3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28

http://slidepdf.com/reader/full/3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28 1/63

POVOLJNE PENZIJEKoordinacija 16bora~kih organizacija

Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ-a BiH

OSLOBO\ENJESUBOTA, 18. 2. 2012. Godina LXVIII • Broj 23.409Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www .os lob odj enj e.b a

DANAS PRILOG

PRAVOSU\E

NIJE NEOVISNO8. strana

Sve je isto, samoHasagi}a nema!

REPREZENTACIJA BiH Su{i} pozvao 19 igra~a za Brazil

47. strana

UBIJEN VLASNIK KAFI]A CODE

Pucnjava ispred motela Dani u Novoj Bili

11. strana

^EKAJU NADR@AVU, ADR@AVE NEMA

Osiguravaju li bh. gra|aniimovinu od elementarnihnepogoda

6-7. str.

BOJOVNICI PLANIRAJU

“OKUPACIJU” ZGRADE

PIO/MIO 3. strana

SAD SU SPREMNEPOMO]I BiH

William Burns uposjeti BiH

2. strana

F o t o : D ` e n a n

K R I J E [ T O R A C

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


EPBiH vi{kove strujemora prodati EPHZHB

Federalni {tab Civilne za{tite naloìo je Javnom po-

duze}u Elek troprivreda BiH d.d. Sara jevo, ukoliko ra-

spolaè odre|enim vi{kovima elek tri~ne energi je, da te

vi{kove proda Javnom poduze}u Elek troprivreda HZHB

d.d. Mostar.

Naredba se izda je zbog toga {to EPHZHB ni je u mo-

gu}nosti da nabavi dovoljne koli~ine elek tri~ne energi-

je, zbog ~ega je uvela restrikci je po jedinim potro{a~i-

ma. Za provo|enje naredbe odgovorno je federalno Mi-

nistarstvo energi je, rudarstva i industri je, a naredba stu-

pa na snagu odmah nakon potpisivanja.

Istovremeno, Elek troprivreda BiH uputila je preporu-

ku za poduzimanje preventivnih mjera za{tite i spa{a-vanja od prirodnih i drugih nesre}a svim organizacionim

jedinicama u okviru JP EPBiH i zavisnim dru{tvima - ru-

dnicima uglja ko ji su u sastavu Koncerna EPBiH.

Uz mjere ko je se provode u trenutnoj situaci ji uzro-

kovanoj obilnim snje`nim padavinama u proteklom pe-

riodu, preporuka ukazu je i na potrebu provo|enja pre-

ventivnih mjera za{tite od poplava, ko je bi moglo prou-

zrokovati naglo otapanja sni jega i leda.Kako bi opasnost od poplava bila umanjena, ukaza-

no je na potrebu provjere i aùriranja posto je}ih plano-

va odbrane od prirodnih i drugih nesre}a, pronalaska

odgovara ju}e lokaci je za deponovanje sni jega, sagle-

davanje stanja u vodotocima i komunalnoj infrastruktu-

ri, te organizovanje akci ja ~i{}enja i uklanjanja even-

tualnih opasnosti, saop}eno je iz EPBiH.

OSLOBO\ENJEsubota,18. ebruar/velja~a 2012.2

U @I@I

FEDERALNI [TAB CIVILNE ZA[TITE

VIJES

TI

Ministar fnansi ja i trezora BiHNikola [piri} saop{tio je ju~er u Ba-njoj Luci da }e budèt bh. institu-ci ja za ovu godinu biti restrikti-

van, ali da ne}e ugroziti rad ni jedneinstituci je na dr a vnom ni vou.

„U~init }u sve da konture bud e-ta budu defnirane do isteka prvogkvartala i da se postigne politi~ka sa-glasnost o ovogodi{njem budètu.

Veoma je bitno da do|emo do bu-dèta za ovu godinu, jer bismo iz-bjegli ne potrebnu politi~ku histe-

ri ju i mogli bismo se ba viti onim {tosu oba veze svih instituci ja vlasti uBiH“, rekao je [piri}, nakon sastan-ka sa v.d. direktorom Upra ve za in-direk tno oporezi vanje BiH MiromDàkulom.

Plate do ponedjeljkaDrà vni ministar fnansi ja raci-

onalnim je nazvao protekle raspra- ve o budètskom okviru bh. insti-tuci ja, napominju}i da je iz vr{enjebudèta, kako je ut vrdio u gla vnojknjizi, 905 miliona KM.

„Vjeru jem i da }emo biti u suf-

citu, iako smo imali odluku o pri- vremenom fnansiranju“, na veo je[piri}.

On je rekao i da su plate drà- vnih budètskih korisnika ve} u is-plati i da }e ih najkasni je u pone-djeljak svi primiti. Os vr}u}i se narad UIOBiH, [piri} je podsjetio na

to da je protekle godine ova insti-tuci ja na ime indirek tnih porezaobezbi jedila neto prihode od okopet mili jardi KM.

„Gospodin Dàkula je u raspo-djeli prihoda pokazao veliku odgo-

vornost prema drà vi i stoga sma-tram da {to pri je treba imeno vati

direktora UIO, jer na njego vom ~e-lu treba da sjedi ~o vjek ko ji razu-mi je sve ni voe vlasti u BiH“, dodao

je [piri}.Tokom razgo vora s prvim ~o vje-

kom UIOBiH, dodao je, vodio serazgo vor i oko ure|enja grani~nihprelaza izme|u Hrvatske i BiH.

Osposobiti prelaze„Moramo tokom ove i naredne

godine, na osno vu operati vnogplana, osposobiti te grani~ne pre-

laze u skladu sa standardima EU, za{to }emo traìti sredstva Uni je“,izja vio je [piri}.

D akula je saop{tio da je UIO u ja-nuaru ove godine prikupio sredstva

ve}a za ~etiri posto nego u istommjesecu 2011, te dodao kako jeprihod u ebruaru pao zbog ele-mentarne nepogode s ko jim je BiHbila suo~ena. Kazao je da je i daljenezado voljan ubiranjem poreza uunutra{njem prometu i izrazio o~e-ki vanje da }e se, nakon ormiranjano vog upra vnog odbora UIO, i tajproblem ri je{iti. G. KATANA

[piri} u Upravi za indirektno oporezivanje

Dàkula i [piri} pred novinarima

Institucije ne}ebiti ugroèneU~init }u sve da konture budèta budu definirane do isteka prvogkvartala i da se postigne politi~ka saglasnost o ovogodi{njembudètu, kazao je ministar finansija i trezora BiH

PET MILIJARDIMARAKAUpra va za indirek tnooporezi vanje jepro tekle godine, naime indirek tnihporeza, obezbi jedilane to prihode od okopet mili jardi KM

William Bur ns, zamjenik ameri-~kog drà vnog sekretara, izrazio jepodr{ku i posve}enost SAD-a na-pretku BiH na njenom euroatlan-tskom putu. Posebno je istakaoda je ormiranje Vi je}a ministaraBiH idealna prilika za BiH da nas-ta vi s ispunja vanjem oba veza zapri jem u NATO, te izrazio o~eki va-

nje da }e se posti}i dalji napredak u rje{a vanju vojne imo vine predpredsto je}i samit NATO-a u Chica-gu. Naglasio je da njego va zemljapodrà va dr a ve Zapadnog Balka-na na putu euroatlantskih inte-graci ja i da su ~vrstoposve}ene evropskojbudu}nosti BiH, sao-p}eno je nakon posje-te iz Predsjedni{tvaBiH.

EU i NATOKako je re~eno,

Burns je i do{ao daizrazi podr{ku SAD-aBosni i Hercego vini u

njenom daljem napretku i pro-speritetu, ali i podr{ku stabilnostiZapadnog Balkana. Podrào je or-miranje no ve vlasti i izrazio za-hvalnost za stalni doprinos BiH iu~estvo vanje vojnika u misi ji ISAF.

^lano vi Predsjedni{tva BiH su is-takli da posto ji konsenzus u Pred-sjedni{tvu oko evropskih integra-ci ja kao prioriteta BiH. Zahvalili suza kontinuisanu podr{ku i posve-}enost SAD-a Bosni i Hercego vini,te posebno za podr{ku svim reor-mskim procesima.

Predsjedatelj Vi je}a ministaraBiH Vjekoslav Be vanda tako|er je

ju~er ugostio izaslanstvo SAD-a,predvo|eno Williamom J. Bur-

nsom. Predsjedatelj Be vanda jezahvalio na ~estitkama i iskazanojpotpori drà vne tajnice SAD-a Hil-lary R. Clinton i upoznao njezinazamjenika s prioritetima no vogsazi va Vi je}a ministara BiH. Willi-am Burns je istakao zna~aj pragma-ti~nog i prakti~nog pristupa otkla-

njanju prepreka na putu ka puno-pra vnom ~lanstvu u NATO i EU. On

je izrazio zado voljstvo dosada{-njom suradnjom BiH i SAD-a.Predsjedatelj Be vanda je izrazioo~eki vanja da }e suradnja biti nas-tav ljena u predsto je}em razdo-blju, saop}eno je nakon susreta.

Saniranje {teteZamjenik drà vne tajnice SAD-

a je iskazao spremnost svo je zemljeda pomogne BiH na njenomeuroatlantskom putu te saniranjuaktualnih posljedica izazvanih vre-

menskim nepogodama. Predsjeda-telj Be vanda je zahvalio na sveuku-pnoj potpori SAD-a, naglasiv {i dasu SAD dokazani i iskreni pri jateljBiH, te da }e svaka pomo} biti do-brodo{la.

Sa Williamom Burnsom bio jei ameri~ki ambasador u na{oj ze-mlji Patrick Moone, a izaslanstvoSAD-a je razgo varalo i s ministrom

vanjskih poslo va BiH ZlatkomLagumdì jom. Go vore}i o pristu-panju NATO-u, Lagumdì ja je is-takao da je za BiH prioritet ispu-nja vanje postav ljenog uvjeta zapo~etak primjene Akcionog pla-na za ~lanstvo u NATO (MAP), ko-

ji se odnosi na pitanje perspekti-

vne vojne imo vine. Zamjenik drà vnog sekretara Burns je kazaoda SAD Bosnu i Hercego vinu vi-de kao budu}u ~lanicu Evropskeuni je i NATO-a te }e u skladu s timnasta viti podrà vati euroatlan-tske integraci je na{e zemlje, sao-p}eno je iz MVP-a BiH.

William Burns u posjeti BiH

SAD su spremne

pomo}i BiHZamjenik dràvnog sekretara SAD-arazgovarao sa ~lanovima Predsjedni{tvaBiH, predsjedavaju}im Vije}a ministara iministrom vanjskih poslova na{e zemlje

SAD podràvaju dràve Zapadnog Balkana na putu euroatlantskih integracija F o t o : D ] U M U R O V I ]

Bevanda je zahvalio na iskazanoj potpori

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


Mijo Kre{i} samona jednoj sjednici

Centri civilnih inici jativa nezadovoljni su radom Vla-de i Skup{tine Tuzlanskog kantona u 2011. Kako jere~eno na ju~era{njoj pres-konferenci ji u Tuzli, odpo~etka mandata nove vlasti broj nezaposlenih u TK-a pove}an je za 2.512.

“To je podatak ko ji govori da taj problem ni je nidotaknut. Pored toga, i golim okom je vidljivo da uTuzlanskom kantonu ne posto ji ni jedna krupna in-vestici ja, iako smo nekada bili jedan od najrazvi je-ni jih kantona”, kazao je Muris Buli}, koordinator zamonitoring CCI-ja.

Prema njegovim ri je~ima, Vlada i Skup{tina su u2011. aùrni je realizovale svo je programe rada. Me-

|utim, te mjere nisu uticale na ivotne probleme obi-~nih gra|ana.“Prilikom rebalansa budèta smanjene su plate

budètskim korisnicima i Vlada je napravila propustkada ni je umanjila transfere politi~kim strankama.

Vlada je najve}i {ok doìvjela nakon saznanja da nepristiù me|unarodni krediti i da je smanjen prilivporeza za 8,7 posto”, kazao je Buli}, dodav{i da je

takva situaci ja promi jenila sve planove.On je, tako|er, kazao da je Mi jo Kre{i}, poslanik u Skup{tini TK-a, bio samo na jednoj sjednici, te daovakav primjer ni je zabilje en ni na jednom nivou vlas-ti u na{oj zemlji.

“Imamo i dva profesionalna poslanika ko ji nika-da nisu iza{li za skup{tinsku govornicu”, naglasio

je Buli}. S. K.

Opasno potkopavanjepravosu|a

Ambasadori Upravnog odbora Vi je}a za provedbumira (PIC), izuzev Rusi je, ponovili su nedvojbenu po-dr{ku svim pravosudnim instituci jama BiH. Kako jesaop}eno iz OHR-a, oni nagla{ava ju da je profesi-onalan, nepristran, nezavisan i odgovoran pravosu-dni sistem od temeljnog zna~a ja za u~vr{}ivanje vla-davine prava u zemlji, {to predstavlja su{tinski ele-ment funkcionalne demokrati je.

Izraàva ju}i zabrinutost u pogledu teku}ih poku-{a ja da se potkopa efikasno funkcioniranje pravosu-|a, te naro~ito pravosudnih instituci ja na dràvnomnivou, ambasadori poziva ju sve organe vlasti u BiHda se suzdrè od postupaka ili izjava ko je bi mogle

dovesti do politizaci je koncepta pravde, kao i da pru-è svu podr{ku neophodnu za daljnje ja~anje pravo-su|a na dràvnom nivou i za reafirmiranje njegovogkredibiliteta u o~ima gra|ana. Smatra ju da struktu-ralni di jalog o pravosu|u izme|u EU i BiH, ko ji je za-po~et u junu 2011. godine, predstavlja jedini odrìviforum za uskla|ivanje pravosudnog sistema BiH s pra-vnom ste~evinom EU (acquis communautaire) s ci-

ljem da se osigura efikasni je, modernizirano i konso-lidirano funkcioniranje posto je}eg pravosudnog sis-tema i svih njegovih instituci ja, te da se omogu}i ne-ometano napredovanje u ostvarivanju programa ve-zanog za EU nakon {to zapo~nu pregovori o ~lanstvu.

Ambasadori, tako|er, ohrabru ju potpisivanje pro-tokola izme|u Tuìla{tva BiH i Tuìla{tva za ratne zlo-

~ine Srbi je o razmjeni informaci ja i dokaza u predme-tima ratnih zlo~ina. Zaklju~ivanje takvog protokola,tako|er, pomoglo bi da se unapri jede regionalna sa-radnja, povjerenje i pomirenje. ^lanovi UO PIC-a ko-

ji su potpisali ovu izjavu su ambasadori Kanade, Fran-cuske, Njema~ke, Itali je, Japana, Velike Britani je, SAD-a, EU, Turske (ko ja predstavlja Organizaci ju islam-ske konferenci je), [pani je i Holandi je.

U @I@IOSLOBO\ENJE subota,18. ebruar/velja~a 2012. 3

AMBASADORI UPRAVNOG ODBORA PIC-a CCI O RADU VLADE I SKUP[TINE TK-a

Koordinacioni odbor 16 bora-~kih organizaci ja i udruga ju~er jeu Sara je vu zaklju~io kako pri jedlogzakona o pri je vremenom staro-snom penzionisanju, ko ji je radilainterresorna grupa Vlade FBiH, ni-je prihvatljiv. Ljute se da nisu ima-li svog predsta vnika u Vladinoj gru-pi, da penzioneri vojni osiguranicinisu razdvo jeni u pri jedlogu zako-na od ostalih penzionera pripa-

dnika bora~kih populaci ja...

Gdje je 596.000.000 KM?- Na okruglom stolu ko ji }emo

imati 28. ebruara u Domu Oruà-nih snaga BiH odlu~it }emo kadaizlazimo na demonstraci je. Ni jenam do toga jer one, demonstraci-je, mogu eskalirati u ne{to drugo, ato ne elimo, rekao je Ismet Harbi-nja, predsjednik Udruènja penzi-onera vojnih osiguranika u FBiH.

No, Koordinaci ja, kako je rekao,podrà va da se budu}im zakonomo po voljni jem odlasku u starosnupenzi ju obuhvati iz vjestan broj pri-padnika HVO-a, MUP-a BiH i Voj-ske FBiH ko ji su, s otpremninom u

dèpu, otpu{teni iz slu`be.- Problem je i da Vlada FBiH i Za-vod PIO/MIO ho}e zamagliti stva-ri, izbje}i odgo vor na pitanja {to sedogodilo sa 596.000.000 KM ko je subile na podra~unu PIO/MIO za is-platu vojnih miro vina. Pri je tri go-dine smo, traè}i odgo vore na na-{a pitanja, podni jeli kri vi~nu pri ja-vu protiv menad`menta PIO/MIO.Mi znamo {to je s tim parama! Dioje iskori{ten kao osni va~ki kapitalRazvojne banke FBiH, ispla}enesu dvi je ci vilne penzi je, a dio jeupla}en Za vodu za zapo{lja vanje

FBiH. No, ljudi ko ji bi mogli svjedo-~iti o tome, ne smi ju. Pla{e se, ostat}e bez posla, objasnio je Harbinja.

Predsjednik Patriotske lige BiH Av do Hebib kritiko vao je nadle`noministarstvo ko je ni je odgo vorilo ni-

ti na jedan pri jedlog Koordinaci jebora~kih organizaci ja. I stoga se, za-klju~io je on, nezado voljstvo bora-ca preli je va preko le|a predsjedni-ka bora~kih organizaci ja.

- HOS (Hrvatske oruàne snage,op.a.) jeste bio legalni dio Armi jeRBiH. Ali, sporno je da radnommateri jalu budu}eg zakona o po vo-ljni jem penzionisanju pi{e da }e do-bitnici njiho vih visokih odli~ja, bezobzira na godine ì vota i staà,automatski imati pra vo na penzi ju.To nigdje nema, bunio se Hebib.

Naljutilo ga je i to da dio “ofcira

Armi je RBiH, onih ko ji su ~ino ve za-radili na prvim lini jama odbrane”,ni je valorizo vao pra va ko ja idu s ~i-no vima. Radi se, objasnio je, o je-dnom brigadiru ko ji ni je ostvariopra vo na penzi ju, 12 puko vnika,

sedam ma jora, 55 natporu~nika i 47poru~nika.

Satnici i kapetani- A po uredbama Vlade FBiH, i

svaki slu`benik Ministarstva od-brane je i{ao u po voljnu starosnumiro vinu, zaklju~io je Hebib.

Opet, Ivan Jur~e vi}, predsjednik Udruge umirov ljenih i razvo ja~enihbranitelja HVO-a u FBiH, zapri jetio

je, bude li demonstraci ja, bo jo vni-ci }e u}i i zgradu PIO/MIO u Sara-

je vu i traìti smjenu menad`men-ta. Evo i za{to!

- Posto ji odluka Vlade FBiH ko- jom se miro vine za 252 satnikaHVO-a izjedna~a va ju s miro vinama~asnika ARBiH. Ti satnici HVO-aima ju miro vinu 316 KM, dok sunjiho ve kolege iz Armi je s istim ~i-

nom ostvari vale 760 KM miro vine.Odlukom je predvi|eno da isplatauve}anih miro vina krene od 1. si je~-nja 2012. Za sada, ni{ta od toga. Sto-ga, ne pro vede li PIO/MIO ovuodluku, idemo na proteste, na ja vio

je Jur~e vi}.Pretvori li se radni tek st u zakon

o po voljni jem odlasku u starosnumiro vinu, naj ve}a bi miro vina bi-la 1.500 KM. Dakle, generali biimali penzi ju manju za 400 KM, aobi~ni vojnici, sada penzioneri, i do200 KM.

A. BEÎROVI]

Bojovnici planiraju “okupaciju”zgrade PIO/MIO

POVOLJNE PENZIJE Koordinacija 16 bora~kih organizacija

Radni tekst zakona o povoljnijem penzionisanjunije prihvatljiv, ocijenili predsjednici bora~kih

organizacija Generali u minusu 400 KM

OTPU [TENIKoordinaci japodrà va dase budu}im

zakonom opo voljni jemodlasku ustarosnupenzi ju obuhva tiiz vjes tan brojpripadnikaHVO-a, MUP-aBiH i VojskeFBiH ko ji su, sotpremninom udèpu, otpu{teniiz slu`be

NAJVE]AMIROVINA1.500 KM

Pre tvori li seradni tek st u

zakon opo voljni jem

odlasku ustarosnu

miro vinu,naj ve}a bimiro vina bila

1.500 KM

Odluka o protestima

28. februaraFoto: D`. KRIJE[TORAC

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


DOGA\AJI OSLOBO\ENJEsubota, 18. ebruar/velja~a 2012.4

Zlatko Lagumdì ja,predsjednik SDP-a i minis ar vanjskih poslova BiH

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Vrhovni sud Federacije BiH iz godine u godi-nu uspijeva drasti~no smanjiti broj nerije{e-nih slu~ajeva. Predsjednik VSFBiH Amir Jaga-njac, me|utim, upozorava na nelogi~nu odlu-ku da se ova institucija u prvom stepenu ba-

vi predmetima bora~kih revizija.

Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i su-pervizor za Br~ko distrikt Roderick Moore daoje punu podr{ku odlukama i nastavku rada Su-da i Tuìla{tva BiH. Tako|er, Moore je podràoi rad me|unarodnih tuìlaca i sudija.

VIJEST U

BROJU 28,5miliona eura obezbijedi}e Evropska banka za obnovu i razvoj za iz-gradnju zaobilaznice oko Br~kog.

Pomo} rtvamaCilj seminara pod nazivom Tra-

uma u procesu pomirenja, ko ji jeodràn u prostori jama Samostanasv. Ante u Sara jevu, jeste da sepru e bazi~na znanja osobama ko-

je se u svakodnevnom radu susre-}u sa oboljelima od posttraumat-skog stresa. U~esnici seminara,studenti Franjeva~ke teologi je i Fi-

lozofskog fakulteta u Sara jevu i naprakti~an na~in su upoznali na~i-ne pomo}i `rtvama ovog sindro-ma ko ji je posljedica psiho-biolo-{ke degeneraci je ko ja se ogleda uporastu nasilja na svim nivoima ioblicima. Organizator seminara jeTrauma centar.

Vlasti u Federaciji obe}ale su pomo}i radni-

cima Konjuha iz @ivinica, koji }e odlu~iti ko-ja je varijanta za spas preduze}a za njih naj-prihvatljivija. U me|uvremenu, protiv biv{egi sada{njeg rukovodstva firme najavljeno je po-dno{enje krivi~nih prijava.

Predstavnici devet novosarajevskih {kola po-tpisali su ugovore o finansiranju |a~kih uìnaza 475 u~enika slabijeg materijalnog stanja. Zaove namjene Op}ina Novo Sarajevo je iz bu-dèta izdvojila 65.000 maraka.

OP]INA NOVO SARAJEVO

UPRAVA KONJUHA

RODERICK MOORE

VRHOVNI SUD FBiH

VIJEST U OBJEKTIVU Foto: Didier TORCHE

Mi u SDP-usmatramo da

se svi za jedno

moramo okrenutibudu}nosti i

izgradnji zemlje,te da to ne smi je

biti optere}enoli~nim, kao i

animozitetimabilo ko je vrste

Evropska uni ja treba jednog par-tnera u BiH, jer aplikaci je za ~lan-stvo ne mogu biti podni jete od en-titeta, kantona i distrikta, rekao je Pe-ter Sorensen, speci jalni predsta-

vnik i {e Delegaci je EU u BiH, na ju-~era{njoj prezentaci ji godi{njeg iz-

vje{ta ja za 2011. pod nazi vom Mo-nitoring procesa evropskih inte-graci ja BiH, ~i ji je autor Vanjskopo-liti~ka inici jati va BiH.

On je konstatirao kako 2011. nije bila godina EU u BiH te je stoga vlasti BiH pozvao da ova, 2012. bu-de godina akci je kako bi se pretvo-rila u godinu EU u ko joj na snagumora da stupi Sporazum o stabili-zaci ji i pridru i vanju.

Dobrobit svih gra|anaPohvalnim je oci jenio usva janje

dva reormska zakona nu`na zanapredak na evropskom putu - opopisu stano vni{tva i sistemu drà-

vne pomo}i u BiH, te pozvao da se~im pri je Ustav BiH uskladi sa pre-sudom Evropskog suda za ljudskapra va iz Strasbourga, {to }e omogu-}iti da SSP stupi na snagu.

- Stupanjem na snagu SSP-a mo-ète po vu}i ek sperte iz Bruxellesa dapomognu BiH. Bez SSP-a i na dne-

vnoj osno vi dokazi vanja imple-mentaci je ne}ete mo}i ostvaritikvalitetan napredak ka ~lanstvu,istakao je Sorensen.

êlnik EU u BiH stoga je naglasiokako vlasti BiH ~im pri je mora juusvo jiti i globalni fskalni okvir, teusvo jiti i primi jeniti aqui commu-nitaire (uskla|i vanje zakonodav stvasa pra vnim teko vinama EU).

Ambasador Kralje vine [vedske uBiH Bosse Hedberg istakao je kakosu BiH vrata u EU otvorena i da supredsta vnici EU tu da pomognu, ane oteà va ju.

- Protekla, 2011. ni je doni jelamnogo opiplji vih stvari ko je }e re-zultirati napretkom na evropskomputu BiH. Stoga se nadam kako }eno va dr a vna Vlada biti usmjerenana pro vedbe jasnih uslo va ko je je umartu pro{le godine doni jelo evrop-sko vi je}e. Politi~ki lideri treba da sesuzdrè od dvosmislenih izja va iprestanu sa politiziranjem odre-|enih politi~kih pitanja ko ja su ri-

je{ena. Oni treba da preuzmu od-

go vornost i energi ju usmjere narad ko ji je za dobrobit svih gra|anaBiH, zaklju~io je Hedberg.

Prestati sa ratni~kim tonovima

Predsjeda va ju}i Za jedni~ke ko-misi je za evropske integraci je PSBiHHalid Genjac istakao je kako evrop-ski put BiH prvenstve no optere}u-

je politika, odnosno stalno poteza-nje pitanja nadle nosti na relaci jidrà va - entiteti. Kao primjer istakao

je dono{enje Zakona o sistemudrà vne pomo}i u BiH, na ~i jem suradu potro{ene ~ak ~etiri godine.

- Nu`no je prestati sa retorikomko ja ima ratni~ke tono ve, na veo jeGenjac.

Naglasio je kako je postignut ikonsenzus na Pri vremenoj komisi-

ji oba doma PSBiH da izmjene Us-ta va BiH u slu~a ju Sejdi} - Finci bu-du u obimu ko ji to zahti je va presu-da Evropskog suda za ljudska pra-

va u Strasbourgu.Direktorica Vanjskopoliti~ke ini-

ci jati ve BiH Lejla Kablar istakla je ka-ko hitno treba do}i do promjene upolitici BiH, odnosno usposta vereormskog kursa.

Stoga i jedna od ocjena u pred-stav ljenom monitoringu jeste da jenu no pre}i sa deklarati vnog na ra-dni konsenzus u procesu evropskihintegraci ja. A. TERZI]

Aplikacije za ~lanstvo ne mogu biti podnijete od entiteta, kantonai distrikta, rekao je Peter Sorensen, specijalni predstavnik i {efDelegacije EU u BiH

U~initi da 2012. bude godina EU u BiH Foto: A. KAJMOVI]

[VED SKI

AMBA SADORPoli ti~ki lideri trebada se suzdrè oddvosmislenih izja va ipres tanu sapoli tiziranjemodre|enih poli ti~kihpi tanja ko ja su ri je{ena

EU treba jedanpartner u BiH

VPIpredstavioMonitoring

procesa evropskihintegracija

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


INTERVJUOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 5

[trajka~ki odbor Sindikata osnovnog odgo ja i obrazo vanja Li vanj-skog kantona saop}io je kako su uskladu s odlukom Skup{tine Sindi-kata od 21. januara 2012. stupili ugeneralni {trajk 8. februara 2012.godine. Sindikat oba vje{ta va rodi-telje i u~enike da su primoraninasta viti sa {trajkom, a to zna~i da

za u~enike svih osno vnih {kola uLK-u do daljnjeg nema nasta ve.Nasta vnici }e {trajk pro voditi uskladu sa Zakonom o {trajku, pra- vilima o {trajku i odlukom o {traj-ku, tj. na svo jim radnim mjestima,ali ne}e odrà vati nasta vu.

TAKORE]I... [TRAJK

Razgovarala:Mimi \UROVI] RUKAVINA

• Proci jenjeno je da }e po-pis u BiH ko{tati 42,6 milionaKM, ali }e se precizna cifraznati tek po obav ljenom pro-bnom popisu. Da li je Fiskal-no vi je}e BiH dosad i{ta ura-dilo po pitanju plana finan-siranja popisa i da li su osi-gurana sredstva za njego vupripremu?

- Sukladno Zakonu o popisu

stano vni{tva, ku}ansta va i sta-no va, namjenska sredstva zafnanciranje poslo va i zadatakapopisa osigura va ju se iz prora-~una BiH, entiteta, distriktaBr~ko, me|unarodnih donaci-ja i drugih izvora, a ministri f-nanci ja BiH, entiteta i ra vnateljDirekci je za fnanci je distriktaBr~ko BiH, ili Fiskalno vi je}eBiH, posebnim }e sporazumomurediti plan fnanciranja u rokuod 60 dana od dana stupanja nasnagu ovoga zakona. Trenutnou prora~unu statisti~kih institu-ci ja nema sredsta va za ovu na-mjenu i za nas je bitno da se {topri je osigura ju sredstva za pro-

vo|enje priprema u 2012. godi-ni kako bi se mogla realiziratiplanirana dinamika priprema zapopis - fnalizaci ja popisnoginstrumentari ja i {tampa istog zaprobni popis, probni popis -angaìranja popisi va~a, kon-trolora, instruktora, analiza re-zultata probnog popisa, kontrol-ni popis; fnalizaci ja popisnoginstrumentari ja, logi~ke kon-trole, promid`ba i drugi poslo-vi predvi|eni su planom.

Probni popis• Odre|eni no vac za popis

u BiH dala je i EU. Koliko i zako je svrhe?

- Trenutno je u planu realiza-ci ja IPA pro jekata - IPA 2008. i2009 - za tehni~ku pomo} upripremama popisa, disemi-naci ji rezultata popisa, medij-

skoj kampanji, nabav ci hardve-ra i so tvera za obradu podata-ka, me|unarodni monitoringpopisa u vri jednosti oko petmili juna eura. Za nas je bitno dase odmah krene s realiziranjemovih pro jekata kako bismo na

vri jeme oba vili sve pripremneradnje.

• Probni popis je predvi-|en za oktobar ove godine,ho}e li se odràti tada i {ta }eon podrazumi je vati?

- Probni popis predstav lja si-

mulaci ju popisa na jednombro ju popisnih krugo va, slu-~ajno odabranih uzorkom, s ci-ljem pro vjere pripremljenihmetodolo{kih, organizacijskih iinormati~kih rje{enja u priku-pljanju i obradi popisnih poda-taka kako bi se pra vodobno i naprikladan na~in pripremila pro-

vedba i otklonili eventualni ne-dostaci te iz vr{ila eventualna re-

vizi ja prora~una i krenulo u zavr{nu azu priprema popisa -{tampa instrumen tari ja, fnal-ne pripreme na terenu, ormi-ranje popisnih biroa, odabir iobuka instruktora, kontrolora,popisi va~a, dosta va popisnog

instrumentari ja, promid`ba isvi drugi predvi|eni poslo vi - ka-ko bi sve bilo spremno da se 1.trav nja 2013. godine starta sapopisom. Probni popis pro vo-dit }e popisi va~i, anketari, me-todom inter vjua, a kod dolaskau ku}anstvo popisi va~ }e se le-gitimirati posebnim ovla{te-njem Agenci je za statistiku BiH.

Agenci ja za statistiku i entitetskiza vodi za statistiku }e naj vjero-

jatni je organizirati probni popisstano vni{tva, ku}ansta va i sta-no va u rujnu ove godine.

• Ko }e biti obuhva}en po-pisom u 2013. godini?

- Sukladno Zakonu, popisom

}e biti obuhva}eni dràv ljaniBiH s prebi vali{tem ili bora vi-{tem u BiH, bez obzira na to je-su li u trenutku popisa prisutniu BiH ili su odsutni iz BiH, stra-

Zdenko Milinovi}, direktor Agencije za statistiku BiH

NA POPISU RADI 25.000 LJUDITrenutno u prora~unu statisti~kih institucija nema sredstava za ovu namjenu i za nas jebitno da se {to prije osiguraju zbog priprema u ovoj godini, kaè Milinovi}

ni dr av ljani s dozvolom za stal-ni ili pri vremeni bora vak u BiH,bez obzira na to jesu li u trenut-ku popisa u BiH ili nisu, osobebez dràv ljanstva, ku}anstva istano vi i druge stambene jedi-nice. Popisom ne}e biti obuhva-}eno diplomatsko-konzularnoosoblje stranih diplomatskih ikonzularnih predsta vni{ta va ipredsta vnici me|unarodnih or-ganizaci ja i ti jela, kao i ~lano vinjiho vih obitelji ko ji s njima bo-ra ve u BiH, pripadnici stranog

vojnog i policijskog osoblja, kaoi ~lano vi njiho vih obitelji ko ji snjima bora ve u BiH, kao i stano-

vi ko ji su u vlasni{tvu drugihdrà va.

Rezultati 2015.• Ko je instituci je }e u~es-

tvo vati u popisu i koliko je bi-tno da svaka od njih uradisvoj dio posla?

- U popisu, u okviru svo jihnadle`nosti propisanih zako-nom, sudjelu ju statisti~ke in-stituci je u BiH, nadle`na mi-nistarstva na razini BiH - Mi-nistarstvo vanjskih poslo va,Ministarstvo prav de, Minis-

tarstvo sigurnosti i Ministar-stvo obrane, nadle`na minis-tarstva na razini entiteta, na-dle`ne instituci je distriktaBr~ko, op}ine. Za uspje{nurealizaci ju popisa je bitno dasvaka instituci ja, u svom do-menu, pra vo vremeno, proe-sionalno i odgo vorno odradisvoj dio posla. Osim na vede-nih instituci ja, sva druga upra-

vna ti jela i organizaci je, nasvim razinama vlasti, ob veznisu pruìti pomo} nadle`nimstatisti~kim instituci jama upro vo|enju popisa, u granica-ma svo jih nadle`nosti.

• Kakvi }e se rezultati i ka-

da dobiti po obav ljenom po-pisu?- Cilj je svakog popisa usta-

no viti broj stano vnika, uku-pno za ci jelu drà vu i po svim

teritori jalnim razinama: nase-ljima, op}inama, grado vima iùpani jama, te entitetima.Osim bro ja i prostornog ra-sporeda, popis stano vni{tvaosigura va podatke o demo-gra skim, etni~kim, obrazo-

vnim, ekonomskim, migra-cijskim i drugim obilje`jimastano vnika, kao i o bro ju ku-}ansta va, obitelji i njiho vimkarakteristikama te podatke ostambenom ondu i njego-

vim karakteristikama. Prvi re-

zultati }e biti objav ljeni u ro-ku od 90 dana od dana zavr{etka popisa, a kona~ni re-zultati, sukladno ut vr|enimstandardima, do kra ja 2015.godine sukcesi vno kako budetekla obrada.

Bez politizacije• [ta bi, prema Va{em mi{-

ljenju, mogao biti eventualniproblem u periodu pripremai tokom obav ljanja popisa?

- Na odre|ene te{ko}e se mo-è nai}i u goto vo svim azamapopisnih akti vnosti. Ove pote-{ko}e se jav lja ju iz razloga {topopisne akti vnosti predstav lja-

ju veoma zahtje van statisti~kipoduhvat. U svakom slu~a ju, ja-sno je da bi naj ve}u preprekuuspje{noj realizaci ji popisnihakti vnosti predstav ljala svakapolitizaci ja popisa, nepo{ti vanjeodredbi Zakona, odstupanjeod planom ut vr|ene dinamike,a i neiz vr{a vanje zacrtanih ob-

veza moè do vesti do problemau realizaci ji popisa.

• Koliko }e ljudi biti anga-ò vano konkretno na popi-su, tj. koliko }e popisi va~a raditi od 1. do 15. aprila nare-dne godine?

- Prema trenutnim procje-nama, u realizaci ji popisa bit }e

angaìrano oko 25.000 osoba:popisni biroi, instruktori, kon-trolori, ~lano vi popisnih komi-si ja u op}inama, ùpani jama,popisi va~i i drugo osoblje.

RUJAN/SEPTEMBAR 2012.Probni popis pro vodit }epopisi va~i, anke tari,me todom in ter vjua, a kod

dolaska u ku}anstvopopisi va~ }e se legi timira tiposebnim ovla{tenjemAgenci je za sta tis tiku BiH

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


DOGA\AJI OSLOBO\ENJEsubota,18. februar/velja~a 2012.6

VIJESTI

Zahvalnostparlamentu Australije

Zamjenik predsjedava ju}eg Predsta-vni~kog doma Parlamenta BiH DenisBe}irovi} uputio je, povodom usva ja-nja Rezoluci je o Srebrenici u parla-mentu Australi je, pismo predsjedni-ku predstavni~kog doma parlamenta

Australi je Pe teru Slipperu. “Dozvoli-te da Vam tim povodom uputim na jis-

kreni ju zahvalnost na ovom zna~aj-nom ~inu i odluci parlamen tar ca Australi je, ko ji su na is ti na~in, kako je to ur adio i Me|unarodni sud prav-de u Haagu, osudili genocid nadbo{nja~kim stanovni{tvom za{ti}eneenklave Srebrenica 1995. godine”, na-vodi se u pismu.

Prioriteti MVP-a BiHMinistar vanjskih poslova BiH Zlat-

ko Lagumdì ja primio je ju~er u odvo- jenim posjetama komandanta [tabaNA TO-a u Sara jevu, brigadnog gene-rala Garya Huf fmana, i ambasadoreNR Kine Wang Fugua, Kuvajta Moham-mada Fadela Khalafa H. al-Telaya, Uje-dinjenog Kraljevstva Nigela Caseya iCrne Gore Dragana \urovi}a. Lagu-mdì ja je upoznao sagovornike o pri-oritetima u radu MVP-a BiH: punopra-vnom ~lanstvu BiH u EU, NA TO-u i ra-zvo ju regionalne i dobrosusjedskesaradnje. Re~eno je da NA TO ni je sa-mo vojni savez ve} i sam ulazak u

MAP moè imati pozitivan uticaj naekonomi ju.

Neupitnaposve}enost BiH

Visoka predstavnica EU Catherine Ashton i evropski komesar za pro{i-renje [tefan Füle uputili su pismopredsjedava ju}em Vi je}a ministaraBiH Vjekoslavu Bevandi u ko jem po-navlja ju da je posve}enost EU BiH ne-upitna. Isti~u da BiH ima realnu per-spektivu pridruìvanja EU te da }e,iako odgovornost leì na BiH, EUnastaviti da joj pomaè na njenom pu-tu integraci ja i i ntenzivni jim prisus-tvom na terenu. “Prioriteti ko je steizni jeli u Va{em inauguralnom govo-ru tako|er su i prioriteti EU. Nakonstupanja na snagu, SSP }e dodatnooja~ati odnose izme|u BiH i EU”, na-vedeno je u pismu.

Rizik od popla va i drugih nepogodau BiH svake godine sve je ve}i, ali se uskladu s tim ne po ve}a va broj doma}in-sta va ko ja osigura va ju imo vinu od ele-mentarnih nepogoda. Ove godine bh.gra|ani suo~ili su se sa velikim snje`nimpada vinama, a na jav lju ju se i mogu-}nosti od popla va nakon {to se sni jegkrene topiti, {to je, svakako, pri jetnja ka-ko pri vatnoj tako i drà vnoj imo vini.

Miran san

Ilustraci je radi, ukoliko imate stan vri- jedan 100.000 KM, osiguranje imo vinena godi{njem ni vou }e vas ko{tati 90KM, a ukoliko je u pitanju ku}a vri je-dnosti 200.000 KM, to je 200 KM osigu-ranja od osno vnih rizika plus 10 postood dopunskih rizika, {to je oko 220KM, a to ni je ni iznos mjese~nih reì jako je izdva jamo i ko ji bi nam vjero vatnoosigurao miran san.

Prema podacima osigura va ju}ih ku-}a, ugla vnom se osigura va ono {to jeoba vezno, te je manje od dva posto do-ma}insta va u RS-u osiguralo svo ju imo-

vinu. O~igledno da u vri jeme nepogo-da gra|ani ipak o~eku ju pomo} od

drà ve ko ja mo`da do|e, a mo`da ne.

„Sara je vo osiguranje je pro{le godineisposta vilo 1.899 polica osiguranja do-ma}insta va od rizika sa ukupnom pre-mi jom osiguranja od 255.129 KM, tesmo tokom 2011. ri je{ili i isplatili {tetau iznosu od skoro 29 miliona KM, od ~e-ga 14.236 {teta neì votnih osiguranja od26,4 miliona KM“, kaù u Sara je vo osi-guranju.

Dunav osiguranje je, prema ri je~imaBo jana Popo vi}a, direktora sektora pro-da je u Dunav osiguranju, pro{le godi-ne imalo nekoliko zahtje va za nadokna-du {tete, mada to ni je neka pa`nje vri-

jedna brojka.Merkur osiguranje, prema ri je~ima

Enesa Sado vi}a, {efa proda je i marke-tinga u ovoj osigura va ju}oj ku}i, odne-da vno u ponudi ima osiguranje ku}a istano va u li~nom vlasni{tvu te da do sa-da ima ju vi{e od 500 ugo vorenih imo-

vinskih osiguranja.Osigura va ju}a dru{tva zahtje ve za

nadoknade {tete o~eku ju tek u nare-dnim mjesecima, mada taj broj prema

Predrasude o osiguranju Rje{enje bi biloponovno uvo|enje zakonske obaveze osiguranjaimovine firmi u vlasni{tvu dràve

Evropa REPri je nekoliko dana u Ministarstvu financi ja i trezora BiH odràn je sastanak sa predstavnicima Svjetske ban-

ke po pitanju pro jekta uspostave Evropa RE osigurava ju}eg dru{tva, ko ji je vezan za osiguranje od rizika ka-tastrofa, zemljotresa i ostalih prirodnih nepogoda, kazao je za Oslobo|enje Samir Omerhodì}, direktor Agen-ci je za osiguranja BiH. Prema pro jektu, entiteti }e biti vlasnici dionica po 50 posto od ukupnog iznosa upla-}enih sredstava, a sredstva za kotizaci ju }e biti obezbi je|ena putem Svjetske banke od pet miliona dolara.

- BiH bi tako postala ~lanica u Evropa RE reosigurava ju}em poolu ko ji }e se brinuti za reosiguranje i ispla-te {teta od katastrofa, zemljotresa i ostalih prirodnih nepogoda“, kaè Omerhodì} i doda je da je pro jekt za-ìvio u Albani ji, Srbi ji i Makedoni ji, a u sljede}oj fazi bi u njega trebale u}i BiH i Crna Gora.

„Finansijski rizik se na ovaj na~in prebacu je sa javnog na privatni sektor, odnosno dràva }e ga prebacitina osigurava ju}i sektor a doma}instva }e uz vrlo malu premi ju da osigura ju svo ja imanja i ku}e. Pro jekt bitrebao zaìvjeti do juna ove godine“, naglasio je Omerhodì}.

ÊKAJU NA DR@AVU, A

Osiguravaju li bh. gra|ani imovinu od

Snijeg na krovovima trenutno je najve}i problem

F o t o : D ` .


O~ekuje nas toplije vrijemeTemperature u Sara je vu u narednom peri-

odu trebale bi biti malo vi{e u odnosu na pro-tekli period. Ovo je u izja vi za Oslobo|enje is-takao @eljko Majstoro vi}, klimatolog u Fede-ralnom hidrometeorolo{kom za vodu.

Prema Majstoro vi}e vim ri je~ima, u nare-dnom periodu o~eku je nas promjenji vo vri-

jeme sa sun~anim inter valima.- O~eku jemo topljenje sni jega. U nare-

dnih nekoliko dana u jutarnjim satimao~eku jemo minuse, a tokom dana termo-metar }e pre}i na poziti vnu stranu. Sni jegse ne}e naglo topiti jer }e malo mrznuti, amalo kopniti. Do kra ja mjeseca temperatu-

re }e se pribliìti prosjeku za februar, po ja-snio je Majstoro vi}.Uprkos ne{to boljim prognozama, te{ku

zimsku garderobu ne treba odlagati jer je, ka-ko je naglasio Majstoro vi}, mraz u Sara je vumogu} i do polo vine ma ja. Me|utim, nisketemperature ne}e tra jati dugo kao {to je to bioslu~aj u proteklih nekoliko sedmica. S. Hu. F

o t o : D ` .


7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


DOGA\AJIOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 7

VIJESTI

U~injeno {to se mogloFederalni {tab Civilne za{tite, ko ji je

u neprekidnom zasjedanju nakon pro-gla{enja stanja prirodne nesre}e u Fe-deraci ji, konstatirao je da je u okolnos-tima snje`ne nepogode iz Civilne za-{tite u~injeno sve, uz raspoloìve re-surse, na ublaàvanju posljedica. U~in-ci su mogli biti i bolji da su neke kan-tonalne vlade i op}inske vlasti poka-zale vi{e razumi jevanja za Civilnu za-{titu, nazna~io je komandant Federal-nog {taba Jerko Ivankovi} Li janovi}.Mole}i za daleko ve}e razumi jevanjetakvih sredina ko je ni je imenovao,ve} nazna~io da su na jugu, dodao je

da za uklanjanje svih posljedica i {te-ta nanesenih u snje`nom nevremenune}e biti dovoljno novca, ali i da trudna tom planu ne}e izostati. U Civilnojza{titi poseban oprez, kad je u pitanjunaredni period, izaziva mogu}nostpoplava zbog otapanja enormno veli-kih koli~ina sni jega.

bro ju osigurane imo vine ne}e biti veli-ki jer u BiH veliki dio imo vine ni fzi~kihni pra vnih osoba me|u njima, brojnihpri vrednih subjekata, ni je uop}e osigu-ran, dok neki, iako ima ju policu, ne pla-}a ju premi ju osiguranja.

Slaba svijest

„Pa i ukoliko ljudi osigura ju imo vinu,

ne odlu~u ju se lako na dopunske rizi-ke u ko je spada osiguranje od popla va,snje`nih la vina i sli~no, mada je to sa-mo deset posto od dodatne sume“, na-gla{a va Popo vi}.

Slaba svi jest o potrebi osiguranjaimo vine je, prema njego vim ri je~ima, je-dnim di jelom kri vica i samih osigura-va ju}ih dru{ta va, nedo voljne promoci-je, a prema iskustvu Sara je vo osigura-nja, ri je~ je i o predrasudama da su zaova osiguranja potrebna velika nov ~a-na sredstva.

„Svi jest kod ljudi moè se promi jeni-ti i kroz promoci ju osiguranja od drà-vnih instituci ja, kroz osiguranje imo vi-

ne naj vredni jih frmi u vlasni{tvu drà- ve, {to trenutno ni je pra vilo. Poznato jeda je u pro{lom sistemu ova vrsta osi-guranja bila oba vezna i vjero vatno naj-bolje rje{enje bi bilo pono vno uvo|enjezakonske oba veze osiguranja imo vi-ne“, kazali su nam u Sara je vo osigura-nju.

„U BiH posto ji ste~ena na vika da je

drà va du`na da se brine o zbrinja va-nju svo jih gra|ana kada se na|u u ne-

volji, a {to se u praksi vi{e ne de{a va“,mi{ljenja je Sado vi}.

Prema iskustvima osigura va ju}ihdru{ta va, ljudi shvata ju pra vu vri je-dnost police osiguranja imo vine tek nakon {to, naàlost, izgube svu ili naj-

ve}i dio imo vine. Zbog toga bi poslje-dnje elementarne nepogode sa nanese-nim {tetama na imo vini gra|ana mogledjelo vati kao upozorenje i opomena danas svakodne vno mogu zadesiti razne

vrste nepogoda i da za{tita i osiguranjeimo vine ni je samo otimanje para.

A. Pe.

Nakon topljenja snijega, mogle bi nam zaprijetiti i poplave

R@AVE NEMA

ementarnih nepogoda

F o t o : S .

G U B E L I ]

Zimska slu`ba KJKP Rad nasta vila je ~i{}enjegradskih ulica i odvoz sni jega, ali Sarajli je su sve vi-{e nezado voljne s obzirom na to da je od velikihsnje`nih pada vina pro{lo 14 dana, a stanje u Kan-tonu ni je ni pribli`no zado volja va ju}em.

Mje{tani Bjela va pozvali su ju~er redakci ju Oslo-bo|enja i izrazili nezado voljstvo jer prilazi ovom na-selju goto vo da su nemogu}i motornim vozilima.Kako su nam kazali, da bi stvar bila i gora, gubimosvoj obraz u ci jelom svi jetu jer se na Bjela vama na-lazi pet ambasada ko je su u proteklih 14 dana bi-le paralisane.

