizvanzajednikog,objedinjujuegtemelja.

4. Predumjetniko porijeklo osjeaja slobode

UpokuajudasetojasnijeocrtaKantovdoprinosupogledufilozofijeumjet-nosti,valjanaglasitidapredmetraspravauKritici moi suenjainijeumjetnostneposredno,vesamamoproizvoenjalijepogkaoosjeajaslobode.UvezistimeGrliopravdanoupozoravaonekojibizbogtzv.neumjetnikeestetikepokualiosporitirelevantnostiznaajKantovihdoseganatompolju:

Kantova jeestetikaodgovorna filozofskapitanja,aneplodbilokakvogdrugog interesa. IkadsekaotosetoupopularnimpregledimapokatkadinipredbacujeKantuvrlooskudnainformiranostukonkretnimpitanjimaumjetnosti,tadasepotpunokrivorazumijunjegovena-mjerenatompodruju.30

Nosdrugestrane,GrlioduzimaKantustatusobnoviteljaiinovatoraueste-tici,oznaavajuinjegovanastojanjakaofilozofijskateutolikoograniavaju-



a.31Takvuocjenunosipretpostavkaomogunostiestetikeizvanfilozofijskogsistema,pretpostavkakojanitinestojiuotrojsukobljenostisKantovim,He-gelovimiSchellingovimdosezimaupogleduodnosafilozofijeiumjetnosti,putemkojebisemodamoglaopravdati,veihnaprostomimoilazi.Svakisistematskipristupsvjedoicjelovitostiistineineraskidivojpovezanostisvihdjelatnostiprirodeiduha,pokazujuidaizvantakve,filozofijskirazumljenecjelinepredmetraspraveostajepreputenreflektirajuimkritizerstvimauko-jimasesamiprincipisuenjanedovodeupitanje.Sdrugestrane,predpitanjaskojimajezapoelaovapotragasadajemogueproiriti.Naime,leilismisaoonogumjetnikoguumjetnikimdjelimailijestvarutomedabiupravobitumjetnostibilaizvordjela,anedjeloizvorbiti?Udjelujeljepotaprisutnakaoodrazsusretasamogagenijasnjezinimizvorom. Posredstvom vlastita djela umjetnik promatrau prenosi iskustvotakvadodira,kazujuinatajnainononeiskazivoizvorljepotekaoljepotusamu.Utolikojeumjetnikodjelomogueshvatitikaoodsjajistinskogdjelaivotauokriljuslobodekaoizvoraljepote.No,slijedeiKantamoglibismoustvrditidajedotogizvoramoguedoprijetiibezsusretasumjetnikimdjelom,natoupuujeveipukainjenicadasuKantoveraspravepisanebezznaajnogreferiranjanasamopoljeumjetnosti.Filozofijaiprijekonkretnogprimjeraa priorimoeimatiznanjeosubjek-tivnimuvjetimapodkojimasepojedinastvarmoepojaviti.Filozofijskipo-glednaumjetnikodjelozahvaausameuvjetemogunostiumjetnostiteuodreenomdjeluvidiupravonjihovoostvarenje.Drugimrijeima,filozofijaunaprijedznatotraiupredmetusvojihistraivanja,tobisenaprvipogledmoglouinitinjezinimnedostatkom.Nosobziromdasvakipogledneizbje-nounosibaremdiosebeuonotogledaidajenepristranostnemogua,po-trebnojeosvijestitisimeseulaziupromatranjeirazluitinjegovesastavnedijelove.Upravoseutomesastojismisaofilozofijskesistematinosti,tj.unu-tranjeobjedinjenosti svihpodrujabitka, pri kojoj se dijelovimeusobnosuodreuju,austrojstvonjihovihodnosaproizlaziizbiticjeline.Umjetnostotvaraiskustvoslobodeuobrazilje,alikakofilozofijatoiskustvoveimatejojdjelosluisamokaonjegovprimjer,onanemapotrebuzaumjet-nou:umjetnostjojnekazujenitanovo.Ukolikojeformaonoodluujueupogleduljepote,utolikosurazliiteumjetnosti,kaoirazliitaumjetnikadje-la,zafilozofijuuvijekjednateistastvar.Topakvodipitanju:jeliumjetnostnetodrugoodsvojepokreuepodloge,netodrugoodonogatoseunjojzbiva ili jes timeistovjetna?Akobibila istovjetna,ondabezumjetnikogdjelanebibilomogue iskustvoslobodneuobrazilje, iskustvo lijepog.NoKantjasnopokazujedaseonoostvarujevepriprosuivanjuprirodneljepotekoja,Blochovimrijeima,uKantovuvidokruguvaikaoestetikomjeriloicilj.32Umjetnikigenijsamostvaranoviizvor,otvarajuinovomjestozaistoiskustvo.Timeseneumanjujevrijednostgenijalneproizvodnjeiumjetnikeljepote,vesenaprostoizbjegavajednostranopromatranjestvari,reducirano

27

Vieotomeu:BrankoDespot,Sitnice,Demet-ra,Zagreb1991., str. 3134;MarijanCipra,Predgovorhrvatskomizdanju,u:FriedrichWilhelm JosephSchelling,Filozofija umjet-nosti, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb2008.,str.IXI.

28

Usp.ErnstBloch,O umjetnosti,kolskaknji-ga,Zagreb1981.,str.41.

29

Ibid.

30

D.Grli,Estetika II,str.146.

31

Ibid.,str.147.

