26592_opca_prokarioti_11
TRANSCRIPT
![Page 1: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/1.jpg)
1
PROKARIOTI
Modul: Biološke osnove plodnosti tla
Sustav 3 carstva (Carl R. Woese, 1990)... Eubacteria
Bacteria
ArchaebacteriaArchaea
EukaryotaEucarya
Podjela mikroorganizama na osnovu organizacije stanice.... Prokarioti Eukarioti
- Gljive- Alge- Protozoe (praživotinje)
-Prave bakterije ili eubakterije-arheobakterije
Tipična eukariotska stanica je 1000 x veća i kompleksnija od prokariotske stanice
mitozaBinarno cijepanjeDijeljenje stanicemejozaNema mejozeSpolno razmnožavanje
Puno linearnih kromosoma
Jednostavni kružni kromosom
Kromosom (DNK)Veliki (80S) i mali Mali (70S)Ribosomi
ima staničnog kostura i strujanja citoplazme
Nema staničnog kostura i strujanja
Citoplazma
Ima ugljikohidrata i sterolaNema ugljikohidrata i sterola
Citoplazmatskamembrana
Ako je ima jednostavne je građe
Ima ( složena građa)Stanična stijenkanemaKapsula ili sluzavi slojGlikokaliksSložene građeOd dvije vrste proteinabičevi
Lizosomi,endopl. retikulum, mitohondrij,kloroplast,Golgijevkompleks
nemaOganele obavijene membranom
Prava jezgraNema jezgrinumembranu
JezgraPromjer 10-1000μmPromjer 1-10 μmVeličina staniceEukariotska stanicaProkariotska stanicaOsobine
Prokarioti: Jednostanični organizmi Na osnovu klasifikacije dijele se na:BACTERIA – eubakterije ili prave bakterijeARCHAEA – arhebakterije
Bakterije su vrlo mali jednostanični organizmi u kojih genetički materijal nije okružen posebnom jezgrinommembranom – pa su zbog tih osobina dobili ime prokarionti, prema grčkoj riječi koja označava prajezgru (protos = prvi,karion = jezgra).
Znanstvena disciplina koja ih proučava -BAKTERIOLOGIJA
![Page 2: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/2.jpg)
2
Podjela prokariota Podjela prokariota može biti i na osnovu građe
njihove stanične stijenke:1. GRAM negativne (G-) bakterije2. GRAM pozitivne (G+) bakterije3. Bakterije bez st. stijenke – mikoplazme -prirodno
bez stanične stjenke, neodređenog oblika (pleomorfne), citoplazmatska membrana sadrži sterole
4. St.stijenka bez peptidoglikana - Archeae
Bakterije.. Najrasprostranjeniji organizmi u prirodi Ubikvisti Donja i gornja granica života -nalaze se u
raznolikom i ekstremnom okolišu Rasprostranjeni, raznoliki, brojni Bakterijska djelovanja: kruženje hranjiva i
energije u prirodi, bioremedijacija, biogeokemijski procesi u prirodi, bolesti ljudi, životinja i biljaka, proizvodnja droga, antibiotika, tretiranje otpada, korisne interakcije s biljkama
Bakterije … Brzi rast i razvoj stanica u povoljnom
okolišu Imaju sposobnost brze prilagodbe na
promjene u okolišu Velika brojnost i raznolikost u prirodi
odnosno mogu živjeti u različitim sredinama
Bakterijska raznolikost u a) veličini; b)obliku; c) mobilnosti
Bakterijska raznolikost u veličini.... Veličina od 0,5-1,0 μm promjera i 1-2-5μm
duljine Bakterije ne žive pojedinačno već u nakupinama
koje se nazivaju KOLONIJE Kolonije su vidljive golim okom i karakteristične
su za pojedine rodove i vrste bakterija Koloniju sačinjava oko milijun bakterijskih
stanica
Bakterijska raznolikost u obliku....