Prema ri je~ima Ahmeda \ipe, portparola KJKPRad, na Bjela vama su o~i{}ene gla vne saobra}aj-nice kao {to su Bjela ve i pute vi prema Sedreniku ibolnici Podhrasto vi, dok sporedne ulice di jele su-dbinu ostalih naselja u Sara je vu.

- Na tim lokalitetima je potrebno uto varati iodvoziti sni jeg. Nisu samo Bjela ve problem, sli~na

je situaci ja i na Grba vici, Poali}ima... Prioritet sunam gla vne saobra}ajnice kroz naselja i mi smosvjesni da su sporedne ulice zapostav ljene, ali u na-rednom periodu i one }e biti o~i{}ene, po jasnio je\ipa.

Tokom no}i sa ~et vrtka na petak i ju~era{njeg da-na, kako je naglasio \ipa, sni jeg je uto varan iodvoèn sa vi{e lokaci ja u gradu.

- istimo sni jeg i poledicu, te odvozimo kamioni-ma sni jeg na deponi je. To su svakodne vne akti vnos-ti. Tako je ~i{}en sni jeg sa raskrsnica i du` ulica Bu-le var Me{e Selimo vi}a i Zma ja od Bosne. Pored to-ga, sni jeg je uto varan i odvoèn i iz ulica Paromlin-ska, Mihri vode, Petraki jina, Hamdi je Kre{ev ljako-

vi}a, Bolni~ka, Skenderi ja, Jeko vac, sa platoa Sken-deri je..., istakao je \ipa. S. Hu.

î{}enje i odvoz snijega u Sarajevu

Ulica Bjelave, kako kaù iz Rada, o~i{}ena

Bjelave ~ekaju prolje}eNa Bjelavama su o~i{}ene glavne

saobra}ajnice, odnosno putevi prema

Sedreniku i bolnici Podhrastovi, dok

sporedne ulice dijele te{ku sudbinu

ostalih naselja u Sarajevu

U~enici osno vnih i srednjih{kola Kantona Sara je vo tek u sri-jedu }e se vratiti u svo je {kolskeklupe.

S obzirom na to da se nisu jo{stekli po voljni uslo vi za nesmeta-no odvi janje nasta vnog procesa,

pre vashodno s aspekta bezbje-dnosti dolaska u~enika do {kola,oba vje{ta vamo ja vnost da ne}e bi-ti nasta ve u svim osno vnim i sre-dnjim {kolama na podru~ju Kan-tona Sara je vo do sri jede, sto ji usaop}enju Vlade Kantona.

U~enicima, ko ji prema raspo-redu budu prva smjena, nasta-

va }e po~injati u 9 sati ujutro, adruga smjena od 13 sati. âso-

vi }e tra jati po 30 minuta, a nas-ta va }e biti nadokna|i vana su-botom. M. T.

Suljagi}u senudi da ostaneNakon {to je Ministar obrazovanja KSEmir Suljagi} podnio neopozivu os-tavku, bi}e mu ponu|eno da osta-ne u Kantonu, ali ne kao ministar. Ko-

ju bi funkci ja biv{i ministar mogaoobavljati za sada jo{ ni je poznato.

U {kolskim klupama tek u srijedu F o t o : S .

G U B E L I ]

Produènzimskiraspust

Kom{i} sambasadorima

Predsjedava ju}i Predsjedni{tva BiH@eljko Kom{i} primio je ju~er akredi-tivna pisma novoimenovanih ambasa-dora Indonezi je Subi jaksona Su jonoai Velikog Vojvodstva Luksemburg San-dre Thein. Kom{i} je izrazio zadovolj-stvo dolaskom prvog rezidentnog am-basadora Indonezi je u BiH i ukazao napotrebu unapre|enja odnosa dvi jupri jateljskih zemalja. Tokom susreta saThein, istaknuto je da su bilateralniodnosi dvi ju pri jateljskih zemalja do-bri i da posto ji mogu}nost njihovogunapre|enja, posebno u ekonomskoj

sferi. Razgovarano je i o bh. gra|ani-ma ko ji ìve u Luksemburgu ko ji da judoprinos produbljivanju tih odnosa.

Alpinisti SIPAdostavili hranui lijekove

Stanovnicima sela Kriva~e u op{ti-ni Han-Pi jesak, do ko jeg su neproho-dni putevi zbog visokog sni jega, ju~ersu dostavljeni hrana i li jekovi, a tako-|er je omogu}en ljekarski pregledugroènim i bolesnim mje{tanima.

Akci ju je koordiniralo Ministarstvo si-gurnosti BiH putem Operativno-komu-

nikacijskog centra 112, a izveli su je~lanovi alpinisti~kog tima SIPA uz po-mo} ljekara Zavoda za hitnu medicin-sku pomo}. Akci ja je izu zetno uspje-{no izvedena, {to je jo{ jedan od po-kazatelja da su sve in stituci je i kapa-citeti angaìrani u sistemu za{tite ispa{avanja u BiH, saop}eno je iz Mi-nistarstva sigurnosti BiH.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


DOGA\AJI OSLOBO\ENJEsubota, 18. februar/velja~a 2012.8

VIJESTI

Kako do jednakopravnosti

Regionalno politi~ko i teritori jalno orga-niziranje Hrvata u BiH odgovor je na pos-tizanje jednakopravnosti Hrvata u BiH, stav je uvodni~ara na ju~era{njoj konferenciji o temi Promjena politi~kog ivota Hrva-ta BiH, ko ju je organiziralo Hrvatsko na-rodno vi je}e BiH. Kako smatra ju ~lanovitog vi je}a, bilo ko ja vrsta centralizaci je in-tegralnog katoli~kog hrvatstva u BiH nemoè ostvariti pozitivne politi~ke rezulta-te, zbog ~ega u HNV-u smatra ju da bi re-gionalno politi~ko organiziranje Hrvata poregi jama kao {to su Posavina, Hercego-

vina i centralna Bosna, u tu sliku uni jelonovu komponentu i sadràj. Predsjednik HNV-a BiH Luka Marke{i} navodi da je zapostizanje ravnopravnosti potrebno ostva-riti nekoliko stvari, a to su pri je svega pro-mjena Ustava BiH, promjena politi~kih par-ti ja i programa, te politi~kih lidera ko ji }ese zalagati za novu politi~ku ide ju.

Podjela pravneste~evine EU

Dokument pod nazivom Program inte-griranja, jedan od najzna~ajni jih u proce-su evropskih integraci ja BiH, trebalo bi dabude upu}en na usva janje novom sazivu Vi je}a ministara BiH. Kako je u razgovo-ru za Fenu izjavila glasnogovornica Dire-kci je za evropske integraci je BiH MarinaKavaz - Siru~i}, u ovom dokumentu se ra-di o podjeli pravne ste~evine EU na na~inda svaka direktiva EU u sistemu BiH do-bi je vlasnika. “Ovaj dokument treba pre-cizno da poka e ko je za {ta zadu en u pro-cesu transponovanja propisa EU u doma-}e zakonodavstvo, do ko jeg roka i ko jim

resursima”, kazala je ona. Kavaz - Siru~i}nagla{ava da }e posebno biti izazovni slu-~a jevi u ko jima jednom direktivom buduobuhva}ene nadle nosti vi{e instituci ja.

Orden EP-a Imri VargiEvropski pokret u BiH ju~er je u Sa-

ra jevu biv{em ambasadoru Ma|arskeu BiH Imri Vargi uru~io Orden za po-sebne zasluge u procesu EU integra-ci ja. Varga je zahvalio na priznanju irekao da su za vri jeme njegovog radau BiH sa Evropskim pokretom realizo-vane dobre i korisne ide je. “Smatramda Pokret ima bitnu ulogu u priprema-nju BiH za ~lanstvo u EU, bez obzira

na to kada }e se to dogoditi”, istakao je Varga. Predsjednik EP-a u BiH PredragPra{talo naglasio je doprinos Varge u pro-cesu ukidanja viznog reìma za BiH i pod-sjetio da je Varga bio aktivan u EP-u i dru-gim gra|anskim inici jativama i dao ve-liku podr{ku razvo ju civilnog dru{tva ilokalnih za jednica u BiH. Ceremoni ji uru-~ivanja Ordena prisustvovao je i visokipredstavnik Valentin Inzko.

Pra vosu|e u BiH ni je neovisno i trebamo gareformirati, kazao je ju~er u Mostaru Dragan o-

vi}, predsjednik HDZ-a BiH, nakon sjednicePredsjedni{tva ove stranke. On je na konferen-ci ji za medi je istaknuo kako se HDZBiH zalaèza reformu pra vosu|a, te je u tom kontek stu pod-sjetio na to kako je ova stranka pri je nekoliko go-dina ponudila pri jedlog no vog usta va BiH, ko-

ji u sebi sadrà va i vi|enje funkcioniranja pra- vosudne vlasti u zemlji.

Rekonstrukcija Vlade- Predvidjeli smo da na razini BiH imamo

usta vni i vrho vni sud. U tom na{em pri jedlo-gu, dakle, ne posto je Sud i Tu iteljstvo BiH.Mi smo apsolutno nezado voljni stanjem upra vosu|u u zemlji. Mislimo da BiH moraimati do kra ja neovisno pra vosu|e gdje }e-mo svi biti jednaki pred zakonom. To danasni je slu~aj, rekao je ô vi} te dodao kako jeide ja HDZ-a BiH da se kroz promjene Usta-

va reformira i pra vosu|e.Tako|er, lider HDZ-a BiH je rekao kako }e

Vlada FBiH biti rekonstruirana kroz sljede-}a dva mjeseca.

- Rekonstrukci ja Vlade FBiH }e se dogo-diti sukladno zakonima i Usta vu BiH. U

Vladi FBiH }emo imati legitimne predsta vni-ke hrvatskoga naroda, rekao je ô vi}.

Izbori u MostaruGo vore}i o presudi Usta vnoga suda BiH ko-

jom se poni{ta va ju izborna pra vila za Gradsko vi je}e (GV) Mostara, o vi} je kazao kako ne mo-è zamisliti da netko ne eli pro vesti odluke Us-ta vnoga suda, aludira ju}i na Klub Bo{njaka u GV-u Mostara ko ji je otvoreno poru~io kako ne pris-ta je na izmjene izbornih pra vila za Mostar.

Kazao je kako odrà vanje lokalnih izbora uMostaru ni je upitno i kako izbori mora ju bitiodra|eni u skladu sa zakonom. Komentira ju}i~injenicu da je zastupnik HDZ-a BiH u drà-

vnom Parlamentu Niko Lozan~i} glaso vao pro-tiv pot vr|i vanja no vog sazi va Vi je}a ministara,lider HDZ-a je kazao kako je to samo dokaz de-mokrati~nosti ove stranke. J. GUDELJ

Pravosu|e

nije neovisno

Dragan ôvi}, predsjednik HDZ-a BiH Nu`na reforma- Ne moè se govoriti o neovi-

snosti pravosu|a u BiH kada SudBiH donosi i prvostupanjske idrugostupanjske presude. Istastruktura ljudi odlu~u je i o jednoji o drugoj presudi. Zabrinut samovime {to danas imamo, ali to nezna~i da se taj sistem odmah mo-

ra ugasiti, no trebamo ga reformi-rati, kazao je ôvi}.

Predvidjeli smo da na razini BiH imamo ustavni i vrhovni sud. U tom na{em prijedlogu, dakle, nepostoje Sud i Tuìteljstvo BiH, kazao je ôvi}

U Sudu Bosne i Hercego vine ju-~er je odràna statusna konferenci-

ja pred vi je}em Apelacionog odje-ljenja Odjela I za ratne zlo~ine Su-da u predmetu Zoran Babi} i dru-gi. Gla vni pretres zakazan je za 24.februar. Prvostepenom presudomSuda BiH za zlo~ine na Kori}anskimsti jenama Zoran Babi}, Milorad[krbi}, Du{an Janko vi} i @eljkoStojni} osu|eni su na ukupno 86 go-dina zatvora.

Bez razdvajanjaOptu`nica tereti Babi}a i osta-

le optuène da su, u svojstvu pri-padnika inter ventnog voda poli-ci je Pri jedor, 21. augusta 1992.obezbje|i vali spro vo|enje kon vo-

ja u ko jem se nalazilo vi{e od1.200 ci vila bo{nja~ke i hrvatske

nacionalnosti iz banjalu~ke regi je.U optu`nici se na vodi da je prili-

kom zaustav ljanja kon vo ja pored rijeke Ilomske, na planini Vla{i}, iz vr{ena sele-kci ja vi{e od 200 voj-no sposobnihmu{karaca. Pri-padnici inter-

ventnog vodasu, prema na-

vodima optu-`nice, u~estvo-

vali u izdva ja-nju i spro vo|e-nju mu{karaca dolokaci je zvane Kori-}anske sti jene, gdje su ci-

vilima naredili da kleknu na rubceste, okrenuti prema pro vali ji, a za-tim su na njih pucali iz automatskog

oru ja. Nakon {to su ti jela ubi jenihi ranjenih pala u pro vali ju, na njihsu, prema na vodima optu`nice,

bacane granate i pucano je. Na taj na~in je ubi je-

no vi{e od 200 ci vila- mu{karaca.

Na statusnojkonferenci ji nije se po ja viotre}eoptuèniDu{an Janko-

vi}. Njegov ad-

vokat je rekao danema informaci- ju o tome gdje se

Janko vi} nalazi, ali po-rodica optu enog Janko-

vi}a garantu je da }e se on po ja- viti na gla vnom pretresu, jer se èlibraniti. Sla vica Terzi}, tuìteljica Tu-

ìla{tva BiH, traìla je, zbog nedo vo-ljno kvalitetne i nepouzdane garan-ci je, da se Janko vi}ev predmet izdvo-

ji. Nakon toga je usli jedila pauza, to-kom ko je je vi je}e Apelacionog odje-ljenja, ko jim je predsjeda vao MirkoBo o vi}, doni jelo odluku da se kon-ferenci ja ipak nasta vi bez odgode ibez razdva janja predmeta.

Ukinuta presuda Apelaciono vi je}e Odjela I za ra-

tne zlo~ine Suda je 25. oktobra

2011. uvaìlo albe branilaca optu-ènih u predmetu Zoran Babi} idrugi, te je doni jelo presudu ko jomse prvostepena presuda Suda uki-da i odre|u je se odr a vanje pretre-sa pred Apelacionim vi je}em Odje-la I za ratne zlo~ine Suda.

D. MOCNAJ

ôvi}: Pred zakonom svi moraju biti jednaki

Glavni pretres idu}eg petka

Statusna konferencija u predmetu Zoran Babi} i drugi

Babi} i ostali u sudnici

Na statusnoj konferenciji nije se pojavio optuèni Du{an Jankovi}

TIJELAU PROVALIJINakon {to su

ti jela ubi jenih iranjenih pala u

pro vali ju, na njih su,prema na vodima

op tu`nice, bacanegrana te ipucano je

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


DOGA\AJIOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 9

VIJESTI

Akademija za gra|aneu Travniku

Op}ina Travnik postala je dio pro je-

kta pod nazivom Akademi ja za gra|a-

ne, ~i ji je krajnji cilj unapre|enje zna-

nja, ali i interesa gra|ana za u~e{}e

u javnom ìvotu. Pro jekat se realizu-

je u par tnerstvu sa OSCE-om, a zain-

teresovanim gra|anima }e biti omogu-

}eno da besplatno nau~e vi{e o fun-

kcioniranju op}ine, da razvi ju svo ju

dru{tvenu mreù i da aktivni je u~es -

tvu ju u odlu~ivanju o pitanjima ko ja su

korisna za za jednicu.

Akademi ja za gra|ane sasto ji se odniza predavanja i prakti~nih vje`bi za po-

laznike ko jima }e po zavr{etku pro jekta

biti dodi jeljeni certifikati. Op}ina Travnik

postala je dio ovog pro jekta potpisiva-

njem pisma podr{ke i imenovanjem

odgovorne osobe, saop}eno je iz pres-

centra Op}ine.

U opciji i Strasbourg Ri jaset Islamske za jednice u BiH ju-

~er je upoznat s odlukom Vrhovnog su-

da Republike Srpske o poni{tavanju pre-

sude ko jom je trebalo da RS plati dio od-

{tete za ru{enje dàmi ja u Banjoj Luci.

Na ovu odluku Islamska za jednica }e ulo-

ìti apelaci ju Ustavnom sudu Bosne i Her-

cegovine, jer smatra da je presuda

Vrhovnog suda Republike Srpske politi-

~ki motivirana i zato Islamska za jedni-

ca o~eku je da Ustavni sud BiH bude

iznad politike, a ako to ne uspi je, Islam-

ska za jednica }e biti prisiljena da se

obrati Evropskom sudu za ljudska pra-

va u Strasbourgu. Ri jaset je raspravljao

i o predloènim amandmanima na Us-tav Islamske za jednice u BiH.

BiH ne po{tuje LGBT ljudska prava

Aùrirani godi{nji izvje{taj Rainbow

Europe Index 2011, ko ji je uradila Inter-

nacionalna lezbejska, gej, biseksualna,

transeksualna i interseksualna asoci-

jaci ja ILGA-Europe, prikazu je BiH kao

zemlju u ko joj se veoma malo po{tu ju

LGBT ljudska prava.

BiH se na skali u razmaku od 17 do

minus sedam nalazi na bro ju je dan,

{to je okarakteriziralo kao zemlju u ko-

joj se veoma malo po{tu ju LGBT ljud-

ska prava, te da posto ji dosta kr{enjai diskriminaci je tih prava. BiH i Koso-

vo su na skali pod bro jem jedan, dok

su Srbi ja, Rumuni ja, Bugarska, Gr~ka,

Albani ja i Crna Gora pod bro jem dva.

Jedine balkanske dràve ko je su pr i-

kazane u boljoj, tzv. zelenoj zoni, je-

su Sloveni ja sa {est i Hr vatska sa se-

dam. Indeks obuhva}a zakone i admi-

nistrativne mjere ko je {tite ili kr{e ljud-

ska prava.

Porodica mi je prvi i osno vni pri-oritet u i votu, dok iza nje sli jedi po-sao. Tako|e, smatram da je li~no za-do voljstvo tre}i prioritet u i votu sva-kog ~o vjeka, vezano za obje ove se-re, mada posto je i trenuci, poput ju-tarnje kae u dru{tvu dne vnih no vi-na, ko ji me jako ispunja va ju, pri~aNata{a Te{ano vi}, direktorica Alter-nati vne tele vizi je Banja Luka i oso-

ba ko ja svakako zasluù je svo jemjesto me|u uspje{nim enama uBiH, kako zbog svog iskustva, odno-sa prema poslu, saradnicima, takoi zbog utica ja ko ji je postigla svo jimdugogodi{njim radom.

Osmijeh i autoritetNata{a nam je ispri~ala da se

no vinarstvom ba vi 20 godina.“Odmah po za vr{etku akulteta1992, a diplomirala sam na Odsje-ku za njema~ki jezik i knji e vnost Fi-lolo{kog akulteta u Beogradu, za-poslila sam se kao no vinar na tada{-njoj Srpskoj radio-tele vizi ji”, ispri~a-la nam je Nata{a Te{ano vi}, te do-dala da je 1997. postala urednik, a

zatim i direktor Alternati vne tele vi-zi je Banja Luka. Uz svoj prepozna-tlji vi pri jateljski osmi jeh, ko jim pli-jeni i opu{ta tokom razgo vora, reklaje da voli posao ko jim se ba vi. Sveljude oko sebe Nata{a stav lja u istura van sa sobom, {to je svakako va-`na osobina uspje{nih osoba.

Tako|e, ona zna uvaìti argu-mente i pri jedloge saradnika, aozbiljan izraz njenog lica u poslu,upotpunju je Nata{u kao izuzetanautoritet. Nata{a je na ~elu jedne ve-like tele vizijske ku}e u BiH, {to go-vori o njenoj sposobnosti, ali i hra-brosti i odva`nosti. Smatra da je si-tuaci ja u ko joj je ena na ~elu nekemedijske ku}e nekad prednost, a

nekad nedostatak, ali nagla{a va dato oda vno i ne posmatra iz takozva-ne gender perspekti ve.

Osobe poput Nata{e ima ju prin-

cipe iz pri vatnog i vota ko je poku-{a va ju i ele da primjenju ju i u po-slu, pa tako ona nasto ji da primje-nju je demokrati ju u odlu~i vanju iautokrati ju u pro vo|enju, ali i mno-go ljuba vi i posve}enosti ko je pru-à u pri vatnom i votu nasto ji pru-ìti u poslu ko jim se ba vi. Kao i sva-ka ena ko ja je zaokupljena velikom

koli~inom poslo va i odgo vornosti,Nata{a jedva ~eka slobodno vri jemekako bi ga iskoristila za sebe, te ka-è da ga ipak ima do voljno i pored

svih oba veza ko je je okru u ju.- Od kada ne radim vikendom,

imam solidnu koli~inu slobodnog vremena. Pro vodim ga sa svo jimmomcima: suprugom i dvo jicom si-no va, te sa dragim pri jateljima, re-kla je Nata{a.

Prema njenim ri je~ima, u slobo-dno vri jeme voli da kuha, {eta i ~i-ta omiljene knjige, izdvo jena od

svakodne vnih poslo vnih oba veza.

PohvaleGo vore}i o pohvalama ko je dobi-

ja, poput onih da je izuzetan proe-sionalac, te onih upu}enih Nata{ikao “obi~noj” eni, ona kaè da jojipak mnogo vi{e imponu ju pohva-le na ra~un njenog proesionalizma.

- Mada, moram priznati da kakogodine odmi~u, sve se vi{e hvatamkako se radu jem komplimentima zaizgled, drànje, stil, pa ~ak i kompli-mentima za prav ljenje kola~a, iskre-na je Nata{a.

Dobrotu i po{tenje izdva ja kaodvi je naj va`ni je osobine ko je kodljudi i naj vi{e ci jeni. “Nara vno, po-

red toga, ci jenim i dosljednost, oda-nost, nepotkuplji vost, ali i {irinuduha, te spremnost da se svakim da-nom u~i i radi na sebi”, kazala je Te-{ano vi}e va i naglasila da joj smetasve ono {to je suprotno tim osobi-nama.

- Za mene je uspje{na ona ènako ja sebe ostvari na onom polju ko-

je je njoj va no u i votu, ali moramnapomenuti da uspje{na ena mo-ra pomagati i drugima kako bi se ioni ostvarili, smatra Nata{a.

Kao èna ko ja se dvi je deceni jenalazi u no vinarstvu, Nata{a posje-du je veliko znanje, iskustvo i uticaj,a naj ve}im boljkama dana{njegno vinarstva u BiH smatra po vr{nost,

neobrazo vanost i odsustvo soli-darnosti me|u no vinarima.

Nikola SALAPURA -Edina KAMENICA

Najvi{e cijenimdobrotu i po{tenje

• Evropska uni ja forsira me|ugrani~ne pro- jekte. Iz Va{eg iskustva gledano, koliko su ti pro- jekti doista odraz me|ugrani~nih potreba, a koliko na~in da se do|e do sredsta va i {ta biste na- veli kao primjer takvog dobrog pro jekta?

- To je emisi ja “Potraga”, autora Sa{e Leko vi}a, koja je emito vana na nekoliko kanala na podru~ju biv -{e Jugosla vi je, a zahvalju ju}i ko joj je uspje{no locira-no i prona|eno vi{e nestalih osoba. Jedan od ri jetkihpro jekata ko ji su pru ili konkretnu i direk tnu pomo}

ljudima, a gdje je od kruci jalne va`nosti bila upra voregionalna, odnosno me|ugrani~na saradnja.• Da li moète izdvo jiti neki prilog, emisi-

ju sa Va{e TV, za ko ji mislite da je odigrao po-sebno va`nu ulogu u na{em dru{tvu?

- Bilo je i ima vi{e va`nih emisi ja, od “Dosjea”, “Am-plitude”, “Zaborav ljenih”..., ali ono {to je ATV brend

sve ovo vri jeme su ATV vi jesti. Ni jedna emisi ja naovim prostorima ni je u toj mjeri dosljedno, kvalite-tno i kontinuirano uticala na dru{tvena zbi vanja. Vi-

jesti su etablirale i smjenji vale unkcionere i politi-~ke fgure, otkri vale aere, ru{ile predrasude, poma-gale u ne volji. I to i dalje ~ine, bez mrlje na obrazu.

• Ima ju}i u vidu to da ste, kao dje voj~ica, sa-njali o arheologi ji, pretpostav ljam da i danas,makar iz daljine, pratite tu oblast? Poznato jeda je BiH zemlja arheolo{ki nedo voljno istra-

èna, da li ste planirali neki pro jekat u vezi s tim?- Na alost, to je u pra vom smislu ostao tek djeti-nji san, ko ji je crpio svo ju energi ju prvo iz knjiga

Ahmeda Bosni}a, a onda i flmo va o izgubljenim ci- vilizaci jama. Sada se svodi na rado ~itanje rubrikau no vinama, gledanje Disco verya i obilazak arhe-olo{kih lokaci ja gdje je god to mogu}e.

Drugi o Nata{i

Dragana BA NJAC: “Na-kon goto vo punih 20 godi-na, asoci jaci ja na na{e po-znanstvo i saradnju su miri je~i Alberta Camusa: ‘Ne

hodaj ispred mene, mo-`da ne}u sli jediti. Ne ho-daj iza mene, mo`da ne-}u voditi. Hodaj pokrajmene i samo budi mojpri jatel j’. Smatram veli-kom vrlinom to {to je Na-ta{a upra vo postav lja ju}iljude uvi jek kao sebi ra-

vne uspjela izgraditi us-pje{an, kako pri vatni, ta-ko i proesionalni svi jet.To uspi je va nikada ne ve-li~a ju}i sebe, iako je ~es-to najzaslu`ni ja za uspje-he ko je je Alternati vna te-le vizi ja p ostigla i bez ko-

je ATV, kakav je danas, si-gurno ne bi posto jao.”

Danko MA TI]: “Pozna- jemo se od 1997, a ono {tokarakteri{e Nata{u kao li-dera i vo|u ove irme je,pri je svega, jedno izuzetno{iroko obrazo vanje i po-zna vanje ne samo medij-ske industri je, te ogromanuticaj ko ji je za sve ovo vri-

jeme ostvarila kroz svo jedjelo vanje. Ona je mena-dèr ko ji go vori tri strana

jezika, pi{e i li je vom i de-snom rukom, izuzetno jeanaliti~na i dosljedna oso-ba i smatram da zasigurnozasluù je da se na|e me-|u uspje{nim ènama uBiH, jer ona to i jeste. Va-`no je napomenuti da Na-ta{a u svom radu uvaà vaargumen te i pri je dlogesvo jih saradnika, {to tako-|e mnogo go vori o njenojli~nosti.”

OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE@ENE Nata{a Te{anovi}, direktorica ATV-a Banja Luka

Arheologija nedosanjani san

Najve}im boljkama dana{njeg novinarstva u BiH smatra povr{nost,neobrazovanost i odsustvo solidarnosti me|u novinarima

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEsubota, 18. februar/velja~a 2012.10

Obijeni trgovinai kiosk

Polici ji CJB-a Bi jeljina tokom ~et vrtka pri jav ljene sudvi je pro valne kra|e, ja vila jeSrna. Nepoznate osobe obilesu trgo vinu Mladost u Kara-ka ju, te odni jele robu vri jednuoko 2.000 KM. Kradljiv ci su,naime, u no}i sa sri jede na~et vrtak obili ulazna vrata te

odni jeli prehrambenu robu,cigarete i alkoholna pi}a. Isteno}i obi jen je i kiosk “Aleksa”u Bi jeljini, odakle su ukrade-ne razne vrste cigareta. U obaslu~a ja iz vr{eni su uvi|a ji te setraga za pro valnicima.

Srebrenica: Provaljenou Kulturni centar

Nepoznata osoba pro valila jepreksino} u srebreni~ki Kultur- ni centar te obila vrata nekoli-ko kancelari ja i iz vr{ila pre- meta~inu, ali ni{ta ni je ukrade- no, izja vila je za Srnu direkto-rica ove ustano ve Amila Efen- di}. Pro valnika ko ji je u{ao krozprozor depoa za ugalj u na-

mjeri je vjero vatno omeo kotlo- vni~ar, ko ji je do{ao da akti virasistem centralnog gri janja, te jekradlji vac isko~io kroz prozor.Prema ri je~ima Efendi}e ve,ovom pro valom pri~injena {te-ta je ve}a od 1.000 KM.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTONOP[TINA SREBRENIKJU O[ „TINJA“ U TINJI

Broj: 172/12Datum: 17. 2. 2012. godine

U skla du sa Za konom o izmjena ma i dopuna ma Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju („Slu-`bene novine TK-a“, broj: 17/11) i Uput stvom od Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor -ta TK-a broj: 10/1-34-2514/12 JU Osnovna {kola „Tinja“ u Tinji

PONI[TAVA JAVNI KONKURSObjavljen 7. 1. 2012. godine u dnevnom listu Oslobo|enje za popunu upra`njenih ra dnih mjesta i to:

1. Nasta vnik histori je....... .......................... ...............1 izvr{ilac - 7 ~a sova na odre|eno vri jeme.2. Nasta vnik dru{tva ......................... .......................... ..1 izvr{ilac - 2 ~a sa na odre|eno vri jeme.3. Nasta vnik religijske kulture......................................1 izvr{ilac - 2 ~a sa na odre|eno vri jeme.

D I R E K T O R:Enis Dedi}, prof.

Emir Be{la gi}G. Rosulje 571300 Visoko

U skla du s ~la nom 248. stav 1. Za kona o trì{tu vri jednosnih pa pira („Slu`bene no-vine Federa ci je BiH”, br. 85/08), da jem sli jede}u

O B A V I J E S TDa sam putem Sa ra jevske bur ze-bur ze vri jednosnih pa pira u periodu od 01.12.2011.do 15.02.2012. godine, pove}ao procentualno u~e{}e u emitentu DD ZA PROIZVO-DNJU KO@E Bugojno, Koàr ska 18, Bugojno, ko je je ra ni je iznosilo 23,9518% nadvri jednosnim pa pirima s pra vom gla sa.

Na kon pove}a nja posjedu jem 70.864 redovne dionice ili 25,9493% od ukupno emi- tova nih dionica s pra vom gla sa emitenta DD ZA PROIZVODNJU KO@E Bugojno.

Emir Be{lagi}

Ste~ajni upra vnik ste~ajnog du`nika TVORNICA KARTONA I AMBALA@E Ca zin — uste~a ju ogla {a va sli jede}u:

ISPRAVKU OGLASA O PRVOJ JAVNOJ PRODAJINEPOKRETNE IMOVINE STEÂJNOG DU@NIKA

TVORNICA KARTONA I AMBALA@E Cazin — u ste~a juVr{i se ispravka ogla sa o prvoj proda ji imovine ste~ajnog du`nika TVORNICA KARTO-NA I AMBALA@E Ca zin — u ste~a ju, objavljen u dnevnom listu Oslobo|enje 14.02.2012.godine, ka ko sli jedi:

Objekti na vedeni u ta ~ki I, ta bela a) Gra |evinski objekti pod bro jem 14 - Tra fosta nica 1 ipod bro jem 15 - Tra fosta nica 35/6 BKV se ne}e prodavati na ovoj javnoj proda ji. Na ovoj ja vnoj proda ji ne}e se prodavati zemlji{te ko je pripa da ovim gra |evinskim objektima na -vedeno u ta beli b) Zemlji{ta na rednom bro ju 5. Incel, tra fosta nica na k.~.br. 1902/59 i na rednom bro ju 18. Incel, ekonomsko dvori{te na k.~.br. 1902/55.

Osta li elementi ogla sa osta ju nepromi jenjeni.

Ca zin, 16.02.2012. godine Ste~ajni upra vnik

Obavje{tenjeJP „[ume TK“ d.d. Kla danj oba vje{ta va sve za interesova nekupce da je na web stra nica ma: www.jpsumetk.ba iwww.ekapija.ba i na ogla snim ta bla ma Preduze}a objavljen oglas broj: 1613/12 od 17.2.2012. godine oproda ji roba - {umskih drvnih sor timena ta - putem pisa -nih ponuda (licita ci ja).

Na osnovu zaklju~ka Vlade Tuzlanskog kantona, broj 02/1-34-2024/12 od3. 2. 2012. godine, JU Turisti~ko-ugostiteljska {kola objavlju je

PONI[TENJE JAVNOG KONKURSAza popunu upra`njenog radnog mjesta nastavnik

ekonomske grupe predmeta - pripravnik

Poni{tava se u ci jelosti javni konkurs za popunu upra`njenog radnog mjes-ta nastavnik ekonomske grupe predmeta - pripravnik, na 20 ~asova sedmi-~no, na odre|eno vri jeme do povratka uposlenika sa funkci je a najduè do10. 8. 2012. godine, uklju~u ju}i i pripada ju}i godi{nji odmor. Konkurs jeobjavljen u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ od 14. 1. 2012. godine.

VD direktor {kole[erifovi} Mirza

Nakon tragedije na Alipa{inom Polju

Smajlovi} u bolnici,voza~ grtalice saslu{anKada dobijemo nalaze vje{taka o tome kako je do{lo do nesre}e,

te da li je grtalica bila ispravna, tuìlac }e odlu~iti koje }e korake

poduzeti, najavili su iz sarajevskog Tuìla{tva

Munib Smajlo vi} (71), ko ji jeprekju~er te{ko po vri je|en u nesre}i ko ja se dogodila u sara jev -skom naselju Alipa{ino Polje, uko joj je njego va supruga AsimaSmajlo vi} (63) smrtno stradala, za-dràn je na li je~enju u Klini~komcentru Uni verziteta u Sara je vu.

Glasnogo vornica KCUS-a Bi- ljana Jandri} nam je rekla da jeSmajlo vi}, ko ji je u ovoj nesre}izadobio frakturu lisne kosti de-sne noge, te prelom dvi je kostidesnog stopala na li je~enje pre- ba~en u Kliniku za ortopedi ju itraumatologi ju.

Suad Rami} (31), voza~ KJKPRada, ko ji je grtalicom tog preduze}a usmrtio Smajlo vi}e vu ipo vri jedio njenog supruga, nakon nesre}e je saslu{an u poli-ci ji, te pu{ten na slobodu.

Glasnogo vornica Kantonalnogtuìla{tva Sara je vo Jasmina Omi-}e vi} nam je rekla da je deùrnatuìteljica naloìla vje{tacimama{inske i saobra}ajne strukeda urade nalaze o tome na ko ji

na~in se nesre}a dogodila, kao ito da li je grtalica bila ispra vna,dok je vje{taku medicinske struke izdata naredba da oba vi obdu-kci ju ti jela preminule.

“Nakon {to dobi jemo sve nalaze i mi{ljenja, tuìlac }e odlu-

~iti ko je }e korake poduzeti”, kazala je Omi}e vi}.

Podsje}amo, Rami} je udarioSmajlo vi}e voze}i unatrag grta-licu, ko jom je ra{~i{}a vao sni jegna Alipa{inom Polju.

Dk. O.

Rami} udario pje{ake voze}i unazad: Asima Smajlovi} stradala na mjestu

Ginekolog Zoran Petro vi} (58), ko ji je u sri je-du uhap{en zbog primanja mita, pu{ten je nakon ispiti vanja u Tuìla{tvu Br~ko distrikta BiH.

Nakon ispiti vanja Petro vi} je pu{ten na slobodu jer je Tuìla{tvo Br~ko distrikta BiH odlu~iloda ne}e podnijeti pri jedlog Osno vnom suduBr~ko distrikta BiH za odre|i vanje pritvora, jer

za to ni je bilo zakonskih osno va.Petro vi} je, podsjetimo, uhap{en nakon primo-

preda je nov ca na ulici, u pje{a~koj zoni uBr~kom.

Kod njega je na|eno nekoliko stotina maraka,ko je su bile prethodno ozna~ene.

D. P.

Br~ko

Ginekolog se brani sa slobodeBR^KO S

Vladimir Ili~i}, 34-godi{njak iz Bjelo vara (Republika Hrvat-ska), smrtno je stradao u saobra}ajnoj nesre}i ko ja se dogo-dila preksino} na magistral-nom putu M-17, u mjestu Bre- zo vo Polje kod @ep~a.

Do nesre}e je do{lo kada je Ili-~i}a, ko ji je iza{ao iz kamionaskania sa prikolicom, ko ji je vo- zio, da o~isti led i sni jeg ispod to-~ko va, pasatom (M13-M-893),udario Zenan Mujki} iz @ep~a.

Kamion je prethodno, naj vje-

ro vatni je usljed poledice, skliz-nuo sa ceste i za vr{io pored li je- ve kolo vozne trake. Tada je izprav ca Zenice nai{ao pasat, ko-

ji je tako|er usljed poledice skre- nuo sa ceste i udario Ili~i}a.

Mi. D.

Pasatom usmrtio voza~akamiona iz Hrvatske

@ep~e

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 11

Hap{enjeu Sarajevu

Sara jev ska polici ja pri ve-la je u ~et vrt ak , na ras -krsnici ulica Kranj~e vi}e va- Tepeba{ina, \. D. (1982),ko ji se sumnji~i za posje-do va nje i omogu}a vanjeuì vanja opojnih droga. Nai-me, kod njega je prilikompretresa prona|eno 17 pa-

keti}a marihuane.O hap{enju je oba vi je{tentuìlac Kantonalnog tuìla{-tva u Sara je vu, a \. D. je pre- dat u Odsjek za zadrà va-nje osoba li{enih slobodeMUP-a Kantona Sara je vo.

Povrije|ena radnicakladionice

Dvo jica maskiranih napada~a preksino} su upalau kladionicu Williams, ko-

ja se nalazi u Ulici AlbinaHerlje vi}a, te uz upotrebufzi~ke snage i pri jete}i no-èm, od radnice D. T. otelano vac, pot vr| eno je izMUP-a TK-a.

U ovom napadu radnica je, kako je ut vr|eno u UKC-u Tuzla, zadobila lak{e po- vrede. Polici ja je iz vr{ilauvi|aj, a rad na ras vjetlja-

vanju plja~ke i identifka-ci ji napada~a je u toku.

Marinko Andri}, vlasnik motela Dani, ju~er jehicem iz pi{tolja usmr-

tio svog ro|aka Tonu Kutle{u, vlasnika kaea Code u No vomTra vniku. U ovoj pucnja vi ko jase odigrala ispred motela Daniu No voj Bili kod Tra vnika, ranjen

je i Marinko Andri}.

Incident u MGM-uDo obra~una izme|u Kutle{e

i Andri}a do{lo je na ulazu umotel Dani, a polici ju je o sukobu oba vi jestila uposlenica motela. Policajci i ljekarska ekipaubrzo su stigli na mjesto doga-|a ja i po vri je|ene prebacili ubolnicu u No voj Bili. Me|u-tim, nepun sat nakon ranja va-nja, Kutle{a, ko ji je pogo|en ugrudi, preminuo je. Na li je~enjuu bolnici u No voj Bili zadràn jeMarinko Andri}, ko ji je ranjenu nogu.

Odmah nakon pucnja ve obav- ljen je uvi|aj, a tuìlac MehoBradi} je naredio da se danasoba vi obdukci ja ti jela ubi jenog,dok vje{tak balisti~ar treba pre- gledati tri prona|ena pi{tolja i15-ak ~ahura.

[ta je motiv ovog sukoba, ju-~er zvani~no ni je bilo poznato.Moglo se tek saznati da je Kutle-{a iz No vog Tra vnika ju~er do{aou No vu Bilu, te pri je dolaska umotel Dani pretukao Andri}e-

vog pri jatelja Milka Gazibari}a,zvanog Meka, vlasnika kaf}aMGM u No voj Bili. Tom prili-kom Kutle{a je na vodno i pucaou kaf}u MGM, ali niko ni je ranjen. Odatle se Kutle{a uputioprema motelu, ali je Andri}u,

vjero vatno, iz kaf}a MGM ve}

jav ljeno da on dolazi, te ga jespremno do~ekao.

Kutle{a je, naime, odmah saulaznih vrata u motel otvorio pa-ljbu, a Andri} je na to odmah uzvratio i pogodio ga u prsa.

Tokom ju~era{njeg dana polici ja ni je ispitala Andri}a, ko ji senalazio u bolnici, kako bi se po-ku{alo ut vrditi za{to je do{lo

do sukoba. Istragom bi se trebalo ut vrditi da li je u ovoj pucnja- vi u~estvo vala i tre}a osoba, ko-

ja je odbacila pi{tolj.

Paljevina kafi}aSre}a u ci jelom slu~a ju je {to

niko osim njih dvo jice ni je po-go|en, tim pri je {to se u sklopuobjekta u ko jem se nalazi motel,

nalaze obdani{te, samoposlugai banka...

Ina~e, Tone i njegov brat Oli- ver Kutle{a su su vlasnici kaf}aCode u No vom Tra vniku predko ji je u sri jedu ba~ena ek splo-zi vna napra va ko ja je prouzro-ko vala poàr u objektu. Tomprilikom izgor jela je stolari jana bo~noj strani kaf}a. Za sada

se pretpostav lja da je poàr ukaf}u Code po vezan sa suko-bom izme|u Kutle{e, Andri}a iGazibari}a. Da li je me|u ro|a-cima bilo netrpelji vosti zbogposla ko jim se ba ve, ili je do sukoba do{lo zbog ne~eg drugogtrebala bi da ut vrdi istraga ko ja

je u toku.D. PAVLOVI]

NOVA BILA: Pucnjava ispred motela Dani

Ubijen vlasnik

kafi}a Code

Tone Kutle{a

pretukao Milka

Gazibari}a,

te zapucao na

Marinka Andri}a,

koji je uzvratio vatru i usmrtio ga

Sa uvi|aja: Na|ena tri pi{tolja i 15-ak ~ahura

Tesli}

Nestao sve{tenikIlija Dujkovi}

Polici ja je ju~er raspisala po- tragu za sve{tenikom Srpskepra vosla vne crkve iz O~au{a uTesli}u Ili jom Dujko vi}em(1972), ko ji je nestao u utorak,14. ebruara.

Portparol CJB-a Doboj LjerkaStanimiro vi} pot vrdila je da jenestanak sve{tenika pri ja vila

15. ebruara njego va supruga.Dujko vi} se u utorak ujutro uda- ljio iz ku}e u nepoznatom prav- cu. U ~et vrtak je polici ja prona-{la Dujko vi}ev automobil kiasorento na benzinskoj pumpi uMatuzi}ima, op{tina Doboj-Jug.

aplijenjena po{iljka marihuane

Tuìlac Okru`nog tuìla{tvaBanja Luka zatraìo je od su-di je za pret hodno saslu{anjeOsno vnog suda u BosanskojGradi{ci da Rado vanu Trni-ni}u (48) iz Srpca, osumnji-~e nom za trgo vi nu droge ,

odredi pritvor.Tuìlac je zatraìo pritvara-

nje jer posto ji bo jazan da bi Tr-nini} mogao ometati kri vi~nipostupak utica jem na svjedoke,pot vr|e no je iz banjalu~kogOkru`nog tuìla{tva.

Trnini} se, naime, tereti da jeu proteklom periodu od nepo-znate osobe nabav ljao marihu-anu i proda vao je narkomanimana teritori ji op{tina Srbac i Bo- sanska Gradi{ka. Iz banjalu~kepolici je je, podsje}amo, pot-

vr|eno da je Trnini} uhap{en usri jedu kasno na ve~er u mjestuKukulje, op{tina Srbac, a tokompretresena objekata ko je je ko- ristio na|eno je 2,7 kilogramamarihuane.

D. P.

atraèno pritvaranje Radovana Trnini}a

Na putu Bosanski [amac - Br~ko

Poginula 40-godi{nja pje{akinjaJanja Vu ji} (40) iz Lon~ara

kod Donjeg @abara poginula jeprekju~er u saobra}ajnoj nesre-}i ko ja se dogodila na magis-

tralnom putu M-18 Bosanski[amac - Br~ko.

Vu ji}e va je nastradala kada ju je udario kombi VW ko jim je

uprav ljao Sla|an M. (37) iz Do- njeg @abara.

Iz CJB-a Doboj su saop}ili dase kombi kretao iz prav ca Ora{ja.

Uvi|aj su oba vili policijski slu-`benici Policijske stanice za bez- bjednost saobra}a ja Bosanski[amac. Dk. O.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


OGLASI OSLOBO\ENJEsubota,18. februar/velja~a2012.12

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


REGIONOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 13

VIJESTI

Izbori u Srbiji 29.aprila ili 6. maja

Parlamentarni izbori u Srbi ji bi}e ra-

spisani do 11. marta, a trebalo bi da bu-

du odràni 29. aprila ili 6. ma ja, na ja-vila je ju~er predsjednica Skup{tine Sr-

bi je Slavica \uki} - De janovi}. - Po{to

}e sigurno biti ponavljanja izbora na

nekim mestima, jo{ smo u dilemi da

li da izbore zakaèmo za 29. april ka-

ko bi se ponovljeno glasanje odràlo

6. ma ja ili da izbo ri budu na \ur|ev-

dan, a da se ponavljanje odrì do 11.

ma ja, {to je posljednji zakonski i us-

tavni rok za zavr{etak izbornih radnji,

kazala je \uki} - De janovi}.

Albanski hakerinapali CEAS

Beogradski Centar za euroatlantske

studi je (CE AS) saop{tio je da su kosov- ski hakeri ju~er napali zvani~nu internet

prezentaci ju te organizaci je i postavili na

sajt poruke na engleskom jeziku „Alban-

ski zauvi jek“ i „Republika Kosovo“,

kao i pogrdne ri je~i upu}ene Srbi ji. Na

sajtu je amblem sa crvenim orlom.

Ovo je drugi napad na CE AS.

U Hrvatskoj od 1.marta PDV 25 posto

Od 1. marta op}a stopa PDV-a raste s

23 na 25 posto, odlu~io je ju~er Hrvatski

sabor, doni jev{i paket poreskih zakona, me-

|u ko jima i izmjene Zakona o PDV-u. Ka-

ko bi se smanjio negativni uticaj pove}a-

ne op}e stope, izmjene Zakona o PDV-u

uvode sniènu stopu od 10 posto za jes-

tiva ulja i masti, dje~i ju hranu i prera|enu

hranu na bazi itarica za do jen~ad i ma-

lu djecu, za bi jeli {e}er te na isporuke vo-

de. Efekt promjena u ovoj godini procje-

nju ju na 2,5 mili jardi kuna. Saborska ve-

}ina odbila je izglasati zaklju~ak ko jim je

HDZ od Sabora tra io da obaveè DORH

da istra i, otkri je i procesuira odgovorneza nezakonito curenje podataka iz USKOK-

ovih tajnih istraga, jer bi takav nalog bio

neustavan i doveo bi u pitanje samostal-

no djelovanje dràvnog tuìteljstva.

Njema~ka: Srbijancinajvi{e traè azil

Najvi{e zahtjeva za dobi janje azila u

Njema~koj u januaru podni jeli su gra|a-

ni Srbi je, saop{tilo je ju~er njema~ko mi-

nistarstvo unutra{njih poslova, poziva-

ju}i se na podatke Zavoda za migraci-

je. U januaru je 697 gra|ana Srbi je po-

dni jelo zahtjev za azil, {to je vi{e nego

iz bilo ko je druge zemlje, navodi se u sa-

op{tenju i doda je da se iza Srbi je po bro-

ju zahtjeva nalazi Afganistan, a zatim sli-

jede Irak, Pakistan i druge zemlje.

Predsjednica Koso va Atiete Ja-hjaga oci jenila je ju~er u Pri{tini daje Republika Koso vo nepobitna ~i-njenica o ko joj se ne moè prego-varati. Ona je dodala da je to real-nost ko ja je priznata, da je Repu-blika aktor mira i stabilnosti, inajpra vi~ni je i jedino rje{enje,prenosi Fena.

Dràva kao i druge

Na maniestaci ji po vodom ~et-vrte godi{njice progla{enja neza vi-snosti Koso va, ko ja je pra}ena pa-radom pripadnika bezbjednosnihsnaga, Jahjaga je kazala da je neza-visnost plod rada i anga o vanjamnogih generaci ja ko je su radile i`rtvo vale se za slobodu. - Republi-ka Koso vo je su verena i neza visnadr a va, sa garanto vanim i me|una-rodno priznatim teritori jalnim in-tegritetom, ima puni subjekti vitetme|unarodnog predstav ljanja, kaoi sve druge drà ve, kazala je ona.

Jahjaga je oci jenila da je Koso-vo postalo primjer dobrosusjed-skih odnosa i regionalne sara-dnje. - Svi gra|ani Koso va, bez ra-zlike, budu}nost Koso va vide u pu-noj integraci ji u Evropsku uni ju, uNATO i u stalnom pri jateljstvu saSAD-om, kazala je Jahjaga. Ona jeoci jenila da je Koso vo za ~etirigodine neza visnosti postiglo zna-~ajne uspjehe u svim oblastima. ZaKoso vo je rekla da je zemlja sa ra-zvi jenom demokrati jom, sa pri vre-dom ko ja koristi svo je prirodne re-

surse i razmi{lja o budu}nostimladih generaci ja i posebno sa{kolo vanom i vaspitanom mla-dom generaci jom, spremnom dapomogne svo joj zemlji.

