242

Nar. umjet. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

proces folklorizacije folklorizma, odnosnopovijesni meduodnos folklora i folklorizma,one sto zovemo paralelnim postojanjem folk-lora i folklorizma. Knjizevnu i tekstoloskuanalizu opet povezuje s etnoloskom. Bavi se·vrstama, lokalnim i narodskim, gradom igradnjom, versifikacijom, likovima i ulogama,te porodicom kao dominantnom temom.Svestranoscu analize nadmasuje dosadnajbolju etnolosku analizu novokomponiranihnarodnih pjesama iz pera A. Simica. Zbogobilja analiziranih primjera (preko dvjesta),argumentacija je solidna. Steta je jedino to stoje izostao i najmanji osvrt na one sto je zadifuziju tih pjesarna najbitnije - glazbu. No tonije slucajno. Etnomuzikologija u nas josuvijek vrlo rezervirano, i mogli bismo reeiprezrivo (djelomicno ne bez raz[oga), g1eda nanarodnjake. Jedino je, koliko mi je poznato,Grozdana Marosevie prikazala tipologijuobrade narodne glazbe i glazbena obiljezjanovokomponiranih narodnih pjesama("Narodna glazba", u knjizi Diskografija uHrvatskoj, Studije i dokumenti 10, Zavod zakulturu Hrvatske, 1984,11-21). ,

Seeer na kraju ove knjige jest poglavljeFudbalska prica. Istrazivanje naseg pisanja 0sportu autora dovodi do sljedeeeg zakljucka:"NemoguCi podvizi, cudesne pobede nad de-monski jakim i opasnim protivnicima cinejcdnu od osnovnih tema mitoiogijc, pa i fudbal-skc price. Uspesi nasih fudbalera u odslitnimnadmclanjima sa strancimacudesni su kao i svadrugajunacka dela" (str. 251).

Naravno, mogio bi sc poslaviti pitanjekakvo je pisanje 0 nogometu sada kad u tomsportu, iii bolje rcci biznisu, nema ni uspjeha nieuda ncgo prevladavaju skandali. Moglo bi scpostaviti i pitanje paralcla: nemali ikod drugih,na primjcr Talijana, Franeuza ... sJicne nogom-clne mitologijc'? . '

No Colovie je lIspjesno postigao cilj:dokazao je relevantnost "analizc jcziekestrukture" za etnologiju pa sa zadovoljslvommozemo reei daje to prva nasa etnolingvistickaknjiga.

DUNJA RIHTMAN-AUGUSTIN

Hatidfu Krnjevic, Lirski istoenici, Iz istorije ipoetike lirske narodnepoezije, BlGZ, Beograd;Jedinstvo, Pristina 1986,319 str.

Razumijevanje i tumacenje usmenelirske tradicije, analiza i teorijsko uopeavanjeopseznog sklopa pjesama (to je najbrojniji inajraznorodniji skup nasih usmenih tekstova)ciji su zapisi nastajali u proteklih pet stoljeea,cesto nepouzdani i u razlicite svrhe - zadacajei posao koji ne moze do kraja obaviti pojedinacu jednoj monografiji. Ipak, monografija LirskiistocniciHatidze Kmjevie donosi zaista rnnogoiz tog nedovoljno istrazenog podrucja, nasto-jeci nam prikazati najznacajnije izvore, najvaz-nije zapise od 15. stoljeea do Vukovih zbirki.Ali, Lirski istocnici nisu tek puki prikaz -povijest zapisivanja znaci ovdje da1eko visenego sto bi se moglo uociti na prvi pogled jerukljucuje odnos prema usmenoj lirici kao sas-tavnom dijelu usmene kulture a mijenjao se izstoljeea u stoljeee. Nacin zapisivanjaje ugradenu pjesme i zato je povijest usmene lirike (kaouostalom i povijest cjelokupne usmene knji-zevnosti) neodvojiva od promatranja povijestinjezina zapisivanja.

Svjesna upravo te cinjenice Hatidza jeKmjevie posve opravdano detaljno pregledalarnnoge (dostupne) pojedinosti kako bi sto boljeuspostavil3 odnos prema vjcmosli zapisa.Istina je da su stariji zapisi dragocjcniji, ali su ipodaci ()njima veoma oskudni pa se iSlrazivac,i onda kad ima podataka, cesto nadc u tcskoj izamrsenoj situaciji. Upozorit eemo na ovommjestu npr. na prvi izvorni, mada vjerojatnoncpotpun, zapis bugarscice 0 Sibinjanin Jankuu spjcvu Lo Balzino,koj ije napisao Ruggero dePazienza (1497. g). Zapis je otkrio, uspjesnoprocitao, odrcdio kao "srpsku bugarsticu" iobjavio Miroslav Pantie (1977. g). Petar Simu-novic u studiji 5kJcIVunske nascobinc u juinojftaliji i nasa prva zapisana bugarscica, objav-Ijenoj u Narodnoj umjetnosti bI. 21 (1984),argumcntirano dokazuje, cijeneci Panticev trudi ne umanjujuci vrijednost otkrica, da jcbugarsCica nastala medu moliskim Hrvatima ida suje oni izvodilipred napuljskomkraljieom.