![Page 3: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/3.jpg)
3
Bakterijska raznolikost u obliku:
1. OKRUGLI ili kugličasti (COCCUS)2. ŠTAPIČASTI(BACTERIUM I BACILLUS)3. SPIRALNI (SPIRILLUM)4. KVADRATNI (ARCULA)5. ZVJEZDASTI (ASTRAE)
6. NITASTI ili KONČASTI OBLICI
IZVEDENI OKRUGLI OBLICIIZVEDENI OKRUGLI OBLICI
1.1. DIPLOCOCCUS1.2. STREPTOCOCCUS1.3. TETROCOCCUS (TETRADE)1.4. SARCINE1.5. STAPHYLOCOCCUS1.6. MONOCOCCUS
1.1. Diplococcus
1.2. Streptococcus 1.3. Tetrococcus (tetrade)
![Page 4: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/4.jpg)
4
1.5 Staphylococcus 1.6. Monocuccus
IZVEDENI ŠTAPIĆASTI OBLICIIZVEDENI ŠTAPIĆASTI OBLICI2.A. BACTERIUM (GR. ŠTAPIĆ)
2.A.1. DIPLOBACTERIUM2.A.2. STREPTOBACTERIUM2.A.3. POJEDINAČNI ŠTAPIĆI
2.B. BACILLUS (LAT. ŠTAPIĆ)2.B.1. DIPLOBACILLUS2.B.2. STREPTOBACILLUS2.B.3. POJEDINAČNI BACILLI
POJEDINAČNI BACILLI
Pojedinačni bacili, diplobacili 2.B.2. STREPTOBACILLUS
![Page 5: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Coccobacillus(Haemophilus influenzae) IZVEDENI SPIRALNI OBLICIIZVEDENI SPIRALNI OBLICI
SPIRILLACEAE3.1. VIBRIO3.2. SPIRILLUM3.3. SPIROCHETA
3.3.A. TREPONEMA3.3.B. BORELLIA3.3.C. LEPTOSPIRA
3.1.Izvedeni spiralni oblik: VIBRIO
V.cholera
3.2 Izvedeni spiralni oblik: SPIRILLUM
a)TREPONEMA(T. pallidum uzročnik sifilisa)
b)BORRELIA(uzročnik povratne groznice i Lajmske bolesti)
3.3.Izvedeni spiralni oblik: SPIROCHETA c) LEPTOSPIRA
(uzročnik zarazne bolesti leptospiroze)
![Page 6: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Zvjezdasti oblikRod Astra iliStella
Rod Arcula-Oblik kocke
4. ZVJEZDASTI oblik5. KVADRATNI oblik
KONČASTI OBLICI - Susrećemo ih kodsumpornih i fero bakterija
Nitaste bakterije
Aktinomicete –Bakterije nitastog oblikakoje nalikuju filamentoznimgljivama
a) Eubakterije ili prave bakterije
Zelene sumporne bakterije
Spirochaetes
Purpurne bakterije
Gram Negativne
Gram Pozitivne bakterije
Zelene nesumporneBakterije
Cijanobakterije
Eubakterije ili prave bakterije Cijanobakterije...- Fotosintetske bakterije koje za razliku od ostalih bakterija imaju klorofil i druge pigmente
-Grimizne, plavkastozelene i zelene bakterije-Stari naziv je i modrozelene alge
-mnoge vrste žive u vodama i tlu- Pojedinačne stanice; kolonije; u lancima-Mogu proizvesti toksične tvari; ne uzrokuju bolesti u ljudi
![Page 7: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/7.jpg)
7
Actinomyces Corynebacterium Frankia Gardnerella Mycobacterium Nocardia Propionibacterium Streptomyces
Aktinomicete...
Figure 11.20b
-Nitaste bakterije koje nalikuju na micelije gljiva-Stanice su im nitaste kao kog hifa gljiva , ali su puno kraće 2 μm (kod gljiva su 10-50 μm)
Prokarioti koji žive u ekstremnim okolišima
npr: termalna vrela (nizak pH i visoke temp), morska dna..
Prokarioti- bakterije ili organizmi nalik bakterijama, žive na Zemlji dulje od bilo kojih ostalih oblika života
Pripadnici: Metanogeni Ekstremni halofili Ekstremni termofili
b) Arheobakterije....
Figure 4.5b
Methanosarcina- Archaea koja producira metan
Hipertermofili Pyrodictium Sulfolobus
Metanogeni Methanobacterium
Ekstremni halofili Halobacterium
Arheobakterije....