Premi jer Ha{im Ta~i je rekao da17. ebruar objedinju je sve napo-re Albanaca za slobodu i neza vi-snost i istakao da su tome “izuze-tno zna~a jan doprinos dali i Al-banci u Albani ji, Makedoni ji, CrnojGori i Pre{ev skoj dolini i albanskadi jaspora”.

Drà vni sekretar u Ministarstvuza Koso vo i Metohi ju Oli ver Ivano-

vi} izja vio je ju~er da su i nakon ~e-tiri godine od je dnos tranog progla-

{enja neza visnosti Koso va mnogiproblem u pokra jini ostali neri je{e-ni. Ivano vi} smatra da }e naj ve}iizazov i u narednom periodu bitisoci jalni problemi na Koso vu i Me-

tohi ji, isti~u}i da Srbi ima ju osje}ajpotpune politi~ke, bezbjednosne iekonomske besperspekti vnosti.

Pro{la euforija- Ono {to je sigurno, jeste da je

euori ja pro{la kod Albanaca i dasad i oni razmi{lja ju o tome kako}e preì vjeti. ini se da je trenutak da razmislimo o tome moèmo liza jedno kroz di jalog napra vitiuslo ve da se ova sredina, ova teri-tori ja, kakav god njen kona~nistatus bude, onda kada ga bude-mo ri je{ili, moè tretirati kao mjes-to gdje se eventualno moè in ves-tirati, rekao je Ivano vi}.

êtvrta godi{njica progla{enja nezavisnosti Kosova

Pri{tina slavi,

Beograd osporava17. februara vlasti u Pri{tini proglasile su nezavisnost Kosova. Tamo{nji zvani~nici kaùda je to nepovratna me|unarodna realnost, a beogradski da ona nije rije{ila probleme

U Slo veni ji bjesni rat izme|u

Milana Ku~ana i Janeza Jan{e,po{to je sada{nji premi jer optu-ìo biv {eg predsjednika da jenaredio njego vo hap{enje pri jeraspada Jugosla vi je.

Ku~an tvrdi da o tome ni jeni{ta znao, a Jan{a mu je odgo-vorio da „ni Hitler ni je ni{taznao o koncentracionim logori-ma“, prenosi Srna.

I predsjednik Danilo Tuerk ja vno ima hladan odnos premapremi jeru, mada Jan{a i Tuerk nisu u{li u polemike.

Ina~e, no vi udarac za Slo veni-ju do{ao je po{to joj je pono vosmanjen kreditni rejting. Tako jei retorika Vlade Janeza Jan{e

mnogo druga~i ja nego u vri jemeizbora, pa se ve} ja vno na jav lju-je talas otpu{tanja radnika. Uovom ~asu no va vlast buldoè-rom ~isti kadro ve ko je je osta vi-la vlada Boruta Pahora, a sve jevi{e i upozorenja da je ri je~ o kla-si~nom re van{izmu. Primjeri su

ne vjero vatni. No vi poslanik par-lamenta Ivan Sim~i~ je pri je ne-koliko godina dobio otkaz odKarla Er jav ca zbog alsifko vane{kolske spreme, a sada je ~lan

stranke no vog {ea diplomati je ikandidat za visoke unkci je.

Tako|er, slo venska vlada us-kla dit }e rebalans drà vno gprora~una za ovu godinu do

kra ja marta, a cilj je da ga par-

lament prihvati na svom april-skom zasjedanju, izja vio je slo- venski ministar inanci ja Janez[u{tar{i~.

- Vladu idu}ih sedmica ~ekaju raspra ve o tome gdje izvestiu{tede i u kolikim iznosima, do-dao je [u{tar{i~, objasniv {i da biprora~un za ovu godinu rebalan-som trebalo smanjiti za 800 mi-liona eura u odnosu na pro{lo-godi{nji, a ja vnu potro{nju sma-njiti za 10 posto, {to neki ekono-misti ocjenju ju upitnim bezotpu{tanja ili smanji vanja pla}au nabu jalom ja vnom sektoru.

No va slo venska vlada odusta-la je od organizaci je Uni verzi ja-

de sljede}e godine, iako je pla-}eno 30 posto sredsta va za ciopro jekat. U drà vnoj kasi vi{e ne-ma nov ca - vi{e od {est milionaeura oti{lo je u vjetar. Iste muke,kaù Slo venci, mu~e i Itali jane,ko ji su odustali od organizaci jeOlimpi jade 2020. godine.

Slovenija

Bjesni rat izme|u Ku~ana i Jan{e

PRIZNANJE UGANDERepublika Uganda

ju~er je priznalaKoso vo, ~ime je broj

drà va ko je su gapriznale po ve}an na88, me|u ko jima su

zemlje regiona, osimBiH, i 22 zemlje

~lanice EU

Demokratija usrcu Balkana

Povodom godi{njice nezavi-

snosti, kosovskim vlastima ~estit-

ke su uputili zapadni zvani~nici.

Ameri~ki predsjednik Barack Oba-

ma rekao je da je Kosovo ostvari-

lo zna~a jan napredak u stvaranju

multietni~ke, pluralisti~ke i tole-rantne demokrati je u srcu Balka-

na. - Ja sam ubi je|en da Kosovo

moè da obezbi jedi potpunu inte-

graci ju u euroatlantsku za jednicu,

navodi se u poruci Obame. Ameri-

~ka dràvna sekretarka Hillary

Clinton navela je da su SAD posve-

}ene da podrè nezavisno, suve-

reno i multietni~ko Kosovo.

Proslava nezavisnosti Kosova u Pri{tini Reuters

Retorika Vlade Janeza Jan{e mnogo je

druga~ija nego u vrijeme izbora, pa se ve} javno najavljuje talas otpu{tanja

Ku~an i Jan{a: Polemike u slovenskoj {tampi

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SVIJET OSLOBO\ENJEsubota, 18. ebruar/velja~a 2012.14

VIJESTI

Zbog {trajka otkazanovi{e od 250 letova

Njema~ka aviokompani ja Lufthansa

otkazala je ju~er vi{e od 250 letova dru-

gog dana {trajka zaposlenih na aerodro-

mu u Frankfurtu, prenosi Fena. Sindikat

kontrolora leta (GDF) na javio je da }e bi-

ti otkazano ili }e kasniti do 1.000 letova,

dok uprava aerodroma tvrdi da }e se {trajk

odraziti na polovinu uobi~a jenih letova, pre-

nosi Srna. Njema~ka kompani ja Lufthan-

sa preventivno je otkazala 252 leta, od kojih devet prema Parizu i iz Pariza, tri pre-

ma Bruxellesu i iz Bruxellesa i Genevi, te

15 ka Londonu i nazad. Predstavnici sin-

dikata traè da plate kontrolora leta budu

pove}ane zbog dodatne sloènosti ko ja je

rezultat pro{logodi{njeg otvaranja ~etvrte

piste na frankfurtskom aerodromu.

Pakistan: Samoubicausmrtio 19 ljudi

Bomba{ samoubica raznio se ju~er u

blizini dàmi je u sjeverozapadnom Paki-

stanu ubiv{i 19 osoba, prenosi Fena. Mo-

tiv napada u gradu Parachinar, u blizini af-

ganistanske granice, ni je bio odmah po-

znat, ali su u tom gradu sunitski militan-

ti rani je napadali civile ko ji ih ne podrà-

va ju me|u brojnim muslimanskim sekta-

ma. Ljekar Habibulah Kan izjavio je da su

u gradsku bolnicu dopremljena ti jela 19

`rtava i da ima 54 ranjenih u ek splozi ji,

ko ji su medicinski zbrinuti. Napad se de-

sio nakon podnevne molitve - dùme dok

su vjernici napu{tali lokalnu dàmi ju.

SAD: Pro{irenesankcije protiv Irana

SAD su ju~er pro{irile sankci je protiv Ira-

na, saop{teno je iz State Departmenta.

“SAD su usvo jile tri odvo jena paketa san-

kci ja usmjerenih protiv obavje{tajne slu-

`be Irana i ministarstva obavje{tajnih po-

slova i sigurnosti (MOIS)”, izjavila je por-

tparol State Departmenta Victoria Nuland,

prenosi Srna. “MOIS je na listi sankcioni-

sanih zbog svo je umi je{anosti u ozbiljna

kr{enja ljudskih prava iranskog naroda, kao

i zbog podr{ke teroristi~kim grupama, uklju-

~u ju}i Al-Kaidu, Hezbolah i Hamas”, rekla

je ona. Ona je dodala da se drugi dio san-

kci ja odnosi na podr{ku MOIS-a sirij-skom reìmu u brutalnoj represi ji sirijskog

naroda. U me|uvremenu, iranski predsje-

dnik Mahmud Ahmedinedàd rekao je ju-

~er da je strano mi je{anje izvor svih pro-

blema u regionu. “Svi problemi dolaze sa

strana. Sve te strane sile mi je{a ju se u na-

{e unutra{nje poslove u regionu”, rekao

je on na konferenci ji za novinare u pakis-

tanskoj pri jestonici Islamabadu, gdje u~es-

tvu je na sastanku lidera susjednog Paki-

stana i Afganistana radi promovisanja re-

gionalne stabilnosti.

Merkel najavila da }e budu}eg predsjednika traìti zajedno sa opozicijom

Njema~ki predsjednik Chris-tian Wulf ju~er je, pod pritiskomoptu`bi za korupci ju, podnioostav ku, preni jeli su njema~kimedi ji. Wulf je ostav ku podniopo{to je Drà vno tuìla{tvo uHanno veru od njema~kog parlamenta zatra ilo ukidanje pred- sjedniko vog imuniteta zbog po- kretanja istrage u vezi sa zloupo- trebom poloà ja i ovlasti te su-

mnje u protupra vno stjecanjeimo vine.

Istina

“Odlu~io sam se na ostav kukako bi se {to pri je sve rasvi je-tlilo i kako bi svi saznali istinu.Njema~ka mora imati predsje-dnika ko ji se moè potpuno po- svetiti drà vnim i me|unaro-dnim interesima. Doga|a ji posljednjih nekoliko sedmica supokazali da posto ji sumnja umo je postupke i da je poljuljanopo vjerenje u mene, iz tog razlo-ga smatram da ni je mogu}e danasta vim svoj posao kao predsjednik drà ve”, rekao je Wulf u

kratkom saop}enju, doda ju}ikako je situaci ja proteklih sedmica bila neizdrì va zbog vri je|a-nja njega i njego ve supruge pomedi jima.

Njema~ki predsjednik sum-nji~i se za iz vla~enje prednostiod svo jih poznansta va s podu-zetnicima. Istraga u pitanju od-nosi se na optu`be prema ko ji-ma je lmski producent Da vidGroenewold Wulfu i njego vojsupruzi platio bora vak u jednom

luksuznom hotelu na monde-nom sje vernomorskom ostrvu uSyltu, dok je isto vremeno odpokra jine Donje Saske traìo

jamstva za jedan poslo vni kredit.Ispitu je se po vezanost da vanjadrà vnih jamsta va Groenewol-du zbog li~ne po vezanosti s Wul-fom. Wulfo vi advokati poru~i-li su da je Wulf Groenewoldukasni je u goto vini platio bora vak na Syltu, prenosi Deutsche Wel- le. U decembru je izbila aeraoko stambenog kredita ko ji je

Wulf na vodno dobio pod ne-uobi~a jeno po voljnim uslo vi-ma. Nakon toga se Wulf na{ao

na udaru medi ja jer je na vodnouredni{tvu tabloida Bild pri jetioposljedicama ukoliko obja vepri~u ko ja bi mogla ugroziti nje-

gov imid`.Konsenzus

Za 18. mart trebalo bi da budesazvana Sa vezna skup{tina, ustavni organ ko ji se sasta je samo je-dnom u pet godina (kada je sveregularno) i to radi izbora predsjednika drà ve, a njema~ka kancelarka je ve} u petak na ja vila da}e budu}eg predsjednika traìtiza jedno s opozici jom.

Zbog Wulfo ve ostav ke Ange-

la Merkel je otkazala na jav ljeniput u Itali ju i razgo vore s premi- jerom Mariom Monti jem, prenosi Fena. Kancelarka, ko ja je

drugi put u svom mandatu ostala bez {ea drà ve, na ja vila je da}e stranke vlada ju}e koalici je,demokr{}anski CDU i CSU, te li- beralni FDP pro vesti unutar-strana~ke konsultaci je o mogu-}em kandidatu za Wulfo vognasljednika, a potom poku{atiposti}i konsenzus sa stranka-ma li je vog centra u njema~komparlamentu kako bi se usaglasi-li o predlaganju jednog za je-dni~kog kandidata.

Pod pritiskom optu`bi za korupciju

Njema~ki predsjednik

PODNIO OSTAVKU

Christian Wulff sa suprugom Bettinom: Situacija proteklih sedmica bila

neizdrìva Reuters

Mogu}i kandidatiNjema~ki medi ji ocje-

nju ju da su mogu}i kandi-dati vanstrana~ki akti vistza ljudska pra va iz biv {eisto~ne Njema~ke JoachimGauck, ministar odbraneTomas de Maiziere, mini-strica rada Ursula von der

Leyen, kao i ministar na-nsi ja Wolgang Schaeuble.Medi ji na vode i da bi soci-

jaldemokrata Frank-Wal-ter Steinmeier mogao bitikandidat. Steinmeier je bionjema~ki {e diplomati je ineuspjeli kancelarski kandidat, ko jeg je Merkel potu- kla i vaì za politi~ara ko jiima ugled izvan partijskihkrugo va, prenose agenci je.

Grad Homs ju~er ujutro je, ~e-trnaesti dan zaredom, pono- vno bio meta silo vitog bombar-diranja pripadnika snaga sirij-skog reìma, rekao je za AFP jedan od ustanika, prenosi Fena.“Izloèni smo najè{}em bom- bardiranju u posljednjih 14 da-na. Napadi nikada dosad nisubili silo viti kao danas. U minu-ti se prema na{im poloà jimaispale najmanje ~etiri rakete”, rekao je ju~er Hadi Abdalah i dodao kako Homs neprekidno na- dli je}u i vojni avioni.

U me|u vremenu, Moskva jeosudila rezoluci ju o Siri ji ko ju

je u ~et vrtak na ve~er usvo jilaGeneralna skup{tina UN-a. Mo-skva ocjenju je da rezoluci japredstav lja poku{aj da se izolu- ju sirijske vlasti i da se nametneoblik politi~kog rje{enja, izja vio je stalni predsta vnik Rusi je priUN-u Vitalij ûrkin, prenosiSrna. Od 193 ~lanice General-ne skup{tine, za rezoluci ju ko- jom se Asad pozi va da ode s vla-sti i o{tro osu|u je njegov reìmglasalo je 137, bilo je 12 protiv,a 17 uzdràno. Rezoluci jom jepodràn plan Arapske lige opreda ji vlasti Asado vom za- mjeniku i formiranju vlade na-

cionalnog jedinstva kako bi seraspisali izbori.

Nacrt rezoluci je o Siri ji pripremili su Saudijska Arabi ja iKatar i u njoj se traì i imenovanje speci jalnog izaslanikaUN-a za Siri ju. Rusi ja je glasa-la protiv, jer njeni amandma-ni nisu uklju~eni u tekst pri je-dloga. Moskva je predloìla da

se pozo vu sve opozicione sirijske snage da se distancira ju odoruànih grupa ko je {ire nasi-lje i da se okon~a ju napadi na ja vne ustano ve. Ni Kina ni jepodràla ovaj pri jedlog. Odlu- ka Generalne skup{tine ko ja jeusvo jena ve}inom glaso va nemoè biti blokirana, ali ni jepra vno oba vezu ju}a.

Ne jenjava nasilje u Siriji

Svake minute na Homs padnu~etiri granateMoskva osudila rezoluciju o Siriji koju je usvojila

Generalna skup{tina UN-a

Pobuna protiv Asadovog reìma traje ve} 11 mjeseci Reuters

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


OGLASIOSLOBO\ENJE subota,18. februar/velja~a2012. 15

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEsubota,18. ebruar/velja~a 2012.16

Tre}a PR Arena, nacional na kon ferenci ja za

studente o odnosima s javno{ }u odràt }e u

Sara jevu 21. aprila 2012. godine sa po~et -

kom u 10 sati u hotelu Hollywood. Tema kon-

ferenci je je „Online PR“.

PR Arena je edukativna kon ferenci ja za studen-

te o odnosima sa javno{ }u na ko joj se kroz pri-

mjere iz prakse educira ju studenti o bitnim seg-

mentima PR-a u svim sferama dru{ tva.

Cilj je kroz predavanja studentima ponuditi vi-

{e znanja nego {to to dobiva ju na svo jim fakul-

tetima. Pored predavanja, odràt }e se i deba-

ta o temi „Tradi ci onal ni medi ji VS Moder ni

medi ji“, a na ko joj }e u~estvovati studenti.

Predava~i na tre}oj PR Areni su eminentni

stru~ njaci iz oblasti medi ja i PR-a, a oni su:

Senad Hadì fej zovi} - doajen bosanskoher-

cegova~kog novinarstva, Dra gan Vara gi} -online PR consul tant, Neboj {a Grba~i} - iz-

vr{ni urednik portala netokraci ja.com, web

poduzetnik i community manager, Zoran To-

mi} - jedan od vode}ih stru~ njaka na podru-

~ju odnosa sa javno{ }u u BiH i regi ji.

Tako|er, elimo naglasiti saradnju ko ju smo

na ovom pro jektu ostvarili sa udruènjima

studenata: Uni ja studenata Uni ver zi teta

“Dèmal Bi jedi}” u Mostaru, Studentski

par lament Banja Luka Col le ge, Asoci jaci ja

studenata Ekonomskog fakul teta u Zeni ci i

Asoci jaci ja studenata Fakul teta poli ti ~kih

nauka u Sara jevu, te za sada na kon ferenci-

ji o~eku jemo studente iz Banje Luke, Zenice

i Mostara.

Pri jave za tre}u PR Arenu - learning in motionsu slu`beno otvorene i svi zainteresovani se mo-

gu pri javi ti na mail [email protected].

Vi{e in formaci ja o pro jektu, predava~ima i te-

mi moète saznati putem web stranice:

www.prarena.ba

M. O.

PR ARENA - Learning in motion

PONOVO U SARAJEVU Op{tina Bratunac je usaradnji sa Razvojnimprogramom UN-a (UN-DP) pokrenula pro jekat“Unapre|enje proizvo-dnje maline”, u okviruko jeg }e proizvo|a~imaovog jagodi~astog vo}abiti dodi jeljeno 150.000sadnica razli~itih sortimaline.

Osno vni cilj ovog projekta je, kako se na vodiu ja vnom pozi vu, po ve-}anje prinosa i pobolj{a-nje kvaliteta maline kroz

pro{irenje i moderniza-ci ju posto je}ih zasada,uvo|enje no vih agrote-hni~kih mjera, primjenano vih sredsta va u za{ti-ti od bolesti i {teto~ina.

Pri ja ve na ja vni poziv,

ko ji je objav ljen na op-{tinskoj oglasnoj tabli,

mogu se podni jeti do22. ebruara, nakon ~ega}e nadle`na za jedni~kakomisi ja iz vr{iti odabiruzga ji va~a maline ko ji}e biti uklju~eni u ovajpro jekat.

Ovaj pro jekat je osmi{-ljen zbog velikog intere-

so vanja proizvo |a~amaline u op{tini Bratu-nac, ko ja ima idealneuslo ve za razvoj te proi-zvodnje, a ko ja je i do sa-da bila rekordna u Bosnii Hercegovini.

UNAPRE\ENJE

proizvodnje maline

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 033 - 18. 2. 2012. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.595209 1.599207 1.603205

Kanada 124 CAD 1 1.490064 1.493798 1.497532

Hrvatska 191 HRK 100 25.744793 25.809316 25.873839

Ceska R 203 CZK 1 0.078034 0.078230 0.078426

Danska 208 DKK 1 0.262456 0.263114 0.263772

Maðarska 348 HUF 100 0.672414 0.674099 0.675784

Japan 392 JPY 100 1.868896 1.873580 1.878264

Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864

Norveska 578 NOK 1 0.260212 0.260864 0.261516

Svedska 752 SEK 1 0.220904 0.221458 0.222012

Svicarska 756 CHF 1 1.614616 1.618663 1.622710

Turska 949 TRY 1 0.844783 0.846900 0.849017

V.Britanija 826 GBP 1 2.347420 2.353303 2.359186

SAD 840 USD 1 1.482590 1.486306 1.490022

Rusija 643 RUB 1 0.049548 0.049672 0.049796

Srbija 941 RSD 100 1.800130 1.804642 1.809154

SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 02. 2012 = USD 1.53757

SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 02. 2012 = BAM 2.316446

Dnevna {teta

sedam miliona KM Kratkoro~na mjera bi trebala biti odluka o progla{enju

izuzetka uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika

za januar i februar ili prolongiranje njihove uplateMa{ine i gra|e vinari u FBiH,

zbog progla{enja stanja elemen-tarne nepogode, ne rade ve} da-nima, a gubici se samo sabira ju.O konkretnim podacima, pre-ma ri je~ima Dènane Hodì},sekretarice Udruènja gra|e vina-ra Pri vredne komore FBiH, mo-}i }e se go voriti tek kad se ukinestanje elementarne nepogode.

„Do tada moèmo go voriti sa-mo o izra vnim gubicima po je-dnom radniku, {to je oko 1.000KM, odnosno ako imamo oko10.000 uposlenih u gra|e vinar-stvu u FBiH gubitak je oko desetmiliona KM. Kad u to ura~una-mo smanjenje plata, odluke fr-mi da zaposlenima ispla}u juminimalac, {teta za gra|e vina-re u prosjeku je sedam milionaKM po danu“, naglasila je Ho-dì}.

Posljedice

Ona je istakla da su tu ura~u-nati samo gubici po radniku, a

jo{ su tu i fk sni tro{ko vi, ustupa-

nje mehanizaci je, angaò vanjena ~i{}enju sni jega, isplata le-asinga i drugo.

Zbog svega ovoga Udruènjegra|e vinara PKFBiH uputilo jepri jedlog inter ventnih mjera

Vladi Federaci je BiH usmjerenihna saniranje posljedica apsolu-tnog zasto ja u radu gra|e vinskogsektora.

“Vlada FBiH bi trebala zvani-~no izdati oba vi jest o progla{e-

nju stanja op}e vi{e sile u poslo- vanju gra|e vinskog sektora zaperiod januar-ebru ar 2012.Kratkoro~na mjera bi trebalabiti odluka o progla{enju izuzet-ka uplate doprinosa za zdrav -stveno osiguranje radnika upo-

slenih u gra|e vinskom sektoruFBiH za januar i ebruar ili pro-longiranje njiho ve uplate“, pre-dlaù iz Udruènja gra|e vinaraPKFBiH.

Produètak

Tako|er, predla e se odluka dase u budu}im tenderima, ko ji }ebiti otvoreni u ovoj godini, tole-rira prolongirano pla}anje do-prinosa za uposlenike za period

januar-ebruar 2012., kao i ja vnipoziv Vlade FBiH prema in ves-titorima (naru~iocima rado va)da uzmu u obzir aktuelno stanje

vremenskih nepogoda pri po{ti- vanju ugo vornih odnosa s izvo-|a~ima rado va i prizna ju “pro-

duètke” rado va.“Zimski mjeseci, ina~e, pra}e-ni su padom realizaci je gra|e-

vinskih rado va. Me|utim, uokolnostima vremenske nepo-gode, u ko jima se trenutno na-lazimo, ve} iz vjesno vri jeme jedo{lo do potpune obusta ve ra-do va, {to je do velo i do otpu{ta-nja ili sporazumnih prekida ra-dnog odnosa“, kazala je Hodì}.

A. Pe.

Gra|evinari FBiH traè od Vlade interventne mjere

Gra|evinari ovih dana pomagali na ~i{}enju i odvozu snijega

U Termoelek trani Kakanj jenakon 11 mjeseci zasto ja zbogre vitalizaci je pu{ten u probnirad Blok 6 110 MW.

Ulazak u pogon Bloka 6 }e JPElek tropri vreda BiH omogu-}iti po ve}anje proizvodnje zadodatnih 600 miliona kWhelek tri~ne energi je, a rudarima

za ovu proizvodnju na godi{-njem ni vou isporuku vi{e od

500 hiljada tona uglja.Blok 6 je u proteklom peri-

odu bio pod vrgnut re vitalizaci- ji, ko ja je uprkos te{kim vre-menskim uslo vima uspje{nopri vedena kra ju, zahvalju ju}iradu stru~njaka TE Kakanj, uzpodr{ku Upra ve JP Elek tropri-

vreda BiH. Re vitalizaci jom }e

radni vi jek bloka biti produènza jo{ 15 godina.

Proradio Blok 6 TE Kakanj

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


BERZEOSLOBO\ENJE subota,18. februar/velja~a 2012. 17

Autoprevoz a.d. Banja Luka 0,0014 0 0,0014 0,0014 416.837 583,57Banjalu~ka pivara a.d. Banja Luka 0,454 -9,2 0,454 0,454 323 146,64Boksit a.d. Mili}i 0,56 -0,18 0,56 0,56 224 125,44Elektrokrajina a.d. Banja Luka 0,332 0 0,332 0,332 48.393 16.066,48Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina 0,33 0 0,33 0,33 1.625 536,25Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,45 -0,68 1,45 1,45 2.000 2.900,00Tr`nica a.d. Banja Luka 0,5(A) -3,85 0,5 0,5 500 250,00

ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka 4,32(A) 0,7 4,32 4,32 154 665,28ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 9,31 -1,06 9,32 9,31 20 186,21ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka 3,96 0 3,96 3,96 123 487,08ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina 0,052 4 0,052 0,051 7.100 367,78ZIF Jahorina Koin a.d. Pale 3,5 0 3,5 3,5 12 42,00

ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,48 0,74 5,51 5,46 232 1.271,72ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 4,63 2,89 4,63 4,5 60.566 280.399,53ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 5,49 0,73 5,5 5,44 2.234 12.269,95

Bosna trgovina a.d. Banja Luka 3,51 -7,63 3,51 3,51 702 2.464,02Gas promet a.d. Isto~no Sarajevo - Pale 0,825 0 0,825 0,825 9.900 8.167,50Kozaraprevoz a.d. Novi Grad 0,18 -0,55 0,18 0,18 2.521 453,78Posavina a.d. Srbac 0,57 -0,87 0,57 0,57 4.062 2.315,34Potkozarje a.d. Gradi{ka 0,15 0 0,15 0,15 3.698 554,70 Veterinarska stanica a.d. Banja Luka 0,6(A) 3,09 0,6 0,6 668 400,80Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 41,6 -0,95 41,61 41,6 10.266 4.271,16Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 39,21 -1,98 39,21 39,21 4.228 1.657,80Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 40,41 0,02 40,5 40,4 12.332 4.983,93Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 39,48 0,03 39,48 39,48 10.000 3.948,00Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 39 -1,86 39 39 2.266 883,74

Banjalu~ka berza Kursna lista za 17. februar 2012.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs k ursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

ZIF MI Group dd Sarajevo 4,03 0,75 4,03 4,02 4.500 18.093,00 2

FBiH stara devizna {tednja serija F 81,97 -2,99 81,97 81,97 46.919 38.459,50 1FBiH stara devizna {tednja serija R 71,00 1,43 71,00 71,00 1.600 1.136,00 2

BH Telecom d.d. Sarajevo 19,51 0,00 19,51 19,51 10 195,10 1Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 46,85 0,83 47,00 46,51 32 1.499,10 3IK Banka dd Zenica 75,00 2,74 75,00 75,00 30 2.250,00 1[ipad komerc dd Sarajevo 1,72 -1,71 1,72 1,72 195 335,40 1

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 17. februar/velja~a 2012.Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Broj

slu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

SREBRO

33,60 $

0,69 %

SASX-10 SASX-30

931,09

BIRS

804,99FIRS

1.806,10ERS10

790,40

BIFX

1.486,46 790,25

NAFTA

PLIN

ZLATO

KUKURUZ

119,86 $0,21 %

2,64 $

3,12 %

1.735,60 $0,42 %

702,50 $0,36 %

P[ENICA

644,75 $

0,78 %

Bosna i Her cegovina Federa ci ja Bosne i Her cegovine

Her cegova ~ko-neretvanski kantonJAVNA USTANOVA "PRVA OSNOVNA [KOLA" KONJIC

Op}ina Konjic

Broj: 72/12Da tum: 17. 2. 2012. godine

Na osnovu ~la na 85. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju u HNK ("Sl. novine HNK" br. 5/00, 4/04, 5/04), ~la -na 10. Kolektivnog ugovora za djela tnost osnovnog odgo ja i obra zova nja u HNK, ~la na 15. Pra vilnika o ra du, sa- gla snosti Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta HNK, broj: 05-02-40-264/12 od 2. 2. 2012. godine, od-lukom [kolskog odbora od 24. 1. 2012. godine, ra spisu je se

K O N K U R Sza pri jem u radni odnos

1. Nastavnik razredne nastave ...........................................................................................................1 izvr{ilac

Uslovi:- Pored op}ih uslova propisa nih Za konom, kandida ti mora ju ima ti za vr{enu odgova ra ju}u visoku ili vi{u stru-

~nu spremu u skla du sa Za konom o osnovnom odgo ju i obra zova nju HNK/@ ("Sl. novine HNK/@", br. 5/00,4/04 i 5/04), Peda go{kim standar dima, Nasta vnim pla nom i progra mom i Pra vilnikom o or ga niza ci ji i sistema tiza ci ji poslova i za da ta ka.

- Za ra dno mjesto pod 1. ra dni odnos za sniva se na odre|eno vri jeme, do povrat ka za poslenice sa nepla }enogodsustva, a najda lje do 15. 7. 2012. godine.

- Uz pri ja vu sa kra }om biogra fi jom, kandida ti su du`ni priloìti sljede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene fotokopi je): dokaz o za vr{enom fa kultetu, izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dràvljanstvu.

Kandida ti mogu pored na vedene dokumenta ci je uz pri ja vu sa biogra fi jom priloìti i drugu doda tnu dokumenta ci ju- neoba vezno (dokaz o stru~nom usa vr{a va nju, ra dnom iskustvu, doda tnim zna njima, vje{tina ma, postignu}ima itd.).

- Kandidat ko ji bude primljen duàn je dosta viti ljekar sko uvjerenje pri je za klju~iva nja ugovora o ra du.- Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljiva nja.- Sa kandida tima ko ji ispunja va ju uslove konkur sa Konkur sna komisi ja oba vit }e inter vju u prostori ja ma {kole.- Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.- Pri ja ve dosta viti li~no ili po{tom u za tvorenoj kover ti na adresu: JU Prva osnovna {kola "Konjic", Ul. 3. mart

br. 2, 88400 Konjic, sa na zna kom "za konkurs". U pri ja vi oba vezno na vesti adresu i kontakt-telefon.

PREDSJEDNIK [KOLSKOGODBORA

Jahi} Sabina

UNIVERZITET U BIHA]UBIOTEHNI^KI FAKULTET

Na osnovu Odluke Sena ta Univer ziteta u Biha }u, broj 06-6549/2011 od 29. 12. 2011. godine, dekan Biote-hni~kog fa kulteta ra spisu je

PONOVLJENI KONKURS- za ljetni semestar I (prvog) ciklusa studi ja aka demske 2011/2012. godine -

za anga`man nastavnika i saradnika u odre|eni radni odnos, u sva zvanja, za sli jede}e predmete:

Predmet Nastavnik Saradnik

1. Bota nika 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac2. Ekologi ja 1 izvr{ilac3. Ana tomi ja doma }ih ìvotinja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac4. Biohemi ja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac5. Op{te sto~ar stvo 1 izvr{ilac6. Ure|enje zemlji{ta 1 izvr{ilac7. Ishra na bilja ka 1 izvr{ilac8. Op{ta reprodukci ja doma }ih ìvotinja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac9. Meha niza ci ja u poljoprivredi 1 izvr{ilac10. Za {tita bilja ka 1 izvr{ilac11. Ekolo{ka ishra na doma }ih ìvotinja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac12. Biljna proizvodnja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac13. Fitopa tologi ja sa fitofar ma ci jom 1 izvr{ilac14. Speci jalno povrtlar stvo 1 izvr{ilac15. Speci jalno ra tar stvo 1 izvr{ilac16. Osnovi her bologi je 1 izvr{ilac17. Or ganska proizvodnja povr}a 1 izvr{ilac18. Agroekonomika 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac19. Ana liti~ka hemi ja 1 izvr{ilac20. Or ganska hemi ja 1 izvr{ilac

21. Fenomeni pri jela za 1 izvr{ilac22. Amba la a i pa kira nje hra ne 1 izvr{ilac23. Mikrobiologi ja hra ne 1 izvr{ilac24. Sport 1 izvr{ilac25. Anor ganska hemi ja 1 izvr{ilac26. Infor ma tika u za {titi okoli{a 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac27. Pra vni aspekti za {tite okoli{a 1 izvr{ilac28. Upravlja nje i sistemi za {tite voda 1 izvr{ilac29. Alter na tivni izvori ener gi je 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac30. Komunika ci je i prezenta ci je 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac31. Biometrika 1 izvr{ilac32. Tehni~ka meha nika 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac33. Na uka o drvetu 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac34. Huma na ekologi ja 1 izvr{ilac

Kandidati treba da priloè sli jede}e dokumente:

1. pri ja vu na konkurs2. biogra fi ja sa bibliogra fi jom3. rodni list 4. dokaz o stru~noj spremi

- diploma o za vr{enom fa kultetu i nau~nom zva nju- rje{enje o izboru u zva nje na predmet na ko ji se pri javlju ju

Svi kandida ti ko ji se pri javlju ju na konkurs treba da priloè odgova ra ju}e doka ze o visokoj stru~noj spremii osta lim uvjetima ko ji su ut vr|eni Za konom o Univer zitetu u Biha }u i Sta tutom Univer ziteta u Biha }u izoblasti za ko ju se pri javlju ju.

Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljiva nja. Nebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Pri ja ve na konkurs sla ti na adresu:Univerzitet u Biha}u — Biotehni~ki fakultet (sa naznakom "za konkurs")

Luke Mar janovi}a bb, 77 000 Biha}www.btf.unbi.ba

Tokom ju~era{njeg trgo vanja

na Sara jev skoj berzi – burzi ostva-ren je ukupan promet od64.548,10 KM. Promet na kotaci-ji iznosio je 57.688,50 KM. Nakotaci ji kompani ja ni je bi lo za-klju~enih transakci ja.

Promet na kotaci ji fondo vaiznosio je 18.093,00 KM, prometje ostvaren dionicama ZIF MIGroup d.d. Sara je vo. Kurs ovogfonda iznosio je 4,03 KM.

Na kotaci ji ob veznica ostvarenje promet u ukupnoj vri jednostiod 39.595,50 KM, u sklopu tritransakci je pro meto vano je48.519 ob veznica.

SASE: Promet 64.548 KM

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


Pukla cijevu Ulici Omera Masli}a

Paniku u naseljima Poali}i, Malta, Grba vi-ca i Hrasno uzroko vao je nestanak vode. Nis-ke temperature i ovaj put bile su uzro~nik puca-nja ci je vi. U Ulici Omera Masli}a oko 14.30 sati pu-kla je ci jev ko ja prelazi preko Miljacke, {to je naliko va-lo vodopadu, a {teta ko ju je prouzroko valo njeno pucanje je velika.

- Na mjestu gdje prolazi ci jev preko Miljacke, do{lo je do njenog puknu-}a, a kvar je ogroman. Kako bi spri je~ili oticanje vode, morali smo zatvo-riti vodu za naselja ko ja se nalaze u blizini. Ova ci jev }e danas biti isklju-~ena, a njenom oprav ku }e se pristupiti ve} danas. Vodu }e svi postepe-no dobi jati, kazao je za Oslobo|enje Sabahudin Bakal, ruko vodilac dis-tribuci je u KJKP Vodo vod i kanalizaci ja. Stano vnici No vog Sara je va voduu svo jim domo vima dobili su u 15.30 sati. M. T.

SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEsubota, 18. ebruar/velja~a 2012.18

Ekonomsko-soci jalno vi je}eKantona Sara je vo razmatralo je nasjednici pri jedlog zakona o pla}a-ma i naknadama policijskih slu-`benika KS-a, nacrt zakona o ge-odetskim istraì vanjima, pri je-dlog uredbe o naknadama ko jenema ju karakter pla}e, kao i iz vje-{taj o radu Ekonomsko-soci jal-nog vi je}a za podru~je KS za 2011.godinu.

S obzirom na to da Sindikat po-lici je Ministarstva unutra{njih po-slo va Kantona Sara je vo ni je daosaglasnost na pri jedlog zakona opla}ama i naknadama policijskihslu`benika Kantona Sara je vo, Vi-

je}e je preporu~ilo da predstavnici ovog sindikata i predsta vni-ci Vlade KS-a pono vo razmotre ne-usagla{ene di jelo ve predloènogzakona do naredne sjednice kan-tonalne Skup{tine, a u cilju izna-laènja kompromisnog rje{enja.

Vi je}e je podràlo dono{enjenacrta zakona o geodetskim istra-ì vanjima, ali i dono{enje uredbeo naknadama ko je nema ju kara-kter pla}e, konstatira ju}i da suna vedena pra va drà vnih slu`be-nika i namje{tenika ure|ena uokvirima ko ji su u skladu sa zakon-skim osno vom i raspoloì vim f-nansijskim sredstvima.

Vlada i Sindikatse trebaju usaglasiti

ESVKS o platama i naknadamapolicijskih slu`benika

Druga tematska sjednicaOp}inskog vi je}a Ilidè, ko ja jeodràna u pro{lu sri jedu, bila jeposve}ena aktuelnoj bezbjedno-snoj situaci ji i stanju ja vnog radai mira na podru~ju ove op}ine.Predsta vnici Policijske staniceIlidà, kantonalnog resornog mi-nistarstva, direktori ilidànskih{kola, predsta vnici mjesnih za je-dnica i vi je}nici su nakon prezen-tiranja podataka o bro ju po~inje-nih kri vi~nih djela u pro{loj go-dini, izni jeli i svo ja po jedina~na

vi|enja stanja bezbjednosti na Ili-dì i konkretne probleme sa ko-

jima se susre}u. Posebno je uka-zano na u~estalost pro vala u ku-}e i stano ve, nedo voljnu sigur-nosti maloljetne djece, prisu-tnost droge, ali i pasa lutalica, aod nadle`nih je zatra eno da semnogo vi{e angaù ju na rje{a-

vanju, ili bar ublaà vanju, ovihgoru}ih problema.

Kra|e i tu~e

Podnose}i iz vje{ta j o radu Po-licijske stanice Ilidà, Me vludinHalilo vi}, na~elnik et vrte policij-ske upra ve, iznosi da je u toku pro-{le godine na podru~ju Ilidè iTrno va evidentirano 997 kri vi-~nih d jela, od ko jih je ri je{eno 659.

- U pore|enju sa 2010. godi-nom, do{lo je do smanjenja bro-

ja iz vr{enih kri vi~nih d jela za 310,odnosno 23,72 posto. Naj vi{e je bi-lo te{kih kra|a 458, zatim 122manje kra|e, 75 razbojni{ta va i 44nasilja u porodici. U istom perioduu~injen je 521 prekr{aj naru{a va-nja ja vnog reda i mira u ko jem jeu~estvo valo 725 lica, {to je u odno-su na prethodnu godinu vi{e za 65slu~a je va. Od ovih prekr{a ja naj-

vi{e je bilo tu~a 161, potom 89

drskih pona{anja i 8 ugroà vanjasigurnosti. Ve}ina ovih d jela iz vr{e-na je na ulici, ugostiteljskim obje-ktima ili sredstvima ja vnog pre vo-za, dok su po~inioci naj~e{}e do-bi izme|u 25 i 35 godina, kazao jeHalilo vi}.

U pro{loj godini po ve}an jebroj saobra}ajnih nesre}a ko je su

se dogodile na ovom podru~ju iiznosio je 1.457. Jedna je osobapoginula, dok je 36 teè i 158 la-k{e po vri je|enih, a u ve}ini slu~a-

je va pri~injena je znatna materi- jalna {teta.

Saobra}ajne nesre}e

Saobra}ajne nesre}e naj vi{e suse doga|ale na Stupu, Ulici Dè-mala Bi jedi}a, pute vima M-17 i 18,centru Ilidè, Hrasni~koj cesti...Policijska stanica Ilidà je izdala6.871 prekr{ajni nalog i to naj vi-{e za pogre{ne radnje u saobra}a-

ju, neprilago|enu brzinu, uprav -ljanje neregistro vanim vozilom,bez voza~ke dozvole ili pod dej-stvom alkohola.

Na~elnik Halilo vi} je istakao dasu ovo samo statisti~ki podaci oevidentiranim kri vi~nim djelimai prekr{a jima, ko jih ima mnogo vi-{e, obe}a va ju}i da }e polici ja iubudu}e nasto jati da rasvi jetli {to

je mogu}e vi{e ovih slu~a je va. On je zamolio lokalnu za jednicu dapodr i njihov rad i pomogne pos-tav ljanje videonadzora na kriti-~nim mjestima, kako bi bezbje-dnost gra|ana bila {to bolja.

Op}inski na~elnik Senaid Me-mi} je posebno zahvalio policaj-cima na anga manu oko ~i{}enjasni jega, pozi va ju}i gra|ane da sa-ra|u ju sa polici jom i pri jav lju jupo~inioce kri vi~nih di jela, ~ime}e najbolje dati svoj doprinos ve-}oj bezbjednosti na podru~juIlidè. Z. T.

U okviru planiranih akti vnosti komisi je za strate-{ko planiranje i razvoj op}ine na aùriranju strate{kogplana razvo ja Op}ine No vo Sara je vo do 2015. godi-ne, komisi ja je odr ala radni sastanak sa okusnomgrupom – Op}inske slu`be.

Nakon prezentaci je strate{kog plana razvo ja ipregleda dosada{nji akti vnosti na realizaci ji plana pri-sutni su u toku raspra ve dali niz konstrukti vnih pri-

jedloga i primjedbi ko je }e komisi ja za strate{ko pla-niranje i razvoj op}ine No vo Sara je vo koristiti prili-kom izrade aùriranog strate{kog plana razvo ja.

Tako je ju~er odràn radni sastanak sa okusnomgrupom pri vrednika, ja vnim preduze}ima i obrazo-

vnim instituci jama. Ne vladine organizaci je i mladiodràt }e sastanak u ~et vrtak, dok }e sa vjeti mjesnihza jednica svoj sastanak imati tek 2. marta.

Odràn radni sastanak

Strate{ki plan razvoja Op}ineNovo Sarajevo do 2015. godine

Privremene izmjenereìma saobra}aja

Zbog uklanjanjasnijega i ledenica

Zbog uklanjanja sni jega i ledeni-ca sa zgrada, kao i zaustav ljanja iparkiranja teretnih i vozila s korpom

nami jenjenih za uklanjanje sni je-ga i ledenica, do 1. marta ove godi-ne dolazit }e do pri vremene izmje-ne reìma saobra}a ja u ulicamaKantona Sara je vo tokom 24 sata.Rado vi }e se izvoditi u vri jeme naj-slabi jeg intenziteta saobra}a ja, naj-

duè u tra janju od 60 minuta. Pre-ciznu lokaci ju i vri jeme izmjene re-ìma saobra}a ja ut vr|u ju operati-

vni organi MUP-a KS-a u za vi-snosti od situaci je na terenu, dok re-gulaci ju toka saobra}a ja na di jeluobusta ve i raskrsnicama na ko jimase saobra}aj usmjera va na alterna-ti vne prav ce vr{e izvo|a~i rado va uzasistenci ju pripadnika MUP-a.

Odràna druga tematska sjednicaOp}inskog vije}a Ilidè o bezbjednosti

Smanjen brojkrivi~nih djelaU pro{loj godinina Ilid i i u Trnovuevidentirano 997krivi~nih djela i521 prekr{ajnaru{avanja

javnog reda i mira

Budimli}: Ana izirati priori e e najugroènijih lokaci a

Ve}e ovlasti policijiMuhamed Budimli}, ministar

unutra{njih poslova KS-a, smatra

da se novim zakonskim rje{enji-

ma mora ju dati mnogo ve}e ov-

lasti polici ji, ali dio ingerenci ja tre-

ba preni jeti i na lokalnu za jedni-

cu u ko joj je nu`na ve}a saradnja

gra|ana i polica jaca.- Policajcima jesu zavezane ru-

ke, ali tome smo svi doprini jeli.

Samo se prisjetimo slu~a ja Zu je- vina i godinama obespravljenih

polica jaca. Napravljen je ~itav niz

gre{aka u ovoj oblasti. Kada po-

lici ja radi svoj posao, moramo svi

stati iza nje i za jedni~ki u~estvo-

vati u razvi janju sigurnosne kul-

ture. Svaka lokalna za jednica

treba da uradi analizu prioritetnih

ugroènih lokaci ja gdje je neop-

hodno ve}e prisustvo polici je,

~ime }e se sigurno smanjiti broj

prestupa. Tako|er je nu`no ospo-

sobiti policajce ko ji }e se samobaviti privrednim kriminalom i ko-

rupci jom, ko ji su prisutni mnogo

vi{e od ostalih krivi~nih di jela.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE subota, 18. februar/velja~a 2012. 19

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777

Vatrogasci 123, 664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

NARKO NE 223-333

Pomo} ovisnicima 062/127-751

Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209Klini~ki centar 297-000

Op}a bolnica 285-100

Bolnica Podhrastovi 297-281

Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33

Vodovod 210-707, 220-435

Kanalizacija 203-059,668-259

Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 715-680

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000

Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centarCivilne za{tite 121

Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,592-097, 061/487-787Gras 293-333Velepekara 648-505Bakije 533-763Pokop 551-370Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sataAutobuska stanica 213-100@eljezni~ka stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 580-999BIHAMK, pomo} na cesti 1282

Informacije o stanjuna putevima 1282

BH Telecom-podr{ka

korisnicima 1444Me|unarodnitelefonski brojevi 1183

CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300

MARINDVOR 714-280

NOVOSARAJEVO 713-831

ÊNGI]-VILA 721-620

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380

ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982E@URNITELEFON

PORODILI[TA

85

DJEVOJÎCA

DJEÂKA

Obiljeàvanje 19. godi{njice 105. motorizovane brigade

U borbu

krenuli sapi{toljemi metkom Poloèno

cvije}e naKova~ima

Izlo`ba “Svi jet dinosaurusa”, ko ja je 25. ja-nuara otvorena u Sara je vu, zatvara se u ne-djelju, 19. februara, stoga iskoristite vikend zaposjetu ovoj senzacionalnoj izlo`bi. Mla|i po-sjetioci osim {to ima ju priliku da se upozna-

ju sa dinosaurusima u njiho voj pra voj veli~i-

ni, mogu da istraù ju i snje`ne tunele, napra- ve Snje{ka Bi jeli}a ili snje`nu repliku omilje-nog dinosaurusa. Vikendom su u Pionir-skoj dolini i Nesquik zeko, te Lino med vjedi}ko ji su spremili iznena|enja i nagradne igre.

Za stari je posjetioce preporu~u je se da izlo-`bu posjete u popodne vnim satima, kada sudinosaurusi posebno osvi jetljeni, te posta ju

jo{ zanimlji vi ji odraslim sa srcem djeteta. Ra-dno vri jeme izlo`be i ovaj vikend je od de vetdo 19 sati. Izlo`bu je do sada posjetilo vi{e od

deset hiljada posjetilaca, ko ji su imali priliku vidjeti 52 ek sponata u prirodnoj veli~ini, re-konstruisana pod strogim nadzorom Njema-~kog paleontolo{kog istraì va~kog centra i pa-leontolo{kog muze ja iz Hano vera.

Dinosaurusi jo{ ovaj vikend u Pionirskoj dolini

Po vodom obiljeà vanja 19. go-di{njice od formiranja 105. moto-rizo vane brigade Armi je RBiH,na~elnik Op}ine Centar Dè vad

Be}ire vi}, predsjeda va ju}i OV Sla-ven Ko va~e vi}, predsta vnici bora-~kih udruènja te pripadnici 105.motorizo vane brigade ju~er supoloìli cvi je}e i prou~ili Fatihu namezaru prvog predsjednika BiHAli je Izetbego vi}a na Ko va~ima.Potom su se delegaci je uputilena spomen-~esmu Oaza mira u Pi-onirskoj dolini.

- Zna~aj ovog obilje a vanja je vi-{estruk. Jako je va`no da se prisje-timo ljudi ko ji su svo je i vote da-li za BiH. Mi smo u Op}ini Centarnapra vili i pri jem za 20 porodica{ehida. Na{a du`nost je da polo-ìmo cvi je}e na mezar na{ih po-ginulih boraca i u~enjem Fatihe

odamo du`no po{to vanje ljudimako ji su za ovu dr a vu i na{u slobo-du poloìli svo je ì vote, izja vio jeBe}ire vi}.

