11. Kojim metodama se identificira opasni otpad?Teko je unaprijed znati kad odreeni materijal treba klasificirati kao opasan. Najjednostavniji pristup: predmetni otpad treba klasificirati unutar openitih kategorija: radioaktivnost, zapaljivost ili toksinost. Praksa u mnogim zemljama je da uz opi klasifikacijski sustav postoji detaljni popis tvari, procesa, industrija ili otpada koji se smatraju opasnima. Mnoge zemlje uvele su iroku klasifikaciju propisivanjem maksimalnih koncentracija specifinih oneiujuih tvari. Za preliminarnu procjenu mogu se koristiti i algoritmi koji procjenjuju svojstva kao to su reaktivnost, toksinost i postojanost, ali i ovi modeli imaju svoje nedostatke: koliina otpada koji se razmatra, njegovo ponaanje u okoliu, stupanj opasnosti, kao i njihovi eventualni uinci na iva bia ..

US EPA 5 osnovnih kriterija za definiranje i identifikaciju opasnog otpada: da li je materijal kruti otpad kao to je to definirano RCRA zakonskim propisom? da li je odbaen? da li je izriito iskljuen regulativom? da li posjeduje bilo koju karakteristiku opasnog otpada? da li je kao opasni ukljuen u zakonski popis opasnog otpada?

12. Koji su primarni imbenici vani kod dizajniranja postrojenja za opasni otpad?Osnovni korak - uspostava katastra: propisati katalog, identificirati sve izvore (registriranje svih malih proizvoaa-mjeseno vie od 100 kg otpada) te utvrditi opasna svojstva nastalog otpada, procjeniti koliine Smanjenje otpada: minimalizacija otpada, burze otpada Skladitenje i prijevoz Izlijevanja: imati izraen plan za postupanje u sluaju izvanrednih situacija Obrada i konano odlaganje

14. Navedite i objasnite tri osnovne faze spaljivanja otpada!SUENJE I OTPLINJAVANJE-topljivi sadraj kao to je voda izdvaja se pri temperaturama u prosjeku od 100 do 300 C. Proces suenja i otplinjavanja ovisi iskljuivo o dovedenoj toplini.PIROLIZA I PREVOENJE U PLIN-razgrauju se organske tvari pri temperaturama od 250 do 700 C. Plinificiranje ugljinih ostataka provodi se u reakciji s vodenom parom i ugljikovim dioksidom pri temp od 500 do 1000 C. No moguce su i temp do 1600. Tada kruta organska tvar prelazi u plinovito stane. Za tu fazu potrebna je toplina, voda, para i kisik.OKSIDACIJA-gorivi plinovi oksidiraju ovisno o odabranoj metodi spaljivanja pre temp 0d 500 do 1450. Za ucinkovitu oksidaciju kljucan je dotok kisika koji je obino u omjeru 1,2 do 2,5 naspram zraka u spalionici.

15. Koji su tehnicko tehnoloki elementi svake spalionice otpada?a) opi uvjetib) radni uvjetic) spreavanje oneienja okoliad) zbrinjavanje ostataka e) temperaturni reim postrojenja

16. to se nalazi u ostatku nakon spaljivanja?Ostaci predstavljaju sav tekui ili kruti materijal nastao postupkom spaljivanja, obradom otpadnih voda ili drugim postupcima u sklopu objekata za spaljivanje. Ostaci obuhvaaju TALONI PEPEO, LJAKU, FILTARSKI PEPEO i PRAH, ija koliina i tetnost moraju biti minimalni.

17. Od ega se sastoji predtretman otpada za spaljivanje?ZA OPASNI OTPAD:1) lijeb za dovod otpada2) usitnjiva3) tankovi za mijeanje4) sito5) odvajanje tekue frakcije6) separacija metala i plastikeAko se postrojenje za predtretman nalazi unutar spalionice onda se ono sastoji od spremnika te usitnjivaa poput redera, mlinova ili krokodilskih kara. Najcesce je potrebno glomazni otpad dobro usitniti.

18. Navedite u emu se razlikuju tehnologije spaljivanja otpada!Prema konstrukcijskoj izvedbi loita, spaljivanje moe biti:-spaljivanje u loitima s pokretnom reetkom (rotiljem),-spaljivanje u fluidiziranome sloju-zahtjeva predobradu otpada te tehnologija nije prikladna za komunalni otpad-spaljivanje u rotacijskoj pei-nije primjenjivo za velika postrojenja

19. to je piroliza otpada?Piroliza podrazumijeva termiko kemijski proces razgradnje organskog sadraja na povienim temperaturama bez prisutnosti kisika. Ukljuuje simultanu promjenu kemijskog sastava i fizikog stanja, i sam proces je ireverzibilan. Tijekom procesa dolazi do nastanka plinske (tzv. Piroliticki plin), kapljevite (piroliticko ulje) te krute komponente (kruti ostatak bogat ugljikom tzv Gar)

20. Kako se ite dimni plinovi prilikom spaljivanja otpada?Industrija je rijeila taj problem upotrebom vapnenih etki i elektrostatskih talonika u dimnjacima. Mineral vapnenca koriten u ovim etkama ima pH vrijednost reda veliine 8 to znai da je lunat. Prolaskom dima kroz vapnene etke, sve kiseline koje mogu biti zadrane u dimu e biti neutralizirane. Na taj nain vapnene etke sprjecavaju emisiju kiselina u atmosferu, a time i mogunost ekoloske katastrofe (kisele kise).