Figure 11.25
STRUKTURA BAKTERIJSKE STANICE
GRAĐA PROKARIOTSKE STANICE
![Page 8: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/8.jpg)
8
BIČcitoplazmarizosomi
Citoplazmatskamembrana
mezosom
Stanična stijenka
KapsulaNukleoid
Građa prokariotske stanice
Strukture izvan bakterijske stanice.. Bakterije su zaštićene od utjecaja okoline s nekoliko
slojeva koji se nazivaju stanični omotači. U njih ubrajamo:
1. GLIKOKALIKS: a) sluzavi sloj i b) kapsula ili čahura2. STANIČNA STIJENKA3. STANIČNA ili CITOPLAZMATSKA MEMBRANA
- neke bakterije nemaju glikokaliks i/ili staničnu stijenku- Svaka ima jedinstvenu funkciju no sve čine čvrstu zaštitu stanice- Kompleksne su građe i čine do 50% stanične mase
•Glikokaliks – pojam koji se upotrebljava za tvari koje okružuju bakterijsku st. stijenku
a) KAPSULA ILI ČAHURA• želatinozni polimer koji se sastoji od polisaharida(dekstrini), polipeptida ili i jednog i drugog
• želatinozne konzistencije; viskozna i ljepljiva; različitedebljine, konzistencije i funkcije
•Bakterije koje imaju čahuru stvaraju sluzave kolonije
GLIKOKALIKS - ČAHURA (kapsula) i sluzavi sloj Čahura ili kapsula...
ULOGA:-štiti stanicu od nepovoljnihuvjeta vanjske sredine,
- štiti stanicu od dehidratacije
- zadržava oblik bakterijskestanice
- značajna u virulenciji i otpornosti
- služi kao rezervna hranabakterijskoj stanici
Izgled čahure Glikokaliks
b) SLUZAVI SLOJ sastoji se od agregata
karbohidrata (nema proteinskih tvari )
Štiti stanicu od negativnih uvjeta no nije ključan za preživljavanje stanice
![Page 9: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/9.jpg)
9
STANIČNA STIJENKA- okružuje sve prokariotske stanice te im dajekarakerističan oblik stanici, a ima i zaštitnu ulogu.- ima određen elasticitet i čvrstoću te je djelomičnosavitljiva.- debljina st. stijenke je 10-20 nm- okružuje st. membranu i štiti unutrašnje dijelove stanice- građena je od polimera peptidoglikana koji se nazivaMUREINA koji joj daje oblik i čvrstoću.
Murein.....
MUREIN JE PEPTIDOGLIKAN KOJI JE GRAĐEN OD 2 dijela:
POLISAHARIDNOG (N-ACETILGLUKOZAMIN I N-ACETILMURAMINSKA KISELINA)
PROTEINSKOG DIJELA (ALANIN, GLUTAMINSKA KIS.,DIAMINOPIMELINSKA KIS. ILI LIZIN)
Prote
inski
dio m
urein
ske
mre
žice
Polisaharidni dio mureinke mrežice Građa peptidoglikana mureina kod G+ bakterija...
- prema u strukturi mureina i udjelu dodatnih tvari u st. stijencirazlikujemo:
-GRAM-POZITIVNE bakterije građene su od nekolikoslojeva peptidoglikana mureina unutar kojih se nalaziteihonska kiselina (polimer glicerolfosfatne i ribitolfosfatnekiseline.) te imaju deblju st. stijenku
-GRAM-NEGATIVNIH bakterije koje imaju manji broj slojevapeptidoglikana i ne sadrže teihonsku kis.
STANIČNA STIJENKA.... St. Stjenka G+ i G- bakterija
![Page 10: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/10.jpg)
10
G +
G -
GRAĐA STANIČNE STIJENKE
GRAM – POZITIVNE STANICE
Pept
idog
likan
(mur
ein)
Periplazmatskiprostor
Stan
ična
m
embr
ana
Teihonska miselina
Građa st. stijenke G + bakterija
Stanična stijenka G+ bakterije-Ispod st.stijenke G+ bakterije imaju st.membranu i vrlo
mali periplazmatski prostor G- bakterije-imaju složeniju građu jer sadrže 2 membrane: “unutarnju”
(staničnu ili citoplazmatsku) koja je građena od fosfolipida i “vanjsku” koja pored fosfolipida sadrži i lipopolisaharide (LPS). LPS sloj daje antigena svojstva stanici i propusan je za male molekule
- periplazmatski prostor kod G- bakterija je veći i sadrži enzime koji su značajni za ishranu
GRAĐA STANIČNE STIJENKE GRAM – NEGATIVNE STANICE
Stanična membrana
Periplazmatskiprostor i peptidokgikan
LPS
Vanjskamembrna
Fosfolipidi
Integralni proteini
Peptidoglikan
G -
Na osnovu građe stanične stijenke (G+ili G-) -KLASIFIKACIJA BAKTERIJA!!!!!!!