Zbog vremenskih neprilika, cen-tralna sve~anost, ko ja je trebala bi-ti organizo vana u nedjelju kodMale kule, pomjerena je za nare-dni period, a kako je istakao Be}i-re vi}, ja vnost }e o tome biti blago-

vremeno oba vi je{tena.Ina~e, na Maloj kuli je naprav -

ljeno veliko spomen-obilje je gdjesu zlatnim slo vima upisana ime-na 312 hero ja 105. motorizo vanebrigade ko ji su izgubili svo je i vo-

te u hrabrim i predanim bitkama.Zi jad [kamo, dobitnik naj ve-

}eg ratnog priznanja Zlatni ljiljani pripadnik 105. motorizo vanebrigade, bio je sudionik svih ve}ihbitaka. Ranjen je na Ni{i}koj viso-ra vni u selu Kari}i 27. jula 1994. go-dine i, kako je kazao, za njega je taj

nesretni datum pun simbolike.- To je i dan ustanka protiv fa{i-

zma. U borbu sam krenuo sa pi{to-ljem i metkom ko ji sam posudio

od pri jatelja, a na kra ju sam za vr{iosa automatskom pu{kom. Od1994. smo krenuli u osva janje te-ritori ja, a na Ni{i}koj visora vni

smo oslobodili ogroman prostor,naglasio je [kamo.

[kamo, ko ji je ina~e bio i ko-mandant izvi|a~ko-di verzantske

jedinice, dodao je da su borci kre-nuli u rat u patikama i bez adekva-tne odje}e, a na kra ju su za vr{ilikao jaka i dobro organizo vanaoruàna jedinica.

En ver Krlu~, predsjednik Jedin-stvene organizaci je boraca op}ineCentar i ratni komandant 105.motorizo vane brigade, podsjetio

je jo{ jednom na svo je hrabre sa-borce te poru~io bora~kim udru-ènjima da me|usobno sura|u jui pomaù porodicama {ehida, jer

je, kako je istakao, nedopusti vo i

sramotno da se nekada{nji borci,u naletu o~a ja, spalju ju pred vla-dinim instituci jama.

E. GODINJAK

[kamo: Oslobodili ogroman prostor Krlu~: Bitna je me|usobna saradnja

Izlo`ba

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,

Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18,

Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40

- samoradnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10,

Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59,

Zenica 6.47, 13.33 i 20.54,

Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AVIONI

Dolasci:Istanbul8.50, Minhen12.30, Köln 12.45 i 18,

Copenhagen13.55 i 15.30, Be~14.05 i 21.40,

Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30,

Zürich / Banja Luka 18.30, Beograd 21.40,

Zagreb 22

Odlasci:Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25,

Copenhagen8 i 8.35, Banja Luka /Zürich 12,

Minhen13.05, Köln 13.25 i 18.40, Be~14.55,

Budimpe{ta 15.05, Istanbul 18

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mas-triht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam izMosta-

ra utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha}subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora-{ja sri jedom i subotom u 8 sati, Amsterdampreko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati,

Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom

u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et-

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund,

Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom,

sri jedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u

8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart sva-

ki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kasselsubotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg~et-

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Grazsvaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sa-

ti, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom

u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15,

14.30, 22.30, VelaLuka utorkom, sri jedom,

petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedje-

ljkom, utorkom, sri jedom, ~etvrtkom, subo-

tom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotomu 18 sati, Ri jeka petkom i nedjeljom u 6 sa-

ti, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat , Makarskasvaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim

danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-No-vi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19

sati, Br~ko svakimdanom u 6.30, 14 i 15.35

sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i

15.30 sati, Bi jeljina svaki dan u 5 i 15 sati,

BosanskiBrod svaki dan u 12.15 sati,Bosan-ska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hreno-vica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim

nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30,

8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u

6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Sre-brenica svaki dan u 7.10 sati, Biha}svaki dan

u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan

u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Gra-da~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Tra-

vnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5,

6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30,

13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sa-

ti, SanskiMost svaki dan u 15.30 sati, Te-{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzlasvaki dan

u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14,

15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim da-

nima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15,

10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata,

VelikaKladu{asvaki dan osim subotom i ne-

djeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim ne-

djelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12,

12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki

dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i

16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i

praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i

20 sati,Kakanj svaki dan osimsubote, nedje-

lje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica sva-

ki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica po-nedjeljkom, utorkom, sri jedom, ~etvrtkom i pet-

kom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i

19.30 sat i autoputem, Zenica svaki dan

osimsubotom, nedjeljom i praznikom u 5.30

sati,Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30,

12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


KULTURA OSLOBO\ENJEsubota, 18. ebruar/velja~a 2012.20

VIJESTI

Kultura u ruralnimzajednicama

Pro jekt “Kultura u ruralnim za jedni-cama” pruà mogu}nost umjetnicima,

kulturnim i umjetni~kim grupama i organizaci jama, kao i drugim zainteresi-ranim po jedincima u ruralnim podru~ji-ma, ko ja su izolirana od glavnih kultur-nih tokova, da inicira ju i provode kulturne i umjetni~ke pro jekte. Izlo`ba na kojoj }e Sarajli je mo}i vidjeti rezultate na-stale tokom tra janja ovog pro jekta, bit}e otvorena 20. februara u 13 sati, u pro-stori jama kina Kriterion.

Kroz pro jekt “Kultura u ruralnim za- jednicama” je u protekle tri godine os-tvarena regionalna suradnja Fondaci jeMozaik (BiH), Centra za ruralni razvoj iprimi jenjenu umjetnost (Makedoni ja), Akademi je za trening i tehni~ku podr{ku(Kosovo) i [kole na rubu opstanka (Sr-bi ja).

Ukupna vri jednost ovog pro jekta uBiH ko jeg finansira Swiss CulturalProgramme in Western Balkans zaBiH je 127.735 KM. Sredstva su usmjerena na 17 kulturnih inici jativa uop}inama Srebrenica, Zvornik, Bratu-nac, Vi{egrad i Gora`de, saop}ili su izFondaci je Mozaik.

Gosti Sarajevske zimeDirektor Sara jevske zime Ibrahim

Spahi} na konferenci ji za novinare u Bo{-nja~kom institutu predstavio je umjet-nike ko ji su nastupili u ju~era{njem fe-stivalskom program. Konferenci ji suprisustvovali Yevgeny Xavereff - ~lan trija Sinergi ja, Lara [ar~evi} i Aymeric Avi- ce - ~lanovi dua Vice Versa, direktoricaZavi~ajnog muze ja iz Travnika - FatimaMasli}, kustos Zavi~ajnog muze ja iz Tra- vnika - Enes [krgo, plesna grupa Regeliz Poljske i go{}a iz Poljske - Eva Gra- bovska.

Xavereff je predstavio repertoar ko ji

je bio zastupljen na sino}njem koncer-tu, dok su se ~lanovi dua Vice Versa za-hvalili Spahi}u {to su imali mogu}nostpredstaviti se publici u Sara jevu. Sino} je u Galeri ji “Roman Petrovi}” otvorenaizlo`ba fotografi ja “Staze, lica, predje-li” Zavi~ajnog muze ja iz Travnika. Pred- stavljeno je vi{e od 200 fotografi ja koje su posve}ene Ivi Andri}u. Fotografi- je su nastale u Biha}u, Travniku, Sara- jevu i Vi{egradu. Cilj je da se pokaè ka-ko posto ji mnogo toga {to podsje}a naIvu Andri}a i njegov rad, podsjetila je Fa- tima Masli} iz Travnika.

Otkazana predstava

Dramska predstava “Zlo~in na kozjemotoku” Narodnog pozori{ta Sara jevootkazana je zbog bolesti jednog od pro- tagonista predstave. Trebala je biti izve-dena u ponedjeljak, 20. februara, u 19.30sati.

UBosanskom kulturnomcentru sino} je odràn

vrlo specif~an koncert,ko ji se, ustvari, i ne moè nazva- ti samo koncertom. U kombina-ci ji muzi~ko-scenskog nastupa,

violinista svjetskog glasa SteanMilenko vi}, ni{ta manje pozna-ti harmonika{ Marko Hatlak iansambl Ars tango iz Slo veni je,predsta vili su sara jev skoj publi-ci svi jet tanga, misti~an i stras-tven kao {to je odu vi jek i bio.

Na druènju sa no vinarima,noèm se mogla rezati strastko ju su ispolja vali gosti solistiprema ovom plesu ko ji ascini-ra generaci je. Njiho vo okuplja-nje oko pro jekta „Pri~a o tangu“apsolutno ni je slu~ajna. Pokre-nuli su ga ~lano vi ansambla Arstango, u okviru predstav ljanjaMaribora kao Evropske kulturnepri jestonice, a pro jekt je nai{aona apsolutno odobra vanje publike, ~ak i pri je zvani~ne premi je-re, ko ja bi trebala biti odràna 28.

jula u Ptu ju.

Specijalne cipele„Ne moète u nekoliko ri je~i

objasniti tango. Ja sam ga upo-znao veoma blisko pri je nekoli-ko godina, i ostao sam ascini-ran. Jo{ nosim svo je speci jalnecipele sa sobom gdje god kre- nem, ukoliko iskrsne prilika daodem na ‘milongu’ (ve~er/dru-ènje na ko joj se organizo vanople{e tango, op. a)“, priznao jeMilenko vi} no vinarima.

„Di vno je biti opet u Sara je vu.Iako ì vim blizu Chicaga, jo{ nisam vidio ni pahulju sni jega,ali ov dje sam ga vidio do voljno

za ~ita vu godinu“, na{alio se vir- tuoz.

Marko Katlak, ko ji je u Sara- je vu tako|er ve} nastupao rani- je, kazao je da publiku o~eku je vrlo temperamentna ve~er.

„Pri~u o tangu izvodimo uoriginalnom sasta vu, u ko jem svirade mnogo impro vizaci ja. Nakoncertu }e se svirati, plesati

ali i pri~ati sa publikom. Zaistamoète o~eki vati sva{ta“. Nagla-sio je da mu je velika ~ast svira-ti sa takvim umjetnikom kao {to

je Milenko vi}: „Od njega uvi jek moète nau~iti ne{to vi{e“.

Na nastupu ko ji je pri je Sara- je va pretpremi jerno izvedenpro{le godine u Slo veni ji, Hrvat-skoj i Banjoj Luci, izvode se

„tango nuevo“ kompozici je sla- vnog Astora Piazzole, ali i klasi~ni je kompozici je, nastale u Ar- gentini skoro pri je jednog stolje}a, kada je tango doì vio svojnaj ve}i bum. „Nama je ~ast na-sta viti sa tradici jom ko ja se pi{e

ve} toliko godina i zaista nam jezado voljstvo pisati, pri~ati, slika- ti istori ju tanga sa ovim pro je-ktom“, sa o~itim ponosom je rekao Milenko vi}.

Dobar po~etak Sa{a Saliho vi}, direktor JU Sa-

ra je vo Art, ko ji je organizatorkoncerta, tako|er je napomenuoda „Pri~a o tangu“ ni je klasi~nikoncert, nego jedan umjetni~kinastup ko ji je druga~iji od onoga {to smo na vikli gledati. „@e-lja nam je ispri~ati pri~u o jednojmuzi~koj ormi ko ja je nastalakao soci jalni bunt, u èlji da seumjetno{}u promi jeni flozof jaì vota,“ kazao je on.

îni se da bi i nama, u labilnojdrà vi u ko joj ì vimo, upra votakvo ne{to dobro do{lo. „Pri~ao tangu“, u tom kontek stu, za- bru ji u u{ima kao dobar po~etak.

N. SELIMOVI]

Strastvena ve~er u BKC-u u Sarajevu

Sa ju~era{nje konferencije za novinare Foto: D`. KRIJE[TORAC

Pri~a o tanguSarajevo je dobilo priliku pretpremijerno doìvjetiuzbudljiv nastup koji je organizovan u okviru predstavljanjaMaribora kao Evropske kulturne prijestonice

U Me|unarodnoj galeri ji portreta u Tuzli preksino} je otvorena redo vna izlo ba Udruènja liko-

vnih umjetnika Bosne i Hercego- vine “Mali ormat 2011”, u okviruko je je postav ljeno 96 rado va.

Kako je re~eno, ove godine jeu~estvo valo 90 umjetnika, ko ji

su imali slobodu da se predstave razli~itim tehnikama, ali rado vi nisu mogli biti ve}i od or- mata 30 x 30 centimetara.

- Izlo`ba je li jepa, kompak tnai izazo vna. Njen {arm je u tome{to se moè prenositi iz jednog

mjesta u drugo {to omogu}ujebolju saradnju sa drugim grado- vima, kazao je Admir Mujki},predsjednik ULUBiH-a, doda-

ju}i da ova izlo`ba njegu je poseban kvalitet snalaènja i izra-à vanja u malom ormatu.

U okviru izlo`be je postav ljen

i rad nazi va “Demo”, autora Amera Bak{i}a. Ina~e, ovaj rad je osvo jio nagradu “Roman Pe- tro vi}” za 2011, ko ja nosi ime pr-

vog predsjednika Udruènja liko vnih umjetnika BiH.

S. K.

Me|unarodna galerije portreta u Tuzli

Izlo`ba 96 radova u malom formatu

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


KULTURAOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 21

INTERVJU: Amra Pandò, voditeljica Ameri~kog kutka Sarajevo

Biblioteke su danassredi{ta kulturnog ìvotaKOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE

Ekskluzivno Avaz: Uhva}ena je pogre{na baba!

(Specijalno za Oslobo|enje)

Kako se 62. me|unarodni flm-ski esti val Berlinale 2012. bli i kraju, tako na vidjelo sve vi{e dolazi~injenica da - kad je ri je~ o vri je-dnosti prikazanih flmo va na gla-

vnom takmi~arskom programu -ni je ni donio mnogo pri jatnih iz-nena|enja. Jednom ri je~ju, nemaostvarenja ko ja ljubitelje sedmeumjetnosti u potpunosti mogu

odu{e viti, a ko ja bi, isto vremeno,doni jela ne{to avangardno, odno-sno ono {to jo{ ni je vi|eno u hi-stori ji kinematograf je.

Naime, ve}inom je bilo ri je~ oprosje~nim, pa ~ak i ispod prosje~nim ostvarenjima svjetskih sineasta, od ko jih neki nisu ni za- sluìli da se prikaù na jednomod najboljih flmskih esti vala usvi jetu, kakve su evidentno Ber- linale.

Najbolji primjer te prosje~nos-ti je njema~ko-nor ve{ki flm“Gnade” Matthiasa Glasnera, ~ijisu flmo vi “Der reie Wille” i“Tis is lo ve” bili prikazani naprethodnim Berlinalama. Film

po~inje dosta nekon vencionalnopredstav lja ju}i mjesto radnje -nor ve{ko polarno more, i to uzimsko vri jeme, kada je tokom ci- jelog dana - polarna no}.

Polarna no}Hladno}a i mrak psiholo{ki

djelu ju i na gla vne junake flma,ali dalje od te ~injenice Glasnerdramatur{ki ne razvi ja svoj flm,tako da sasvim kon vencionalnote~e paralelna pri~a o dvi je porodice ko je doìv lja va ju amili jar-nu tragedi ju. Naime, nesretnimslu~ajem ena njema~kog inè-njera ko ji je tu sa porodicom - e-nom i sinom tinejd erom - poslo- vno do{ao, pregazi 16-godi{njuk}erku nor ve{kog starosjedioca- “patera amiliasa” druge poro-dice. ako im se sudbine ispre-pli}u. Umjesto da iskaè svu tra- gi~nost te situaci je, flm se lomiizme|u trilera o tome ho}e li se

na}i po~inilac nesre}e i psiholo-{ke drame ko ju do iv lja va ju svigla vni junaci, ne omogu}ava-

ju}i zaista vrsnim glumcima, aposebno Juergenu Vogelu i Bir- git Minichmayr, da njihov evi- dentni talent u potpunosti do|edo izraà ja. Ono {to, ipak, asci-nira je otograf ja Jakuba Bejna-rowicza, ko ja tamnim tono vi-ma, atmoserski izuzetno ubje-dlji vo prikazu je „polarnu no}“, tj.

period izme|u 22. no vembra i 21. januara, kada se na sje veroza-padnom di jelu Nor ve{ke suncene po jav lju je na horizontu.

Kao {to u posljednje vri jeme~esto bi va na esti valima, tako sui na Berlinalu flmo vi ko ji se prikazu ju izvan gla vnog takmi~ar-skog programa, na speci jalnimprogramima poput Panorame,Foruma i Generationa, intere-santni ja i kompletni ja ostvarenjaod djela svjetskih sineasta odabranih da predstav lja ju ono najbolje {to je snimljeno na na{ojplaneti i da najbolji od njih budupremirani zlatnim i srebrenimmed vjedima.

U ovakvoj selekci ji, predsje-dniku ìri ja, poznatom engles-kom reditelju Mikeu Leighu i

Antonu Corbunu, holandskomreditelju, dizajneru i umjetni~kom otograu, Asgharu Far- hadi ju, scenaristi i reditelju iz

Irana, poznatoj rancuskoj pjeva~ici i glumici Charlotte Gain-sbourg, ameri~kom glumcu Ja- keu Gyllenhalu, rancuskom reditelju Francoisu Ozonu, al ir-skom piscu Boualemu Sansalu injema~koj glumici i pje va~iciBarbari Sukowoj, kao ~lano vima,bi}e, isto vremeno, i te{ko i lakodoni jeti odluku o najboljem fl- mu jer velikih razlika u vri je-dnosti flmo va i nema. Goto vo svi

su jednako - prosje~ni.400 filmova

Mo da je jedan od razloga za to{to su ove godine izostala ostva-renja najboljih i najpoznati jihsvjetskih sineasta, a naj~e{}e mladi sineasti, ~iji su flmo vi prika-zani na gla vnom programu, jo{nema ju do voljno stvarala~ke snage da ostvare djela ko ja }e stvar- no ozna~iti ne{to no vo i ujednoodu{e viti gledala~ki auditorij.

Ina~e, na 62. me|unarodnomflmskom esti valu Berlinale prikazu je se oko 400 flmo va na ra-zli~itim programima, a od inor-maci je da }e se zaista vidjeti kakosineasti gleda ju na 2011, kao godinu promjena oli~enu u arapskomprolje}u, kako je to sve~arski na jav- lji vao direktor esti vala Dieter Kos- slick na samom po~etku manies-taci je, ostale su - samo ri je~i.

Du{ko DIMITROVSKI

Bez mnogo

iznena|enjaMalo je filmova koji zasluùju naziv najboljih snimljenih u svijetutokom protekle godine, a naj~e{}a su prosje~na ostvarenja poputnjema~ko-norve{kog filma “Gnade” Matthiasa Glasnera

62. me|unarodni filmski festival Berlinale

Redatelj Glasner sa glavnim akterima “Gnadea” u Berlinu

Za premi jernu izvedbu pred-

sta ve „Nora, Nora“ u Bosan-skom narodnom pozori{tu uZenici, ko ju je reìrala mlada Ze-ni~anka Lajla Kaik~ija, traìlose mjesto vi{e. Isto je bilo i sino},tako da su se morale posta viti ipomo}ne stolice, kada je na za- dnjem di jelu velike scene ovogteatra odigrana prva repriza.Publika je bila odu{ev ljena predsta vom i izvanrednim glumcima,{to su pokazali i ogromnim apla-uzom na kra ju.

Predsta va „Nora, Nora“ ra|ena je prema tek stu slo vena~kog pi-sca Evalda Flisara, a go vori ostrasti, eti{ima, pre varama, slobodi i paralelnim svjeto vima

dva neobi~na para, ko je veè

ne{to vi{e od istih imena.

Gluma~ku ekipu predsta ve~ine glumci BNP-a Zenica: Sne-àna Vido vi}, Sa{a Handì} iLana Deli}, a zeni~kim glumci-ma pridruìo se i mladi tuzlan-ski glumac Enes Salko vi}. Ovo jedruga predsta va, ko ju Enes radikao gost BNP-a Zenica, nakonpredsta ve „Pismo iz 1920“.

Scenogra je Sabina rnka,kostimograf Ena Begi~evi} i Laj- la Kaik~ija. Producent je HazimBegagi}, autor muzike Igor Ka- sapo vi}, a koreogra Semir [eri}.

„Nora, Nora“ je de veta premijera u 62. pozori{noj sezoni BNP-a, a do kra ja sezone bit }e pripre-mljene jo{ tri premi jerne izve-

dbe. D. ].

“Nora, Nora” napunila BNP u Zenici

Traìlo semjesto vi{e

U prepunoj knjiàri Vri jemei u organizaci ji istoimene izda- va~ke ku}e u Zenici je odràn

ja vni razgo vor oFadilu Imamo-

vi} u, ugl ednomZeni~aninu, sudi-

ji, advokatu, anti-a{isti, prvom ko- mandantu oslobo|ene Zenice,prvom predsje -dniku Sreza Zeni-ca, predsjednikuSabora Islamskeza jednice... O ovom uglednomZeni~aninu go vorili su SalihJalimam, Hilmo Neimarli ja i

Mustaa Spahi}, dok je mode-rator razgo vora bio Sel vedin

Av di}.Ja vni di jalog o Fadi-

lu Imamo vi}u je, kakona vodi Muamer Spa- hi}, direktor IK Vri je-me iz Zenice, tek prvi unizu razgo vora ko je }eova zeni~ka izda va~kaku}a organizirati uokviru maniestaci je“Vri jeme sje}anja”. Na- mjera organizatora jeda ovim razgo vorima

ublaì posljedice “selekti vnogpam}enja” ko jem je izloènaBosna i Hercego vina.

Vrijeme sje}anja

Pri~a o Imamovi}u

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SCENA OSLOBO\ENJEsubota,18. ebruar/velja~a 2012.22

SAN U NOVOM RUHU

Angelina Jolie ponovou SarajevuSuza i aplauz u zemlji

krvi i meda

ULJEP[AVANJA ILI…Na Klinici za plasti~nu

hirurgiju KCUS-a

@ene traè rekonstrukcijudjevi~njaka

VALENTINOVOstanuje i u Sarajevu

Ko bi rekao: svaki dansatkan nam od ljubavi!

Zvijezda moè{ biti tiLepa Brena u petak u Zetri?

Pri je zagreba~ke premijere, ko ja je odràna si-no}, rediteljski privjenac

Angeline Jolie, flm “U ze-mlji krvi i meda” prikazan

je i u Parizu. Na crvenomtepihu glumica se po ja vi-la u dru{tvu svog partneraBrada Pitta u bi jeloj halji-ni s velikim cvi jetom na ra- menu.

- Mogu}nost da ovo podi jelim s vama mi mnogozna~i. Tokom snimanjaBrad i ja smo sjedili no}u,i on bi me drào za rukudok sam plakala. Film govori o ljuba vi izme|u mu- slimanke Ajle i srpskog

vojnika Dani jela za vri jemerata u Bosni, objasnila jeona.

Glumica je rekla i kako joj je rediteljsko iskustvopomoglo da pono vo ci jeniflm.

- Ovo ostvarenje me na-u~ilo da pono vo po~nem

ci jeniti flm, jer sam vidje-la {ta on moè da napra vi,i pono vo sam inspirisana.Osje}ala sam se obeshra-bljeno kao glumica, priz-nala je Jolie.

Premijera

u Parizu

Goran Brego vi} nastu-pio je na naj ve}em itali-

janskom muzi~kom esti- valu Sanremo. Tre}a esti- valska no} nazvana je “Vi- va Italia”, a {e Orkestra zasvadbe i sahrane izveo jekompozici ju “Romagnamia”.

Brego vi}u ovo ni je prvinastup na najstari jem i

jednom od najpresti ni jihsvjetskih esti vala. Naime,pri je 12 godina odu{e vio jeItali jane sa svo jim orkes-trom. Ovogodi{nji Sanre-mo vode pje va~ GianniMorandi, glumac RoccoPapaleo i atrakti vna ~e-{ka manekenka Ivana

Mrazo va. Festi val se za-

vr{a va ve~eras, kada }ebiti progla{ena pobjedni-~ka pjesma.

Ipak, odluku o onome ko

}e predstav ljati Itali ju na

ovogodi{njem Eurosonguu Azerbejdànu doni jet }estru~ni iri. Po pra vilima e-sti vala, to ne mora biti kona-

~ni pobjednik Sanrema.

Nina Badri}, hrvatska predsta vnica naovogodi{njem Eurosongu, ve~eras }e predsta viti pjesmu s ko jom }e nasupiti u Bakuu.

- Kad me HRT pozvao da nastupim na Eu-rosongu, nisam dugo razmi{ljala, bio je topoziv ko ji se ne odbi ja. Sretna sam {to sampristala. Vjeru jem u svo ju pjesmu, rekla jeNina, te dodala da }e njena pjesma predstav-

ljati ono {to ona uistinu jest te kako ne ko- ketira ni sa ~ime {to joj ni je blisko.- Ne znam kako }u pro}i, ali ako budem

zadnja onda, ukinite izbor za Eurosong, rekla je Nina kroz smi jeh.

Kao gosti na predstav ljanju Ninine pjesmenastupit }e Maya Sar, Hari Vare{ano vi}, Emi- li ja Koki} i Nina Rado ji~i}.

Nina Badri}o Eurosongu

Ako budem zadnja,

ukinite izbor

Na crvenom tepihu s Bradom Pittom

Film “ U zemlji krvi i meda”

Gostovaona Sanremu

GoranBregovi}u Italiji

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


Foto: [aban Sultaovi}

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


Pogledi 18. februar/velja~a 2012.24

„Film ‘U zemlji krvi i meda’ je sme}e izbog toga ne}e biti prikazan u RepubliciSrpskoj“, presudio je Vlado Lje var, vlasnik distribucijske ku}e Oskar flm iz Banje Lu-ke. Svi oni ko ji su mislili da se na ovom pros-toru, kada je u pitanju ksenoobi ja i nepri-

hvatanje svega {to je druga~i je od zacrtanematrice, ne moè niè, pogri je{ili su. Do ju-~era{nji vlasnik videokluba ko ji je, kao i sto-tine inih, tokom mutnih poratnih pri vatiza-ci ja postao vlasnik kino-dvorana i mreè zadistribuci ju flmo va pretvorio se u cenzorako ji sebi da je za pra vo da u ime drugih odlu-~u je {ta je to podobno za o~i i u{i narodasrpskog.

Deùrni za{titnici srpstva

Hajka na redateljski prvi jenac AngelineJolie po~ela je u na{oj zemlji i pri je nego jepala prva klapa ovog ilma, i to – {to je za-nimlji vo – naj e{}e od udruènja rta va izFederaci je, ali za kulminaci ju politizaci jepono vo su se pobrinuli du{ebri`nici izRS-a. Uz obrazlo ènje da u „genetici

srpskog vojnika od balkanskih rato va pa dodana{njih dana ni je ugra|en kod da ubi- ja ju ne ja~ i silu ju ène“, ilm je stav ljen nastub srama, okarakteriziran kao antisrpskipoliti~ki pamlet i shodno tome kao ne{to~emu se ne}e dozvoliti da dopre do ja vnos-ti. Tako se, po ko zna ko ji put, ja vnost u RS-u nabri jala protiv ne~ega {to ni je vidjela io ~emu su u njeno ime odlu~ili deùrni za-{titnici srpskih interesa.

Svoj doprinos ci jeloj toj sramotnoj i ska-radnoj pri~i potrudila se dodati i banja-lu~ka Alternati vna TV. U politi~kom ma-gazinu “Amplituda”, emitiranom dan na-kon pro jekci je i lma „U zemlji krvi i me-da“ u Sara je vu, voditelj je odlu~io da, na-

vodno, otvori di jalog o tome, treba li ili neilm biti prikazan u RS-u. I sam, s unapri-

jed ormiranim sta vom da uratku ko ji “nije politi~ki korektan“ ne treba dati {ansuda go vori sam za sebe, odabrao je i gos-te. Dva protiv prikazi vanja ilma, nara vno,iz RS-a, i dva za njego vo prikazi vanje, na-ra vno, iz Sara je va. Tako su u samomstartu na propast bili osu|eni svi argu-menti ko je su iznosili i Dino Mustai} iNenad Dizdare vi}, jer svaka pri~a o slo-bodi umjetni~kog izraà vanja, o potrebida se po jedincu da sloboda da sam odlu-~i o tome {ta je dobro ili lo{e, ostala je za-gu{ena pred la vinom unapri jed ut vr|enihpredrasuda.

Gleda ju}i kako se proti vnici i ilma i An-geline Jolie iz petnih ìla, zazi va ju}i srpsku

juna~ku po vi jest od Koso va naovamo,trude da odbrane pra vo na cenzuru, jedi-

no {to se moglo s alo{}u konstato vati jes-te da je to za vr{ni ~in urbicida ko ji je u Ba-njoj Luci po~eo pri je 20 godina. Oni ko jisu u tom urbicidu sau~estvo vali, jednakoga ~ine i danas nasto je}i Banju Luku po-kazati kao crnu rupu primiti vizma u ko jojcaru je nakaradno jednoumlje. Zato se

voditelj nare~ene TV emisi je ni je ni potru-

dio da zago vornike prikazi vanja ilma po-traì me|u svo jim sugra|anima. Ili ljudi-ma iz Pri jedora, Trebinja, Bi jeljine... Atakvih na svu sre}u itekako ima, samo imse glas, naàlost, ne}e ~uti. Oni su oda vnoetiketirani kao doma}i izdajnici i strani

pla}enici, pa im kao takvima i ne pripadapra vo da u ja vnom prostoru iznesu sta vo- ve druga~i je od onih ko je ima vlast i kva-zine vladin sektor predvo|en BrankomDuki}em i inim ~ankolizcima.

Privatne projekcije

Di jalog, raznolikost mi{ljenja i slobodaizbora ri je~i su ko je i dalje ne posto je u rje-~niku onog di jela ja vnosti ko ji ima meha-nizme ko jima se dopire do ja vnosti. Svi os-tali, a ima ih nemali broj, u RepubliciSrpskoj osu|eni su na alternati vne vido veiskazi vanja svog sta va. Zato i ne ~udi {to se,kao da smo u Iranu, a ne zemlji u srcu Evro-pe, flm „U zemlji krvi i meda“ prikazu je napri vatnim pro jekci jama u pri vatnim stano-

vima i {to je ~ak i to opasno po one ko ji se

usude takvo {to organizirati i takvom doga-|a ju prisustvo vati.Politika si janja mr`nje, netoleranci je i

nepo vjerenja tako nastav lja da caru je uRS-u. Ona ista politika zbog ko je se vodi-la pra va bitka da se „Grba vica“ Jasmile@bani} na|e u kino-dvoranama (Lje varuse izvinja vam na, sa srpske strane, upotre-bi politi~ki nekorek tnog jezika), dakle, bi-oskopima, u RS-u. Ona politika ko ja je do-

vela do toga da biv {i vlasnik videoklubaima mo} da pribjegne ideolo{koj cenzu-ri, pomognut istomi{ljenicima ko ji nas gu-ra ju u sve dublji glib.

Gordana Katana

ZAVR[

„U zemlji krvi i meda“

Nakon gala premijere filma Angeline Jolie „U zemljikrvi i meda“ u Sarajevu, ne sti{avaju se reakcije iz

Republike Srpske: za{to Banja Luka ne}e gledatiredateljski prvijenac Angeline Jolie?

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


18. februar/velja~a 2012. Pogledi 25

I ^INURBICIDA

Foto: [. SULTANOVI]

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



Ponekad se u~ini da je sve velika ne-prav da. Kao da su ljudski ì voti tek male svjetle}e iskri ce, tako nekada iz-gleda ve} i ovla{no os vrtanje na lju-

de ko ji deflu ju u sudnici drà vnog Suda nasu|enju Veselinu Vlaho vi}u Batku, a mi sti-èmo zabilje iti samo njiho va imena i odgo-

voriti na osno va no vinarska pitanja.Osta ju netaknuti detalji o sumraku ko ji se

do~eku je oslu{ku ju}i bat ~izama, o neobu~e-nim papu~ama, dèmperima ba~enim na o-telju... (“ne}e ti trebati...“), o... U sedmici iza nassvjedo~enja su dodala no ve ni janse likvida-ci ji ~lano va tri porodice: Kre{i}a, Miljenka, Me-lite i Manuele, Golo{a, Azre i Dèmaila, Ko-risto vi}a, Na|e i [eria, i Kemala Sma ji}a.

Igra noèmNjiho ve kom{i je su, ili vidjele samo trenu-

tak tog odvo|enja, ili samo bejzbol-palicu, ilisamo uniormu. U strahu za sopstveni ì votkom{i je je progutao mrak. No, i takva, pa i svje-do~enja onih ko ji nisu bili direk tne Vlaho vi-}e ve rtve uvi jek donose strahotne prizore izdi jela Sara je va ko jeg je po~etkom 1992. oku-

pirala srpska vojska. “Spu{tali su se s Vraca po-lako, sve niè i niè, i odjednom su zaposjelisve“, rekao je Dènan Golo{, ko ji je sve do 1998,do njiho ve ek shumaci je, imao nadu da su nje-go vi roditelji ì vi.

On je svjedo~io o posljednjim teleonskimrazgo vorima s roditeljima, njiho vim nazor bez-bri nim glaso vima, usiljenom smi jehu: “A sve

je go vorilo, bo ja glasa, pauze, drhta ji, o stra-hu. Otac je sestri, kao, {ale}i se, rekao kako imdolaze raznorazne bate... Nismo tada shvata-li“, ispri~ao je Dènan, a o njego vom svjedo-~enju najbolje go vori to da Vlaho vi}e vi advo-kati nisu prvi put ni{ta pitali.

Druga je pri~a bio En ver Mu jezino vi}, ma-gistar sigurnosnih disciplina, ko ji je do~ekaopo~etak rata u grba vi~koj ulici \ure Sala ja br.

8, sa svo jom tada{njom suprugom i k}erkom,kako je rekao sudi ji Zoranu Boì}u. Ovaj vi-soki unkcioner sigurnosnih organa i slu`bibiv {e Jugosla vi je i BiH prvi se, s takvim kvali-fkaci jama, po ja vio na ovom su|enju, go vo-re}i ne o tome {to je on doì vio, jer je onodmah napustio Grba vicu, nego o onome {tasu njemu, u po vjerenju, ispri~ale osobe ko je

GRBAVICA Strah i smrt u Ulici Baneta [urbata broj 18

ôvjek je sjediou foteljiOtac je oti{ao da odnese vodu zarobljenim ljudima, avratio se potpuno druga~iji. Tek nakon rata mi je ispri~ao{ta je tada vidio, kazao je na su|enju Veselinu Vlahovi}uBatku, optuènom za ratne zlo~ine po~injene nasarajevskoj Grbavici, svjedok Denis Sulji}

HEKLER I ZLATOLeào sam na podukada je uletio u mojusobu. Stajao je iznadmene u punoj ratnojopremi, s noèm,heklerom, i pitao meda li sam bolestan.Rekao sam, sinusi,a on mi je pi{toljgurnuo u usta iudario me nogom,pa zatraìo zlato. Daosam {to je bilo na meni

Grbavica nakon reintegracije

Vlahovi} nije jedini ~inio zlo~ine

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



je pozna vao. Ri je~ je o jednom mu{karcu i ojednoj eni, sa ko jima se Mu jezino vi} susreoodmah nakon njiho vog protjeri vanja u slobo-dni dio grada i goto vo da ih obo je ni je mogaoprepoznati.

„ô vjek je bio jako utu~en. Na samo pomi-njanje Grba vice i Vlaho vi}a, njemu su setresle ruke“, kazao je Mu jezino vi}, kome je tajmu{karac kasni je opisao kako ga je optuè-ni maltretirao, naj vi{e kida ju}i mu iv ce. No-èm, a to ni je bio obi~an no`, prelazio je pre-

ko di jelo va njego vog ti jela, prenio je Mu jezi-no vi} ri je~i ovog starca, napomenuv {i da seon ve} tridesetak godina ba vi kriminologi jom:“Ali nikad nisam nai{ao na takvu dubinu tra-ume, ~o vjek se jednosta vno mi jenjao svaki putkada bi pri~ao...“ Mu jezino vi} je detaljni je opi-sao i susret sa za{ti}enom svjedokinjom S10,ko ji je i za njega, na viknutog na razne ljudskedrame, bio posebno bolno iskustvo.

Prema tvrdnji S10, Vlaho vi} ju je silo vao podnaro~ito brutalnim okolnostima. Ustvari, S10je, ispri~ao je Mu jezino vi}, imala dva kobnasusreta s Vlaho vi }em, a oba su osta vila veli-ke posljedice na njeno i, {to je posebno va`no,na zdrav lje njenih najbli ih. No, koliko ovakvihiskusta va nikada ne}e ni u}i u sudnicu, niti }ebiti poznato ja vnosti, pa ni biti samo registro-vano? Kao uposlenik MUP-a, u odjelu ko ji se

ba vi ratnim zlo~inima i kr{enjem me|unaro-dnog humanitarnog pra va, Mu jezino vi} je us-tvrdio da je tamo{nji „ajl s Vlaho vi}e vim ime-nom debeo“, te da su brojni podaci iz njegaoda{iljani na razne adrese, od Ha{kog tribu-nala do drugih tuìla{ta va. Mu jezino vi} je, ina-~e, svjedo~io i o onome {to je ~uo o sudbinikom{i je iz zgrade Zlatka Alagi}a, istakav {i daje iz vi{e izvora, ele}i pro vjeriti njihov kredi-bilitet, saznao da je Veselin Vlaho vi} Batkoovog Grba vi~anina ~esto prisilja vao da obav -lja nosa~ke poslo ve, a na kra ju ga je odvezaosvo jim kolima. Vi{e nikada niko Alagi}a ni jevidio i vog.

Optu eni, kao da go vori o nekome tre}em,a ne o sebi, pitao je Mu jezino vi}a pod kakvimokolnostima je Alagi} nestao. Mu jezino vi} jeodgo vorio da on to ne zna, ali bi trebalo da zna

on, Vlaho vi}. „Da li sam ja sam dolazio tamoili su jo{ neka lica dolazila“, nasta vio je Vlaho-vi} svoj kviz, na {to je Mu jezino vi} uz vratio: “Viste bili per janica, a koga ste vodali sa sobom,to vi treba da znate.“

Hvala kom{ijama Pucarima

Istoga dana, u sudnici 7 drà vnog Suda svje-do~io je i Denis Sulji}, (ro|. 1965.), ko ji je, kaojedinac, s rodite ljima i vio u Ulici Baneta [ur-bata 18 b, na {estom spratu. Napominjemo,to je zgrada iz ko je su u smrt odvedeni i bra-~ni paro vi Golo{ i Koristo vi}i, u ~i jim je pros-tori jama, u ko jim se pri je rata nalazio Digitron-Bu je, bio smje{ten {tab VRS-a.

S prozora svoga stana, tada 27-godi{njiDenis posmatrao je i Ko{tanu, gdje je danasSanasa, u ko ju su tako|e ulazile uniormisa-

ne osobe: “Nisam znao {ta se tamo de{a va, alisam dobro znao {ta se de{a va u dvi je gara eu blizini zgrade, u ko je su, vidio sam, do vo|e-ni ci vili, posebno nakon {to je iseljena Mar-{alka, a srpska vojska zaposjela i Grba vicu 2.Otud su ~esto dopirali krici, jauci, ko ji su nasuàsa vali. Jednom su moga oca natjerali daodnese vode i kada se vratio, to vi{e ni je bio

isti ~o vjek. Ina~e, oca su odvodili vi{e puta, a ja sam, na svaki sumnji vi {um, odlazio kom{i- jama Srbima, Pucarima, Milanu i Bebi, ko ji sume skri vali kao i svo ju djecu. Hvala im“, rekao

je Sulji}.U danu kada se i Sulji} susreo s Vlaho vi}em,

njego va i jo{ jedna porodica iz zgrade bile suna tre}em spratu: “Saznav {i da to ni je na{ stan,u ko ji smo mi preselili zbog toga {to je krov bioo{te}en, Vlaho vi} nas je otjerao iz njega“, is-pri~ao je Denis, napominju}i da je optuèni

tada bio u dru{tvu iz vjesnog Stanka, ko jeg jeon znao od pri je rata, „jer je taj kr{ni Crnogo-rac radio kao izbaci va~ u Teatar klubu“. (Op-tuèni Vlaho vi} ga je pitao, izme|u ostalog, ito ko je bio vlasnik toga kluba, a pitao ga je iza diskoteku BB, gdje se nalazi u odnosu naTeatar)

Bio je kraj juna 1922. Vlaho vi} je rano uju-tro upao u stan Sulji}a i Denis ni je stigao po-bje}i kom{i jama: “Leào sam na podu kada jeuletio u mo ju sobu. Sta jao je iznad mene u pu-noj ratnoj opremi, s noèm, heklerom, i pitaome da li sam bolestan. Rekao sam, sinusi, a onmi je pi{tolj gurnuo u usta i udario me nogom,pa zatra io zlato. Dao sam {to je bilo na me-ni i po~eo skidati srebreni lan~i}. Odbrusio jeda ga srebro ne interesu je, i jo{ jednom meudario, a potom je oti{ao u drugi dio stana.“ De-nis se, o~ito te{ko preìv lja va ju}i dramati~netrenutke, prisje}ao nerazumlji vih glaso va,

psov ki, tutnja ve iz drugog di jela stana: “Srce mi je lupalo, u meni se sve pre vrtalo.“

Prsten s prstom

Posli je mu je majka pri~ala da ju je Vlaho- vi} udario kundakom, tra io (i dobio) sve po-rodi~no zlato i pare: “Imala je prsten, ali su jojprsti odebljali i ni je ga mogla skinuti. Rekao

joj je: ‘Nema problema. Odsje}i }u prst.’Prsten joj je tada sam sletio.“ Deniso vog oca

je Vlaho vi} po veo u gara u kako bi mu ospo-sobio njiho va kola: “Otac je nai vno mislio da}e ih sa~u vati ako izvadi neki dio. Mama i jasmo ih s prozora posmatrali. Batko je u rucidrào ogromnu sablju i oca stalno bockao njo-me. Molio sam Boga da kola upale, ali nisu. Ta-da su se po ja vili neki liko vi i od{lepali kola.Odahnuli smo“, rekao je Sulji}, dodav {i da oni

u porodici dugo nisu izme|u sebe uop}e pri-~ali o Grba vici: “Nakon rata otac je objasnioza{to je do{ao izbezumljen onaj dan. Prola-ze}i pored Digitrona, vidio je nekog ~o vjekakako sjedi u otelji. Vra}a ju}i se, ~o vjek je biou istom polo a ju. Malo bolje je pogledao krozstaklo i shvatio da je ~o vjek mrtav.“

Edina KAMENICA

Za{to menisi prijavio?

- Do nas je i vio Aco, fn momak, voj-nik. On nas je dan nakon Batko vog do-laska dopratio do [opinga, kod mami-ne pri jateljice, a za dva-tri dana smo kre-nuli prema mostu Vrbanja. Tada samosreli Predraga Jo van~i}a, ko jeg sam po-zna vao i ko ji nam je pomogao da se pre-

bacimo na drugu stranu, ispri~ao je De-nis Sulji}. Vlaho vi} ga je pitao: “Za{to Jo-

van~i}u nisi mene pri ja vio?“

BRUTALNA SILOVANJAPrema tvrdnjiS10, Vlahovi} ju jesilovao pod naro~itobrutalnim okolnostima.Ustvari, S10 je, ispri~aoje Mujezinovi}, imaladva kobna susreta sVlahovi}em, a oba

su ostavila velikeposljedice na njenoi, {to je posebnova`no, na zdravljenjenih najbliìhSlika koju naj~e{}e spominju svjedoci

Bosna i Her cegovina Federa ci ja Bosne i Her cegovine

HERCEGOVA KO-NERETVANSKI KANTONGrad Mostar

JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turisti~ka {kola Mostar[kolski odbor

Na osnovu ~la na 96. Za kona o srednjo{kolskom odgo ju i obra zova nju HNK-a („Slu`bene novine HNK-a“ broj 8/00, 4/04,5/04i 8/06), ~la na 36. Pra vila JU Srednje ekonomske i ugostiteljsko-turisti~ke {kole Mostar, odluke [kolskog odbora broj: 06-88/12 od 1. 2. 2012. godine i Sa gla snosti Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta HNK-a broj: 05-02-40-347/12od 13. 2. 2012. godine, ra spisu je se

KONKURSza pri jem za poslenika

a) Na odre|eno vri jeme - najdalje do 15. 7. 2012. godine

1. Profesor fizike.................................................................................................1 izvr{ilac (4 ~a sa sedmi~no)2. Profesor francuskog jezika..............................................................................1 izvr{ilac (4 ~a sa sedmi~no)3. Profesor da ktilogra fi je............ ................ ................. ................ ................ ........1 izvr{ilac (4 ~a sa sedmi~no)4. Profesor za predmet usluìva nje .................................................................1 izvr{ilac (9 ~a sova sedmi~no)5. Profesor za predmet kuhar stvo..................................................................1 izvr{ilac (12 ~a sova sedmi~no)6. Profesor biologi je..... ................ ................. ................ ................. ................ .1 izvr{ilac (6 ~a sova sedmi~no)7. Profesor osnovi na uka o ishra ni......................................................................1 izvr{ilac (2 ~a sa sedmi~no)

Pored op}ih Za konom predvi|enih uvjeta za za sniva nje ra dnog odnosa, kandida ti mora ju ispunja va ti i posebne uvjete pre-dvi|ene va e}im Za konom o srednjo{kolskom odgo ju i obra zova nju, va e}im Nasta vnim pla nom i progra mom i nor ma ti-vnim aktima [kole.Uz pri ja vu na konkurs (oba vezno na vesti adresu i kontakt-telefon) kandida ti su du`ni priloìti sljede}u dokumenta ci ju:

- kra }u biogra fi ju- diplomu o za vr{enoj {kolskoj spremi- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (ne sta ri ji od 6 mjeseci)- uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci)- uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu- uvjerenje o prosjeku ocjena ostva renih u toku {kolova nja (u prosjek ula zi i ocjena odbra ne diplomskog ra da)

- uvjerenje o vremenu provedenom na Za vodu za za po{lja va nje na kon stica nja stru~ne spreme tra ene konkur som- uvjerenje o ra dnom sta u u odgojno-obra zovnim usta nova ma na poslovima ko ji odgova ra ju stru~noj spremi ko ja

se tra i konkur som- uvjerenje o ra dnom sta u ostva renom van odgojno-obra zovnih usta nova na poslovima ko ji odgova ra ju stru~noj

spremi ko ja se tra i konkur som

Iza bra ni kandida ti su du`ni dosta viti ljekar sko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje o neka`nja va nju i uvjerenjeo nevo|enju krivi~nog postupka pri je za klju~iva nja ugovora o ra du.Na vedenu dokumenta ci ju kandida ti su du`ni dosta viti originalnu ili uredno ovjerenu fotokopi ju.S kandida tima ko ji ispunja va ju tra ene uvjete oba vit }e inter vju 2. 3. 2012. godine u 15 sa ti u prostori ja ma [kole.Konkurs osta je otvoren osam (8) da na od da na objavljiva nja u sredstvima ja vnog infor misa nja.Dokumenta ci ja podnesena na konkurs se ne}e vra }a ti kandida tima.Nebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Pri ja ve na konkurs sla ti na adresu:

JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turisti~ka {kola Mostar [kolski odbor (pri ja va na konkurs)

Konak bb, Mostar Kontakt-telefon 036/576 766

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEHERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON

JU DRUGA GIMNAZIJA MOSTAR[KOLSKI ODBOR

Na osnovu ~la na 27. Za kona o usta nova ma ("Slu`bene novine RBiH", broj: 6/97), ~la na 55. Za kona o sred-njo{kolskom odgo ju i obra zova nju ("Slu`bene novine HNK", broj: 8/00, 4/04, 5/04 i 8/06), ~la na 4. i 7. Uput -stva o izboru i imenova nju direktora osnovnih i srednjih {kola ("Slu`bene novine HNK", broj: 2/2005.) i ~la -na 36., 39., 40., 41., 42., 43. i 44. Pra vila JU Druga gimna zi ja Mostar, te Odluke [kolskog odbora JU Druga gimna zi ja Mostar broj: 08-66/12 od 2.2.2012. godine, ra spisu je se

K O N K U R Sza izbor i imenovanje direktora JU Druga gimnazi ja Mostar

Za direktora {kole moè biti imenova na osoba ko ja pored op}ih uslova predvi|enih Za konom, ispunja va i po-sebne uslove:

1. da ima visoku stru~nu spremu2. da ispunja va uslove za nasta vnika u skla du sa Za konom3. da ima najma nje pet (5) godina ra dnog iskustva na odgojno-obra zovnim poslovima u srednjoj {koli4. da ni je krivi~no ka`nja va na

5. da ni je anga ova na na drugoj pozici ji ko ja moè utica ti na eventualni sukob interesa 6. da ni je ni u ka kvoj rodbinskoj vezi do drugog stepena s bilo ko jim drugim ~la nom [kolskog odbora

Izbor i imenova nje direktora vr{i se na period od 4 (~etiri) godine.Konkurs osta je otvoren petna est (15) da na od da na objavljiva nja.