H. Krnjevic rjesava mnoge probleme ipokazujc koliko ima starijih (prcdvukovskih)izvora koji su tek djelomicno objavljeni, iii nisu

Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI

243

uopce objavljeni.U Lirskim istocnicima H. Krojevic traga

za obrednoscu lirskih pjesama. 0 tome govorina pocetku knjige u Prolegomeni za lirskunarodnu poeziju, a i zavrsava knjigu po-glavljem 0 Poeziji obreda.Nama poznati tekst,upozorava autorica, zapravo je istaknuti dio izobredne cjeline i to ne srnijemo zanemariti usvakom naSem pristupu jer ga u protivnomnecemo dobro moCi odrediti i objasniti. (To je,uostalom, tesko i cesto veoma diskutabilno ionda kada nam se cini da to znamo!)

H. Krojevic usmenu liriku dijeli naobrednu i neobrednu. Starije su pjesme uron-jene u obrede kalendarskog ciklusa (smjen-jivanje godiSnjih doba) - to su kalendarskepjesme, as druge su strane pjesme tzv. zivotnogciklusa (od rodenja do smrti) - to su porodicnepjesme. Takvom nas podjelom autorica uvodi usvoje tumacenje poetike usmene lirike.(Podjela, naravno nije nova, i ne mora biti -susreli smo se s takvom podjelom u mnogih npr.sovjetskih autora i dr.) Ciklicno ponavljanjepoteklo iz obreda i iz njega takoder izronjenouzajamno djelovanje covjecjeg zivota i prirode- dva su konstitutivna eiementa usmene lirike,smatra autorica, a realiziraju se kao: naceioponavljanja i naceio prenosenja, tj. meta-foricnosti. Oba ta elementa vaija jos dovesti uvezu s ritmickim osobinama stiha i glazbenemelodije. Autorica to konstatira, ali se odlucujciskljucivo na promatranje, analizu i interpre-taciju verbalne komponenlc usmenoga lirskogstvaralastva.lpak, na onim mjestima u Lirskimistocnicima gdje se H. Kmjevic bavi opeimpoets kim nacelima, navedene su i druge kom-ponente.

Pazljivim usporedivanjem zapisa izrazlicitih epoha H. Krojevic je pokazala kako segotovo istovjetan tekst sacu van u kolektivnomepameenju. (Zanimljiv je primjer pjesmePrstenci i djevojke, koju je zapisao NikolaBurovic u 17. stoljeeu a Vuk Karadzie u 19.stoljeeu.)

U LirskimistocnicimaH. Krojevie inter-prctira pjesme od novijih dana prema sve star-ijim izvorima i tako nastoj i pokazati slojevitostlirskog teksta. Velik je broj takvih uspjelihinterpretacijakojeobogacuju OYU knjigu i teskoje u oyom kratk.om prikazu bilo koju izdvojiti.Reci cemo samo da syojom suzddano~cu i

znanstvenom akribijom Hatidza Krojevie ipaknije zatomilanadahnute lirske slike koje su namnjezine analize i interpretacije pokazale.

Knjiga zavrsava, u povijesnom pregledu,Rukovetima Vuka Sf. Karadiica. To jenajopseZnije poglavlje u knjizi u kojem se naokupu naslo gotovo sve sto je znacajno za Vukai gradu 0 usmenoj lirskoj poeziji. Pa ipak,nedostaje prikaz odnosa Vuh i iliraca (Gaj iVraz se npr. nigdje ne spominju), a nameee namse i pitanje da li ee autorica nastaviti promatratipovijesni svijet i poslije Vuka, hoee Ii sedogoditi i iskorak u dvadeseto stoljeee u kojemsu skriveni mnogi "istocnici" relevantni zaupotpunjavanje slike folklornog procesa. Bilobi zaista zanimljivo, da sarno spomenemo veenavedeni primjer, vidjeti sto se danas dog ada uBurovieevu kraju, a nakon Vuka!

Nasa znanost 0 knjizevnosti dala jeznacajne i cjelovitije radove 0 usmenoj epici,medutim 0 lirici takvih radova gotovo da i nijebilo. Ova knjiga predstavlja za nasu folkloris-tiku svakako znacajan i nezaobilazan rad zasvako daljnje bavljenje nasom usmenomlirskom poezijom. Knjizevno i poetski nada-hnuto pisan tekst 0 poeziji odlikaje ove knjigekoja pomaze citanje i dozivljavanje.

TANJA PERIC-POLONIJO

Marko Terseglav, Ljudsko pesnmvo, Liter-ami leksikon, Studije, zv. 32, Znanstvenora-ziskovalni centar Slovenske akademijeznanosti in umetnosti - lnstitut za slovenskoIiteraturo in literame vede, Drzavna zalozbaSlovenije, Ljubljana 1987, 171 st.

Zamisao i koncepcij a Literarnogieksikona, koji se pojavljuje vee deset godina(od 1978. g), temeljeni su na originalnoj osnovii najnovijim spoznajama u svjctskoj znanosti 0knjizcvnosti koje su teZiSte literarnih zbivanjaprenijeli blize knjizevnom djelu i specificnimzakonima knjizevne umjelnosti. Tako se i slov-enska teorija knjizevnosti postupno osiobadalazavisnosti od opce i knjizevne povijesti. Projektje zapoceo i vodio ugledni slovenski knjizevni