Hans Christian Gram (1884)- različito bojanje G- (crveno) i G+ bakterija (ljubičasto) uzrokovano je različitom građom st. stijenke bakterija
CITOPLAZMATSKA ili STANIČNA MEMBRANA
- u svih je stanica citoplazma odvojena od okoline polupropusnom membranom - citoplazmatskom membranom
- Unutarnja membrana – tanka, savitljiva, potpuno okružuje stanicu
- osmotska barijera stanice -djeluje semipermeabilno(polupropusno), a njena uloga je da omogućuje:
• kontrolira kretanje tvari u stanicu i izvan nje (selektivna barijera)• izlučivanje vanstaničnih enzima• regulaciju i razmnožavanje• disanje i fotosintezu• Sintezu stanične stjenke
![Page 11: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/11.jpg)
11
to je osmotska barijera stanice koja kontrolira ulazak i izlazak otopljenih tvari- unos hranjivih tvari u stanicu, izbacivanje otpadnih tvari iz stanice
odlučujuća uloga u metabolizmu (disanje, rast i razmnožavanje
sjedište enzima odgovornih za prijenos tvari
- debljina citopl. membrane je 5-10 nm
- Barijera između stanice i okoline, ako je oštećena tada stanica umire
Građa bakterijske citoplazmatske memrane
Građena od: lipoproteina tj.prvenstveno sadrži dvosloj fosfolipida i proteine
Integrirani proteini
fosfolipidi Molekula fosfolipidi
Periferni proteini
Integralni proteini
Izvan stanice
Dvoslojfosfolipida
Unutar stanice
Građa citoplazmatske ili stanične membrane
Građa: dvosloj fosfolipida i proteina (a) integralni i b) periferni proteini
Građa citoplazmatske membrane: 1. dvosloj fosfolipida – hidrofilni
sloj (glava) i hidrofobni sloj (rep)
2. Proteini - specificni receptori u membrani (proteini) –
reguliraju prijenos tvari u stanicu i otpadnih produkata iz stanice
Slika: Shematski prikaz membranskih proteina: a); b); c) integralni proteinid) periferni proteini
Polupropusnost citoplazmatske membrane Citoplazmena membrana je
polupropusna i selektivna:neke molekule i ioni prolaze
kroz membranu (ioni,voda,molekule, aminokiseline) ,a druge velike molekule su zadržane (npr. proteini)
Ima PORE- kroz koje se obavlja transport
FLAGELE (bičevi)- dugački složeni filamentozni dodaci pomoću kojih se bakterijepokreću- učvršćeni su na staničnu stijenku i st. membranu-flagele rotirajućim kretnjama pokreću stanicu-Imaju ih skoro sve spiralne bakterije, dok okrugli oblici rijetko imaju flagele
- prema broju i položaju bičeva razlikujemo:MONOTRIH- jedan bič na jednom krajuAMFITRIH - po jedan bič na oba kraja staniceLOFOTRIH - dva ili više bičeva na oba kraja stanicePERITRIH - bičevi se nalaze uokolo čitave stanice
ORGANELI ZA KRETANJE
![Page 12: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/12.jpg)
12
PREMA BROJU I POLOŽAJU BIČEVA RAZLIKUJEMO
Građa flagele (biča):
filament
1. Filament – građen od proteina flagelina
2. Ručica ili kuka 3. Bazalno tijelo – učvršćuje
bič na staničnu stijenkuili citoplazmatskumembranu
Bazalno tijeloRučica ili kuka
Stanična stjenka
Citoplazmatskamembrana
citoplazma
Slika: Izgled i građa biča kod G-bakterije
Slika a) i b): Dijelovi biča i način njegova pričvršćivanja u staničnoj stijenci kodGram-negativnih (a) i Gram pozitivnih (b) bakterija
Organeli za kretanje...-pomoću flagela, bakterijskoj stanici je omogućena mobilnost prema izvoru hranjiva (POZITIVNEKEMOTAKSIJE) ili odmak od potencijalno štetnih tvari (NEGATIVNE KEMOTAKSIJE)- Bič se vrti u smjeru kazaljke na satu, a pokretljivost biča je posljedica rotacije bazalnog tijela