Uz pri javu na konkurs sa ta~nom adresom stanovanja i broj kontakt-telefona, kandidati su du`ni pri-loìti sljede}a dokumenta:

- kra }u biogra fi ju,- diplomu o za vr{enoj {kolskoj spremi,- uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu,- dokaz o ra dnom iskustvu,- uvjerenje o neka`nja va nju (ne sta ri je od 3 mjeseca),- uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci),- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih - rodni list (ne sta ri ji od 6 mjeseci),- izja ve kandida ta ovjerene od na dle`nog or ga na o ispunja va nju uvjeta iz ta ~ke 5. i 6.

Dokumenta ci ja ko ja se prila e mora biti original ili ovjerena kopi ja.Rok za podno{enje pri ja va kandida ta je petna est (15) da na od da na objavljiva nja u sredstvima ja vnog infor -misa nja.Sa svim kandida tima ko ji ispunja va ju uslove konkur sa oba vit }e se inter vju.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Kandida ti }e pisa nim putem biti oba vi je{teni o rezulta tima konkur sa u roku od osam (8) da na od da na dono-{enja odluke o imenova nju direktora.

Pri ja ve na konkurs sla ti na adresu:JU Druga gimna zi ja Mostar

[kolski odbor (za konkur snu komisi ju)Ul. Sjever ni logor bb, 88000- Mostar

Kontakt-telefon 036/551-615

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



Razgovarao: Almir TERZI]

Parlamentarna skup{tina BiH nedavno je kona~no doni jela dva bitna re-

formska zakona nu`na za nasta vak evropskog puta BiH - o popisu stano vni{tva, do-ma}insta va i stano va u BiH i sistemu drà- vne pomo}i u BiH. Kada moèmo o~eki- vati stupanje na snagu Sporazuma o stabi-

lizaci ji i p ridruì vanju ko ji, iako ratifici-ran od drà va ~la nica EU, ve} godinu i poni je mogao biti akti viran upra vo zb og zakona?

- Usva janje Zakona o drà vnoj pomo}i je izri-~ita i sa jasnim rokom odre|ena oba veza ko-

ju smo prihvatili potpisi vanjem Sporazuma ostabilizaci ji i pridruì vanju. Za Bruxelles je toizuzetno zna~a jan dio Sporazuma. Sada smotu oba vezu ispunili i realno je o~eki vati skorostupanje na snagu Sporazuma.

Popis i dràvna pomo}

Kad su u pitanju zakoni o popisu stanovni{tva i drà vnoj pomo}i, usvo jena

rje{enja opozici ja je okarakterizirala kaomanjka va. Za popis se spori ukidanje ~lana

48. ko ji je garantirao zadrà vanje etni~kih

podataka iz 1991. prilikom usposta ve vlas-ti na razini BiH. Kada je u pitanju drà vna po-mo}, spori se pristanak da se Vi je}e finan-sira sa razine BiH i entiteta u iznosu od po je-dnu tre}inu. Jesmo li dobili rje{enja ko ja }enas ko{tati u budu}nosti?

- U tehni~kom smislu, Zakon o popisu jedobar zakon sa kvalitetnim stru~nim rje{e-njima, usagla{en sa statisti~kim protokoli-ma i praksama ko je se p rimjenju ju u svimevropskim zemljama. Popisom }emo dobi-ti podatke neophodne za izradu pri jeko po-trebnih razvojnih plano va i stra tegi ja usvim va`nim sektorima. Bez popisa ni je mo-

Halid Genjac, predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije

Vratili smo Bna evropski p U aprilu bismo mogli rije{iti pitanje presude iz Strasbourga, te podnijeti sasvim kredibilnu

aplikaciju za ~lanstvo, a do kraja godine dobiti upitnik i idu}e godine kandidatski status u EU U tehni~kom smislu, Zakon o popisu je dobar sa kvalitetnim stru~nim rje{enjima, usagla{en

sa statisti~kim protokolima i praksama koje se primjenjuju u svim evropskim zemljama

LO[E VIJESTI Imali smo jednu dugotrajnu i veoma {tetnublokadu evropskog puta BiH. Politi~ke, ekonomske i druge{tete su se mnoìle. Godinama iz BiH nije u Bruxellesposlana niti jedna dobra vijest

?

?

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



gu}e popunja vanje upitnika za kandidatskistatus BiH za ~lanstvo u EU. S druge strane,zbog insistiranja politi~kih predsta vni ka iSrba i Hrvata ni je bilo mogu}e usva janje Za-kona bez uno{enja mogu}nosti i etni~kogpopisa. To je izrazito politi~ki opteretilo do-no{enje Zakona, a vjero vatno i pro vo|enjepopisa. Va`no je naglasiti da je u skladu saEvropskom kon venci jom o ljud skim pra vi-ma Zakonom predvi |eno izja{nja vanje oetni~koj pripadnosti prilikom popisa is-klju~i vo na dobro voljnoj osno vi. To, da kle,nisu oba vezu ju}i podaci. Upotrebna vri je-dnost tih podataka je time odre|ena. Sa-dràj ~lana 48. je izbri san iz Zakona, ali jeostao u usta vima entiteta, odnosno i daljeje us ta vna o ba veza da se etni~ka strukturavla sti u entitetima zasni va na popisu iz1991. sve do potpune pro vedbe aneksa VII.

Zakon o drà vnoj pomo}i ima unutar-njih protur je~nosti. Evropsku komisi ju je in-tereso vao gla vni sa dràj Zakona, tj. da pos-to ji neovisno drà vno ti jelo ko je }e regulisa-ti pitanje drà vne pomo}i u skladu sa evrop-skim principima. Njih ni je i ntereso vao na-~in inansiranja. Ovaj kompromis oko inan-siranja je doma}i proizvod i nastao je kao po-sljedica nasto janja da se ispuni oba veza izSSP-a i isto vremeno udo volji no voprogla{e-noj dogmi iz RS-a da se ne ormira ju no vedrà vne instituci je. Nara vno, obo je isto vre-meno ni je mogu}e. No va neovisna drà-

a evropske integracije Parlamentarne skup{tine BiH

Ht

Ko }e rije{iti MostarPredsjeda va ju}i ste Interresorne radne grupe za pripre-me izmjena i dopuna Izbornog, te Zakona o sukobu in-

teresa u instituci jama vlasti i finansiranju politi~kih parti jaBiH. U ko joj su fazi izmjene na ovim zakonskim aktima i dali }e no va rje{enja biti usvo jena u PSBiH pri je raspisi vanja lo-kalnih izbora u sredinom ma ja?

- Pripremili smo polazne verzi je pr i jedloga izmjena i do-puna sva tri na vedena zakona. Predloène izmjene i dopu-ne su rezultat sugesti ja politi~kih stranaka, ne vladinih orga-nizaci ja i dr ugih subjekata ko je su o ni dosta vili nakon na-{eg ja vnog pozi va. Predsto ji raspra va i usva janje tih pri jedlo-ga na Interresornoj grupi {to }e potra jati najmanje narednimjesec. Nakon toga se pri jedlozi upu}u ju u par lamentarnuproceduru na kona~no usva janje. Interresorna grupa }e za-

vr{iti svoj posao ko ji nam je dat do po~etka ma ja. Parlamen-tarna procedura }e potra jati najmanje dva mjeseca i te{koda se sve za vr{i do o bja ve op}inskih izbora. Me|utim, to ni-

je t oliko ni va`no jer se mali broj izmjena direk tno odnosina op}inske izbore.

Va ni je je insistirati na kvalitetnoj proceduri i kvalitetnim do-

punama i izmjenama. Jedno od krupnih pitanja vezano za op}in-ske izbore su izmjene Izbornog zakona s ciljem pro vo|enja pre-suda Usta vnog suda o Gradu Mostaru. Zbog veoma suprotstav -ljenih i, sa jedne strane, isklju~i vih sta vo va, to pitanje do sadani Interresorna grupa ni Parlamentarna skup{tina BiH nisu mo-gle ri je{iti.

vna instituci ja (Vi je}e za drà vnu pomo}) jestormirana, to veoma jasno pi{e u Zakonu. Na-~in inansiranja je poku{aj relati viziranjate ~injenice.

U posljednjim sedmicama naprav -ljen je odre|eni iskorak, odnosno de-

blokiran reformski i evropski put BiH.Moèmo li uskoro o~eki vati podno{enjeaplikaci ja za ~lanstvo u EU, odnosno stje-

canje kandidacijskog statusa?- Imali smo jednu dugotrajnu i veoma {te-tnu blokadu evropskog puta BiH. Politi~ke,ekonomske i druge {tete su se mnoìle. Go-dinama iz BiH ni je u Br uxel les poslana ni-ti jedna dobra vi jest . Vje ru jem da su politi-~ki lideri imali sve ovo u vidu prilikom pos-

tizanja politi~kog dogo vora. Svako je u~inioneki ustupak i postigli su dogo vor o setu klju-~nih pitanja za vra}anje BiH na njen evrop-ski put. Mislim da sada imamo dobre izgle-de da stignemo ovu regionalnu kompozici-

ju narednog pro{irenja EU, kompozici ju uko joj bi sa nama bila Crna Gora i Srbi ja. Na-kon usva janja Zakona o drà vnoj pomo}i iZakona o popisu mogu}e je do aprila ri je{i-ti pitanje pro vo|enja presude Suda u Stra-sbourgu u predmetu Sejdi} i Finci. Tako bi,u aprilu ove godine, mogli podni jeti sa-svim kredibilnu aplikaci ju za ~lan stvo, dokra ja godine dobiti upitnik i idu}e godinekandidatski status. Ne manje va`no, ovaj do-go vor je osigurao po voljni ji ambi jent i za

otpo~injanje akcionog plana za ~lanstvoBiH u NATO-u.

Prioriteti Vije}a ministara

Za jedni~ka komisi ja za evropske inte-graci je PSBiH, na ~i jem ste ~elu, potkraj

pro{le godine na sjednici je oci jenila alar- mantnim stanje pro vedbe dokumenta Evrop- sko partnerstvo, ko ji je u drugoj polo vini

2011. bio svega oko 13 posto. [ta su priori-teti i zadaci no vog Vi je}a ministara BiH ka-ko bi se ovo stanje promi jenilo?

- Evropsko partnerstvo je paket specif~no pri-lago|enih mjera ko jima se uz pomo} IPA sred-sta va konkretna zemlja, potenci jalni kandidatpriprema za kandidatski status i ko na~no ~lan-stvo u EU. Tokom ove petogodi{nje (nadam seokon~ane) blokade, zaustav ljeno je i pro vo|e-nje prioriteta iz Evropskog partnerstva. Nara-

vno, prioriteti iz Evropskog partnerstva se kad-tad mora ju pro vesti i velika jer {teta {to su ta-ko slabo pro vedeni do sada. Ina~e, sada se pa`-nja i Bruxellesa i doma}ih aktora usmjera va naizradu nacionalnog, odnosno drà vnog progra-ma integrisanja. Naime, svi plano vi i dokumen-ti vazani za EU integrisanje BiH (uklju~u ju}i i

Evropsko partnerstvo) }e se objediniti u jedin-stven nacionalni program. U tom programu }ese odrediti {ta, kako, kad i ko treba da uradi ucjelo vitom procesu EU integrisanja i ustano vi-ti mehanizmi koordiniranog iz vr{a vanja tih po-slo va. Izrada ovog dokumenta i njego vo kasni-

je pro vo|enje bi, po mom mi{ljenju, trebao bi-ti prioritet no vog Vi je}a ministara.

Sredinom naredne godine Hrvatskaposta je punopra vna ~lanica EU, a ve} do

1. januara 2013. nu`no je ispuniti odre|enepreduslo ve kao {to je usposta va grani~nihprelaza po {engenskom sistemu. Jesmo li uovom trenutku spremni da adekvatno odgo- vorimo na mogu}e negati vne konsekvenceulaska Hrvatske u EU? Posto je upozorenja dabi po pri vredu BiH mogle nastati katastro-falne posljedice, ako se stanje ne promi jeni.Je li tako alarmantno?

- Stanje jest zabrinja va ju}e, ali ni je alarmantno.Odnosno, Vi je}e ministara moè jo{ spremiti ade-kvatne odgo vore i spri je~iti negati vne posljedice,pri je svega za na{e pri vrednike i poljopri vredni-ke. Mislim da je to jedan od klju~nih prioriteta ra-da Vi je}a ministara u ovoj godine.

HRVATSKA U EUStanje jest zabrinjavaju}e, ali nije alarmantno. Odnosno,Vije}e ministara moè jo{ spremiti adekvatne odgovore isprije~iti negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU, prijesvega za na{e privrednike i poljoprivrednike

Azilanti i vizeIz Bruxellesa, odnosno iz Evropskog parlamenta dobi jamono va upo zorenja da bi moglo do}i do pri vremene suspen-

zi je liberalizaci je viznog reìma zbog po ve}anog bro ja azila-nata, prvenstveno u Kralje vini [vedskoj. Ho}emo li izgubiti be-zvizni reìm?

- Ja ne mislim da je stanje sa na{im azilantima tako zabrinja va ju}e.

Pri je svega, jer su u sli~nim dosada{njim situaci jama na{i organi ve-oma efkasno djelo vali. Me|utim, uvi jek ovakva upozorenja treba shva-titi krajnje ozbiljno. Sve {to smo uradili u sticanju uslo va za liberali-zaci ju viznog reìma je pod stalnim posmatranjem i mora biti djelo-tvorno - zakoni ko je smo usvo jili mora ju se primjenji vati, instituci jeko je smo usposta vili mora ju djelo vati.

ENTITETSKI USTAVISadràj ~lana 48. je izbrisan iz Zakona o popisu stanovni{tva,doma}instava i stanova u BiH, ali je ostao u ustavima entiteta,odnosno i dalje je ustavna obaveza da se etni~ka strukturavlasti u entitetima zasniva na popisu iz 1991. sve do potpuneprovedbe aneksa VII

?

??

?

?

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



Prvi mart, ko ji se od 1992. obilje a va kaoDan neza visnosti Bosne i Hercego vine, i ovegodine bit }e obilje en samo u jednom di-

jelu teritori je na{e zemlje, u Federaci ji BiH.U onom drugom di jelu, entitetu Republika Srpska,

1. mart nikad od osni vanja tog entiteta ni je obilje a- van niti su 1. mart politi~ke strukture tog entiteta ikadpriznale kao dan kad su gra|ani onda{nje Republi-ke BiH, ko ja je bila u sasta vu SFRJ, demokratskim pu-tem, izjasniv {i se ve}inom “za” na referendumsko pi-tanje o tome da li BiH treba nasta viti svo je posto ja-nje kao su verena i neza visna dr a va ra vnopra vnih gra-|ana i naroda - Hrvata, muslimana i Srba, kao i os-talih naroda ko ji u njoj i ve, odlu~ili o njenom mir-

nom izdva janju iz biv {e za jedni~ke drà ve.Referendum za neza visnost Bosne i Hercego vine29. februara i 1. marta 1992. godine, na ko jem se oko64 posto gra|ana BiH izjasnilo za njenu neza visnost,odràn je po preporuci Arbitra ne komisi je Me|u-narodne konferenci je za biv {u Jugosla vi ju. Referen-dum je odràn na ci jeloj teritori ji BiH, a izja{nja va-nje gra|ana je proteklo bez incidenta.

Deklaracija i prijetnje nestankomOdluku o referendumu doni jela je Skup{tina So-

ci jalisti~ke Republike Bosne i Hercego vine. No, prije toga, naj vi{i zakonoda vni i predsta vni~ki organ Bo-sne i Hercego vine donio je deklaraci ju o neza visnos-ti Bosne i Hercego vine. Bilo je to zasjedanje Skup{ti-ne SRBiH, ko je }e u histori ji biti upam}eno i po pri-

jetnji izre~enoj sa skup{tinske go vornice predsjedni-ka tada{nje Srpske demokratske stranke, a danas ha-

{kog optu enika za ratne zlo~ine Rado vana Karadì-}a: “Nemojte da mislite da ne}ete odvesti Bosnu i Her-cego vinu u pakao, a muslimanski narod mo`da u nes-tanak, jer muslimanski narod ne moè da se odbra-ni ako bude rata ov dje”.

Regularnost referenduma nadgledalo je oko2.500 posmatra~a tada{nje Evropske za jednice i OS-CE-a. Referendum je bojkotirao SDS, a njego vi zva-ni~nici pozi vali su srpski narod u BiH da ne iza|ena glasanje.

Za su verenu i neza visnu BiH, po zvani~nim poda-cima, izjasnilo se 99,44 posto od 64,31 posto glasa-~a ko ji su iza{li na referendum. Od toga, 64,14 pos-to je bilo vaè}ih listi}a, 0,25 posto ne va e}ih, a pro-tiv je glasalo 0,29 posto glasa~a.

Na osno vu rezulta ta referenduma, BiH je 6. apri-la 1992. priznala tada{nja Evropska za jednica kao su-

verenu i neza visnu drà vu. No, istog dana, zapra vo,5. posli je podne, Srbi ja i Crna Gora zapo~inju agre-

si ju na BiH i bespo{tedni rat u ko jem je, do potpisivanja Dejtonskog sporazuma 21. no vembra 1995. kojim je uspostav ljen mir i pot vr|ena BiH kao samos-talna i su verena drà va, poginulo stotine hiljada gra-|ana BiH, a oko dva miliona raseljeno ili izbjeglo izvangranica zemlje. Zaustav ljanju rata ni je pomoglo ni pri-znanje BiH u Ujedinjenim narodima 22. juna 1992.godine.

Zvani~no obilje a vanje Dana neza visnosti ove go-dine, ko ji }e ujedno biti i 20. godi{njica od referen-duma za neza visnost BiH, po~et }e dan pri je sve~a-nom sjednicom Predsta vni~kog doma ParlamentaFederaci je BiH. A naredni, 1. mart, samo }e u Fede-raci ji BiH zvani~no biti neradni dan.

Naime, Federaci ja BiH je u skladu sa Dejtonskimmiro vnim sporazumom i Usta vom FBiH preuzelaZakon o praznicima RBiH iz 1992. godine. Taj zakonse u skladu s Usta vom FBiH primjenju je kao fede-

ralni zakon, a njime je odre|eno da su praznici koji se sla ve u FBiH No va godina, Prvi maj i Dan po-bjede nad fa{izmom, na vedeno je na slu`benoj stra-nici federalnog Ministarstva rada i soci jalne politi-ke. Isti izvor na vodi da je “Zakonom o progla{enju1. marta Danom neza visnosti Bosne i Hercego vine(Slu`beni list RBiH, broj 9/95) odre|eno da je 1. martDan neza visnosti Bosne i Hercego vine praznik i na

Nezavisnost i dalje

obiljeàva pola dràve

[ta nakon 20 godina prvi mart zna~i BiH

Prvi mart je praznik u Federaciji BiH • Nezavisnost bi trebalo obiljeàvati 6. marta jer je tako odlu~ila Arbitra`na komisija, smatra prof. dr. ]azim Sadikovi} • Nezavisnost jeizraz jasnog izja{njenja ve}ine gra|ana Bosne i Hercegovine na referendumu iza kojegstoji me|unarodni autoritet Badinterove komisije, kaè prof. dr. Hilmo Neimarlija • Nemoè biti saglasnosti oko same nezavisnosti s obzirom na to da Srbi u BiH cijeli procesnezavisnosti BiH ne prihvataju, poru~uje Mladen Ivani}

Regularnost referenduma nadgledalo je oko 2.500

17 GODINAPOSLIJEKoliko je malou~injeno, po prof.Sadikovi}u, govori

~injenica da vlastiskoro 17 godinaod Dejtonskogsporazuma nisuuskladile UstavBiH sa Evropskomkonvencijom zaza{titu ljudskihprava i osnovnihsloboda

Prvi mart 1992.

]azimSadikovi}:Ja sam za6. mart

HilmoNeimarlija:

Ve}ina jerekla da

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



taj dan drà vni organi, poduze}a i druga pra vna li-ca ne rade”.

U Republici Srpskoj, pak, posto ji zakon ko ji regu-lira praznike i doni jela ga je Narodna skup{tina RS-a i u njemu nema praznika neza visnosti. Ni Parlamen-tarna skup{tina Bosne i Hercego vine, uprkos vi{ego-di{njim nasto janjima, do danas ni je usvo jila drà vnizakon o praznicima. Tim aktom bi se usaglasili da-tumi ko ji bi se proslav ljali i bili bi neradni dani za svegra|ane Bosne i Hercego vine, no ni toliko se na drà-

vnom ni vou ni je moglo.Na vi jest o sve~anoj sjednici naj vi{eg zakonoda vnog

organa FBiH, reagirao je prof. dr. ]azim Sadiko vi},ko ji je autor zanimlji ve ide je, po ko joj bi “Bosna i Her-cego vina trebala obilje a vati Dan neza visnosti {es-tog, a ne prvog marta”.

- [estog aprila 1992. godine Evropska za jednica jeodlu~ila da se Bosna i Hercego vina prizna kao ne-za visna i su verena drà va. U~injeno je to na pri jedlog

Arbitra ne komisi je Konferenci je za mir u biv {oj Ju-gosla vi ji. Arbitra nom komisi jom predsjeda vao jepredsjednik Usta vnog suda Francuske Robert Badin-ter, te je poznati ja kao Badintero va komisi ja, a ~ini-lo je pet predsjednika usta vnih sudo va evropskihdrà va. Arbitra na komisi ja je u svo joj odluci na ve-la da se neza visnost BiH ra~una od 6. marta 1996. go-dine, te stoga smatram kako je vri jeme da doma}e

vlasti razmisle o tome da se kao Dan neza visnosti po-~ne obilje a vati 6. mart”, kaè prof. Sadiko vi}.

Prema njego vim ri je~ima, 6. marta ove godine, na20 godina od progla{enja neza visnosti BiH, a u vri-

jeme krize vlasti i drà ve, dobro bi bilo da njeni auto-riteti na vlasti i oni iz opozici je “sjednu za sto i napra-

ve presjek onoga {to je za proteklih 20 godina u~inje-no u drà vi BiH”. A koliko je malo u~injeno, po prof.Sadiko vi}u, go vori ~injenica da vlasti skoro 17 godi-na od Dejtonskog sporazuma nisu uskladile Ustav BiHsa Evropskom kon venci jom za za{titu ljudskih pra-

va i osno vnih sloboda.Prof. dr. Hilmo Neimarli ja o Sadiko vi}e voj inici ja-

ti vi ka e da je za njega no va i da bi u svakom slu~a- ju mogla biti poticajna za razmi{ljanje. No, problem je {to je na odluci Arbitra`ne komisi je utemeljen i re-ferendum.

Nepotrebno kompliciranje- Ide ja se na prvi mah ~ini zanimlji vom, ali mislim

da se radi o nepotrebnom kompliciranju i u neku ru-ku relati viziranju referenduma u ko ji je ve} na bitan

na~in uklju~ena odluka Badintero ve komisi je. Ne-za visnost BiH je izraz jasnog izja{njenja ve}ine gra-|ana Bosne i Hercego vine na referendumu iza ko-

jeg sto ji me|unarodni autoritet Badintero ve komi-si je, napominje prof. Neimarli ja.

[to se ti~e politi~kog establi{menta RS-a, njiho vista vo vi u pogledu svega {to se moè po vezati sa even-tualnim obilje a vanjem neza visne i su verene drà-

ve BiH nisu se promi jenili od Daytona do danas.- Mislim da oko pri jedloga takvih datuma ne}e

biti saglasnosti, jer ne moè biti saglasnosti oko sa-me neza visnosti, s obzirom na to da Srbi u BiH ci-

jeli proces neza visnosti BiH ne prihvata ju kao ne-{to {to treba sla viti zato {to su Srbi u BiH izrazili e-lju da ostanu u Jugosla vi ji. S druge strane, Bo{nja-ci to progla{a va ju svo jom velikom samostalno{}ui evidentno je da ni o jednom takvom datumu, ne-bitno je li to 1. ili 6. mart, ne}e biti saglasnosti, sma-

tra Mladen Ivani}, predsjednik Parti je demokrat-skog progresa iz RS-a i nekada{nji ministar vanj-skih poslo va BiH.

Po njemu, posto ji jedino odre|ena mogu}nost dase na drà vnom ni vou iz vr{i usagla{a vanje o 25. no-

vembru kao danu drà vnosti BiH i, eventualno, 21.no vembru, kao danu potpisi vanja Dejtonskog spo-razuma. Senita [eher~ehaji}

Bugarska prva priznala nezavisnost BiHI pri je odluke tada{nje Evropske za jednice o priznanju neza visne i su verene drà ve Bosne i Her-

cego vine, 6. aprila 1992. godine nekoliko zemalja priznalo je BiH. Prema podacima sa veb-stra-nice Ministarstva vanjskih poslo va BiH, prva je to u~inila Bugarska - 31. januara 1992. Potom suBiH priznale Turska - 6. februara 1992. i Slo va~ka - 8. februara 1992. [pani ja je priznala BiH 12.marta 1992, a Iran 31. marta 1992.

Nakon priznanja EZ-a, ve}ina evropskih zemalja je u prvoj polo vini aprila 1992. godine doni- jela odluke o priznanju neza visnosti BiH, me|u ko jima je to 6. aprila u~inila Njema~ka. SAD supriznale neza visnost BiH 8. aprila 1992. godine.

Hrvatska je priznala BiH 7. aprila 1992, a Srbi ja i Crna Gora 14. decembra 1995. godine, nakonpotpisi vanja Dejtonskog sporazuma.

Nakon priznanja BiH u EZ-u, 7. aprila priznale su nas i Danska, Irska, Luksemburg, Holandi- ja, Nor ve{ka, Velika Britani ja, Kanada, Slo veni ja...

REFERENDUMZa suverenu i nezavisnu BiH, pozvani~nim podacima, izjasnilo se99,44 posto od 64,31 posto glasa~akoji su iza{li na referendum. Od toga,64,14 posto je bilo vaè}ih listi}a,0,25 posto nevaè}ih, a protiv je

glasalo 0,29 posto glasa~a

smatra~a tada{nje Evropske zajednice i OSCE-a

DATUM ZA HISTORIJU[estog aprila 1992. godine Evropskazajednica je odlu~ila da se Bosna iHercegovina prizna kao nezavisna isuverena dràva. U~injeno je to naprijedlog Arbitra`ne komisijeKonferencije za mir u biv{oj Jugoslaviji

Mladen Ivani}: Srbi ne prihvataju

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


nje gra|e i dalje je u ti jeku, rekao jefra Miljenko, te dodao kako nakon [i-rokog Bri jega komunisti~ke postroj-be nastav lja ju svoj put prema Mos-taru.

- Po jedini franjev ci i mno{tvo na-roda bjeè ispred njih jer ih se, ka ko

vidimo, s razlogom bo je. Pro vinci jalfra Leo Petro vi}, je dan od sedamubi jenih mostarskih franje vaca, neèli bjeàti. To sa vjetu je i odobra va

samo onima ko ji su se ne~im zamje-rili komunistima. On je, pak, izme|uostaloga, {titio njiho ve obitelji uMostaru. âk su mu i u no}i predosva janje Mostara komunisti~ki iza-slanici dolazili i upozora vali ga dabjeì, ali ni je htio jer ni je osje}ao ni-kakvu kri vicu. Kad su komunistiosvo jili Mostar i samostan, nisuodmah odveli franjev ce. U~inili su totek drugi put nakon {to su dobili na-

redbu. Iz vr{io ju je Branko Popadi},ko ji je bio ìv barem do pri je dvi je go-dine i bio je u Beo gradu, kaè fra Mi-ljenko.

Partizani su tog 14. velja~e sedmo-ricu mostarskih franje vaca po veza-li icom, odveli u Donju Mahalu i tuna obali Neretve jednosta vno pobi-li bez bilo kakvog suda. Kosti im dodanas nisu na|ene. Nema, pak, po-dataka o tome koliko je ci vila ubi je-

no prilikom osloba|anja Mostara.No, ako je po vi jesna znanost ut-

vrdila ~injenice o doga|a jima s po-~etka 1945. godine, zbog ~ega i danasoko toga imamo politi~ka pre viranjai kontro verze?

Dr. Adnan Velagi}, dekan Fakulte-ta humanisti~kih znanosti Uni verzi-teta “Dèmal Bi jedi}” u Mostaru,smatra kako su va`ni svi datumi ko-

ji se odnose na uspjehe u borbi pro-tiv fa{izma i kako ih treba obiljeìti.Jedan od zna~ajnih datuma u tomkontek stu je i 14. velja~e, dan kada je1945. godine od fa{izma oslobo|en

Mostar.

- Obiljeà vanje ovakvih datuma udana{nje vri jeme ima posebnu teì-nu, jer ono dru{tvo ko je ih obiljeà-

va nesporno se svrsta va u kategori- ju antifa{isti~kih, prosvi je}enih, de-mokratskih dru{ta va {irom Europe isvi jeta. S druge, pak, strane i zlo~in

je zlo~in te kao takav mora biti pro-cesuiran i iznesen pred sud ja vnos-ti. Kontro verze oko obiljeà vanjaovakvih datuma proizlaze iz svako-

332 Pogledi 18. februar/velja~a 2012. Pogledi

Dan obilje a vanja oslobo|e-

nja Mostara od fa{izma iove je godine polu~io kon-tro verze. Naime, 14. velja-

~e 1945. godine partizani su oslobo-dili Mostar od fa{isti~kih okupatora,no istoga dana je suro vo ubi jeno i se-dam mostarskih franje vaca. Tako sei danas, 67 godina kasni je, ve u kon-tro verze uz 14. velja~e. Dok jedni po-laù vi jence na spomenike antifa{is-ti~ke borbe, drugi u Neretvu baca juru e u znak sje}anja na sedam franje-

vaca ko je su toga dana ubili partiza-ni i njiho va ti jela bacili u Neretvu.

12 franjevacaPo vjesni~ar fra Miljenko Sto ji}, vi-

cepostulator postupka mu~eni{tva‘’Fra Leo Petro vi} i 65 subra}e’’, za Po-glede po ja{nja va kako su 1945. godi-ne komunisti zapo~eli tzv. mostarskuoperaci ju. Ginulo se, kaè, na objestrane, a komunisti zauzima ju [iro-ki Bri jeg 7. velja~e oko 10 sati ujutro.

Ve} oko 16 sati istoga dana ubi ja ju 12hercego va~kih franje vaca ko je suzatekli u samostanu i ko ji nisu htje-

li bjeàti te ih spalju ju u ratnom

skloni{tu ko je su fra njev ci moraliiskopati zbog tada{njih propisa gle-de srednjeg {kolstva. Fra Miljenkotvrdi kako je ta odluka donesena umiru.

- Dan pri je komunisti su ubili {estfranje vaca u Mostarskom Gracu, asutradan su prema Splitu odveli sku-pinu od osam franje vaca i negdje ihubili. Jednoga su osta vili na [irokomBri jegu da im pokaè ruko vanje fra-nje va~kom hidrocentralom i nakontoga ga ubili. Usput su odveli tri fra-njev ca iz Izbi~na, kod [irokog Bri je-ga, i ubili ih negdje na podru~ju [i-rokog Bri jega. U ve}em bro ju ubi ja-li su i u Ljubu{kom, ne samo franjev -ce. Tako su u Vrgorcu ubili skupinuod 40-ak ci vila. Za nekoliko dana ha-ranja [irokim Bri jegom, komunisti sunapra vili preko stotinu, {to ve}ih, {tomanjih, maso vnih grobnica. Neke su

ve} otkopane, a ostale ~eka ju zabilje-ène u spisima Po vjerenstva za ure-|i vanje i obiljeà vanje grobi{ta izDrugog svjetskog rata i pora}a na po-dru~ju op}ine [iroki Bri jeg. Skuplja-

Sigurnosno-informati vna slu `ba (SIS) Hrvatskog

vi je}a obrane (HVO) pomno je pratila i {to se, za ra -ta, doga|alo s mostarskim Srbima. Prema njiho vimsaznanjima (Informaci ja o ubojstvima, nestancima,

protjeri vanju osoba srpske nacionalnosti od 9. oùjka 1993.godine, broj protokola 02-4/1-463, u posjedu Oslobo|e-nja), prve likvidaci je, odnosno nestanci osoba srpske na-cionalnosti, datira ju od po~etka srpnja 1992. godine, akose izuzmu osobe ko je su likvidirane pod “optu`bom da susnajperisti”.

Spli}o- Dana, 12. srpnja 1992. godine, ubi jen je Dragan \ura-

no vi}, zva ni \ura, (1956) od strane HOS-a (Hrvatskeoruàne snage) kod hotela Bristol. Dana, 25. srpnja 1992.u nepoznatom je prav cu odveden Ljubomir Pa{i} ro|en1950, nastanjen u Ulici S. Radi}a 72, od strane osoba ko-

je su angaìrane na osiguranju Jadranka Topi}a, predsje-dnika Vlade HVO-a Mostar, na vodi se u informaci ji.

Nadalje, pi{e i kako je nesretnim okolnostima 8. lis to-pada 1992. ubi jena Vasili ja Hamo vi}, tetka doktora Kon-

stantina Repo vi}a. Tri neidentificirane osobe su, sa-znao je SIS, prvo oplja~kale i zapalile Repo vi}e vu viken-dicu u Blaga ju, dolazile u njegov stan “naj vjero jatni je po-no vo zbog plja~ke, kada se desilo ubojstvo”. Nepobitno

je ut vr|eno, kaè se u informaci ji SIS-a, a u “svezi nestan-ka Ili} Dragomira ro|enog 1927. godine, nastanjen u Uli-ci splitska 71, da je “istog dana, 1. oùjka ove godine u21.30 odveden od strane Tihomira Buri}a, zv. Spli}o, pri-padnika AT voda 1. satni je 3. bojne VP-a HVO-a, sa jo{ dvi -

je uniformirane osobe”. Isto vremeno su, 21. velja~e 1992.godine, nestali Vladimir Pa vi} i Goran Zuro vac. Iz stanau Ulici Liska broj 21, oko pola jedan ujutro, odveli su ih,automobilom, pripadnici AT voda VP-a HVO-a - Ti homirBuri} i jo{ tri oso be.

- U svezi posto janja jame u Gorancima u ko ju se bacaju osobe srpske nacionalnosti, raspolaèmo saznanjimada je u istu, do sada, uba~eno oko 60 osoba. Prve osobe ko-

je su uba~ene na vodno su bili “snajperisti i uhva}eni ~e-tnici”, a u posljednje vri jeme tu su naj vjero jatni je ubaci va-ne osobe ko je su ta janstveno nesta jale, pi{e u informaci-

ji SIS-a.

Nadalje, spominje se u informaci ji i 5. velja~e 1992. ka-da je iz ulice A. Zuani}a br. 15 odvedeno 15 osoba za ko-

je smatralo da su srpske nacionalnosti. No, “slu~ajno je tubilo i osoba drugih nacionalnosti: dvi je Hrvatice, jedna Mu-slimanka i jedna @idov ka. Odveli su ih pripadnici AT vo-da 1. satni je 3. bojne VP-a HVO-a.

Sve po spisku- Grupu polica jaca predvodio je Tihomir Buri}, a pre-

ma na{im saznanjima, u grupi je bio i Braco Zeleni-

ka, mla|i sin Petra Zelenike. Na vedene osobe smje{te-ne su u kombi mercedes pla ve bo je, reg . ozna ka MO- 407 - AA i ci troen si vo-sme|e bo je, ko ji je imao ro -taciono svjetlo na kro vu. Spi sak osoba za protjeri va-nje ut vr|en je od stra ne Petra Zelenike i Rade Bo{nja-ka, a isti je dostav ljen @eljku Dìdi}u “da preko svo jihljudi to odradi”... Glede na vedenog, raspolaèmo {irimoperati vnim po dacima i dokumentaci jom, na vodi seu informaci ji SIS-a.

Podsjetimo, Petar Zelenika je danas predsjednik

mostarske Udruge drago voljaca i veterana Domo- vinskoga rata Herceg-Bosne, za rata je bio zapo vjednik HVO-a Op}inskog stoèra Mostar. @eljko Dìdi}, ~a-snik HVO-a, prvooptuèni je za ratni zlo~in nad ci vi-lima i ratnim zarobljenicima iz mostar ske zgrade

Vranica, u ko joj je b ila smje{tena komanda êt vrtogkorpusa Armi je RBiH. Tada je zarobljeno pa ubi jeno13 pripadnika Armi je BiH.

Asaf Be~irovi}

Stanari na front,vojaci u stan

Prema informaci ji SIS-a od 13. 3. 1993. godine, Petar Ze-lenika je “oslobodio” stan od 100 kvadratnih metara u Ulici

A. Zuani}a, na bro ju 15C, prvi kat. Iz stana su, pi{e SIS, izne-

sene sve stvari “te se vr{i generalno renoviranje”.- Na istoj adresi, na tre}em katu, takav isti stan koristi Vla-

do ûljak, na~elnik veze HVO-a, ina~e brat ène Petra Zeleni-ke. Napominjem da je u ovoj zgradi sin Petra Zelenike, Braco,sa grupom vojnih polica jaca izvr{io “~i{}enje” te ljude srpskenacionalnosti odveo na prvu li ni ju fronte i prisilio da idu ~etni-cima. Me|u ovim ljudima je bilo dvo je Hrvata i dvo je Muslima-na. U ovoj istoj zgradi... nalazi se ured uprave za obranu ~i ji

je na~elnik Rade Bo{njak. Ovaj ured i ulaz 15C, gdje su spo-menuti stanovi, ~uva ju vo jaci po ~etvorica u ~etiri smjene... Si-novi P. Zelenike, stari ji Romeo, ko ji je uposlen u policijskoj upra-vi, te mla|i Braco, ko ji je u vojnoj polici ji, posjedu ju (zauzete)stanove na Bi jelom Bri jegu..., navodi se u informaci ji SIS-a.

Prilozi iz posljednjeg rata

Goranci, jama za SrbeU svezi postojanja jame u Gorancima u koju se bacaju osobe srpskenacionalnosti, raspolaèmo saznanjima da je uba~eno 60 osoba,pi{e u informaciji SIS-a

Petar Zelenika @eljko Dìdi}

Dok jedni polaù vijence na spomenikeantifa{isti~ke borbe, drugi u Neretvubacaju ruè u znak sje}anja na sedam

franjevaca koje su toga dana ubilipartizani i njihova tijela bacili u Neretvu

Politika u sudaru sa `rtvamaMOSTAR Kako se slavi Dan oslobo|enja grada

Ubijeni franjevci

Franjeva~ki samostan uMostaru: Ostaci sedmoricefranjevaca nikad nisu na|eni

MOSTARSKA OPERACIJAGinulo se, kaè, na objestrane, a komunisti zauzimaju[iroki Brijeg 7. velja~eoko 10 sati ujutro. Ve} oko16 sati istoga dana ubijaju12 hercegova~kih franjevacakoje su zatekli u samostanui koji nisu htjeli bjeàti te ihspaljuju u ratnom skloni{tu

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


34 Pogledi 18. februar/velja~a 2012.

dne vnih politi~kih antagonizamako ji u su{tini ima ju za cilj da re vidi-ra ju pro{lost i abolira ju odre|enesnage ko je su nesporno bile nastrani a{isti~kih struktura, kaè

proesor Velagi}.Doda je kako svako politizira-nje i neargumentirano rasprav -ljanje u ja vnom diskursu ima zacilj da stvara dodatne tenzi je iprobleme u drà vi. Jedini ispra vanput je, mi{ljenja je, da se ovakva isli~na pitanja osta ve histori~arimako ji su pozvani i ob vezani da pro-su|u ju pa i da presu|u ju o ovimpitanjima.

- Tako|er, o ovakvim pitanjima od-go vore nudi jedino arhiv ska gra|a i

jedino je ona meritorna u pogleduras vjetlja vanja pitanja iz na{e bliè idalje pro{losti, rekao je Velagi}.

Fra Miljenko, ko ji je svoj ì votposvetio prou~a vanju sudbine ra-nje vaca ko ji su stradali od komunis-ti~ke ruke, kaè kako su zlo~ini ko-munizma u na{em dru{tvu i daljetabu-tema.

- Budu}i da ni je pro vedena lustra-ci ja u BiH, unato~ tome {to EU to za-hti je va i {to je komunizam sta vila uzbok nacionalsoci jalizma i a{izma,pitanje komunisti~kih zlo~ina jo{ jetabu-tema bh. dru{tva iz vi{e razlo-ga. Jedan je od njih su i zakulisneigre me|unarodne za jednice gledeovih prostora. Zbog toga se moèdogoditi da jo{ ì vi protagonisti iztoga vremena umjesto isprike i da-

lje u ja vnosti nesmetano blate svoje `rtve. Umjesto demokratizaci jeimamo no vu komunizaci ju dru{tva,a najzorni ji primjer za to je djelo va-nje SDP-a u posljednje vri jeme. Nadru{tvenim je vlastima, dakle, zada-tak progo voriti o svim zlo~inima,bez obzira na to tko ih je po~inio, ikona~no zatvoriti tu temu, kaè raMiljenko.

Sla ven Ragu`, predsjednik mos-

tarske organizaci je HDZ-a 1990,kaè kako je obiljeà vanje 14. velja-~e u na{oj zemlji politi~ki problem

jer se taj datum smi{ljeno instru-mentalizira, posebice kada je Mos -tar u pitanju, u svrhu dne vnopoli-ti~kih prepuca vanja. Tako se, rekao

je, rade klasifkaci je `rta va na prvo-razredne i drugorazredne.

Simboli~an znak- Prvorazredne rtve bi bile, pre-

ma toj medijskoj propagandi, `rtvea{isti~kih reìma, uklju~i vo i NDH.

Drugorazredne `rtve bi, pak, bile`rtve komunisti~kog reìma. One semarginalizira ju ili se uop}e ne spo-minju. Na{ ~in obiljeà vanja 14.

velja~e kao spomena na pobi jeneranjev ce u Mostaru, ali i na sve po-bi jene vjernike ko ji su stradali odkomunisti~kog reìma, simboli~an

je znak ko jim èlimo upozoriti danema rta va prvoga i drugoga reda,nego da su sve rtve jednake, rekao

je Ragu`.Nagla{a va kako je svaki zlo~in

jednak i upozora va kako je BiH po-tpisala rezoluci ju o europskoj sa-

vjesti ko ja u istu ra van stav lja sve`rtve totalitarnih reìma, uklju~u ju-}i i rtve komunizma.

Unato~ brojnim problemima sko jima se suo~a vamo, bh. dru{tvo}e se pri je ili kasni je morati suo~i-ti i sa zlo~inima po~injenima u imekomunizma. Pitanje je samo ho}e-mo li to prepustiti po vi jesni~arimaili }e gla vnu ri je~ pono vno voditi po-liti~ari. Jurica Gudelj

Dan oslobo|enja Mostara:Pobjeda fa{izma

SVE SU @RTVEJEDNAKENa{ ~inobiljeàvanja

14. velja~e kaospomena napobijene franjevceu Mostaru, ali ina sve pobijenevjernike kojisu stradali odkomunisti~kogreìma, simboli~anje znak kojimèlimo upozoritida nema `rtavaprvoga i drugogareda, nego da susve `rtve jednake

REVIDIRANJE PRO[LOSTIKontroverze oko obiljeàvanja ovakvih datumaproizlaze iz svakodnevnih politi~kih antagonizamakoji u su{tini imaju za cilj da revidiraju pro{lost

i aboliraju odre|ene snage koje su nesporno bilena strani fa{isti~kih struktura Fra Miljenko Stoji}:Franjevci nisu htjeli bjeàti

Slaven Ragu`:@rtve se klasificiraju

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


3518. februar/velja~a 2012. Oglasi

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



U povodu nedavnog okon~anja natje~aja za islamski vjersko-kulturni centar u Ljubljani

Pi{e:

Aida Abadì} - Hodì}

F o t o : D ` .


Izgradnja sa vremenih islamskih,

vjersko-kulturnih centara jedna jeod sve prisutni jih arhitektonskihtema u zapadnoj Evropi. Ri je~ je

o centrima razli~itih nacionalnih za je-dnica ko je, u svom vizualnom identi-tetu i temeljnim principima obliko va-nja, nasto je uskladiti prepoznatlji ve ele-

mente kulturno-historijskog nasli je|azemalja iz ko jih dolaze sa ambi jentomu ko jem danas ì ve i djelu ju. Sa ovimse otvorenim pitanjem posljednjihgodina sve vi{e susre}e i bo{nja~ka za-

jednica u razli~itim evropskim drà va-ma i u tom se pitanju sasta ju sloènidru{tveni, politi~ki i kulturni elemen-ti reprezentaci je vjerskog i nacionalnogidentiteta jedne manjinske za jedniceunutar {irih globalizacijskih procesa, ako ji se, posljednjih desetlje}a, osobitoosjetlji vo prelama ju upra vo kroz pita-nje odnosa prema islamu kao sve pri-sutni joj, u ponekim zemljama ~ak idrugoj po brojnosti, religi ji u ja vnomprostoru. Tako je, na primjer, neda vnozaklju~eni me|unarodni arhitektonskinatje~aj za pro jekat islamskog vjerskogi kulturnog centra u Ljubljani (IV KC)oci jenjen u ja vnosti kao najzna~ajni jiarhitektonski natje~aj u 2011. godini.U njemu je u~estvo valo ~ak sedamde-

set i osam arhitekata, sa ~etrdeset i ~e-tiri pri jav ljena natje~ajna pro jekta, odtoga dvadeset i osam iz Slo veni je, a {e-snaest iz ostalih evropskih zemalja.

Moderna rje{enja

Kada je pri je vi{e od dvadeset godi-na otvoren Islamski kulturni centar u

Zagrebu (1987.) bio je to tada najzna-~ajni ji i najsu vremeni ji poliunkci-onalni centar sa vjerskim i dru{tveno-kulturnim sadrà jima od {ireg zna~a-

ja i za Islamsku za jednicu, ali i zagrad Zagreb, a isto vremeno, geostra-te{ki, i na jistureni ji bo{nja~ki islamskicentar prema zapadnoj Evropi. Upra-

vo po~etkom osamdesetih godina, jedan izuzetan pro jekat sa vremene sa-kralne gradnje upisao je bh. arhitektu-ru na mapu svjetske arhitektonskeba{tine – bilo je to kroz presti nu AgaKhano vu nagradu dodi jeljenu akade-miku Zlatku Ugljenu za pro jekat [ere-udino ve Bi jele dàmi je u Visokom, ako ja je i neda vno (2007.) dobila prizna-nje ma|arskih arhitekata kao jedan od

tri najbolje dizajnirana sakralna pros-tora u Evropi. U me|u vremenu su sei ostali grado vi, poput Ri jeke, Ljublja-ne i Graza, da spomenemo nekolikorecentnih primjera ko ji ovu granicupomjera ju sve vi{e prema Zapadu, na-kon vi{edesetljetnog nasto janja, pribli-ìli ostvarenju izgradnje svo jih islam-skih centara. Okon~anje izgradnjeislamskog centra u Ri jeci, prema pro-

jektu akademskog kipara Du{anaDàmonje (1928. - 2009.) i koautora

Vlaho vi}a i Vu~ino vi}a, na lokaci jiGornji Zamet, predvi|eno je ve} u pro-lje}e ove godine.

Pri je dvi je godine, u no vembru 2010.,i bo{nja~ka za jednica u Grazu ri je{ila

je pitanje lokaci je za izgradnju budu-

}eg centra. Na 12.000 kvadratnih me-tara planirana je izgradnja dàmi je iislamskog kulturnog centra, u ~etiri a-ze, a ko je bi uklju~i vale izgradnju dà-mijskog prostora, potom administra-cijskog i edukati vnog di jela sa stru~nombibliotekom, aulom, inormati~kom sa-lom, klubom za mlade, konerencij-

skom salom i kancelarijskim prostori-ma. Tre}a i ~et vrta etapa izgradnjetrebale bi zaokru iti izgradnju restora-na, prodajnih prostora te vi{enamjen-ske hale za razli~ite kulturne i sportskesadrà je. Nakon dvogodi{njeg natje~a-

ja za izgradnju ovog centra, iri se,izme|u de vet ponu|enih timskih pro-

jekata, jednoglasno opredi jelio za rje-{enje arhitektonskog biroa iz Graza -GSP Architektur ko ji vodi inènjer ar-hitekture Gerhard Springer, a ko ji je,prema ri je~ima gradona~elnika mag.Siegried Nagla, na predstav ljanju pro-

jekta u gradskoj vi je}nici, ponudio„moderno rje{enje ko je se uklapa u je-dan srednjoe vropski grad 21. stolje}a“.

Iako izgradnja ovakvih centara zna-~ajno doprinosi imidù ovihgrado va na tragu velike evropskepri~e o suì votu kultura i religi-

ja u pluralnim dru{tvima i jedna-kim demokratskim slobodamai gra|anskim pra vima svih nje-nih stano vnika ili, kao na primje -ru Ljubljane, akti vira zapu{teneurbane zone, ni u Grazu kao niu Ljubljani fnanciranje izgra-dnje ovakvih pro jekata ko je se od

kupo vine zemlji{ta, fnanciranja natje-~ajnog pro jekta pa do gra|e vinskedozvole i ostale potrebne dokumenta-ci je mjeri desetinama miliona eura, ni-

je podrà vano od lokalnih vlasti ilidrà ve i potpuno je na teret nosilacapro jekta, odnosno islamskih za jedni-ca i njiho vih ~lano va. Zato je Islamska

za jednica u Slo veni ji, za potrebe potpu-ne isplate zemlji{ta, pokrenula akci ju:„2.000 donatora po 1.000 eura.”