32

E.Bloch,O umjetnosti,str.43.



naunutarumjetnikoiskustvoobiljeenoneosvijetenimpretpostavkamaodkojihsepolazipritumaenjulijepog.Usvemuumjetnikomnadjelu jenetoega ibezumjetnosti ima,aegajeumjetnostoitovanjeiizraztejeupravotapokreuapodlogakaoizvoribitumjetnostiuvjetnjezinemogunosti.Ljepotaizvireizprirodeovjekovedueinjezinoproizvoenjenipotonijepovlasticagenija,jerumjetniknijejediniproizvoaosjeajaslobode.Proizvodnjaiprosuivanjeumjetnikogdjelaimajuzajednikoobiljejeestetikumosuenjajerusuprotnomnikada ne bi bilomogue uspostaviti uzajaman odnos izmeu umjetnika ipromatraa:

odreenjeumjetnostikaostvaranjagenijaoevidno[se]nikadanemoedoistaodvojitiodkongenijalnostiprimatelja.Obojejeslobodnaigra.33

Utolikojeprosuivanjeujednoiponovnoproizvoenjeonogatodjelopred-stavlja,imeljepotapokazujesvojuneiscrpnuivost.Genijalnostvaralatvopreslikavamonjezinaizvoraudjelopabeznjegaumjetnostnijemogua,aliosjeajslobodeulikuljepotemogujeiizvanumjetnosti.Takvo razumijevanje otvara jedno posebno izazovno pitanje: emu ondaumjetnost?Pri susretu s prirodom ljepota se raaudui jednakokao i prisusretusumjetnikimdjelom.Akoonanijenitisvojstvostablanitisvojstvoumjetnikeslike,vejestanjedue,iakojesvakisadrajirelevantanibitnajesamoforma,ondaumjetnostnemoereinitatoprirodavesamanegovori.Drugimrijeima,upogleduljepotenepostojibitnarazlikauproma-tranjuhrastovastablaililjudskoglicaijedneKleeoveiliPicassoveslike,uoslukivanjukosovapjevaisimfonijeStravinskog.Promatranjenijepukopri-malako,asobziromnaformalizamupogledulijepogonosemoeodvijatibilogdje,jerbilotomoepostatinjegovimpredmetom.Idoksuuumjetno-stineophodneraspraveotomejelidjeloprednamauistinulijepo,odnosnootvaraliunamaprostorzamogunostroenjaljepote,kaoiotomeukojemsluajujeonouopeumjetnikodjeloitd.,prirodajeposvudanepogreiva.Prikazujeliumjetnostljepotuilijepaknehoticezakriva?Postojiliopasnostdausmjeravajuipanjunaumjetnikadjelakaonahramoveljepoteizgubi-mosluhzanjezinusveprisutnost,priljepivielazaslikarskaplatna?Nismoliisticanjemvanostiumjetnikiobrazovanogukusaupogledulijepogpostalislijepizaposvudanjesamoprikazivanjeljepote?Susretstimpitanjimamo-dabimogaopripomoiiumjetnostiiesteticiupreispitivanjupotrebeioprav-danostivlastitedjelatnosti.Nakoncu,opitanjimakojaniunatluestetikeneovisisamosudbinaumjetnosti.

Literatura

Bloch,Ernst,O umjetnosti,kolskaknjiga,Zagreb1981.

Despot,Branko,Sitnice,Demetra,Zagreb1991.

Gadamer,Hans-Georg,Ogledi o filozofiji umjetnosti,AGM,Zagreb2003.

Grli,Danko,EstetikaII,Naprijed,Zagreb1983.

Kant,Immanuel,Kants gesammelte Schrifthen,herausgegebenvonderKniglichPreu-ischenAkademiederWissenschaften,BandV,GeorgReimer,Berlin1913.

Kant,Immanuel,Kritika moi suenja,preveoV.Sonnenfeld,Naprijed,Zagreb1976.

Marcuse,Herbert,Estetska dimenzija,kolskaknjiga,Zagreb1981.

Schelling,FriedrichWilhelmJoseph,Filozofija umjetnosti,Hrvatskasveuilinanaklada,Zagreb2008.



Vedran Rutnik

Kants Concept of Genius and the Meaning of Art

Abstract

Being the birthplace of artistic beauty, genius is found by Kant in a free play of understanding and imagination. Two species of beauty are identified: the natural and the artistic. Beauty is not seen as a quality of an object in observation, but as a peculiar act within the subject. De-terminant principle of aesthetic evaluation is found in reflective judgment whereas its concept of formal purposiveness of nature becomes a mediator between the fields of human nature and human freedom. The autonomy of the aesthetic judgment is provided by means of avoiding both the legislation of understanding and the legislation of reason. By this way it can be shown that art is an end in itself.

Taking into consideration that Kants conception of the origin and the essence of art is grounded in his philosophical system as a whole, the paper examines the conditions under which the philosophy of art is possible. Guided by Kants definition of the sense of freedom in its prior-to-art viewpoint, the paper analyzes the possibility of understanding beauty outside of art. What is hereby questioned is the meaning of art in general and the purpose of its being theoretically discussed in particular.

Key words

ImmanuelKant,genius,reflectivejudgment,formalpurposivenessofnature,naturalbeauty,artisticbeauty

33

Hans-Georg Gadamer, Ogledi o filozofiji umjetnosti,AGM,Zagreb2003.,str.35.

07 rutnik

Documents