AKSIJALNI FILAMENT (niti)
– kod Treponeme sp. (spiralne bakterije Spirohete) postoji modificirani bič koji se naziva aksijalni filament ili endoflagela, jer se nalaze unutar stanične membrane
- Rotacija filamenta uzrokuje rotaciju ukočene spiralne stanice u suprotnom smjeru pa se bakterija pokreće poput svrdla kroz viskozni medij a) Fotografija aksijalnog filamenta kod
spirohete Leptospireb) Aksijalni filamenti omotani okolo spirohete
Organeli izvan bakterijske stanice
PILI (lat. Pillus = dlaka)- tvorevine nalik na vlati kose pričvršćene na bakterijsku
stanicu na polovima ili na cijeloj površini stanice- Kraće i tanje su od bičeva, ali i brojnije- Omogućuju bakterijama da se pričvršćuju na drugu stanicu ili
na određen supstrat –nisu organele za kretanje- Građene su poput bičeva ali od druge vrste proteina- Postoje samo kod G- bakterija, a eukarioti ih nemaju- Značajne su kod spajanja dviju bakterija u procesu konjugacije
FIBRILE- kratki nastavci na površini bakterijske stanice- Sitnije su od pila, ali su brojnije- Omogućuju bakteriji da se učvrsti za određenu površinu
![Page 13: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/13.jpg)
13
Pili i fibrile
Bakterijski pili
Izgled bakterijskih pila i fibrila
MEZOSOMI- Nepravilni nabori citoplazmatske membrane bakterija
-Kod bakterija citoplazmatske membrana stvara invaginacije iliulegnuća
-imaju ulogu u:1. metabolizmu – izlučivanje enzima iz stanice, tvorba ATP-a2. razmnožavanju- prilikom bakterijskog dijeljenja stanice
stvaraju poprečnu pregradu
-”POPREČNA PREGRADA”
CITOPLAZMA
- unutrašnji matriks stanice, koloidnog karaktera s sitnimgranuliranim česticama-sadržava 80% vode, te proteine, ugljikohidrate, lipide, anorganskespojeve,aminokiseline odnosno hraniva te enzime- Citoplazma je gusta, mutna i elastična
- ima prostornu i vremensku organizaciju
- unutar citoplazme nalaze se organele i to: mezosomi,ribosomi,nukleoid i granule
RIBOSOMI-mjesta sinteze proteina.-građeni su od dvije podjedinice - male 30S i velike 50S- svaka podjedinica se sastoji od proteina(40%) i ribosomske RNK(r-RNK, 60%). -sedimentacijski koeficijent ribosoma prokariota je 70s(S=svedbergove jedinice) i označava veličinu, masu i oblik ribosoma
Mala podjedinica Velika podjedinica Kompletan ribosom
Usporedba prokariotskih i eukariotskihribosoma... INKLUZIJE (UKLOPINE) ili GRANULE
• rezervni tvari u citoplazmi prokariotskih stanicaRazlikujemo:
- metakromatska zrnca - sadrže volutin- polisaharidna zrnca – sadrže škrob i glikogen- uklopine masti (rezervna tvar)- granule sumpora, fosfora,polifosfata- plinske vakuole – česte kod vodenih prokariota, sadrže
plinove putem kojih stanica održava životne funkcije- karboksiosomi
![Page 14: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/14.jpg)
14
NUKLEOID
- bakterije nemaju jezgru i jezgrinu ovojnicu kao eukarioti, već im genetski materijal je u obliku jednostavne dugačke kružnemolekule dvostruke uzvojnice DNK koja je smještena u sreinibakterijke stanice i naziva se NUKLEOID ili BAKTERIJSKI KROMOSOM
- sadrži sve genetičke informacije za strukturu i funkciju stanice(tzv. funkcionalne gene)
-ne sadrži histone i nije obavijena jezgrinom membranom
- nukleoid sadrži genetski materijal koji je neophodan za rast, razvoj, metabolizam i preživljavanje bakterijske stanice