IVKC u Ljubljani

Me|unarodni anonimni arhite-ktonski natje~aj za pro jekat islam-skog vjersko-kulturnog centra u Lju-bljani bio je raspisan 30. juna 2011. go-dine u ~asopisima Delo i Financial Ti-mes, sa planiranom prvom nagra-dom u visini od 30.000 eura, drugomnagradom od 15.000 eura, tre}omnagradom 10.000 eura te uz otkup triidejna pro jekta po ci jeni od 6.000eura. Pri je samog natje~a ja tako|er subili odre|eni visinski gabariti dàmi-

je – za kupolu do 24 m, za munaru do

40 m, a za ostali dio objekta do 12 me-tara. Ono {to apsolutno izdva ja ovajpro jekat od svih rani jih ove vrste je izni-man interes arhitekata {irom Evrope.U radu komisi je za ocjenu pristiglihpro jekata sudjelo vali su: univ. pro. Ja-nez Koèlj (predsjednik), mu ti ja dr.Nedàd Grabus (potpredsjednik) i~lano vi: pro. Peter Gabri jel~i~ (dekan

Arhitektonskog akulteta u Ljublja-ni), mr. Miran Gaj{ek (na~elnik Odje-

PITANJE ZA BiHI ako danas ve} odavno ne ìvimo u ku}amakoje kopiraju gradnju iz vremena prvih stolje}aislama u Bosni i Hercegovini (mada ima nekolikoprimjera izuzetne autorske reinterpretacije ovihizvora), za{to bismo {irom Bosne i Hercegovine idanas morali graditi isklju~ivo dàmije klasi~nogosmanskog stila? Da li je to jedina reprezentacijaislama koju smo spremni prihvatiti i ponuditi sebii svijetu u kojem danas ìvimo?

Savremenaarhitekturaevropskih dàmijaMe|unarodni arhitektonski natje~aj za projekat islamskog vjerskog i kulturnog centra u Ljubljani (IVKC) ocijenjen je u javnostikao najzna~ajniji arhitektonski natje~aj u 2011. godini. U njemu je u~estvovalo ~ak sedamdeset i osam arhitekata, sa ~etrdeseti ~etiri prijavljena natje~ajna projekta, od toga dvadeset i osam iz Slovenije, a {esnaest iz ostalih evropskih zemalja

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



IVKC Ljubljana

la za ure|enje prostora pri Gradskojupra vi), Dar ja Pergo vnik (Za vod zao~u vanje kulturnog nasli je|a), Matev`êlik (direktor Muze ja za arhitekturui obliko vanje) dr. sci. Sto jan Pelko,pro. dr. Ahmet Hadro vi} (dekan AF uSara je vu), Nev zet Pori} (sekretar IZ uRepublici Slo veni ji) i dr. Ahmed Al-Me-

raik hi iz Qatara, u svojstvu sa vjetnika.Nakon {to je 2008. godine potpisa-no pismo namjere izme|u mu ti je dr.Ned ada Grabusa i ljubljanskog upa-na Zorana Janko vi}a o proda ji zemlji-{ta u Kurilini{koj ulici za izgradnjuislamskog vjerskog i kulturnog centras dàmi jom i okon~anja me|unaro-dnog natje~a ja za pro jekat dàmi je, re-alizirani su prvi koraci u fnaliziranju vi-{edecenijskog napora oko 40.000 slo-venskih dràv ljana islamske vjeroi-spo vi jesti da dobi ju adekvatan i primje-ren vjerski centar. Mu ti ja Grabus, u go-voru na otvorenju izlo`be natje~aj-nih pro jekata, istaknuo je nadu da }e,uz pomo} nadle`nih u op}inskoj admi-nistraci ji, dokumentaci ja potrebna za

gra|e vinsku dozvolu biti realizirana urazumnom roku, do ebruara naredne,2013. go dine. Izrada pro jek tne doku-mentaci je potrebne za gra|e vinskudozvolu te izrada izvedbenog pro jektai sama gradnja no vi su izazo vi i zada-ci sa ko jima se suo~a va Islamska za je-dnica u Slo veni ji, predvo|ena agil-nim mu ti jom Grabusom sa ko jim je ~i-tav ovaj pro jekat dobio no vu energi jui primjeren i u~inko vit okvir djelo vanja.

Nakon okon~anja natje~a ja (natje-~aj je bio otvoren do 3. 10. 2011. godi-ne), nagra|eni pro jekat predsta vili suna konerenci ju za {tampu gradona~el-nik Zoran Janko vi}, njegov zamjenik pro. Janez Koèlj (predsjeda va ju}iizborne komisi je) te mu ti ja dr. NedàdGrabus. Nagra|eni (Bevk Pero vi}; Ina

[uklje Er je vac i Andrej Er ja vec; Maru-{a Zorec) i otkupljeni pri jedlozi (Kom-binat, Scapelab i Genius Loci) bili supotom predstav ljeni u Muze ju za arhi-tekturu i obliko vanje (MAO), a na kra-

ju su svi pristigli pro jekti (78) bili pred-stav ljeni i na cjelo vitoj izlo`bi u Grad-skoj vi je}nici u Ljubljani u januaru ovegodine.

Samom izgradnjom ovakvog multi-unkcionalnog centra planirano je ur-banisti~ko oìv lja vanje velike gradskezone (Beìgrad) od preko 5.000 kvadra-tnih metara, u da nas neure|enom di-

jelu izme|u @eljezni~kog muze ja, De-

la i Gorenjske eljeznice, nedaleko odparka Ti voli i uz prometnu Dunajskuulicu. Planirano je da sredi{nji, moli-tveni prostor zauzima 1.640 m2 auokolo su, kao odvo jeni bloko vi, pla-nirani sadrà ji knji nice, restorana,sportske dvorane, dru{tvenih prosto-ri ja, u~ionica, kabineta i manjih stam-benih jedinica, uz gara u od tri stoti-ne parking-mjesta. U obja{njenju prvo-nagra|enog pro jekta, pro. Janez Ko-èlj istaknuo je upra vo oìv lja vanjeurbanisti~ke zone sa „preciznom ipromi{ljenom arhitektonskom arti-kulaci jom dàmi je“. Naime, taj je pros-tor, ri je~ima pro. Koèlja, bez pra vih ur-banisti~kih kvaliteta: isto vremeno ina rubu i blizu centra, u neposrednojblizini industrijsko-èljezni~ke zone i

IVKC U LJUBLJANISamom izgradnjom ovakvog multifunkcionalnogcentra planirano je urbanisti~ko oìvljavanje velikegradske zone (Beìgrad) od preko 5.000 kvadratnihmetara, u danas neure|enom dijelu izme|u@eljezni~kog muzeja, Dela i Gorenjske èljeznice,nedaleko parka Tivoli i uz prometnu Dunajsku ulicu

ko jem je bio potreban odre|eni sadràjda bi se obliko vao posebnim vri jednos-tima. Autori pro jekta, Mati ja Bevk i Va-sa Pero vi}, ~itav su kompleks podigli zanekih 70 cm u odnosu na okolnu razi-nu i stvorili tako svo je vrstan “urbaniotok”. Sa promi{ljenom “mikrogeo-graf jom” svakida{njih sadrà ja kao {to

su stano vanje, {kola, restoran, a ko ji supostav ljeni uz rubni dio parcele stvo-ren je, kako se na vodi u spomenutomtek stu obja{njenja, unutra{nji trg uko jem sredi{nje locirana dàmi ja pred-stav lja srce i duho vni centar ci jelogkompleksa, kao samostalan i izdvo jenkubus, ori jentiran prema Meki. Sviprogrami ovog velikog centra planira-ni su kao samostalni, u velikoj zelenojzoni, ali isto vremeno i me|usobnopo vezani. Ono {to je oci jenjeno kaoosobita vri jednost ovog pro jekta je ~i-njenica da ne ponav lja po vi jesne uzo-re ve} poku{a va otvoriti pitanje {to jeto {to ~ini bit islamskog sakralnogprostora. Kupola, kao dominantansimboli~ki i vizualni akcenat, upisana

je u staklenu, strukturno obliko vanukocku poput, ri je~ima pro. Koèlja, vi-se}e tek stilne konstrukci je pla ve bo jeko ja nenametlji vo prizi va sje}anje nanomadsku tradici ju prvih stolje}a isla-

ma, ali i serdàdu ko ju vjernik uvi jek nosi sa sobom i prostire u smjeruK’abe. Mada su u zaklju~ku komisi je is-taknute i preporuke za doradom odre-|enih elemenata (obliko vanje alema,dorada mihraba i asadne mreè), iz-

vjesno je da se autorski tim studioznopripremao za ovaj pro jekat. O tome

svjedo~i i detalj da su kao pla vu bo juupisane kupole izabrali upra vo IKB (In-ternational Klein Blue) bo ju ko ju je pe-desetih godina pro{log stolje}a, nakon

vi{egodi{njeg umjetni~kog istraì vanja,a potom i susreta sa svi jetom Istoka, usuradnji sa kemi~arima patentiraopoznati rancuski umjetnik Yves Kle-in, traga ju}i za bo jom ko ja bi najsa vr{e-ni je maniestirala stanje apsolutneduho vnosti i ko ja je danas poznataupra vo po njego vom imenu. isto}a ipotpuna jednosta vnost interi jera uskla-|ena je sa ritmikom bi jelog kubusa sa-me dàmi je i okolnih objekata ~i japro~elja u dekoraci ji ponav lja ju otvo-renu, pro{upljenu opnu ko ja sa svi stra-na oba vi ja i “gradi” ti jelo dàmi je. Iako

u toj nagla{enoj jednosta vnosti i ele-ganci ji ima hladno}e ukupnog dizaj-na, nesumnji vo }e, osobito{}u svo jekompozici je, svo jim ino vacijskim is ko-rakom obliko vanja u ko jem, osobito upogledu iz zraka, kupola djelu je kao da

je “spu{tena” s nekih sasvim drugih du-ho vnih dimenzi ja, ovaj centar postatizanimljiv urbani reper. Preporu~eno“omek{a vanje” asadne mreè nekimdrugim uzorkom nadam se da }eublaìti do jam zatvorenosti kupole ustrukturu re{etke {to stvara neugo-dan vizualan i simboli~ki aspekt i jedi-nu zna~ajni ju, dobro uo~enu, zamjer-ku ovom zanimlji vom rje{enju.

Autori pro jekta su inènjer arhitektu-re Mati ja Bevk (Ljubljana, 1972.) i ma-gistar arhitektonskih nauka Vasa J. Pe-

BIJELA D@AMIJAPo~etkom osamdesetih godina, jedan izuzetanprojekat savremene sakralne gradnje upisao jebh. arhitekturu na mapu svjetske arhitektonskeba{tine – bilo je to kroz presti`nu Aga Khanovunagradu dodijeljenu akademiku Zlatku Ugljenuza projekat [erefudinove Bijele dàmije uVisokom, a koja je i nedavno (2007.) dobilapriznanje ma|arskih arhitekata kao jedan od trinajbolje dizajnirana sakralna prostora u Evropi

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



ro vi} (Beograd, 1965.) ko ji od 1997. dje-lu ju u za jedni~kom birou Bevk Pero-

vi}. Upra vo se rad na renomiranomBerlage Institutu arhitekture u Amster-damu, a na ko jem je 1994. Pero vi} ste-kao svo ju master-diplomu zasni va napromi{ljanju stalno promjenji ve eko-nomske, demogra ske, kulturne i soci-

jalne okoline sa vremenog svi jeta. Ka-ko se na vodi u temeljnim principimaovog instituta, a ~i je je iskustvo nesu-

mnji vo inspiriralo i ljubljansko rje{e-nje, Berlage Institut pozicionira svo jeakti vnosti u praznini ko ja posto ji izme-|u brzo promjenji vih ormi izgleda gra-do va {irom svi jeta, s jedne strane, i, sdruge, nedostatka modela i principadostupnih za strukturiranje fzi~kogokruènja u dru{tveno, kulturno i eko-lo{ki odrìv habitat.

Osnovni elementi dàmijeTemeljni elementi izgleda jedne

dàmi je nisu defnirani niti u kur’an-skom tek stu niti hadisom. Na stano-

viti na~in, serd ada usmjerena u prav -cu Meke mogla bi se razumi je vatikao najmanji arhitektonski prostor ko-

ji gradi i obliku je vjernik u ~inu moli-

tve. Ona ujedinju je i podrazumi je vasve potrebne i undamentalne ele-mente jednog molitvenog mjesta:~isto}u, usmjerenost, ide ju komuni-kaci je i za jedni{tva. Ako se onda pos-ta vi pitanje za{to je izgradnja dàmi-

ja na Zapadu danas tako delikatno pi-tanje, tada nu`no selimo u no vu, po-liti~ku dimenzi ju ovog pitanja a ko jese veè uz pitanje reprezentaci jeodnosno “vidlji vosti” muslimana u ja-

vnom prostoru. Po jedine orme, po-put kupole i minareta, kao prepozna-tlji vi elementi odre|enih etni~kihgrupa, dobi va ju snagu brzih simbo-li~kih markera. Time se, naàlost, po-ziti van aspekt komunikaci je i susretarazli~itih kultura i tradici ja kroz arhi-

tekturu drasti~no reducira i simplif-cira na puko prepozna vanje i “stigma-tiziranje”, a, s druge strane, u ovom slu-~a ju kod muslimanskih za jednica,kao uzro~no-posljedi~ni impuls, rezul-tira sve teìm odusta janjem od kon-stantne primjene nepromjenji vihuzora tradicijske gradnje. Prema mi{-ljenju Azre Ak{ami je, docentice naprogramu vizuelnih umjetnosti naMassachusetts Institute o Techno-logyu, a ko ja u svo jim istra i vanjimaposljednjih godina upra vo istra u jesimboli~ke potenci jale arhitekture ukreiranju kulturne memori je (naslov njene disertaci je ko ju je obranila2011. godine u okviru Aga Khano vogprograma glasio je: „Our Mosques Are

Us: Rewriting National History o Bo-snia-Herzego vina through Religious Architecture”) u Austri ji posto je dva vrlo lo{a primjera sa vremene dàmij-ske gradnje – to su dàmi je u Telsu iBad Vöslau ko je su rezultat politi-~kih kompromisa i otuda su njiho vaarhitektonska rje{enja vrlo lo{a. Pre-ma njenom mi{ljenju, iza arhitekton-skih diskusi ja u Austri ji, neri jetko sekri je nepri jateljstvo prema strancima,a u argumentima tipa: „dàmi je se neuklapa ju u lokalni ambi jent“ kri je se,ustvari, jednosta vna teza: „ne èlimo

vas ov dje“. Kao jedan od poziti vnih pri-mjera Ak{ami ja na vodi pro jekat da-nas vrlo ci jenjenog arhitekte mla|e ge-neraci je iz Vorarlberga Bernarda Ba-

dera s ko jim sura|u je na pro jektuprvog muslimanskog mezar ja u Altac-hu. Tepisi za opremanje gasulhane imolitvenog di jela bit }e rad tkalja izBosne, èna - `rta va rata. Za samogBadera ovo je bio veliki izazov tokomko jeg je morao nau~iti mnogo o islam-skoj kulturi i praksi kako bi mogao

pristupiti promi{ljanju pro jekta.Sa izazo vom kako razliko vati ono

{to su nasli je|eni elementi tradici je ugradnji sa onime {to ~ini bit gradnjesakralnog prostora, odnosno neizos-ta vne elemente jedne dàmi je su-o~io se prilikom izgradnje dàmi je umalenom ba varskom gradi}u Pen-zbergu, nedaleko od Münchena pri-

je nekoliko godina i Alen Ja{are vi}(1973.), arhitekt bh. pori jekla. Ovadàmi ja, otvorena 2005. godine, ~es-to se citira kao jedan od dobrih primje-ra sa vremene gradnje dàmijskihprostora u ko jem su uskla|eni i po{to-

vani principi lokalnog i uni verzal-nog, pa ~ak i najsa vremeni jih princi-pa eko-arhitekture jer su na kro vu pla-nirani solarni kolektori kao izvoriobnov lji ve energi je. U svom promi{-ljanju budu}eg pro jekta, Ja{are vi} se

vodio principom da dàmi ja ne mo-ra imati niti kupolu niti minaret, pod-sje}a ju}i da u gradnji dàmi ja mora-mo razliko vati izme|u tradici je i reli-gijskih principa: jedini zahtjev ko ji jepostav ljen u kur’anskom tek stu jeste

da molitveni prostor mora biti usmje-ren u prav cu Meke i s tim temeljnim,minimalnim zahtje vom kreati vniprostor i ek sperimentalni laboratorij

promi{ljanja dobi va mnogo {ire ree-ksi vne i izvedbene potenci jale. Naime,u te`nji da redefnira uvri jeèno idosta isklju~i vo tuma~enje dàmijskearhitekture, u ko joj se u pra vilu o~e-ku je recikliranje ormi osmanske ar-hitekture, a ko je ne vodi ra~una o kon-tek stu u ko jem se dàmi ja gradi, Ja{a-re vi} je u svom pro jektu ujedinio ra-znorodne elemente – od dekoraci jeinspirirane ornamentalnim moti vima

{panjolske, ju`notali janske i indijskearhitekture do elemenata ko ji se ree-rira ju na lokalnu rudarsku tradici juovog ba varskog, podalpskog gradi}aobliku ju}i minaret od pro{upljenog~elika, rude ko ja se za njego vu proi-zvodnju desetlje}ima crpila iz ovogkra ja.

Jedna od osobitih vri jednosti islam-ske kulture uvi jek je bila njena otvo-renost prema kulturama ko je je zati-

cala i sposobnost kreati vne asimilaci- je elemenata – od Kine do svi jeta an-tike i Bizanta. Islam je ì votni put ko-

ji je otvoren, kako je, u jednoj prilicipodsjetila Gönül Yerli, potpredsje-dnica Islamske za jednice u Penzber-gu i pedagoginja religi ja, ele}i pod-sjetiti da se stalni ijtihad mora zbi va-ti i u na{em naporu razumi je vanja i in-terpretiranja no ve stvarnosti u ko joj i-

ve i djelu ju islamske za jednice {iromEvrope, a ko je sada, u pra vilu, ~ine ve}tre}u generaci ju nekada{nje eko-nomske emigraci je. O {irem zna~a juislamskih centara u i votu zapadnoe-

vropskih grado va danas, kao mjestasusreta i multikulturnog di jaloga (otu-da i naziv: Islamski orum Penzberg),

i podatak je da, na primjer, jednaobrazo vna instituci ja u Penzbergu(Buldungskolleg Weilheim) iznaj-mlju je ov dje prostore i organizirakurse ve o integraci ji za ene, sri jedomse ov dje odrà va ju i sa vjeto vanja oproesionalnoj ori jentaci ji za sve mla-de, organizira ju se i ~aso vi njema~kog

jezika za ~lano ve za jednice kako bi seosna io proces integraci je (i hutbe pet-kom odrà va ju se na njema~kom je-ziku), a multimedi jalna biblioteka sa6.000 naslo va na raspolaganju je svimstano vnicima Penzeberga. Ulaz ucentar pruà dobrodo{licu ri je~ima naarapskom i njema~kom jeziku. îtav koncept dàmijskog dizajna mogao bise saèti u ri je~ima: obliko vanje iz sre-

di{ta prema vanjskom prostoru. Krozsofsticirano os vjetljenje dàmi je plavi~astim svjetlom ko je se reektira uizvanjski prostor od recikliranog sta-kla ne samo da se stvara ~arobnaatmosera interi jera (kao i u ljubljan-skom pro jektu) nego se i, simboli~kim

jezikom obliko vnih elemenata, in-

sistira na transparentnosti djelo vanjaislamske za jednice i njene po vezanos-ti sa svi jetom oko sebe.

Harmoni~na gradnjaSve ve}i broj ovakvih zadataka nesu-

mnji vo }e morati utjecati i na pro{iri- vanje sadrà ja nasta vnih programana po jedi nim studijskim grupama u vi-soko{kolskim obrazo vnim instituci ja-ma {irom zapadne Evrope – od arhite-kture i umjetnosti do pra vnih i dru{tve-nih znanosti. Kroz ozbiljan edukacij-ski proces izbje}i }e se i brojni nespo-razumi i ne vje{ti stilski kola i u pro je-ktiranju dàmi ja – u ko jima su se kom-binirale orme shopping centara, kre-matori ja ili hibrida dàmi ja najrazli~i-ti jih stilo va ko ji su se, kao manje uspje-{na rje{enja, mogli vidjeti na ljubljan-skoj izlo`bi pristiglih pro jekata. Samokroz proces obrazo vanja, kao zadatak naj vi{e odgo vornosti i predu vjet za je-dni~ke evropske budu}nosti u ko jem}e se uvaà vati no va dru{tvena, poli-ti~ka i kulturna stvarnost i raznolikostsa vremenih evropskih dru{ta va, ali ikroz proces akti vne integraci je na ko-

jem mora ju raditi manjinske za jedni-

ce {irom Evrope moè do}i i do stvar-nih komunikacijskih susreta i u medi-

ju arhitekture, a u ko jem visina mina-reta ili tip kro vnog zasvo|i vanja vi{e ne-}e biti pitanja od prvorazrednog obli-ko vnog zna~a ja. Od toga bi samo ko-rak bila te`nja za vizualnom domina-ci jom, kako nas to svakodne vno nega-ti vno podsje}a zvonik ranje va~kecrkve Sv Petra i Pa vla, visok 107 meta-ra, sagra|en 1999. - 2000. u Mostaru,kao naj vi{i zvonik u Bosni i Hercego-

vini. A bit harmoni~ne gradnje je u osje-}a ju mjere i ritma i u ko jem je “manjeuvi jek vi{e”. Znali su to svi veliki majsto-ri, razli~itih kultura i historijskih epo-ha. I ako danas ve} oda vno ne i vimou ku}ama ko je kopira ju gradnju iz

vremena prvih stolje}a islama u Bosnii Hercego vini (mada ima nekolikoprimjera izuzetne autorske reinter-pretaci je ovih izvora), za{to bismo {i-rom Bosne i Hercego vine i danas mo-rali graditi isklju~i vo dàmi je klasi-~nog osmanskog stila? Da li je to jedi-na reprezentaci ja islama ko ju smospremni prihvatiti i ponuditi sebi isvi jetu u ko jem danas ì vimo? Ovi su(nepromjenji vi) uzori propitani ve} i nasamim izvorima, u sa vremenoj arhite-kturi turskih dàmi ja kako to pokazu-

je, na primjer, pro jekat uglednog tur-skog arhitekte Behruza Çinici ja (1932.- 2011.) za dàmi ju uz zgradu parla-menta u Ankari iz 1989. godine, a za ko-

ji je nagra|en Aga Khano vom nagra-

dom. Upra vo za opus ovog umjetnika, veliki njema~ki teoreti~ar umjetnosti iarhitekture Udo Kultermann zapisao

je 2000. godine da bi opus Çinici ja mo-rao neizosta vno na}i u svim sa vreme-nim priru~nicima arhitekture.

Ne do vode}i u pitanje potrebu ori-ginalne rekonstrukci je po jedinih uni-{tenih objekata ove vrste ko ji su bili spo-menici nulte kategori je (poput dàmi-

ja u Banjoj Luci, Fo~i itd) zna~ajnih zakulturnu memori ju na{eg naroda,upra vo osmanske dàmi je, svo jomharmoni jom i osje}a jem ritma ko je tre-ba preuzeti kao kreati vni impuls i mje-ru gradnje, pruà ju neiscrpan materi-

jal pro{iri vanja ovog problemskog po-lja, kroz upotrebu no vih materi jala, te-

hnologi ja i jezika ormi, a ko je se mo-gu, promi{ljenim pro jektima, uskladi-ti sa no vim urbanim ambi jentima i lo-kalnim tradici jama, bez da ti no vi pro-

jekti nu`no budu bezli~ni i simboli~kineutralni. I u tome, izme|u ostalog, le-i vri jednost pro jekta islamskog centra

u Ljubljani.

Dàmija uz parlament u Ankari Behruz Cinicijeva dàmija uz parlament u Ankari

Ankara, detalj interijeradàmije

LO[I PRIMJERIU Austriji postoje dva vrlo lo{a primjera savremenedàmijske gradnje – to su dàmije u Telfsu i BadVöslau koje su rezultat politi~kih kompromisa iotuda su njihova arhitektonska rje{enja vrlo lo{a.Prema mi{ljenju Azre Ak{amije, iza arhitektonskihdiskusija u Austriji, nerijetko se krije neprijateljstvoprema strancima, a u argumentima tipa: „dàmijese ne uklapaju u lokalni ambijent“ krije se, ustvari,jednostavna teza: „ne èlimo vas ovdje“

Penzberg

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



Nemjerlji va je veli~ina ljudskegluposti, jednosta vno, ni je

izmi{ljena ta mjera ko jom semoè izmjeriti. Mo`da jeod nje ve}a jedino beskrupuloznost igramzi vost na{ih politi~ara, ko ji nanajbezobzirni ji na~in èle da uni{tesvaku mogu}u nadu za bolje sutraove na{e omladine. Mo`da nisu ukontaktu sa njima, mo`da posto ji jazme|u generaci jama... Njiho vi potom-ci ne mogu da im prenesu {ta se me-|u mladima zbi va kada oni studira juu inostranstvu, tako da ne zna ju {ta jesve ovoj na{oj omladini potrebno i oda-vno su izgubili svaki kontakt sa stvar-no{}u. Porazne su ankete me|u na{immla|im nara{ta jem, pogoto vo onim savisokim obrazo vanjem. Goto vo svakidrugi bi najradi je svo ju sre}u potraìo

izvan granica ovog na{eg trokuta.Izvozni brend

Osim visokog obrazo vanja, za ko jenisu svi nadareni, jedna od mogu-}nosti da bi nekome osigurali sretni jubudu}nost je i bav ljenje sportom, za ko-ji su na ovim prostorima mnogi nada-reni. Ali da bi se neko ba vio sportom,treba ju mu se osigurati makar mini-malni uslo vi. Mo`da onima ko ji osportu treba da brinu ni je poznat po-datak da je na{a najbolja fudbalska se-lekci ja rangirana kao 19. na svi jetu.

Biti me|u, kako je moderno re}i,op 20 na ovoj planeti u bilo ~emu,zna~i imati mogu}nost da svo ju robuplasirate lak{e i po daleko po voljni jim

ci jenama. U slu~a ju fudbala, to zna-~i izvoz fudbalera. Kada se izvoziigra~, onda se na njego vom prelaskui zaradi. Ali, kada iz zemlje ode viso-ko obrazo vani stru~njak, u ~i je su{kolo vanje od 16 i vi{e godina uloè-na zna~ajna sredstva, onda je drà vasamo na gubitku.

Plasman fudbalera na svjetska trì-{ta, u Brazilu, naprimjer, oda vno je

postao jedan od va`ni jih izvoznih bren-do va. Za njima ne zaosta ju ni Ar gentin-ci, ali je malo poznat podatak da su na-{e kom{i je iz Srbi je na tom trì{tuodmah iza njih. U iz vje{ta ju {vicarskeagenci je ko ja se ba vi migraci jama igra-~a u svjetskom fudbalu Te ProfesionalFootball Players Obser vatory (PFPO),analizirani su me|unarodni transferi uukupno 101 ligi iz 69 nacionalnih sa ve-za {irom svi jeta, a analizom je obuhva-}eno ta~no 1.569 klubo va.

Prema tim podacima, iz Brazila je uneki drugi klub van granica te zemljeoti{lo 280 fudbalera, iz Argentine 215,a na tre}em mjestu je, pomalo iznena-|u ju}e, Srbi ja sa 150 igra~a ko ji su os-tvarili transfer izvan granica. Prema toj

studi ji, Brazilci igra ju u klubo vima iz 58razli~itih asoci jaci ja, sli jede Argentin-ci ko ji nastupa ju u 44 razli~ite zemlje,pa Srbi u 40, Hrvati 36, Nigerijci (35)...Bosance i Hercegov ce niko i ne spomi-nje, tako smo malo zastupljeni, madau posljednje vri jeme i taj je izvoz u pos-tepenom porastu.

Radosni podaci Ve} smo spomenuli da je BiH trenu-

tno rangirana kao 19. fudbalska nacija na ovoj planeti, a Srbi ja, kao tre}aizvozna sila, nalazi se {est mjesta izanas, na 25. mjestu. Radu je i podatak dau ovoj reprezentaci ji ko ju vodi Safet Su-{i} ima sve vi{e fudbalera ko ji su po-nikli u bh. klubo vima, iako sada igra-

ju u inostranstvu. Ako se ograni~imona {iri spisak onih ko ji bi mogli nastu-piti 28. februara protiv selekci je Brazi-la u Sent Galenu, najbrojni ji su golma-ni: Kenan Hasagi}, Ibrahim [ehi} i

Asmir Av duki}, ko ji jedini igra u BiH.Me|u onima ko ji su zaduèni za od-branu su: Sa{a Papac, Adnan Mra vac

i Boris Pandà, u veznom redu El virRahimi}, Adnan Zahiro vi} i Edin Vi{-

}a, te u napadu Ermin Zec i naj ve}aper janica Edin Dèko.Sigurno je da su posljednji uspjesi

na{e reprezentaci je, bez obzira {to seni je plasirala na Evropsko prvenstvoko je se ove godine igra u Poljskoj i Ukra-

jini, tome doprini jeli, ali i pro{logodi{-nji, za na{e uslo ve senzacionalni, tran-sfer Dèke iz Wolfsburga u Manches-ter City, vri jedan 30-ak miliona eura,doprinio je da na{i igra~i lak{e dolazedo prelaska u neki inostrani klub. Ali,da bi postali koliko-toliko konkurentnina svjetskom trì{tu, moramo ispuni-ti jo{ mnogo preduslo va.

Pri je svega, treba po ja~ati treninge samladima i na rad sa njima usmjeritinajkvalitetni je trenere. Me|utim, da bi

se sa njima radilo, potrebni su fudbal-ski tereni, ko jih u na{oj zemlji zaista ne-dosta je. Porazan je podatak da na te-ritori ji ~etiri sara jev ske gradske op}ineima samo pet terena, ne ra~una ju}i, na-ra vno, gla vne terene stadiona na Ko-{e vu i Grba vici, a u Starom Gradu ni-

jedan. Sigurno je da interesenata zaigranje fudbala ima daleko vi{e nego {toto kapaciteti mogu podni jeti. Klubo vise bore da u ovim uslo vima uop{te op-stanu i od njih se ne moè o~eki vati da

jo{ grade i sportske terene. u ulogumora da preuzme drà va i da ta izdva-

janja smatra in vestici jom ko ja se iteka-ko moè isplatiti.

Potra`nja za kvalitetnim fudbaleri-ma je iz dana u dan sve ve}a. Zato ra-

du je podatak da je na posljednjimpripremama reprezentati vnih sele-kci ja, ko je je i ove zime u Me|ugor ju or-ganizo vao Nogometni/Fudbalski sa vezBiH (N/SBiH), od 100 mladih igra~auzrasta od 15 do 19 godina ve}ina bi-la iz bh. klubo va. Na ovim prostorimatalenata nikada ni je nedosta jalo i samo

im treba omogu}iti kvalitetan rad te op-timalne uslo ve.

Regulisati odlaskeDa su na{i talenti na oku klubo vima

iz naj ja~ih svjetskih liga, pot vr|u je i po-datak da je pro{le godine u Li verpooliz Sara je va oti{ao talento vani napada~@eljezni~ara, tada 16-godi{nji ArminHodì}. Ni je pro{lo nezapa eno da jeu kadetskoj konkurenci ji u jednoj se-zoni postizao i po 70-ak golo va. Viso-ke ci jene fudbalera na svjetskom trì-{tu primorale su najpoznati je evropskeklubo ve da u svo je redo ve do vode svemla|e i mla|e igra~e. e granice su sveni e, tako da se uskoro moè dogodi-ti da sa ovih prostora po~nu odvoditii talento vane desetogodi{njake.

Na~in odlaska mladih fudbalera u

inostranstvo trebao bi da bude jednaod tema ko jima bi se ba vio Komitet zanormalizaci ju, ili jedan od prioritetnihzadataka no voformiranog ruko vodstva,kada prestane nenormalno stanje. @e-ljezni~ar je, naprimjer, od Dèkinogtransfera zaradio dva miliona kon-

vertibilnih maraka, iako me|u gra|a-ne ni je oti{ao sa Grba vice, zahvalju ju-}i fondu solidarnosti, ali i ~injenici dasu pla vi sa njim potpisali profesional-ni ugo vor. Od odlaska Hodì}a dobio

je tek naknadu za treniranje. Ni je namta~no poznato ko lika je, ali sigurno ni-

je velika.Zbog toga je u interesu na{eg fudba-

la, ali i drà ve BiH, da na sportsko trì-{te izvozima goto vo proizvod, fudba-

lere sa profesionalnim ugo vorima. Dabi i ci jena bila ve}a, potrebno je da ima-mo daleko kvalitetni ju ligu nego {to jeto trenutno ova na{a, ali i neuporedi-

vo vi{e uspjeha na{ih klubo va u evrop-skim takmi~enjima, ~i ji se nastupi sa-da obi~no za vr{a va ju u prvom ili dru-gom pretkolu. Branko Majstorovi}

DOMA]I KADARPotra`nja zakvalitetnimfudbalerima jeiz dana u dan sveve}a. Zato radujepodatak da jena posljednjim

pripremamareprezentativnihselekcija, kojeje i ove zimeu Me|ugorjuorganizovaoNogometni/ Fudbalski savezBiH (N/SBiH), od100 mladih igra~auzrasta od 15 do19 godina ve}inabila iz bh. klubova

Igra~i bi moglipostati izvozni brendBiti me|u Top 20 na ovoj planeti u bilo ~emu, zna~i imati mogu}nost da svoju robu plasirate lak{e i po daleko

povoljnijim cijenama. Kada se izvozi fudbaler, onda se na njegovom prelasku i zaradi. Ali, kada iz zemlje ode

visoko obrazovani stru~njak, onda je dràva samo na gubitku

Za razvoj mladihigra~a potrebni

su kvalitetan rad

i optimalni uslovi

Fudbalska kretanja

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


Pogledi 18. februar/velja~a 2012.40 Nedjelja u slikama

SEDAM SVJETSKIH DANA Priredio: Emir Karamehmedovi}

Po~astiKimJong-ilu

Sje verna Kore ja obiljeìla70. ro|en dan pokojnog “dragog vo|e” Kim Jong-ila.Dan na ko ji se sla vi ro|en-dan “dragog vo|e”, njemu u~ast nazvan je danom blista- ve zvi jezde. Kim Jong-il je

posthumno dobio i naj ve}upo~ast u zemlji - titulu gene-ralisimo. Istu titulu nosio jei njegov otac, ko ji je osno vaozemlju. U ~ast Kim Jong-iluotkri ven i {est metara visokbronzani kip, ko ji ga prika-zu je kako ja{e propetog ko-nja, pored istog takvog kipasvog oca. (Reuters)

Profesionalni francuski vatro-gasci organizo vali su proteste za vri jeme nacionalnog dana va-trogasnog {trajka. Pored mar{akroz Pariz, vatrogasci su i obo je-

U zagrljaju

pitonaFilipinac Eroll Escobar poljubio je svo ju dje vojku Princess Madro-le jo za Valentino vo u nesvakida{-njem dru{tvu. Naime, obo je su bi-li u zagrlja ju bi jelog burmanskog pitona te{kog 200 kilograma. Ovajnesvakida{nji dvostruki zagrljajzbio se u Malabon zoolo{kom vrtusje verno od Manile. (Reuters)

Protest fran

vatrogasaca

Franco ufriìderu

Skulptura biv {eg {panskog diktato-ra Francisca Franca u friìderu pri vu-

kla je poglede Salona sa vremeneumjetnosti u Madridu (Arco) otvore-nog u sri jedu. Djelo ko je je potpisao{panski umjetnik Eugenio Merinoprikazu je generala u uniformi, sasun~anim nao~alama, kako sto ji u fri-ìderu iznad ko jeg je crvena plo~a, apreko nje bi jela traka, {to podsje}a nalogo Coca-Cole. Skulptura nazvana Always Franco (Uvi jek Franco) èlipodsjetiti da je biv {i diktator i daljeprisutan u [pani ji, 37 godina posli jesmrti. (Reuters)

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


18. februar/velja~a 2012. Pogledi 41Nedjelja u slikama

Ispumpavanjegoriva

Nasukani kruzer Costa Concordia pred-stav lja ekolo{ku opasnost jer se u njemunalaze velike koli~ine gori va. Zbog mogu-}nosti izli je vanja gori va, {to bi izazvalo do-datnu katastrou, angaò vani su speci jal-ni spasila~ki timo vi holandske kompani- je SMIT ko ji treba ju, uz pomo} platormeMeloria i tankera Elpa, ispumpati gori vo.

(Reuters)

Prijem za{pansketenisere

[panski premi jer Mariano Ra joy (li je vo) primio je i odao po~ast {pan-skoj Da vis kup ekipi, ko ja je u decem-bru pro{le godine osvo jila ovaj troeju fnalnom me~u protiv Argentine.Pehar su osvo jili legendarni RaaelNadal, Alberto Costa, Da vid Ferrer i Alex Corretja. (Reuters)

nim dimnim raketama skretalipa`nju gra|ana, ustav {i na tajna~in u odbranu svog radni~kog ugo vora.

(Reuters)

skih

Preìvljavanje

u Bjelorusiji Vlada u Bjelo rusi ji je ovog mjeseca obja- vila da je pre vladala ekonomsku krizu, ali jeistina da Bjelorusi ì ve u velikom siroma{tvu.Zato su Bjeloruskinje na polarnim tempera-turama u Minsku primorane da proda ju naulici male koli~ine hrane i odje}e da bi obe-zbi jedile puko preìv lja vanje. (Reuters)

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


42 Oglasi 18. februar/velja~a 2012.

ZZ “Poljoprom”-u ste~a juTrg oslobodila ca bb / IV

79260 Sanski Most

Broj: 01-32/201217 O St 029234 04 St Sanski Most, 13. 2. 2012. godine

Na osnovu ~la na 99. Za kona o ste~a ju i likvida ci ji (“Slu`bene novine FBiH”, broj 23/98), Za kona o izvr{nompostupku (“Slu`bene novine FBiH”, broj 32/03, 33/06 i 39/09), za klju~ka Ste~ajnog vi je}a od 28. 5. 2010.godine, Odluke odbora povjerila ca broj OP-152-O-02/2010 od 2. 7. 2010. godine u postupku unov~a va nja ste~ajne ma se ste~ajnog du`nika ZZ “Poljoprom”- u ste~a ju, Sanski Most (u da ljem tekstu: Proda vac), ste-

~ajni upra vnik objavljuje

O G L A SZA SEDMU JAVNU PRODAJU NEKRETNINA I PRIPADAJU]EG ZEMLJI[TASTEÂJNOG

DU@NIKA ZZ “POLJOPROM” - U STEÂJU, SANSKI MOST, PUTEM JAVNOG NADMETANJA

A/ Popis predmeta proda je

Red. NAZIV-LOKACIJA OZNAKA POVR[INA POÊTNAbroj K-^ / P.L. u M2 CIJENA/ KMLot I Poslovni prostor sa Z.K. uloàk Sta. zgr P 50 m2; =29.638,00

oku}nicom - Tomina 115, par cela Dvori{te 500 m2; Ukupno=PVN 02-08/11 1294 Njiva 6. kla se 29.638,00

1.002 m2,Pom. zgra da 224 m2

Lot II Posl. objekat i pripad. Z.K. uloàk Objekat: 152,40 m2, =103.530,00zemlji{te - Kruha ri 428, dvori{te 347,60 m2. Ukupno=103.530,00PVN 09-03/10 br. parc. 1466 Zemlji{te 1907m2

Lot III Poslovni prostor Z.K. uloàk 64,74 m2 =44.282,00- objekat u Polja ku br. 153, Ukupno=44.282,00PVN 05-03/10 parc. broj 909

Lot IV Poslovni objekt i P.L. br.0349 Objekat : 390,90 m2 =294 .300 ,90pripa da ju}e zemlji{te - Zemlji{te: 258 m2 Ukupno=294.300,90Lu{ci Pa lanka,Sanski Most.PVN 03-02/10

Lot V Poslovni prostor P.L. broj 0615 47,85 m2 (neto =43.639,00- objekat u Sta rom Parc. br. 931/2 gra |ev. povr{.) Ukupno=43.639,00Majda nuPVN 02-03/10

Lot VI Posl. zgra da u privredi, Z.K. uloàk Posl. zgr.1.86 m2; =10 .164 ,00pripad. zemlji{te - br. 85, par cela Pom. zgr.2 44 m2; Ukupno=10.164,00Donji Da bar br. 585 k.o. pom. zgr. 3 48 m2;(Uni{teno-devastira no) Donji Da bar pom. zgr. 4.PVN 04-08/11 12 m2 zemlj. uz

zgra du 500 m2Vo}njak 4. kl. 1.088 m2

Lot VII Poslovni prostor - P.L. br. 4444, P 37,55 m2 =36.048,00Mesnica br. par cele 1522/4, (neto gra |evinska Ukupno=36.048,0017 KVB-e, Sanski Most -kultura-zgra da povr{ina)PVN 01-03/10

B/ Uslovi i na ~in proda je1/ Imovina se proda je po lotovima I, II, III, IV, V, VI i VII.

1.1 Imovina po LOT-a broj I proda je se tre}i put,1.2 Imovina po LOT-u broj II, III, V proda je se peti put,1.3 Imovina po LOT-u broj IV proda je se {esti put.

2/ Imovina se proda je u vi|enom sta nju i po ci jena ma ko je su ut vr|ene od ovla {tenog sudskog vje{ta ka gra -|evinske struke.

3/ Procjene vri jednosti nekretnina i zemlji{ta, kao i dokaz o vla sni{tvu mogu se pogleda ti u prostori ja ma prodavca.

4/ Proda ja imovine ja vnim na dmeta njem odrà }e se 19. mar ta 2012. godine (ponedjeljak) u 11 sa ti u prostori ja ma Op}ine Sanski Most, Sanski Most, Pri jedor ska br. 3.

5/ Uslovi proda je:- Imovina }e se proda va ti metodom usmenog ja vnog na dmeta nja.- Pra vo u~e{}a ima ju sva pra vna i fizi~ka lica ko ja ispunja va ju Za konom propisa ne uslove.- Ja vno na dmeta nje odràt }e se i ako na njemu u~estvu je sa mo jedan podnosilac pri ja ve, ko ji ispu-

nja va uslove iz ogla sa.- Stra ni dràvlja ni ima ju pra vo u~e{}a uz uslov da budu za dovoljene odredbe Za kona o politici direk-

tnih stra nih ula ga nja u BiH.- Ponu|ene ci jene predstavlja ju po~etne ci jene na dmeta nja.- Na ja vnom na dmeta nju mogu u~estvova ti pra vna i fizi~ka lica ko ja izvr{e polog nov~a nih sredsta va

u visini od 10% po~etne ci jene, odnosno ma ksimalno 10.000,00 KM.Upla tu izvr{iti na transa kcijski ra ~un prodavca: Zemljora dni~ka za druga “Poljoprom”- u ste~a ju, Sanski Most otvoren kod Balkan Investment Bank - UNA Fili ja la Biha}, [alter Sanski Most broj 5688621340000557, sa na zna kom: Sedma ja vna proda ja — Lot broj:_. (na vesti broj lota).Upla te izvr{iti najka sni je do 16. mar ta (petak) 2012. godine do 14 sa ti.Upla tnicu-na log za prenos, sa na zna kom bro ja lota za ko ji se pri javlju je ponu|a~ je oba vezan dosta viti naj-ka sni je u ponedjeljak, 19. 3. 2012. do 10 sa ti u sjedi{te prodavca.Depozit se ura ~una va u postignutu prodajnu ci jenu, a ponu|a~ sa najvi{om ponudom bi}e progla {en pobje-dnikom-najpovoljni jim kupcem.

- Postignutu ci jenu na ja vnom na dmeta nju, uma njenu za iznos osigura nja, kupac je duàn upla titi u roku od30 (trideset) da na od da na okon~a nja na dmeta nja-progla {enja pobjednika.

- Sve poreze i tro{kove uknji`be i prenosa snosi kupac.- Stra na fizi~ka lica i pra vna lica kao ponu|a ~i mora ju dosta viti doka ze o ispunja va nju uslova po osnovu re-

ciprociteta me|u drà va ma pri stica nju vla sni{tva, ili ispunja va nju uslova za primjenu Za kona o politici di- rektnih stra nih ula ga nja u BiH.

- Ponu|a ~ima ko ji ne steknu sta tus kupca, odnosno drugo i tre}erangira nog ponu|a ~a, upla }eni depoziti bi-}e vra }eni u roku od pet (5) da na, po okon~a nju postupka {este ja vne proda je.

- Imovina se proda je po principu “vi|eno-kupljeno”, te se na kna dne rekla ma ci je po bilo kom osnovu ne}e uva a va ti.- Ako najpovoljni ji ponu|a~ ne upla ti ukupnu postignutu prodajnu ci jenu u na zna ~enom roku, sma tra }e se

da je odustao, te gubi pra vo na povrat ga ranci je-depozita, a kupcem se progla {a va drugorangira ni, odno-sno tre}erangira ni ponu|a~ u istom lotu.

- Uvo|enje kupca u posjed kupljene imovine izvr{i}e se u roku od 30 da na od da na potpisiva nja kupopro-

dajnog ugovora.- Imovina ko ja je predmet proda je moè se pogleda ti ra dnim da nima u periodu od 8 do 16 sa ti, a doku-menta ci ja o vla sni{tvu i procjena ma ovla {tenog sudskog vje{ta ka gra |evinske struke moè se pogleda ti uprostori ja ma prodavca, Trg oslobodila ca bb / IV, ra dnim da nima od 8 do 14 sa ti.

Kontakt-telefon je 037-686-109, kontakt-osoba je Izedin Ha lilovi}.

Ste~ajni upravnik

Zemljoradni ~ka zadru ga “Poljo prom”-u ste~a ju Trg Oslo bodi laca bb / IV 79260 Sanski Most Page 1

Na osnovu ~la na 24. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji BiH (“Slu bene novine Federa ci je BiH”, br. 29/03,23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), a u vezi sa ~la nom 1. Za kona o preuzima nju Za kona o drà vnoj slu-`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine („Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona” broj 9/10), Agenci ja za drà vnu slu`bu Federa ci je Bosne i Her cegovine, u ime Op}ine Usora, objavlju je

JAVNI KONKURSza popunu radnog mjesta rukovode}eg dràvnog slu`benika u Op}ini Usora

5 / 309

- [ef Slu`be stru~nih, op}ih poslova i dru{tvenih djelatnosti.....................................— 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sa dràn je u tekstu ja vnog konkur sa, ko ji je objavljen na web stra nici Agenci jeza drà vnu slu`bu Federa ci je BiH www.adsfbih.gov.ba .

Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~la nom 25. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her ce-govine, kandida ti treba ju ispunja va ti i sli jede}e posebne uslove, i to:

- VSS/VII stepen stru~ne spreme, za vr{en pra vni fa kultet,- najma nje 5 (pet) godina ra dnog sta a u struci na kon stica nja VSS,- pozna va nje ra da na ra ~una ru,- sposobnost uspje{ne komunika ci je, visokih moralnih kva liteta, provjerenog iskustva i rukovodnih spo-

sobnosti.

Pri javljivanje na konkurs:a) Kandida ti ko ji su evidentira ni u Registru drà vnih slu`benika Federa ci je BiH ko ji vodi Agenci ja za

drà vnu slu`bu Federa ci je BiH (posto je}i drà vni slu`benici) pri javlju ju se na konkurs dostavlja njemuredno popunjenog pri ja vnog obrasca Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjeljenja Agenci jeza Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stra nici Agenci- je www.adsfbih.gov.ba ).

b) Osta li kandida ti du`ni su dosta viti sljede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene kopi je):1. fa kultet sku diplomu (nostrificira na diploma, ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma ste-

~ena u nekoj od drà va nasta loj ra spa dom SFRJ na kon 06.04.1992. godine),2. pot vrdu/uvjerenje o ra dnom sta u u struci na kon stica nja VSS,3. dokaz o pozna va nju ra da na ra ~una ru,4. popunjen pri ja vni obra zac Agenci je za drà vnu slu`bu Federa ci je BiH (moè se preuzeti u prosto-

ri ja ma Odjeljenja Agenci je za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Ze-nica, ili na web stra nici Agenci je www.adsfbih.gov.ba).

Kandida ti ko ji dosta ve dokaz o poloènom stru~nom upra vnom ispitu, ja vnom ispitu za drà vne slu`benikeu instituci ja ma Bosne i Her cegovine ili pra vosudnom ispitu izuzima ju se od pola ga nja ispita op}eg zna nja.

Napomena: U slu~a ju da Agenci ja ne ra spola e poda cima ko ji se odnose na po jedine uslove konkur sa, kandida ti ko ji ima ju sta tus drà vnog slu`benika }e biti du`ni potrebne doka ze o ispunja va nju uslova konkur sa dosta viti Agenci ji u roku od 5 da na od da na pri jema oba vi jesti Agenci je ko jom se tra i dostavlja nje doka za.

O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, ko ji ispunja-va ju uslove konkursa, bit }e obavi je{teni putem web stranice Agenci je za dràvnu slu`bu Federaci jeBiH, www.adsfbih.gov.ba .

Iza bra ni kandidat je duàn u roku od 8 da na od da na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima konkur sa, dosta vitiAgenci ji sve doka ze o ispunja va nju uslova konkur sa.

Pri ja vu na konkurs, odnosno sve tra ene dokumente treba dosta viti u roku od 15 da na od obja ve ja vnog kon-kur sa u „Slu`benim novina ma Federa ci je BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu:

Agenci ja za dràvnu slu`bu Federaci je BiHOdjeljenje Agenci je za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton

Ul. Ku~ukovi}i br. 272000 Zenicasa naznakom:

“Javni konkurs za popunu radnog mjesta rukovode}eg dràvnog slu`benika u Op}ini Usora“

Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.DIREKTOR

Sead Maslo, dipl. iur.

Broj: 03-36-2-41-26/12Sa ra jevo, 13. 2. 2012. godine

Federalno ministar stvo ra seljenih osoba i izbjeglica objavlju je

OBAVJE[TENJEPRODU@AVAJU SE ROKOVI ZA PODNO[ENJE PRIJAVA/ZAHTJEVA/PROJEKATA

ZA PROGRAME POMO]I ODR@IVOG POVRATKA — IZGRADNJA I SANACIJAINFRASTRUKTURNIH I DRUGIH OBJEKATA OD ZNAÂJA ZA [IRU DRU[TVENU

ZAJEDNICU U MJESTIMA POVRATKA NA PROSTORU FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINE, broj: 03-36-2-41/12 od 24. 1. 2012. godine

IJAVNOG OGLASA ZA PODNO[ENJE PRIJAVA/ZAHTJEVA/PROJEKATA ZA PROGRAME

POMO]I ODR@IVOG POVRATKA U CILJU ZAPO[LJAVANJA POVRATNIKAU FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE, broj: 03-36-2-42/12 od 24. 1. 2012. godine

Oba vje{ta va mo da je rok za podno{enje pri ja va po na vedenim ja vnim ogla sima objavljenim

u dnevnim novina ma Oslobo|enje i Dnevni list da na, 30.1.2012. godine, PRODU@EN te ujednopoziva mo sve potenci jalno za interesova ne aplikante da svo je pri ja ve mogu podni jeti

najka sni je do 28.2.2012. godine kao krajnji rok za dosta vu pri ja va.

MINISTARmr. Adil Osmanovi}

SARAJEVO; ALIPA[INA 41. Tel/Fax: +387 33 201 756 e-ma il: [email protected]

Bosna i Her cegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVORASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA

Bosnia and Her zegovina FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERAL MINISTRY OFDISPLACED PERSONS AND REFUGEES

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


POMO] U KU]IOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 43

Bolne mi{i}e efkasni je }e izli-je~iti blaga masaà nego proti vu-palni li jeko vi, tvrde kanadskistru~njaci. Osim toga {to sma-nju je bol, stru~njaci isti~u damasaà ima vi{estruko blago-tvorno dejstvo na organizam,spre~a va uko~enost mi{i}a, ola-k{a va disanje, opu{ta um i ti jelo.

Umiru ju}a masaà djelotvor-

ni ja je kod smanjenja upalnihprocesa i opu{tanja bolnih mi-{i}a od li jeko va, pokazala su ne-da vna istra i vanja ko ja su pro ve-li kanadski stru~njaci.

Genetskom analizom uzorkami{i}nog tki va, uzetog od volon-tera ko ji redo vno vje`ba ju nabiciklu, nau~nici su do{li do ta-kvog zaklju~ka.

Uzorci su uzeti s obje noge ispi-tanika, pola sata pri je i dva i po sa-ta nakon vje`banja, s tim {to su f-zioterapeuti masirali jednu nogu,a drugu ne. Rezultati su pokazalida masirana noga ima po ja~an ni-

vo citokina, molekula imunolo-{kog sistema ko ji ublaà va upal-ne procese.

Nau~nici vjeru ju da bi adekva-tna masaà mogla da zami jeniproti vupalne li jeko ve, jer imaefkasni je dejstvo.

“Korist od masaè mogu imatiosobe svih starosnih grupa, a po-sebno oni u pozni jim godinamai oni ko ji pate od bolo va u mi{i}i-ma i kostima, hroni~ni bolesnici”,kazali su kanadski ljekari.

Kitnjastidodir glamura

Kitnjasti dodir glamura sa~injen od mno{-tva krupnih kuglica ~ini kolekci ju Mise enDior, ko ja se iz godine u godinu mi jenja podezenima i ni jansama, a u su{tini osta je is-ta, poèljna, atrakti vna i nagla{ena, kako di-zajnom, tako i svakim detaljem.

Ogrlice i narukvice su kombino vane odkrupnih bisernih kuglica po vezanih masi-

vnim lancem, sve do alki i debelih traka ra-zli~itih materi jala sa vr{eno uklopljene ni-

jansama i moti vima, uz neodolji vo mno{-

tvo sjajnih kuglica. Ova igra ni jansi, sja ja,metala i razli~itih materi jala utkala je u ko-lekci ju Mise en Dior sam duh brenda, nji-ho ve kolekci je, materi jale, print, sjaj, miri-se, glamur.

Iz godine u godinu, Mise en Dior inspiri-san je, kako modnim kolekci jama, tako i li-mitiranim kolekci jama modnih detalja.

MODA, STIL, TRENDOVI

Koju ~etkuizabrati?

Velika pljosnata ~etka odli~na je za isprav -ljanje kose i eniranje na ra vno, a preporu-~u je se za dugu i gustu kosu. Zahvata ve}upo vr{inu, pa je prakti~na za brzo eniranje.

Veliku okruglu ~etku rizeri naj~e{}e ko-riste, sluì za isprav ljanje duge kose i ra vnoeniranje. etke se razliku ju po zupcima ilidlaci, ali i po tome da li su okviri od meta-la, drveta ili keramike. Vaàn aktor je i gus-tina iglica, kad su gu{}e kosa manje prianjauz ~etku. Ako ne èlite da vam kra je vi bu-du uvi jeni posli je eniranja, odaberite ~et-ku gdje ovakvog dodira nema, odnosnoonu sa gustim zupcima jer kosa nema kon-takt sa podlogom. Ako dlaka dodiru je zagri-

jani metalni dio, uvi}e se na kra je vima.Manje okrugle ~etke idealne su za bob-ri-zure i kosu srednje duìne, a koriste se zauvi janje i stilizo vanje kose, doda vanje vo-lumena, eniranje {i{ki... Za razliku od ve-likih ~etki ko je isprav lja ju kosu i da ju joj glat-ko}u, male ~etke da ju puno}u rizuri.

LJEPO TA, KOZME TIKA

Priprema:Go vedinu isje}i na ve}e kocke, po-

soliti i pobiberiti. U ve}em loncu za-gri jati ulje, pa meso na njemu prì-ti 8-10 minuta. Meso izvaditi, padodati luk isje~en na velike koluto-

ve i uz stalno mi je{anje, ga isprìti.Dodati {e}er pa vratiti meso u lonac,dodati vodu i go ve|u supu, za~ini-ti lo voro vim listom i listom timi jana.

Osta viti da sve proklju~a, a posli-

je smanjiti temperaturu i pod poklop-cem dinstati dok meso ne bude me-ko. Onda dodati o~i{}en krompir imrkvu isje~enu na koluto ve i kuha-ti jo{ 20-30 minuta, zagustiti solami-lom rastvorenim u hladnoj vodi i nakra ju dodati sir}e po ukusu.

Po trebno: 900 grama junetine

(ple}ka, vrat) biber 2 ka{ike maslino vog ulja 2 gla vice luka 1 ka{i~ica {e}era 400 ml go ve|e supe od kosti ju 1 ka{i~ica mlje venog lista

timjana

1 lo vorov list 8 srednjih mrkvi 1 kg sitnog krompira 2 ka{i~ice solamila (gustina) 1 ka{ika vinskog sir}eta so po ukusu

Dinstana junetina

NOVOSTI I PREPORUKE

Pa`ljivo sa teflonom

Teonske ili kerami~ke ta vesporo se zagri ja va ju, pa }e me-so biti slabi je pe~eno, odnosnomora}ete da ga prìte duè dadobi jete zlatnosme|u bo ju. Te-onske ta ve koristite samo kada

je potrebno kuhati osjetlji va je-la kao {to su riba, poho vane ililjeplji ve namirnice poput ja ja.

Ako ulje ni je do voljno vru}e, povr}e }e se li jepiti za ta vu. Zagrijtepraznu ta vu bar minut-dva. Spre-mna je kada moète dràti rukuoko tri centimetra iznad njega iosjetiti toplinu sa po vr{ine. Zatimdodajte ulje. Na teonsku ta vu uljese doda je pri je uklju~i vanja topli-ne jer suho zagri ja vanje osloba|a{tetne gaso ve.

Masaà lijek

za upalu mi{i}aUmiruju}a masaà djelotvornija kod smanjenjaupalnih procesa i opu{tanja bolnih mi{i}a odlijekova, pokazala kanadska istraìvanja

Vi{estruko blagotvorno dejstvo na organizam

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


OGLASI OSLOBO\ENJEsubota,18. februar/velja~a2012.44

20%pretplatado 12 mjeseci10%

pretplatado 6 mjeseci

20%POSEBAN

POPUST ZA

PENZIONERE I RVI

SARAJEVOOslobo|enje, Dèmala Bijedi}a 185,71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727

ZENICADopisni{tvo Oslobo|enja,Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica,Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

TUZLADopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8,75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJDopisni{tvo Oslobo|enja,Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj,Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

MOSTARDopisni{tvo Oslobo|enja,Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar,Tel/Fax 036/581 139POSEBAN POPUST

ZA PLA]ANJE UNAPRIJED

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg brojaNARUD@BENICA OSLOBO\ENJE

Ime i prezime

Ulica i broj

Po{tanski broj

Grad (op}ina)

Broj telefona/mobitela

Broj li~ne karte

Potpis1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci

9 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RAÛNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019,SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887

Narud`be moète izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

Na osnovu ~la na 24. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji BiH (“Slu`bene novine Federa ci je BiH”, br. 29/03, 23/04,

39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), a u vezi sa ~la nom 1. Za kona o preuzima nju Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji

Bosne i Her cegovine (“Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna”, broj 7/11), Agenci ja za

drà vnu slu`bu Federa ci je Bosne i Her cegovine, u ime Op}ine Tra vnik, objavlju je

J AV N I K O N K U R Sza popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika u Op}ini Travnik

5 / 307

01. S tr u~ni saradnik za katastar u Slu`bi za urbanizam, gra|enje,katastar i imovinskopravne poslove..................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac

02. Okoli{no-vodni inspektor u Slu`bi za inspekcijski nadzor.............................................- 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova za pozici je 01. i 02. sa dràn je u tekstu ja vnog konkur sa ko ji je objavljen na web stra -

nici Agenci je za drà vnu slu`bu Federa ci je BiH www.adsfbih.gov.ba.

Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~la nom 25. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine, kandi-

da ti treba ju ispunja va ti i sli jede}e posebne uslove, ut vr|ene u Pra vilniku o unutra{njoj or ga niza ci ji i to:

Za pozici ju 01.- VSS/VII stepen stru~ne spreme, za vr{en geodet ski fa kultet,

- najma nje 1 (jedna) godina ra dnog sta a u struci na kon stica nja VSS,

- pozna va nje ra da na ra ~una ru.

Za pozici ju 02.- VSS/VII stepen stru~ne spreme, dipl. ing. agronomske struke, dipl. veterinar, dipl. ing. stro jar ske ili tehnolo-

{ke struke,

- najma nje 3 (tri) godine ra dnog sta a u struci na kon stica nja VSS,

- pozna va nje ra da na ra ~una ru.

Pri javljivanje na konkurs:a) Kandida ti ko ji su evidentira ni u Registru drà vnih slu`benika Federa ci je BiH ko ji vodi Agenci ja za drà vnu

slu`bu Federa ci je BiH (posto je}i drà vni slu`benici) pri javlju ju se na kon kurs dostavlja njem uredno popu-

njenog pri ja vnog obrasca Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjeljenja Agenci je za Zeni~ko-doboj-

ski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stra nici Agenci je www.adsfbih.gov.ba).

b) Osta li kandida ti du`ni su dosta viti sljede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene kopi je):

1. fa kultet ska diploma (nostrificira na diploma, ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma ste~ena u

nekoj od drà va nasta loj ra spa dom SFRJ na kon 6.4.1992. godine),

2. pot vrda/uvjerenje o ra dnom sta u u struci na kon stica nja VSS,

3. dokaz o pozna va nju ra da na ra ~una ru,

4. popunjen pri ja vni obra zac Agenci je za drà vnu slu`bu Federa ci je BiH (moè se preuzeti u prostori ja ma

Odjeljenja Agenci je za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web

stra nici Agenci je www.adsfbih.gov.ba).

Kandida ti ko ji dosta ve dokaz o poloènom stru~nom upra vnom ispitu, ja vnom ispitu za drà vne slu`benike u insti-

tuci ja ma Bosne i Her cegovine ili pra vosudnom ispitu izuzima ju se od pola ga nja ispita op}eg zna nja.

Napomena: U slu~a ju da Agenci ja ne ra spola e poda cima ko ji se odnose na po jedine uslove konkur sa, kandida ti ko-

ji ima ju sta tus drà vnog slu`benika }e biti du`ni potrebne doka ze o ispunja va nju uslova konkur sa dosta viti Agenci-

ji u roku od 5 da na od da na pri jema oba vi jesti Agenci je ko jom se tra i dostavlja nje doka za.

O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, ko ji ispunjava ju uslove

konkursa, bit }e obavi je{teni putem web stranice Agenci je za dr avnu slu`bu Federaci je BiHwww.adsfbih.gov.ba.Iza bra ni kandida ti su du`ni u roku od 8 da na od da na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima konkur sa, dosta viti Agen-

ci ji sve doka ze o ispunja va nju uslova konkur sa.

Pri ja vu na konkurs, odnosno sve tra ene dokumente treba dosta viti u roku od 15 da na od obja ve ja vnog konkur sa u

„Slu`benim novina ma Federa ci je BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu:

AGENCIJA ZA DR@AVNU SLU@BU FEDERACIJE BiHOdjeljenje Agenci je za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton

Ul. Ku~ukovi}i br. 272000 Zenicasa naznakom:

"Javni konkurs za popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika u Op}ini Travnik"

Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

D I R E K T O RSead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~la na 24. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine ("Slu`bene novine Federa -ci je BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~la na 1. Za kona o primjeni Za kona o drà -vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine u Kantonu Sa ra jevo („Slu`bene novine Kantona Sa ra jevo“,broj 08/11), Agenci ja za drà vnu slu`bu Federa ci je BiH, a na zahtjev Op}ine Sta ri Grad, objavlju je

JAVNI KONKURSza popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}ini Stari Grad Sara jevo

06 / 504

- Stru~ni saradnik za soci jalnu za{titu ............... ................. ................ ................. ........— 1( jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sa dràn je u tekstu ja vnog konkur sa, ko ji je objavljen na web stra nici Agenci jeza drà vnu slu`bu Federa ci je BiH www.adsfbih.gov.ba.

Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~la nom 25. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her ce-govine, kandida ti treba ju ispunja va ti i sli jede}e posebne uslove, i to:

- VSS, za vr{en fa kultet dru{tvenog smjera - najma nje 1 (jedna) godina ra dnog sta a u struci na kon stica nja VSS- pozna va nje ra da na ra ~una ru

Pri javljivanje na konkurs:a) Kandida ti ko ji su evidentira ni u Registru drà vnih slu`benika Federa ci je BiH ko ji vodi Agenci ja za

drà vnu slu`bu Federa ci je BiH (posto je}i drà vni slu`benici) pri javlju ju se na konkurs dostavlja njemuredno popunjenog pri ja vnog obrasca Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjeljenja Agenci-

je za Kanton Sara jevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdi je Kre{evljakovi}a br. 19/V ilina web stra nici Agenci je www.adsfbih.gov.ba).

b) Osta li kandida ti du`ni su dosta viti sljede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene kopi je):1. fa kultet sku diplomu (nostrificira na diploma, ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma ste-

~ena u nekoj od drà va nasta loj ra spa dom SFRJ na kon 6.4.1992. godine),2. pot vrdu / uvjerenje o ra dnom sta u u struci na kon stica nja VSS,3. kandida ti ko ji obavlja ju poslove na mje{tenika u or ga nu drà vne slu`be i ko ji su stekli VII stepen

stru~ne spreme du`ni su dosta viti:- dokaz da su za posleni u or ga nu drà vne slu`be kao na mje{tenici i dokaz o pet godina ra dnog is-

kustva u or ga nima drà vne slu`be na kon poloènog stru~nog ispita za na mje{tenika,- dokaz o poloènom stru~nom ispitu za na mje{tenika,

4. dokaz o pozna va nju ra da na ra ~una ru,5. uredno popunjen pri ja vni obra zac Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjeljenja Agenci je

za Kanton Sa ra jevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora de, u Sa ra jevu Ul. Hamdi je Kre{evlja kovi-}a br. 19/V, ili na web stra nici Agenci je www.adsfbih.gov.ba).

Kandida ti ko ji dosta ve dokaz o poloènom stru~nom upra vnom ispitu, ja vnom ispitu za drà vne slu`benikeu instituci ja ma Bosne i Her cegovine ili pra vosudnom ispitu izuzima ju se od pola ga nja ispita op}eg zna nja.

Napomena: U slu~a ju da Agenci ja ne ra spola e poda cima ko ji se odnose na po jedine uslove konkur sa, kandida ti ko ji ima ju sta tus drà vnog slu`benika }e biti du`ni potrebne doka ze o ispunja va nju uslova konkur sa dosta viti Agenci ji u roku od 5 da na od da na pri jema oba vi jesti Agenci je ko jom se tra i dostavlja nje doka za.

O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, ko ji ispunja-va ju uslove konkursa, bit }e obavi je{teni putem web stranice Agenci je za dràvnu slu`bu Federaci jeBiH www.adsfbih.gov.ba.

Iza bra ni kandidat je duàn u roku od 8 da na od da na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima konkur sa, dosta vitiAgenci ji sve doka ze o ispunja va nju op}ih i posebnih uslova konkur sa.

Pri ja vu na konkurs, odnosno sve tra ene dokumente treba dosta viti u roku od 15 da na od obja ve ja vnog kon-kur sa u "Slu`benim novina ma FBiH", putem po{te, preporu~eno na adresu:

Agenci ja za dràvnu slu`bu Federaci je BiHOdjeljenje Agenci je za Kanton Sara jevo i Bosanskopodrinjski kanton,

Ul. Hamdi je Kre{evljakovi}a br. 19/V71000 Sara jevosa naznakom:

„Javni konkurs za popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}ini Stari Grad Sara jevo“

Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.DIREKTOR

Sead Maslo, dipl. iur.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


FELJTONOSLOBO\ENJE subota,18. ebruar/velja~a 2012. 45

1405.Tokom pohoda na Kinu umro tatarskiemir Timur Lenk (Tamerlan), osvaja~

Persije, Indije, Mesopotamije i ve}eg dijela Male Azije.

1455.Umro italijanski slikar fra An|eliko, do- minikanski kalu|er, jedan od najzna~aj-

nijih predstavnika rane renesanse. Njegovi najva niji ra-dovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i uVatikanu.

1478.Brat engleskog kralja Edvarda IV,Dòrd`, vojvoda od Klarensa, osu|enzbog izdaje, ubijen u Taueru u Londonu tako {to jeudavljen u buretu vina.

1546.Umro njema~ki vjerski reformator Mar-tin Luter, avgustinski monah, osniva~

protestantizma u Njema~koj, najzna~ajniji vo|a evrop-ske crkvene reformacije. Luter je 1517. prikovao navrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve ipozvao na javnu raspravu, zbog ~ega je ekskomunici- ran iz Katoli~ke crkve.

1861.Prvi parlament ujedinjene Italije progla-sio sardinskog kralja Vitorija Emanuela

II za kralja Italije.

1865.Flota Unije u Ameri~kom gra|anskomratu zauzela grad ârlston, u Ju`noj Ka-

rolini, jedno od najva nijih upori{ta ju`nja~kih snaga.

1900.Po~ela bitka kod Pardeberga u kojoj su

Buri pretrpjeli prvi veliki poraz u ratu sBritancima. Krajem februara, 4.000 burskih vojnikapredalo se britanskim trupama, koje su krajem majau{le u Johanesburg, a u junu u Pretoriju.

1952.Gr~ka i Turska postale ~lanice NATO-a.

1956.Umro francuski kompozitor Gistav [ar-pantje, koji je 1902. osnovao Konzerva-

torijum “Mimi Pinson”, namijenjen muzi~kom obrazo- vanju radnika. Proslavio se operom Lujza (1900), ko-jom je poku{ao da stvori naturalisti~ki izraz u operi. Po-znate su i njegove solo pjesme na stihove Bodlera iVerlena.

1960.Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Pe-ru, Urugvaj i île postigli dogovor o os-

nivanju Latinoameri~kog udruènja slobodne trgovine.

1967.Umro ameri~ki atomski fizi~ar RobertOpenhajmer, profesor Univerziteta u Ka-

liforniji, vode}i stru~njak u izradi prve nuklearne bombeu laboratoriji u Los Alamosu. Od 1953, u vrijeme ma-kartizma, bio je pod sumnjom da odràva veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima.Rehabilitovan je 1963, a Komisija za atomsku energijuSAD-a dodijelila mu je Fermijevu nagradu.

1991.U teroristi~kom napadu Irske republi-kanske armije na èljezni~koj stanici Vi-

ktorija u Londonu, u eksploziji podmetnute bombe po-ginula je jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba.

1996.U eksploziji dva automobila-bombe bli-zu glavnog grada Alìra, koje su podme-

tnuli islamski teroristi, poginulo je 12 i ranjeno 35 ljudi.

1997.Centar za mine UN-a objavio je da se nateritoriji Bosne i Hercegovine nalazi oko

milion nagaznih mina, a prema podacima Me|unaro-dnog komiteta Crvenog krsta, od mina je u periodu1992-97. stradalo oko 3.200 osoba, od kojih 686 djece.

2000.Na parlamentarnim izborima u Iranu ub-jedljivo pobijedili reformisti, bliski pred- sjedniku Mohamedu Hatamiju.

2002.Evropska unija odobrila upu}ivanje policijskih snaga zemalja ~lanica Unije u

BiH. Te snage }e naredne godine zamijeniti me|unaro-dnu policiju Ujedinjenih nacija (IPFT), koja je djelovala uBiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.

2003.U Sloveniji uhap{en funkcioner Demo-kratske partije Kosova Fatmir Ljimaj,

biv{i oficir Oslobodila~ke vojske Kosova, a zatimizru~en Tribunalu u Hagu, pred kojim je optuèn zazlo~ine protiv ~ovje~nosti nad Albancima i Srbima u lo- goru Lapu{nik na Kosovu, u ljeto 1998. Ljimaj je oslo-bo|en 30. novembra 2005, u nedostatku dokaza.

2003.U podmetnutom poàru u podzemnojèljeznici u ju`nokorejskom gradu Tageu

poginule su najmanje 133 osobe, a vi{e od 150 osobaje povrije|eno.

2004.U Iranu u eksploziji voza koji je prevoziomje{avinu nafte i hemijskih supstanci

poginulo je najmanje 200, a povrije|eno vi{e od 400osoba.

2006.Film „Grbavica“ rediteljica Jasmile @ba-ni} osvojio Zlatnog medvjeda na 56. fil-

mskom festivalu u Berlinu.

NA DANA[NJI DAN

Mikelan|elo

Buonaroti

1564.

U vri jeme godi{ njegodmora, dok sam traìo tje-lesni predah, mir i odmor,put me je jednog popodne-va, s Bri juna, odveo do Trsta.Nakon dva desetlje}a, poè-lio sam pro{etati znanimulicama i trgo vima, razgle-dati izloge, po~astiti se pra-vim capuccinom i vratitisje}anja na nekada{nje izle-te. Na no}na puto vanja, cje-

lodne vne {etnje i kupnjusvega i sva~ega.Nisam imao sre}e. Samo

{to sam prona{ao parkingna ko jemu sam osta vio vo-zilo, oglasili su se neki ne-ugodni vjetro vi, a malo za-tim, po~ela padati ki{a. Ne-bo se otvorilo, ki{a je plju-{tala, ulice su za~as popla-vile. Bjeè}i od neo~eki vaneljetne olu je, utr~ao sam u je-dnu zgradu i ostao iznena-|en onim {to sam vidio.

S desne strane ulaznihvrata jedne vi{ekatnice, uvisini gornjega {toka, od bi-jelog karera kamena, pos-

tav ljena je plo~a s natpi-som:“U OVOJ ZGRADI JE, OD

1923-1925. GODINE, BO-RA VIO I RADIO IVO AN-DRI], NOBELO VAC“.

Istr~ao sam na ulicu i, o-toaparatom skromnih mo-gu}nosti, ovjeko vje~io ono{to sam vidio. U tom ~asupo~eo sam zahvalji vati Bogu,ki{i i vjetru. Zahvalji vati zbog to-ga {to sam se pred ne vremenommorao skloniti, ina~e, znatièljabi me odvela tko zna kuda i nebih vidio ono o ~emu u ovojkolumni èlim pisati.

O knjiè vniku i nobelov cu Ivi

Andri}u, o njego vom odnosuprema na{oj zemlji i gradu Mos-taru, a, pri je svega, o na{em za-bora vu.

Ro|en je genijU Tra vniku, u Ul. Zenjak br. 13,

od majke Kate, ro|. Pe ji}, radni-ce u sara jev skoj Tvornici }ilimai oca Antuna, {kolskog podvor-nika, 10. listopada 1892. godinero|en je Ivo Andri}, prvo i jedi-no di jete u svo jih roditelja. Dvi-je godine kasni je, u jesen 1894,od te{ke bolesti, umro je otacAntun, a njego va majka, mlada,neza{ti}ena i u to vri jeme neza-poslena udo vica, morala je svo-

ga dvogodi{njeg sina po vjeritisestri Ani udanoj za Ivana Mat-kov {~ika, podri jetlom Poljaka,nastanjenog u obiteljskoj ku}i uVi{egradu.

Vi{egradsko, sara jev sko, zagre-ba~ko i krakov sko {kolo vanje da-lo je naslutiti da je u Tra vniku ro-

|ena knjiè vna veli~ina, veli~inako ja se u jednoj zemlji rodi je-dnom i, vjero jatno, nikada vi{e.

Na Sveu~ili{tu u Grazu, u svi-bnju 1924. godine, Andri} je, sodli~nim uspjehom, obraniodoktorsku disertaci ju pod nazi-

vom:

Razvoj duho vnog i vota u Bo-sni pod utjeca jem turske vlada- vine i tako stekao titulu doktoraznanosti.

U zreloj ì votnoj i stvarala-~koj dobi, u listopadu 1961. go-dine, dodi jeljena mu je Nobelo-

va nagrada za knjiè vnost. Bila je to prva nagrada ko ja je zaknjiè vnost dodi jeljena piscu sprostora Balkanskog poluoto-ka. Tako je to i danas. I daj Boèda tako ne bude za sve vjeko ve

vjeko va! Dodjela Nobelo ve na-grade piscu ko ji dolazi iz jednemale zemlje, a uzeto i iza tzv.“èljezne za vjese”, bila je pra vasenzaci ja. Tako se i sam knjiè-

vnik prisje}a:- Vra}ao sam se iz Stockholmasa sve~anosti dodjele Nobelo venagrade, odlu~io predahnuti uBe~u i posjetiti pri jatelja, ina~e,poznatoga austrijskog knjiè-

vnika. Za vri jeme ve~ere, dok smo nazdrav ljali velikom doga-

|a ju, doma}in, ina~e,moj odli~an pri jatelj,u~ti vo mi se obrati ri je~i-ma:

- Mogu li Vas ne{toupitati, gospodine An-dri}u?

- Izvolite, pitajte, godi-nama se pozna jemo…

- Mo je pitanje je ne{tointimni je nara vi - s punopo{to vanja nasta vi moj

pri jatelj.- Izvolite, pitajte, {to Vas to posebno zanima -odgo vorih mu.

- Je li to~no, gospodine Andri}u, da ste Vi ro|e-ni u Bosni?

- Da, ro|en sam u sre-di{tu Bosne, u gradu Tra-

vniku, tamo gdje se po-nosno pje va: Buko vica

Vilenicu pita - za{to mise Tra vnik zamaglio?...

I tako veselo za vr{i raz-go vor o tome tko sam,odakle sam i otkud na{e-ga ~o vje ka u dru{tvuapostola pisane ri je~i.

Ovaj knjiè vni i intele-ktualni genij ni je ro|en uSlo veni ji, Hrvatskoj, Srbi-

ji, Crnoj Gori, Gr~koj, Bu-garskoj, Rumunjskoj. Ni u

jednoj drugoj zemljibrdo vitog Balkana. Ro-|en je u na{oj zemlji, ugradu Tra vniku, na po-nos pro{loga, ovog i svih

dolaze}ih stolje}a. Kada je to ta-ko, za{to smo postali zabora vni?

Bosna je njegovanajblià rodbina

Su vremenici Ive Andri}a, usvo jim zapisima i sje}anjima,zorno svjedo~e da je Bosna bila

njego vo duho vno pribjeì{te. Isam pisac ~esto je ponav ljao:- U Bosnu najradi je odlazim,

tamo je moj za vi~aj, tamo se moje uho primiri i odmori, tamo jei zrak mekan kao koli jev ka mo jemajke Kate. Kada bih, nekimslu~a jem, pono vno dolazio nasvi jet, ja bih bio nesretan kada tone bi bilo u mo joj Bosni. U ra-znim prigodama ponav ljao je is-to~nja~ku misao da je ~o vjek du-àn svome za vi~a ju. Go vorio jeda Bosnu treba pros vje}i vati ka-ko bi, vremenom, u njoj bilo {to

vi{e obrazo vanih i pametnih, i {tomanje onih drugih ljudi. Njego-

vi su vremenici svjedo~e kako je

Andri} neprestano go vorio daBosni treba ju knjige i moderne~itaonice, a dokumenti svjedo~eda je cjelokupan iznos Nobelo venagrade daro vao Sa vjetu za kul-turu Bosne i Hercego vine.

(Sutra: Ljubav premaMostaru)

Josip Muselimovi} Probu|ena sje}anja (20)

Milo{ Forman

1932.Ro|en ~e{ki

flmski reìserMilo{ Forman,

nazna~ajni jipredsta vnik novog talasa u ~e-{koj kinemato-

graf ji. Prosla viose flmo vima

“Let iznad kuka- vi~jeg gnijezda”,snimljenom poodlasku u SAD

1967, dobitnikupet Oskara,

“Amadeus”, za

ko ji je tako|edobio Oskar,“Kosa”,

“Svla~enje”, “Na-rod protiv Lari ja

Flinta”.

Ivo Andri}

Umro itali jan-ski va jar, slikar,arhitekta i pje-

snik Mike-lan|elo Buona-roti, uz Leonar-

da i Raaela najve}i umjetnik

visoke renesan-se. Tvorac ~uve-

nih resaka uSik stinskoj ka-

peli i monu-mentalnih skul-

ptura “Pjeta”,“Da vid”, “Mojsi- je”, sahranjen je

uz naj ve}epo~asti u crkviSanta Kro~e u

Firenci.

KNJI@EVNA VELIÎNA

Vi{egradsko, sara jevsko,zagreba~ko i krakovsko

{kolo vanje dalo je naslu ti ti da je u Tra vniku ro|ena knjiè vna

veli~ina, veli~ina ko ja se u jednoj zemlji rodi jednom i,

vjero ja tno, nikada vi{e

Mehmed Husi}

U Sara je vu, u54. godini, pre-

minuo direktor igla vni urednik

agenci je ONASAMehmed Husi}.

2006.

Sarajevski nakladnik Rabic objavio je knjigu poznatog mostarskogodvjetnika Josipa Muselimovi}a,iz koje prenosimo odabrane pri~e

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SPORT OSLOBO\ENJEsubota, 18. februar/velja~a 2012.46

Me|unarodni nogomet

ITALIJA Serie A

Subota: Juventus - Catania (20.45). Nedje-

lja: Lecce - Siena (12.30), Novara - Atalan-

ta (15), Genoa - Chievo (15), Cesena - Milan

(15), Roma - Parma (15), Udinese - Cagliari

(20.45), Palermo - Lazio (20.45).

NJEMA^KA Bundesliga

Subota: Hertha - Dortmund (15.30), Ham-

burg - Werder (15.30), Nürnberg - Köln

(15.30), K’lautern - Borussia M. (15.30), Le-

verkusen - Augsburg (15.30), Freiburg -

Bayern (18.30). Nedjelja: Schalke - Wol-

fsburg (15.30), Hannover - Stuttgart (17.30).

ENGLESKA FA CUP

Subota: Chelsea - Birmingham (13.30),Everton - Blackpool (16), Millwall - Bolton

(16), Norwich - Leicester (16), Sunderland

- Arsenal (18.15). Nedjelja: Crawley - Stoke

(13), Stevenage - Tottenham (15), Liverpo-

ol - Brighton (17.30).

[PANIJA Primera

Subota: Getafe - Espanyol (18), Real - Ra-

cing (20), Sevilla - Osasuna (22). Nedjelja:

Granada - Sociedad (12), Bilbao - Malaga

(16), Sporting - Atletico (18), Mallorca - Vil-

larreal (18), Levante - Rayo (19.45), Barce-

lona - Valencia (21.30). Ponedjeljak: Zara-

goza - Betis (21).

FRANCUSKA Le Championnat

Subota: Ajaccio - Brest (19), Caen - Evian

(19), Di jon - Nice (19), Lorient - Lille (19),

Nancy - Toulouse (19), Sochaux - Auxerre

(19), Marseille - Valenciennes (21). Nedje-

lja: Bordeuax - Lyon (17), St. Etienne - Ren-

nes (17), PSG - Montpellier (21).

Sarajevo ostalobez sportskogdirektora

EdimHadìalagi}podnioostavku

Sportski direktor Fudbal-skog kluba Sara je vo Edim Ha-dìalagi} podnio je ostav ku natu pozici ju. Ovu informaci jupot vrdio je ju~er i direktor ti-ma s Ko{e va Dino Selimo vi}.

“Imali smo dobru sara-dnju s Hadìalagi}em i mo-gu samo kazati da je on ve}neko vri jeme razmi{ljao otom potezu. Ono {to je sigur-no je da mi ne}emo popu-

nja vati pozici ju spo rtskogdirektora do kra ja ove sezo-ne. Tu ulogu }e naj vjero va-tni je preuzeti {ef stru~nog{taba tima Dragan Jo vi}”, re-kao je Selimo vi}.

A. K.

Kako smo ve} nekoliko pu-ta rani je na ja vili, ono {tosu svi ve} oda vno znali,

~im se priklju~io pripremama@eljezni~ara, Samir Bekri} je izva ni~no no vi igr a~ @elje-zni~ara.

Zvani~ni potpis ugo vora de-si}e se naredne sri jede.

“Osta}u dok ne osvo jim duplukrunu jer o tome sanjam ~itav ì vot. Zaduìo sam dres sa bro-

jem 90 u ~ast velikog jubile ja na-{eg kluba ko ji smo prosla vilipro{le godine’’, kazao je Bekri},ko ji }e, vjero vatno jednogodi{-nji ugo vor potpisati po po vrat-ku u Sara je vo.

Bekri} }e imati klauzulu uugo vor po ko joj na kra ju sezone,

u slu~aju po voljne ponude, mo-è napus titi Grba vicu uzodre|eno obe{te}enje, a tvrdi da

je u me|u vremenu odbio je-dan klub iz Izraela.

“Ne bi bilo fer prema na vi- ja~ima da odem sad kad se stvo-rila eufori ja oko mog po vratka.Klub, na vi ja~i i trener Osimmnogo su mi pomogli u kari je-ri i po vratak na Grba vicu bio je

jedini logi~an potez”, poentirao je Bekri}.

J. Li.

Od srijede i zvani~no u @eljezni~aru

Bekri} sa brojem 90

@eljezni~ar je, uprkos boljoj

igri, u pri jateljskom susretuprotiv ma|arskog Pécsa remi-zirao bez postignutog pogotka.

Pla vi su dobro otvorili uta-kmicu, a najbolju priliku uprvom di jelu imao je Patrick Ger har dt ko ji je pogodiopre~ku. Zeba je sjajno organi-zo vao igru i iz njego vih doda-

vanja redale su se prilike zaekipu s Grba vice. No, vrlo do-bro raspo loèni golmanMa|ara Holcer uspje{no jeizlazio nakraj sa poku{a jimaSma ji}a, Bekri}a i Bogi~evi}a.

I u drugom di jelu @eljo jedominirao terenom, ali je Hol-czer, ba{ kao i u prvih 45 minu-

ta, uspio zausta viti sve poku-{a je Adilo vi}a, Selimo vi}a iBekri}a.

Ina~e, menadèr pla vih Amar Osim u ovom me~u is-probao je nekoliko vari jantiu ofanzi vi, pa je tako od prveminute u napadu zaigrao Se-

limo vi}, dok je Be{li ja bio de-sno, dok je u nastav ku susretaSelimo vi} oti{ao na desnustranu umjesto Sma ji}a, a u{picu je bio prvi golgeter lige

Adilo vi}. Me|utim, ni to ni jeurodilo plodom, pa je utakmi-ca na kra ju za vr{ena 0:0.

• @eljezni~ar: Gu{o (od 55.

Kari}), B. ôli}, Bogi~evi}, Va-sili} (od 82. ]utuk), Kvesi},Nyema, Bekri} (od 71. E.ôli}), Sma ji} (od 46. Svra-ka), Selimo vi} (od 71. Stani}),Zeba, Be{li ja (od 46. Adilo-

vi}). Trener: Amar Osim.J. Li.

Plavi se

Selimovi} zaigrao u {picu

Mladi napada~ Sara je va Haris Handì} napustio je bordo klub iuskoro }e objelodaniti svo ju odluku o tome gdje namjera va nasta-

viti kari jeru.„Raskinuo sam ugo vor. Ri je~ je o sporazumnom raskidu ugo vo-

ra. Nisam vi{e èlio da sjedim na klupi. Smatram da vri jedim i datreba vi{e da igram. Imam ponuda. U ovom trenutku ne bih èliogo voriti o imenu no vog kluba. Kada sve bude goto vo, zna}e se“, ka-zao je Haris Handì}. G. V.

Haris Handì}

raskinuo ugovorsa Sarajevom

Legendarni [panac Ja vier Cle-mente no vi je trener {panskogSporting Gi jona do kra ja sezonei primarni cilj mu je sa~uvatiprvoliga{ki status ekipe.

Sporting se trenutno nalazi napretposljednjem mjestu Prime-rine tabele sa ~ak {est bodo va za-ostatka za posljednjim mjestomko je ne vodi u niì razred {pan-skog fudbala.

Clemente je na klupi Sportin-

ga nasli jedio Inaki ja Te jadu, aovo mu je ~ak de veti klub u {pan-skoj ligi ko ji }e voditi kao trener.Pri je ekipe iz Gi jona, poznati{panski stru~njak bio je trener At-

hletica, Espanyola, Atletico Ma-drida, Betisa, Sociedada, Teneri-fa, Murci je i Valladolida.

Upra vo je s dva posljednja timaimao isti zadatak kao i sa Sportin-gom, no ni je ih uspio odràti uprvoliga{kom dru{tvu.

Klub iz Gijona promijenio trenera

Clemente u Sportingu

Otpu{teni trener Herthe MichaelSkibbe (46) pokazao se najskupljimproma{a jem u histori ji Bundeslige,

izra~unao je Bild. On je do{ao naklupu berlinskog kluba kra jem de-cembra nakon {to je zbog neslaga-nja s Herthinim {efo vima otpu{tenMarkus Babbel. Gleda ju}i od po~et-ka priprema, proizlazi da je Skibberadio u Herthi 43 dana, tokom ko jih

je sakupio ~etiri poraza u Bundesli-gi i jedan u Kupu Njema~ke.

Budu}i da su Berlin~ani za njegaplatili 250.000 eura od{tete turskomEskisehirsporu, da je za 43 dana ra-da inkasirao 150.000 eura, te da je zaotpremninu dobio 500.000 eura,Hertha je za ovu kratku avanturu ba-cila ukupno 900.000 eura, a ni jedobila ni{ta.

Kada se tome doda i 500.000 eura

otpremnine Babbelu, logi~no je danjema~ki medi ji pozi va ju na odgovornost ‘’geni jalni um’’ ci jele opera-ci je, Herthinog direktora MichaelaPreetza. On, me|utim, ne vidi ni{tasporno u posljednjim doga|ajima itvrdi da i ne pomi{lja na podno{e-nje ostav ke.

Skibbe najskupljiproma{aj Bundeslige

isproma{ivali

@eljo 0Pécsi 0

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SPORTOSLOBO\ENJE subota, 18. ebruar/velja~a 2012. 47

Mlada selekci ja BiH 29. e-bruara u Beogradu odigra}epri jateljski me~ protiv Srbi je,a selektor Vlado Jagodi} naspisak je uvrstio 22 igra~a,

me|u ko jima se nalaze i ~e-tvorica debitanata - Ermin Bi-~ak~i} (Braunschweig), Ar-min Tanko vi} (Norrkoping),

Almin Abdihodì} (Kra jina) iMilan \uri} (Crotone), ko ji bitrebali debito vati za U21 timna{e zemlje.

“Oni ko ji su rani je pozi vani,a sada ih nema, ne zna~i da suotpisani. Protiv Srbi je jednos-ta vno èlimo pro vjeriti jo{ ne-ke igra~e, a to su ovaj put Bi-~ak~i}, \uri}, Tanko vi} i Av di-hodì}, ko ji brani za tim iz Fe-deralne lige, ali je kvalitet. U{est utakmica smo promi jeni-li tri golmana, {to pokazu je da

nismo zado voljni rje{enjimako ja smo dosad imali na tojpozici ji”, tvrdi Jagodi} i do-da je kako je razgo varao sano vajli jama i o~eku je njihov dolazak.

“Pruèna im je prilika da seodazo vu. Mogu podi}i na{kvalitet, s obzirom na to da se

radi o vrlodobrim igra~ima”,smatra Jagodi}, ko ji je zahva-lio Fudbalskom sa vezu Srbi-

je, {to je prihvatio odigra vanjepri jateljskog me~a. Re van{}e usli jediti u av gustov skomterminu.

J. Li.

Cesar, Ronaldinho... (smi-

jeh), a ne, ovo je pogre{anspisak, dakle: Asmir Bego-

vi}, Ibrahim [ehi}, Mensur Muj-dà, Sa{a Papac, Emir Spahi}, Bo-ris Pandà, Se jad Saliho vi}, El virRahimi}, Haris Medunjanin, EdinDèko, Vedad Ibi{e vi}, MiralemPjani}, Senad Luli}, Sanel Jahi},

Adnan Zahiro vi}, Seni jad Ibri~i},Zvjezdan Misimo vi}, Darko Male-ti} i Mehmed Alispahi}, izbor suselektora nogometne reprezen-taci je BiH Saeta Su{i}a za pri jatelj-ski me~ protiv Brazila, ko ji se igra28. ebruara u St. Gallenu.

Ofanzivno ukvalifikacijama

Su{i} je sa spiska izosta vio Ke-nana Hasagi}a, ko ji je do sada biostandardan, s obzirom na to dagolman Istanbula ni je u takmi~ar-skoj ormi, a na spisku nema ni

Adnana Mrav ca, Zlatana Musli-mo vi}a, Semira [tili}a i ErminaZeca.

Umjesto pomenutih, na spiskusu, kako smo i na ja vili, Ibrahim[ehi}, te Muhamed Alispahi}, ~i-

ji je poziv Su{i} objasnio sli jede-}im ri je~ima:

“Pozvao sam najbolje {to BiHima u ovom trenutku. [ehi} je po-nekad bio tre}i, nekad drugi, a je-dnom i prvi golman reprezenta-ci je. Oti{ao je u Tursku, gdje seodli~no sna{ao i pozvao sam ga

jer je u ormi, {to se ne moè re-}i za Hasagi}a. Alispahi}? Pratio

sam ga i mislim da moè pomo-}i. Bio je po vri je|en, ali na rani-

jim okupljanjima sam vidio kva-litet i da}u mu {ansu da pokaèkoliko vri jedi.”

Su{i} je na spisak uvrstio i po vri- je|enog Mensura Mujdù, bezko jeg, prizna je, ne moè zamisli-ti ekipu, barem ne u kvalifkaci ja-ma, a na ja vio je kako }e u St. Gal-lenu, vjero vatno, igrati sa dvo jicomnapada~a - Dèkom i Ibi{e vi}em.

“Od 10 kvaliikacijskih uta-kmica, barem }emo osam igra-ti sa dvo jicom napada~a. Ne}e-mo igrati sa dvo jicom protiv Grka i Slo vaka u gostima, ali sveostale ho}emo. Tako }e biti iprotiv Brazila”, na ja vio je Su{i},dodav {i kako ima izuzetne napa-da~e, pod ko je ubra ja i Ibri~i}a,te Misimo vi}a.

Selektor je na ja vio kako }e obaviti i razgo vor sa El virom Rahimi-}em, ko ji je na ja vio opro{taj nakra ju sezone, te mu sugerisati dapromi jeni klub, s obzirom na toda je potreban bh. selekci ji.

Zanetti i Rahimi}“Kad vidim Zanetti ja ko ji ima

39 godina i ko ji igra odli ~no,uvjeren sam da i Rahimi} moè

jo{ dugo igrati, s obzirom na to danikad ni je bio po vri je|en. Ra~u-nam na njega”, kaè Pape, ko jem

je primarni cilj protiv Brazila - neobrukati se.

“Ne obe}a vam da }emo dobitiBrazil, ali ne èlimo se ni obruka-

ti. @elja nam je vidjeti gdje smo uutakmici protiv veoma jakog tima.Za nas bi velika stvar bio poziti vanrezultat i tome }emo teìti.”

Su{i} doda je kako }e ve} u uta-kmici protiv Brazila po~eti stvara-ti tim ko ji }e igrati u kvalifkaci ja-ma, a dodao je kako }e, ukolikomu budu potrebni igra~i, koristi-ti one iz U21 tima.

“Htio sam zvati Ste vano vi}a i Vi{}u, ali bolje je da igra ju zamladu selekci ju protiv Srbi je. Os-ta vio sam Zahiro vi}a, jer mi ontreba i posto ji jo{ nekoliko igra~ana ko je mogu da ra~unam, ali pri-oritet su mladi.”

Hajrovi}, Hadì}, Cocali}...Selektor je u na{im rani jim raz-

go vorima na ja vio kako }e pro{i-riti igra~ki kadar, ali sude}i pospisku za Brazil, te na ja vama zabudu}nost, ~ini nam se da osta-

je goto vo sve isto, ili pak ne.“Ima tu jo{ nekoliko imena.

Pominju se Izet Hajro vi}, AnelHadì} i Edin Cocali}. Hajro vi} iHadì} ima ju strano dràv ljanstvoi duga je procedura oko promje-ne. Cocali}? Pratim ga. U ma juimamo dvi je pro vjere i treba}e mi22 igra~a, tako da ni je isklju~enoda bude me|u tim igra~ima. Me-|utim, vidje}emo {ta }e se de{a-

vati”, kazao je Su{i}, ko ji }e predutakmicu protiv Brazila imati tek

jedan trening u St. Gallenu, gdje je i zakazano okupljanje.

J. LIGATA

REPREZENTACIJA BiH Su{i} pozvao 19 igra~a za Brazil

Sve je isto, samo

Hasagi}a nema!Selektor bh. tima tvrdi da je primarni cilj protiv Brazilaca -ne obrukati se, a dodao je kako je u ovom trenutku pozvaonajbolje {to BiH ima • Protiv karioka sa dva napada~a,{to }e biti i taktika i u kvalifikacijama

Saop{tavanju imena za Brazil prisustvovao je veliki broj novinara Foto: D`. KRIJE[TORAC

Cesar, Ronaldinho..., ne, to je

pogre{an spisak - ~itanje teè

ide bez nao~ala: Safet Su{i}

êtiri nova imena u U21reprezentaciji BiH

Jagodi} pozvaoi Bi~ak~i}a

Vlado Jagodi} pozvao je 22

igra~a Foto: D`. KRIJE[TORAC

Jagodi}ev spisakSemir Bukvi}, Almin Abdihodì}, Benjamin oli}, Mateo

Su{i}, Toni Marki}, Enes Sipo vi}, Amer Dupo vac, Slav ko Bre-kalo, Josip Kvesi}, Ermin Bi~ak~i}, Muhamed Be{i}, Sr|anGraho vac, Kenan Handì}, Armin Tanko vi}, Ognjen Gnja-ti}, Sanjin Prci}, Miroslav Ste vano vi}, Goran Zakari}, Ne-

manja Bilbi ja, Edin Vi{}a, Amer Beki} i Milan \uri}.Dio mlade reprezentaci je }e se okupiti 27. ebruara ispredhotela Park, odakle }e krenuti u Srbi ju, dok }e se ostali igra-~i pridruìti u Beogradu.