-
PLAZMID - mala kružna dvostruka uzvojnicamolekule DNA tj. izvankromosomski genetičkielementi
plazmidi najčešče sadrže 15-100 gena Repliciraju se neovisno o kromosomskoj
DNA Prisutni su u različitom broju kopija kod
pojedinih bakterijskih vrsta (1 do 100) Veliki značaj plazmida u genetskom
inženjerstvu i stvaranje GMO organizama odnosno za tranfer gena
PLAZMID Pojedine bakterije sadrže 1 ili više različitih
plazmida
Mnoge bakterije pored nukleoida u svojoj stanici imaju plazmide koji nose određene genske upute pomoću kojih je bakterija bolje prilagođena za život u određenoj sredini npr. -gene za otpornost na antibiotike, teške metale, viruse, pesticide
- gene za razgradnju toksičnih tvari- geni za fertilnost
Izgled bakterijskog kromosoma i plazmida
ENDOSPORE PROKARIOTA- u slučaju nepovoljnih ekoloških uvjeta (nedostatak hrane i vode, nepovoljan ph, temperatura, toksični agensi, zračenja) unutar nekih vrsta bakterijskih stanica stvaraju SE ENDOSPORE.- NE SLUŽE ZA RAZMNOŽAVANJE, VEĆ ZA PREŽIVLJAVANJE NEPOVOLJNIH UVJETA- latentni oblik života bakterija-razlikujemo: oblik (okrugli ili ovalni), veličinu i smještaj spora unutarbakterijskih stanica -endospore mogu biti smještene:
TERMINALNO SUBTERMINALNOCENTRALNO
-promjer spore može biti manji, jednak ili veći od promjera bakterijskestanice
ENDOSPORE PROKARIOTA
Dijelovi spore:-SRŽ – kompletan nukleoid i struktureneophodne za sintezu proteina i glikolizu
-CITOPLAZMATSKA MEMBRANA-STIJENKA SPORE – građena od
peptidoglikana-KORTEKS SPORE -peptidoglikan-OMOTAČ spore- protein sporin-EKSOSPORIUM –lipoproteinska membrana
Citopl. membrana
srž
Stijenkaspore
OmotačVanjska membrana
eksosporium
korteks
![Page 15: 26592_opca_prokarioti_11](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022052506/5572133d497959fc0b91e788/html5/thumbnails/15.jpg)
15
Bakterije koje stvaraju endospore nazivaju se sporogene bakterije, a bakterije koje ne stvaraju spore nazivaju se asporogene bakterije
Spore su otporne na visoke temperature (oko 100°C, problem kod sterilizacije toplinom), antibiotike, dezificijense, radijaciju, sušenje
Razlozi endosporine otpornosti na nepovoljne uvjete: Građa -Spora je građena od peptidoglikanskog sloja i
nekoliko slojeva sporina omotača što joj daje otpornost
Metabolička uspavanost - spore nemaju metaboličku aktivnost i mogu preživjeti duga nepovoljna razdoblja
SPOROGENEZA (SPOROGENEZA) - PROCES NASTANKA ENDOSPORA UNUTAR VEGETATIVNE STANICE
Proces sporulacije ide u 7 faza:
Proces sporulacije ide u 7 faza:0 . stanica koja raste1. Tvorba asimetrične pregrade (septe)- dijeli stanicu na veću
ili majčinsku stanicu i manju stanicu ili sporu2. Sinteza enzima alkalne fosfataze3. Iz citoplazme majčinske stanice nastaje unutarnja i vanjska
membrana spore4. Između vanjske i unutarnje membrane stvara se korteks
(građen od peptidoglikana)5. Oblikuje se proteinska ovojnica – voda izlazi iz spore
(dehidratacija)6. Nagomilavaju se kationi i dipikolinska kiselina, a nastavlja
se dehidracija spore7. Autoliza stanice-majke i izlazak spore
Proces sporulacije traje 7 sati u uvjetima laboratorija Nakon prestanka nepovoljnih uvjeta spora se brzo vraća
u aktivan život – proces se naziva GERMINACIJA Germinacija ima 3 stadija (aktivacija, inicijacija,
isklijavanje) i traje 90 min