Utakmica U21 reprezentaci ja Srbi je i BiH se igra 29. ebru-ara u 14 sati.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SPORT OSLOBO\ENJEsubota, 18. ebruar/velja~a 2012.48

Nakon {to je Atletski sa vezBiH zbog nedostatka sredsta vai zvani~no otkazao u~e{}e naovogodi{njem prvenstvu Bal-kana u dvorani, ko je }e se odr a-ti danas u Istanbulu, u posljednji~as je do{lo do preokreta.

“Turska atletska ederaci ja, sako jom ASBiH ima izvanredneodnose, odlu~ila je da kupi avi-onske karte za {est ~lano va na-{eg tima i omogu}i na{im atle-ti~arima da ipak nastupe naprvom zvani~nom takmi~enju uno voizgra|enoj dvorani, u ko joj

}e se od 9. do 11. marta odràtiSvjetsko dvoransko prvenstvo”,saop{teno je iz Atletskog sa vezaBiH.

Po izboru selektora Neboj{eMati je vi}a i Kade Deli} - Selimo-

vi}, u Istanbulu }e nastupiti petbh. atleti~ara i atleti~arki ko ji sutokom ovogodi{nje dvoranskesezone imali vi{e nastupa i poka-zali najbolju ormu. To su: SaitHuseinba{i} (60 m), Kseni ja Ke-cman (60 m), Gorana Cvi jeti} (60m prepone), Gorana Te{ano vi}(kugla) i Mladena Petru{i} (vis).

Turski savez prisko~io u pomo}

Bh. atleti~ari ipak na Balkanskom

prvenstvu

U utakmicama 15. kola Pre-mi jer lige BiH za rukometa{e,~ije je odigra vanje dva putaodga|ano zbog ne vremena,

ve~eras se sasta ju: Sloga - Ko-njuh (19 sati), Gra~anica - Vo-

go{}a (18), Der venta - Pri jedor(19) i Zrinjski - Maglaj (16);êlik - Leotar i Kri va ja - BosnaPre vent (sino}); sri jeda, 22. e-bruara: Grada~ac - Gora`de(19).

Premijer liga BiH za rukometa{e

Gra~anica do~ekujeVogo{}u

Komesar takmi~enja Premi jerlige Bosne i Hercego vine za ru-kometa{ice Halil [kalji} donio jeodluku o odga|anju starta dru-ge polusezone zbog vanrednihokolnosti izazvanih velikim snje-`nim pada vinama. [kalji} je

uvaìo inici jati vu ènskih ruko-metnih klubo va Premi jer ligeBiH i odlu~io da se po~etak pro-ljetne polusezone Premi jer ligeBiH za rukometa{ice pomjerisa 2/3. marta za 9/10. mart.

G. V.

Premijer liga BiH za rukometa{ice

Prolongiran startdruge polusezone

êt vrto i peto kolo vaterpo-lo lige Kantona Sara je vo na

rasporedu su ovog vikenda.Danas u 13 sati na programu jesusret mla|ih kadeta ekipaTorpedo i Akademi ja B, na-kon ko jeg }e u 14 i 15 sati sna-ge odmjeriti mla|i juniori u su-sretima Mladost - Sara je vo i

Torpedo - Akademi ja B, saop-{teno je iz Olimpijskog bazena

Otoka.U nedjelju su na rasporedudva susreta. Kadeti klubo vaSara je vo i Akademi ja B igrat }eu 11 sati, dok je za 12.30 sati za-kazan juniorski susret Torpedo- Mladost.

Vaterpolo liga KS-a

Mladost protiv Sarajeva

Rukometa{i Bosne BH Teleco-ma ve~eras }e igrati sa {ved-skim Sävehoom u utakmici pre-tposljednjeg 9. kola Lige prvakau dvorani „Mirza Deliba{i}“ sapo~etkom u 19 sati. Zna ju}i da

je upra vi kluba trenutno najbi-tni je saniranje posljedica lo{e f-nancijske situaci je zbog ko je jepromi jenjen goto vo ci jeli tim,kao i {e struke te ormirana no-

va ekipa mladih i neiskusnih

igra~a, ishod me~a je pomjerenu drugi plan. Odnos snaga dva- ju timo va je nera vnopra van isvakako ide u prilog [ve|anima,ko ji su puno iskusni ja ekipa. Tone zna~i da }e se izabranici no-

vog trenera Bosne BH TelecomZdenka Anto vi}a olako predatiu dvobo ju sa iskusnim i jakim{vedskim ri valom. Naprotiv, ne-iskusni sastav Bosne (prosje~nastarost 20 godina op.a.) u~ini}esve kako bi se na {to ~asni jina~in oprostio od svo jih na vi ja~au Ligi prvaka.

„U veoma kratkom vremenu

uspjeli smo da skupimo ekipuod juniora Bosne, ko ji su bilina posudbi u @eljezni~aru, kaoi nekoliko mladih rukometa{a izGornjeg Vakua, Kaknja, Visokogi Tra vnika. Ovi mladi igra~i za-sluù ju podr{ku i pa`nju. Stica-

jem okolnosti, oni su morali za

kratko vri jeme presko~iti neko-liko stepenica u svom igra~komrazvo ju pa tako u ovom mo-mentu imamo igra~e ko ji nikadnisu igrali u Premi jer ili Federal-noj ligi, a sada nastupa ju u Ligiprvaka. Kako god, mi }emo setruditi da izvu~emo maksimumu narednom periodu. Trebamodati podr{ku sada{njoj i bu-du}oj upra vi kako bi se u nare-dnoj sezoni oormirala no va Bo-sna, ko ja }e biti konkurentna uidu}oj sezoni u {ampionatu “, ka-zao je Anto vi}. G. V.

LIGA PRVAKA Rukometa{i Bosne BH Telecomdo~ekuju Sävehof

Studenti prednajteìm isku{enjemMladi i neiskusni sastav Bosne u~ini}e sve kako bi se na {to~asniji na~in oprostio od doma}ih navija~a u Ligi prvaka

Mladi igra~i zasluùju podr{ku:

Zdenko Antovi}

1. Barcelona 8 8 0 0 268:189 16

2. Zagreb CO 8 6 0 2 228:198 12

3. Schaffhausen 9 4 0 5 281:252 8

4. Sävehof 8 4 0 4 227:240 8

5. Chambery 9 3 0 6 236:251 6

6. Bosna BHT 8 0 0 8 155:265 0

REZULTATI

Kadetten Schaffhausen - Chambery 28:24

DANAS

Barcelona - Zagreb CO (16.15 sati)

Bosna BH Telecom - Sävehof (19)

GRUPA A

Ko{arka{i Chicago Bullsa su senamu~ili u svom United Cente-ru protiv Bostona, ispustili veli-ku prednost, ali su na kra ju ipak do{li do 25. pobjede sezone uNBA ligi (89:80).

înilo se da bi Celticsi i u ~etvrtak u Chicagu mogli skinuti vo-de}u ekipu lige, posebno na-kon {to su nadoknadili zaostatak od 16 ko{e va iz tre}e ~et vrtine ipo veli sa 61:60 u posljednjoj di-

onici. Ipak, kod rezultata 69:69krenula je seri ja od 12:0 ko jomsu doma}i defni ti vno prelomi-li utakmicu, ~et vrtu zaredom uko joj su igrali bez svo je prvezvi jezde Derricka Rosea. Car-los Boozer i Luol Deng su s po 23ko{a predvodili Bullse. Boozer je

uz to uhvatio i 15 lopti podobru~ima, dok je Deng ubiljeìodeset asistenci ja. Ke vin Garnett(18 poena, deset skoko va) i Ra-

jon Rondo (17 poena, sedamskoko va, osam asistenci ja) bili sunajbolji kod gosti ju ko ji su pora-èni ~et vrti put u zadnjih pet uta-

kmica.Los Angeles Clippersi su utre}oj ~et vrtini gubili s 18 ko{e-

va razlike (50:32), ali su na kraju ubiljeìli prvu pobjedu u Por-tlandu od decembra 2008. Sa vla-dali su doma}e Trail Blazerse sa74:71.

Blake Gri fn je za pobjednikeubacio 21 ko{ i skupio 14 skoko-

va. Nicolas Batum i JamalCraword su ubacili po 19 zaBlazerse.

Rezultati, NBA liga: Chica-go - Boston 89:80 (Boozer 23p,15s, Deng 23p, 10a - Garnett

18p, 10s, Rondo 17p, 8a), Por-tland - Los Angeles Clippers71:74 (Craword 19p, Batum19p - Gri in 21p, 14s, Williams17p), Indi ana - New Jerse y 93:88 (Granger 32p, West 16p- Willi ams 29p, Humphries24p, 10s).

NBA Clippersi bolji od Blazersa

Chicago prejak zaBostonCarlos Boozer i Luol

Deng su s po 23

ko{a predvodili Bullse,

a Kevin Garnett

(18 poena, deset

skokova) i Rajon

Rondo (17 poena,sedam skokova,

osam asistencija) bili

su najbolji kod gostiju

Jo{ jedna sjajna partija Luola Denga

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


OGLASIOSLOBO\ENJE subota,18. februar/velja~a2012. 49


KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 65 0 I 170558 10 ISara jevo, 6. 1. 2012. godineOP]INSKI SUD U SARAJEVU, po sudi ji Aida Aga novi}, u izvr{nom postupku tra ioca izvr{enja BOSNA BANKINTERNATIONAL DD, Trg djece Sa ra jeva bb, protiv izvr{enika Ibra himovi} Fa tmira iz Vogo{}e, Bla govac 1 br.42 DO ra di izvr{enja donosi sli jede}i

O G L A SRje{enje o izvr{enju

Dozvoljeno 1. 12. 2010. godine na osnovu vjerodostojne ispra ve, ra di na pla te nov~a nog potra iva nja u iznosu od1.939,74 KM sa za konskom za teznom ka ma tom po~ev od 13. 10. 2010. godine pa do potpunog na mirenja.Tro{kovi tra ioca izvr{enja odre|eni su u iznosu od 77,58 KM.Izvr{enje }e se provesti pljenidbom, procjenom i proda jom izvr{enikovih pokretnih stva ri na adresa ma prebiva li{-tvima/bora vi{ta izvr{enika i na mirenju tra ioca izvr{enja iz iznosa dobivenog proda jom i pri jenosom nov~a nog izno-

sa na transa kcijski ra ~un tra ioca izvr{enja broj 141-001-0000000-165.Pouka o pravnom li jeku:Protiv rje{enja o izvr{enju moè se izja viti prigovor ovom sudu u roku od 8 da na od da na pri jema istog. Prigovor se pod-nosi u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i stranke. Prigovor na rje{enje o izvr{enju ne za ustavlja tok izvr{nog postupka,ali odga |a na mirenje tra ioca izvr{enja do izvr{nosti rje{enja o izvr{enju osim ako za konom ni je druga ~i je odre|eno.

SUDIJAAida Aganovi}

Dosta va se sma tra objavljenom protekom roka od 15 da na od da na objavljiva nja.


HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON/@UPANIJAGRAD MOSTAR

GIMNAZIJA MOSTAR

R a s p i s u j e

KONKURS/NATJEÂJza popunu ra dnih mjesta

I Nastavni plan i program na bosanskom jezikua) Na neodre|eno radno vri jeme

1. Profesor histori je — 1 izvr{ilac (puna nor ma)2. Profesor tjelesnog i zdravstvenog odgo ja — 1 izvr{ilac (puna nor ma)

b) Na odre|eno radno vri jeme do 15.7.2012. godine1. Profesor arapskog jezika — 1 izvr{ilac (8 ~a sova)2. Profesor fizike — 1 izvr{ilac (2 ~a sa)3. Profesor hemi je — 1 izvr{ilac (4 ~a sa)4. Profesor biologi je — 1 izvr{ilac (2 ~a sa)5. Profesor histori je — 1 izvr{ilac (2 ~a sa)6. Profesor geogra fi je — 1 izvr{ilac (4 ~a sa)7. Profesor tjelesnog i zdravstvenog odgo ja — 1 izvr{ilac (2 ~a sa)8. Profesor vjerona uke — 1 izvr{ilac (12 ~a sova)

II Nastavni plan i program na hrvatskom jezikua) Na neodre|eno radno vri jeme

1. Peda gog — 1 izvr{itelj (puna nor ma)2. Profesor kemi je — 1 izvr{itelj (6 sa ti)3. Sprema ~ica - 1 izvr{itelj (puna nor ma)

b) Na odre|eno radno vri jeme do 15.7.2012. godine1. Profesor ma tema tike — 1 izvr{itelj (4 sa ta)2. Profesor fizike — 1 izvr{itelj (puna nor ma)3. Profesor fizike — 1 izvr{itelj (4 sa ta)4. Profesor likovne umjetnosti — 1 izvr{itelj (3 sa ta)5. Profesor gla zbene umjetnosti — 1 izvr{itelj (12 sa ti)6. Profesor tjelesne i zdravstvene kulture — 1 izvr{itelj (2 sa ta)

Sedmi~na/tjedna nasta vna nor ma odre|u je se po~et kom {kolske godine u skla du/sukla dno s potreba ma [kole.

S kandida tima ko ji ispunja va ju tra ene uvjete oba vit }e se inter vju 2.3.2012. godine u 9 sa ti.Obra zac za aplika ci ju s popisom potrebne dokumenta ci je kandida ti mogu preuzeti u sekreta ri ja tu/tajni{tvu Gi-mna zi je Mostar, [panski/[pa njolski trg broj 1, Mostar, sva kim ra dnim da nom od 10 do 12 sa ti.

Konkurs/na tje~aj osta je otvoren osam (8) da na od da na objavljiva nja u sredstvima ja vnog infor misa -nja/infor mira nja.

Broj: 01-36-68-668-1/12Sa ra jevo, 13. 2. 2012. g.

PRODU@ENJE ROKA ZA PODNO[ENJE PRIJAVANA JAVNE POZIVE

Oba vje{ta va mo sve za interesova ne gra |a ne da se produà va rok za podno{enje pri ja va na ja vnepozive objavljene u dnevnim novina ma: "Oslobo|enje", "Neza visne novine" i "Dnevni list" 19.1. 2012. godine od stra ne Federalnog ministar stva ra seljenih osoba i izbjeglica za dobiva nje po-mo}i za rekonstrukci ju stambenih jedinica u cilju povrat ka.

1. Javni poziv I, izbjeglica ma iz Bosne i Her cegovine, ra seljenim osoba ma u Bosni i Her ce-govini i povra tnicima u Federa ci ji Bosne i Her cegovine za podno{enje pri ja va za obnovui rekonstrukci ju stambenih jedinica u cilju povrat ka na podru~je op}ina Federa ci je Bosnei Her cegovine: Fo~a/Ustikolina, Stolac, Odàk, Ora {je, Doma ljevac/[a mac, Ja bla nica, Va -re{, Zenica, Busova ~a, Dobreti}i, Ka kanj, â pljina, Za vidovi}i, Gor nji Va kuf/Uskoplje,Bosanska Krupa, Bugojno, Gora de, Konjic, Prozor/Ra ma, Jajce, Mostar, Tra vnik, DonjiVa kuf, Novi Tra vnik, Biha}, Ma glaj, Tuzla.

2. Javni poziv II, izbjeglica ma iz Bosne i Her cegovine, ra seljenim osoba ma u Federa ci ji Bo-sne i Her cegovine i povra tnicima iz Federa ci je Bosne i Her cegovine za podno{enje pri ja -va za obnovu i rekonstrukci ju stambenih jedinica u cilju povrat ka na podru~je op{tina Re-publike Srpske: Novo Gora de, Tesli}, [ipovo, Ba nja Luka, Bosanski Novi/Novi Grad,âj ni~e, Osma ci, Bi jeljina, Sokolac, Mrkonji}-Gad, Kotor-Va ro{, Doboj, Roga tica, Pri je-dor, Vi{egrad, Fo~a, Vla senica, Bra tunac, Srebrenica, Zvor nik, Ugljevik, Lopa re, Mili}i,Pela gi}evo, Bosanski Brod/Brod, Modri~a, Bosanski [a mac/[a mac, Der venta, Bosanska Gra di{ka/Gra di{ka, Bosanska Dubica/Kozar ska Dubica, Ka linovik, Bosanska Kostajni-ca/Kostajnica, Prnja vor, Jezero, Vukosavlje, Rudo.

Rok se produàva za 20 dana i tra jat }e do 9. 3. 2012. godine

MINISTARmr. Adil Osmanovi}

SARAJEVO, ALIPA[INA 41, Tel/fax: + 387 33 66 72 98e-ma il: [email protected]

Bosna i Her cegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO RASELJENIHOSOBA I IZBJEGLICA

Bosnia and Her zegovina FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERAL MINISTRY OF DISPLACEDPERSONS AND REFUGEES

Obavijest korisnicima

Ultra usluge BH Telecoma

Po{tovani korisnici,

obavje{tavamo Vas da je u informativnom letku za uslugu Ultra fun ko ji je dostavljenpretplatnicima fiksne, BH Line mreè BH Telecoma uz njihove januarske ra~unedo {lo do te hni ~ke gre {ke .

Naime, u tom letku je pogre{no navedena ci jena slanja SMS poruke prema Naj bro ju.Ta~na informaci ja je da je za U ltra fun tarifnu opci ju ci jena SMS-a prema Naj bro ju0,043 KM bez uklju~enog PDV-a.

Izvinjavamo se korisnicima usluga zbog ovog previda i zahvalju jemo na njihovom

razumi jevanju.BH Telecom

UNIVERZITET U BIHA]UBIOTEHNI^KI FAKULTET

Na osnovu odluka Sena ta Univer ziteta u Biha }u, broj 06-6550/2011 od 29. 12. 2011. godine i Odluke Vla deUnsko-sanskog kantona, broj 03-017-975/2011 od 30. 11. 2011. godine, dekan Biotehni~kog fa kulteta Uni-ver ziteta u Biha }u ra spisu je

PONOVLJENI KONKURS- za zimski semestar II (drugog) ciklusa studi ja, aka demske 2011/2012. godine -

za pri jem nastavnika i saradnika u odre|eni radni odnos, u sva zvanja, za sli jede}e predmete:

Predmet Nastavnik Saradnik

1. Upravlja nje zra kom, vodom i tlom 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac2. Za {tita od zra ~enja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac3. Upravlja nje ~vrstim otpa dom 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac4. Biotehnologi ja u za {titi okoli{a 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac5. Sa vremene ana liti~ke metode u za {titi okoli{a 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac6. Ka tastar za ga |iva ~a 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac7. Zbrinja va nje otpa da 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac8. Pro jektira nje postro jenja obra de otpa dnih voda 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac9. Fizi~ko-hemijski postupci za obra du otpa dnih ma teri ja la 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac10. Industrijska ekologi ja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac11. Ana liza antioksida na sa prirodnih i vje{ta ~kih medi ja 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac12. Ana liza hra ne u tehnolo{kom postupku 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

(hra na biljnog pori jekla)13. Upravlja nje kva litetom vode u prehrambenoj industri ji 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac14. Aspekti novih oblika hra ne 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac15. Arome i supstance arome 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac16. Enzimi u ana lizi hra ne 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac17. Ana liza hra ne u tehnolo{kom postupku 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

(hra na animalnog pori jekla)18. Ekonomika vo}ar ske proizvodnje 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac19. Ekolo{ka proizvodnja vo}a 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac20. Integralna za {tita vo}a ka 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac21. Ra sa dni~ka proizvodnja u vo}ar stvu 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

22. Oplemenjiva nje vo}a ka 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac23. Geneti~ki inìnjering 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac24. Mediteransko i egzoti~no vo}e 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac25. Prera da vo}a 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac26. Senzor na ana liza 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

Kandida ti treba da priloè sli jede}a dokumenta:1. pri ja va 2. biogra fi ja s bibliogra fi jom3. dokaz o ste~enoj {kolskoj spremi:

- diploma o za vr{enom fa kultetu i nau~nom zva nju- rje{enje o izboru u zva nje na predmet na ko ji se pri javlju ju

Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljiva nja. Nebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Pri ja ve na konkurs sla ti na adresu:Univerzitet u Biha}u — Biotehni~ki fakultet (sa naznakom "za konkurs")

Luke Mar janovi}a bb, 77 000 Biha}www.btf.unbi.ba

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


MALI OGLASI OSLOBO\ENJEsubota, 18. februar/velja~a 2012.50

MIJENJAM dvosoban stan 53m2, uHrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel.652-338.k

POTREBAN dvosoban namje{ten stan,u Hrasnici, sa gri janjem, internet kone-kci jom i kablovskom, na period od 3-4mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k

AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanjei proda ju, li jenti poznati.Tel: 061/360-084.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanova uzgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732i 061/214-306.k

POTREBNO vi{e stanova za proda ju iizdavanje u kantonu Sara jevo. Tel:062/200-777-033/203-127.k

POTREBNO vi{e praznih i namje{tenihstanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel:061/214-306 i 061/437-732.k

IZNAMLJUJEM jednosoban namje-

{ten stan, u centru, kod Vje~ne vatre.Mob.063/312-211.sms

IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [ent-ada-Novo Sara jevo, cen. gri janje, izlog,prizemlje, pogodan za sve djelatnosti.Mob. 061/344-365.k

IZDAJEM nenamje{ten jednosobanstan, Donji Vele{i}i. Tel: 061/171-897.k

IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom po-lju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989.k

IZDAJEM namje{ten jednosoban stan,sa gri janjem, G. Breka. Mob. 061/203-473.k

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, naduè vri jeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo-|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k

IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papa- gajci povr{ine 20m2. Mob. 061/141-676i 033/535-165.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Ali- pa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684.k

IZDAJEM sobu, upotreba kuhinje, en-skoj osobi, Ante Babi}a br. 13, Alipa{i-no polje. Tel. 453-752.k

IZDAJEM poslovni prostor 15m2 uCentru grada. Tel. 757-908.k

IZDAJEM garaù u zgradi, Fetaha Be-}irbegovi}a-Kvadrant. Mob. 062/326-484.k

IZDAJEM pos. prostor 40m2 za prodaju prehrane. Mob. 061/358-772.k

IZDAJEM na Ko{evskom brdu, namje-{ten dvosoban stan 58m2, 2 sprat, gri ja-nje, na duì period. Mob. 061/209-911.k

IZDAJEM pos. prostor 32m2, u Papa-gajci, povoljno. Mob. 063/639-691.k

IZDAJEM namje{ten stan 84m2, strogi centar, et. gri janje, nov. Mob. 061/249-631, 537-654.k

IZDAJEM zasebnu sobu, centar grada,zaposlenoj djevojci. Mob. 061/226-049.k

IZDAJEM li jepo namje{ten dvoiposobansttan, et. gri janje, kab. blind vrata, A.Smajlovi}a 21. Mob. 061/775-106.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ul.ôbani ja kod piceri je Gali ja. Tel. 203-497, 062/326-484.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen.grij. zaposlenim osobama, poseban ulaz,Stari Grad. Tel. 538-598 i 061/928-057.k

IZDAJEM namje{ten stan, privatnaku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k

IZDAJEM dva jednosobna polunamje-{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4.Mob. 061/103-258, 225-632.k

IZDAJEM jednosoban stan kod OHR-a i dvosoban u Centru. Mob. 061/812-046.k

IZDAJEM ili proda jem jednosobanstan 39m2 potpunu namje{ten, veliki bal-kon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul.Emila Zole 4. Tel. 033/811-273.k

IZDAJEM prostor za nadogradnju no-kti ju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k

IZDAJEM 53M2 dvosoban namje{tenGrbavica II Behdèta Muteveli}a II kat

350KM.Tel. 061/247-77.kIZDAJEM sobu kod [umarskog fakul-teta studentici.Tel: 062/724-761.k

IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u bli-zini Peni ja. Tel. 033/470-741.k

STUDENT traì cimera, zasebna soba,kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368.k

IZDAJEM pos. prostor 60m2, êkalu-{a 10. k

IZDAJEM ure|an poslovni prostor Ra-di}eva (strogi centar) pogodan za advo-katuru, notara, ambulantu, zubarsku or- dinaci ju, predstavni{tva. Zasebno gri ja-nje, priklju~ak za telefon, internet i ka-blovsku TV. Mob. 061/190-012.k

IZDAJEM garaù u Trnovskoj 4 Kova-~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje

15KM na Ba{~ar{i ji. Tel. 061/192-059.kIZDAJEM extra sre|en i namje{tenapartman, u strogom centru, za jednu os-obu, 500 KM (uklju~ene reì je). Mob.061/205-235.k

IZDAJEM sprat ku}e fameli jarnoj po-rodici ili studentima. Tel: 655-787 ili061/778-245.k

FERHADIJA, izda jem ofis 40m2, namje{ten ili prazan, vrlo povoljno. Mob.061/350-448.k

IZDAJEM jednosoban stan sa garaòm,kod OHR-a, strancu ili pos. ~ovjeku, 450KM. Mob. 061/323-347.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanul. Kulo vi}a kod Narodnog pozori-{ta.Mob: 061/275-666.k

IZDAJEM stan 90m2 centralno gri janjeparking, garaà interfon namje{ten na

duì period.Tel. 061/130-034.k

IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u,iznad pi jace Markale, ènskoj osobi.Tel. 225-747, 063/947-075.k

KU]A za strance u centru na dzì rok.Tel. 217-290.k

IZDAJEM gara u, privatna ku}a, na Gr-bavici I. Mob. 063/639-213.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,Ko{evsko brdo, 350 KM, gri janje uklju-~eno. Mob. 061/229-607.k

PRODAJEM u Hrasnom, li jep jedno-soban stan, 38m2, veliki dnevni boravak,odvo jena trpezari ja s radnom kuhi-njom, kupatilo, veliki balkon i ostava,c.gri janje, VII kat. Mob.061/250-990.sms

PRODAJEM plac sa pravosnaznomgra|evinskom dozvolom, Porodice Foht

za 45.000,00 KM. Tel: 061/795-449.smsPRODAJEM stan na Dobrinji,trg sarajevske olimpi jade,56 m2,prize-mlje,80.000,00 KM. Tel: 061/795-449.sms

PRODAJEM trosoban stan u novogra-dnji, na Stupu, ugrun~en, ci jena1m2/1.290 KM, bez PDV-a. Tel. 061/548-023.sms

EXSTRA ponuda proda jem stna na Do- brinji IV 89m2, sprat II ci jena 1200KMpo m2.Tel. 061/540-015. 959

PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sa-ra jevu razli~itih lokaci ja i kvadratu-ra.Tel:061/415-786.k

STARI Grad, kod Vodovoda, 30m2, 4kat, balkon+mogu}nost pro{irenja. Mob.061/148-810. 729

OTOKA, 87m2, troiposoban, 7 kat, 1.800KM/m2. Mob. 061/148-810. 729

KU]A, Bjelave, 64m2+110m2 zemlje.Mob. 061/148-810. 729

JEDNOSOBAN, ^. Vila, I. Engela,34m2, 4 kat, cen. grij. 60.000 KM. Mob.066/801-737.k

DOBRINJA I, V. Maglajli}, 3 sprat,54m2, balkon, 78.000 KM. Mob. 062/907-831.k

TROSOBAN, G. Ciglane, 85m2+2 bal-kona, dvoeta ni, mogu} ulaz iz A. Hume,6 kat i H. Kulenovi}a, prizemlje (do ko-sog lif ta). Mob. 061/320-439.k

ILID@A-Luàni, dvosoban 54m2, 4sprat, cen. grij. balkon, 84.000 KM.Mob. 061/702-881.k

DOBRINJA IV, I. Gandi, 61m2, dvoipo-soban, 1.100 KM/m2. Mob. 061/177-556.k

S. POLJE, Teheranski trg, dvoiposoban,64m2, 4 sprat, lift, balkon, renoviran, sanamje{ta jem, 114.000 KM. Mob.066/801-711.k

I. SARAJEVO, novogradnja, Spasov-danska, 4 sprat, 50m2, 72.000 KM,apartman na Bjela{nici, novogradnja, sastvarima, lift, 2 sprat, 42m2/3.000 KM.Mob. 065/819-136.k

STAN-ku}a u nizu, Luàni, K. Hegedu-{i}a, 95m2+garaà+ba{ta, 135.000 KM.Mob. 062/334-371.k

STROGI centar, stan 92m2, A. [anti}a,2 sprat, centar, M. êmerli}a, 4 sprat,27m2, 66.000 KM, Mojmilo, Olimpijska80m2, 2 balkona, VP, 1.450 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

BA[ AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta~evabdìnice @eljo), 90m2, 2 sprat,218.000 KM, Pofali}i, novogradnja,56m2, 1 sprat, Z. Panjete, 112.000 KM.Mob. 062/383-064.k

STAN u Centru iznad Dràvne bolnice,O. Stupca, 2 sprat, 39m2+balkon, 96.000KM. Mob. 062/334-371.k

DOBRINJA III, dvosoban 57m2, gri ja-nje, lift, balkon. Mob. 061/146-298.k

DALMATINSKA —Centar, star121m2/2.500KM visoko prizemlje. Mo-gu}a i stambeno poslovna kombinaci ja.Tel:033/221-533.k

MARIJIN Dvor, 128m2, 1 sprat, K.Tvrtka, 2.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 uSara jevu ul. Branicala Sara jeva.Tel.445-371 iza 15 sati.k

STAN 52m2 u Sara jevu mjenjam za Ba-nja Luku moè i proda ja.Tel. 542-668.k

TITOVA, 121m2, 4 kat, lift. Mob.061/484-505.k

KU]A, Bjelave 160m2, 230.000 KM.Mob. 063/509-365.k

OTES, 64m2+64m2 pro{irenja, 96.000KM. Mob. 063/509-365.k

BREKA, 79m2, 2 kat, balkon, cen. grij.195.000 KM. Mob. 063/555-858.k

KOVAÎ]I, 55m2+balkon, 2 kat,112.500 KM, cen. grij. Mob. 063/555-858.k

TITOVA, 147m2, 3 kat, salonski. Mob.061/484-505.k

STAN Breka 103m2 dvoeta`ni79m2.Tel.033/241-348.k

STAN Centar M. Tita 123m2, 147m2 M.Dvor 80m2.Tel:061/299-911.k

STAN Ciglane 79m2, 73m2 i K. Brdo53m2 IV kat.Tel.061/299-911.k

KU]A Kova~i 150m2 garaà na 300m2placa. Tel. 03/241-348.k

LO@IONI KA, 1 sprat, 105m2, 210.000KM, P. Ribar, 1 sprat, 52m2, 104.000KM, Ga jev trg 58m2, 133.000 KM.Mob. 064/4212354.

GRBAVICA troiposoban stan 85m2 re-noviran sa garaòm.Tel:061/964-797 i033/617-742.k

PRODAJEM hitno radi selidbe dva no-va kau~a Malagi}, crvena, eko koà, sa-

mo 380 KM, A. polje. Mob. 061/145-504.k

PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih,naj jef tini je ci jene, www.pacomoby.ba. no-kia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.appleinphone.Mob. 062/695-695.k

GOLF 5, 1.9 TDI, 77 kW, 2006.g., prvivl., 101000 km, serv. knjiga, odl.paketd.opreme, met.crna, garaìran, bez ude- sa, ri jetkost, 19.000 KM. Tel:061/812-029.sms

PRODAJEM toyotu RAV 4 2008.god.benzin,29.900,00 KM. Tel: 061/795-449.sms

PRODAJEM karavan Mercedes 123D,1984. god. u odli~nom stanju, registrovan5+2. Mob. 063/879-720.k

PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4,2003. god., mjenja~ automatik i manu-elno na ameri~kim tablama. Ci jena12.500KM. Mob: 061/172-518.k

RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000km. Mob. 061/507-756.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,2000 godina, ni je registrovana, ci jena5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM Golf V, 1,9 TDI, 2005. god.17.000 KM, ura|en veliki servis. Mob.061/530-000.k

MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god.Tel:061/208-414.k

PRODAJEM [kodu Oktavi ju, TOUR1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899.k

PRODAJEM novo vozilo mercedes-benz. A180CDI, 2011. god. Mob. 061/160-348.k

PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan uoktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544.k

PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003god.Tel:061/172-518.k

PRODAJEM pe~ na, ~vrsto gorivo,Kreka Veso, sa solunarima. Mob.063/312-211.sms

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drugog drve~a. Tel.066/092-978.k

PRODAJEM 20m2 mermera 3 milime-tra debljine. Tel:061/382-219.k

PRODAJEM nova invalidska kolica,cjena po dogovoru. Zvati svakim danom8 do - 13 sati, na 061/199 328.k

PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stu-bi}i od bi jelog bora za drvena gazi{ta. Tel.061/224-704.k

PRODAJEM ci jepana bukova drva,

ugalj.Tel:061/247-186, i 061/785-535.k

PRODAJEM Braunove mreìce za bri- janje i elek. aparate. Mob. 061/323-906.k

PRODAJEM pe} za cen. gri janje sa bo- jlerom za sanitarnu vodu 31kw. Mob.061/182-128.k

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} No- belova 300 KM. Tel. 532-497.k

PRODAJEM termoakumulacionu pe}trojku. Tel. 063/864-775.k

ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973-852.k

PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo „Su-slea“, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k

PRODAJEM preparirano mladun~e ti-gra, ci jena po dogovoru. Tel: 061/275-440.k

PRODAJEM crnu dugu bundu, od ze-ca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507.k

OSTALO

VOZILA

TEHNIKA

NAMJE[TAJ

PRODAJA

PONUDA

POTRA@NJA

ZAMJENA

NEKRETNINE

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE subota, 18. februar/velja~a 2012. 51

KUPUJEM staru deviznu {tednju obve-znice ratnu od{tetu dionice isplata odmahci jela BiH. Dolazim na adresu proda jemcertifikate povoljno. Tel: 061/175-237.sms

KUPUJEM dukate, {orvane, zlatni novac,lomljeno zlato, ordenje. Najbolje pla}a-nje. Isplata odmah.Tel: 061/377-500.sms

KUPUJEM stare devizne {tednje i dion-ice po povoljnoj ci jeni. Tel.065/869-608.k

KUPUJEM umjetni~ke slike, filateli ju,stari nakit, satove zidne, |epne i ru~ne,ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505,061/214-405.k

KUPUJEM serdàde i }ilime, sara jevskei pirotske, stare vezove sa srmom, suho-zlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu od kampprikolice ili sli~nu rashodovanu Tel.061/224 -104.k

KUPUJEM stare njema~ke marke i

austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.kKUPUJEM stan u Sara jevu, isplataodmah. Mob. 061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara jevu ili po-sredu je uz 3% provizi ju pri proda ji. Tel.654-793.k

POTREBNA djevojka za rad u kaf fe-slasti~arnoj, uslovi rada i plata pristoj-ni. Tel. 033/618-855, 062/445-037.k

ISKUSAN radnik traì zaposlenje namarketingu u administraci ji trgovina saznanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel:066/999-012.k

RESTORANU potrebna kuharica i ko-nobarica. Mob. 0617497-138.k

POTREBNI saradnici iz ci jele BiH zaproda ju [vedske kozmetike, zarada mi-nimalno 30%+kreditiranje+stimulaci-ja. Mob. 063/036-955.k

POTREBNI saradnici iz ci jele BiH zaproda ju [vedske kozmetike, zarada mi-nimalno 30%+kreditiranje+stimulaci-ja. Mob. 062/940-550.k

NOVO u ponudi!!! Izrada vizitki (100 ko- mada=10 km), proda ja polovnih ra~u-nara, servisi ra~unara, instalaci je siste-ma, antivirusi, web hosting. Dolazakna adresu. Tel: 061/700-863.sms

OZBILJNA ena sa iskustvom ~uvala bidi jete. Tel: 033/640-216.smsm

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,Hrasno, popravka svih vrsta TV apara- ta, dolazak na ku}nu adresu, original da-ljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867,061/188-410.k

VANJSKE PVC i AL. ROLETNE, pla-tnene roletne i harmonika vrata. Tel.

033/655-600 i 061/551-515www.mikadobh.com 398

„VITALIS“, ku}na njega i li je~enje sta-rih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje,infuzi je, injekci je, mi jenjanje katetera, la-boratorij, pregled ljekara (internist). k

SANITETSKI PREVOZ nepokretnih ite{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob.061/482-882.k

„DOM VITALIS“, smje{taj za stari je inemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje sta-rih i bolesnih-lica, davanje injekci ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k

TEPSER S.O.D. Profesionalnim ma{i-nama ~istimo: namje{taj, unutra{njostauta, tepihe (rese), itisone i kamene po-dove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200-003.k

INSTRUKCIJE iz matematike osnov-cima i srednjo{kolcima. Sara jevo. Tel.

062/672-858.k

VODOINSTALATER elektri~ar po-pravka i ugradnja instalaci ja sanitari ja,bojlera el. pe}i.Tel. 061/180-120.k

VODOINSTALATER sa 30. god. is-kustva, vr{i opravku instalaci ja, monta-ù sanitarnih ure{a ja, pro~epljenje odvo- da. Tel. 535-659, 062/139-034.k

MALE[I]I kod Ili ja{a, meljem svevrste ìtarica u svo joj vodenici, kvalite-tno i povoljno. Mob. 066/722-576.k

BRAVARSKI radovi, dolazim na adre-su, ugradnja i popravka brava, gara`nihvrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

KERAMI ARSKE usluge. Tel. 061/460-606.k

VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel.062/226-665.k

MONTER centralnog gri janja radi instalaci je za centralno gri janje. Tel:061/552-556.k

ÎSTIM sni jeg sa krovo-va.Tel:062/134-827 i 003/241-465.

VODOINSTALATERSKA radnja radiadaptaci je kupatila i opravke. Tel.065/733-400.k

MOLER radi molersko farbarske rado-ve ~isto kvalitetno i povo-ljno.Tel.062/073-760 i 033/630-332.k

TAPETAR radi sve poslove tapetarske

struke, dolazim na adresu bespla-tno.Tel:033/240-895. i 062/909-306.k

ELEKTRI AR — vodoinstalater, radi no-ve i popravlja stare instalaci je (Ekoplastika, sanitzeri je, servis bojlera, el. pe-}i, indikatora, itd). Mob. 061/132-149.k

TAPETAR-dekorater, povoljno pres-vla~i namje{taj u radionici ili kod vas, uzgaranci ju. Tel. 718-405, 061/156-728.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz mate-matike, Alipa{ino polej. Mob. 061/157-991.k

INSTRUKCIJE iz matematike, za sve|ake i studente, dolazak na adresu.Mob. 062/916-472.k

VODOINSTALATER opravlja i ugra-|u je ~ese, vodokotli}e, sifone, ventile, umi- vaonike, itd. Mob. 061/205-803, 066/973-793.

INSTRUKCIJE iz matematike, za sve

{kole i fakultete, dolazak na adresu.Mob. 062/391-715.k

PROF. francuskog, ovla{teni sudski tu-ma~, prevodi s ovjerom, instrukci je,maturski radovi itd. Mob. 061/480-069.k

NJEMA^KI jezik, instrukci je i prevod,kucanje radova na ra~unaru. Mob.061/863-559.k

KERAMIÂR zvati na Tel: 061/460-606.k

PRI AJTE engleski obuka i vje`be go-

vornog engleskog u svim prilikama. Tel.061/519-089.k

BRAVAR radi blindirana vrata po naru-|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel.061/221-668.k

OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje,malterisanje i ostalo po potrebi. Tel:061/382-219.k

SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugihku}anskih aparat, dolazak bespla-tan.Tel:061/551-035.k

POVOLJNO i kvalitetno postavljamsve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k

TAPETAR radi sve poslove tapetarskestruke, dolazim na adresu besplatno. Tel.240-895, 062/909-306.k

ELEKTRI ARSKE usluge: TEA pe}i,el. bojleri, indikatori, uti~nice, lusteri, itd.Mob. 061/048-497.k

KOMBI prevoz putnika, manje seli-

dbe. Mob. 061/500-622.k

STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi svestaklarske radove, te uramlju je i opremaslike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034.k

POMA@EMO pri li je~enju raznih boles-ti: nesanica, nervoza, glavobolja, re-uma, i{i jas, struna, depresi ja, sterilitet, ve-oma uspje{no. Tel. 062/723-575.k

IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za ra-zne namjene, ci jena do 20kom — 1,5KM,a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku-}na dostava). Mob. 061/563-292.k

PROFESOR engleskog da je instukci je,ci jena 1 ~as/10 KM, radim prevode.Mob: 061/654-941.k

DAJEM instrukci je iz matematike, za sve{kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz mate-matike i fizike, na Ilidì, ~as 6 KM. Tel.

621-976.k

SERVIS zdravlja, uni{tavamo òhare,moljce, mrave, muhe, stjenice, komarcei mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761.k

BRU[ENJE, lakiranje parketa i podo-va bezpra{inskom ma{inom uz garan-ci ju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k

VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba,kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel.

033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k

PREKUCAVAM sve vrste materi jala,brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterskaobrada. Tel. 061/533-326.k

BRAVAR i varilac, profesionalna izradai montaà svih vrsta bravarskih radova.Mob. 061/141-659.k

MATEMATIKU instruira dipl. ing.elektrotehnike, za sve {kole i fakultete.

Mob. 061/571-361.k

KOLEKCIJA 503 fotograf ske karteBiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje kar-te VGI/JNA. Tel. 032/244-417.

RAZNO

MIKADO d.o.o. Al. àluzine,trakaste, panelne i DUAL zav-

jese, VANJSKE PVC i AL. RO- LETNE, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600i 061/551-515 www. mikadobh.com 398

USLUGE

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

POZDRAV I DODIR I SUZA

sara jevskom ratnom pri jatelju

BOGDANU BOLETU

STOJADINOVI]U

ôvjeku grada, ljudskoj toplini, dragom, stvar-nom dragom kom{i ji, obe}anje i sjeta da te ni-kad ne}u zaboraviti, a samo po dobru pamtiti.

Adnan Buturovi}1040

Devetnaestog februara 2012. navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog, voljenog i po{tovanog pri ja-telja i kuma

SLAVI[A (RADE)MIJOVI]

19. 2. 2011 - 19. 2. 2012.

Devetnaestog februara 2012, u nedjelju, od 11 ~asova }emo sa pri jateljima i rodbinom obiljeìtitu`nu godi{njicu. Dragi kume, zauvi jek si s nama.

Nina, Zlatan, Nevena i Fudo71122

POSLJEDNJI POZDRAV

BOGDANUSTOJADINOVI]U

Brankica, Du{ka i An|elko Gaco1038

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg poslovnog partnera, direktora NLBbanke d.d. Tuzla

SEAD (OSMANA)[AHINPA[I]

Kolektiv Nezavisne novinske agenci je ONASA001

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom Boletu


Alma, Tamara, Elvira, Dika, Nadira,Suzana i Drino

1039

TU@NO SJE]ANJE

Dagi na{ Rif ko

RIFAT[AHBEGOVI]

Fadil, Almasa, Edina i Neno447

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEsubota, 18. februar/velja~a 2012.52

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj

BILJANI LUÎ]

Rina, Ivana, Mikan i Dario

1020

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj pri jateljici

BILJANI LUÎ]

S ljubavlju i ponosom ~uva}u uspomene na na{e druènje isretne dane provedene sa tobom.

Tvo ja Rina1020

POSLJEDNJIPOZDRAV

BILJANILUÎ]

dragoj kumici.

Od Olge i Marka saporodicom

1021

Dragim roditeljima, baki i deki

PUHTA

S po{tovanjem i ljubavlju,

Bilja, Braco, @eljka, Dado, Vlado, Ivana,De jan i Nikola

1033

Sedamnaestog februara 2012. navr{ilo se 5

godina od smrti na{eg dragog tate

ALIJE DRAÊ

Zauvi jek si u na{im srcima.

Tvo je Azra i Amina88104

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

BEHKA (RA[IDA)RESI], ro|. BUKVA

preselila na ahiret u petak, 17.februara 2012, u 69. godini.

Dènaza }e se obaviti u nedjelju, 19. februara 2012. godi-ne, u 13 sati na mjesnom mezar ju Me|e|a - Vi{egrad.

Oàlo{}eni: sin Halil, k}erke Halida, Mevlida i Amela,brat A}if, sestre Bahti ja i Azbi ja, unu~ad Ilvana, Alma,Anida i Ajdin, daidè Dàfer, Aziz, daidìnica Latifa, zet

Nermin, snaha Jasmina, djeveri Zahid, Ibrulj, brati}i,brati~ne, sestri}i, sestri~ne, teti}i, teti~ne, te porodice Re-si}, Bukva, Alagi}, \aku{i}, [ahi}, Jahi}, Prutina, Ma{i},Gadò, Kla~ar, Dànanovi}, Sadiki, Polutak, Zlatarac,Hurlov, Beganovi}, Mu jaki}, Omeragi}, Hodovi}, Zehe-rovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Centralnojdàmi ji u Vogo{}i.

Prevoz do mezar ja i nazad obezbi je|en iz Vogo{}e sa po-laskom u 9 sati, sa usputnim sta janjem kod Vi je}nice.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH000

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em kolegi i pri jatelju

BOGDANU

STOJADINOVI]U

Sa velikom tugom i uspomenom na ona na{adivna vremena...

Ra ja iz Zavoda za planiranje razvo jaKantona Sara jevo

1037

SJE]ANJE

na oca, svekra i djeda

BO@IDAR (LJUBE)BUJAK

17. 2. 2011 - 17. 2. 2012.

Sje}anje na tebe ne bli jedi, ~esto si sa nama, u na{immislima i razgovorima.

Sin Ljubo, snaha Jelena, unuke Dani jela,Da jana i Matea

001

POSLJEDNJI POZDRAV

BOGDAN BOLESTOJADINOVI]

na{em iskrenom pri jatelju, ~ovjekuplemenitog srca i du{e.

Redina i Mak Filipovi}446

POSLJEDNJI POZDRAV

muù na{e pri jateljice Rade

BOGDANU STOJADINOVI]U

S po{tovanjem,

osoblje ureda Vi je}a Evrope u Sara jevu1035

OBAVJE[TENJEUkoliko ste zainteresovani,sje}anja i smrtovnice mogu

imati sliku u boji.Prilikom predaje oglasa naglasiteto u na{oj Oglasnoj slu`bi.Cijena ostaje ista!

NELA1930 — 1995.

BORIS1926 — 2005.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



POSLJEDNJI POZDRAV

supruzi na{eg kolege Nine Lu~i}a

gospo|i BILJANI

LUÎ]

Uprava i uposlenici @eljeznica Federaci je BiH001

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg poslovnog partnera

SEADU (OSMANA)

[AHINPA[I]U

Pivara Tuzla d.d.001

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom kolegi i pri jatelju


Po~ivao u miru Boì jem.

Obitelji iskreno sau~e{}e.

Od djelatnika Gender-centra Vlade Federaci je BiH001

POSLJEDNJI POZDRAV

velikom ~ovjeku i dragom pri jatelju

IBRAHIMUOPRA[I]U

dugogodi{njem saradniku na{e ku}e.

POZORI[TE MLADIH SARAJEVO1030

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom kumu i velikom pri jatelju


S ljubavlju,

Amira i Admir Krni}1029

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i poznanike da je na{ dragi

mr. sci. BOGDAN (SVETISLAVA)STOJADINOVI]

preminuo 16. februara 2012. godine.

Sahrana }e se obaviti 18. februara 2012. godine u 11.30 sati na gradskom groblju Bare.

Oàlo{}eni: supruga Radmila, k}erka Ivana, unuk Ian i ostala rodbina.

Ku}a àlosti: Ul. Husrefa Redì}a br. 18/6.1022

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em pri jatelju

SEADU[AHINPA[I]U

Iskreno sau~e{}e porodici.

Vuka{in Krneta sa porodicom1032

POSLJEDNJI POZDRAV

BOLETU

Marina, Nevzeta, @eljko, Ozren, Buba,Filip i Zoran

1031

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



SJE]ANJE

na na{eg dragog

IGOR ([EFIKA)VEJZAGI]

dipl. ing. gra|.18. 2. 2004 — 18. 2. 2012.

Sa beskrajnom tugom,

porodica030

POSLJEDNJI SELAM

na{em kolegi

RIZAHSELIMOVI]

Porodici upu}u jemo izraze iskrenog sau~e{}a.

Energoinvest d.d. — Sara jevo

Sektor Energokomerc i PJ Libi ja001

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da jena{a draga

BADEMA SOFTI],ro|.

HAJDARPA[I]

preselila na ahiret u petak, 17. februara 2012, u 83.godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012.godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbi je|en ispred tvornice Zrak sa polas-kom u 12 sati, do groblja i nazad.

Oàlo{}eni: sin Smail, k}erka Refika, snaha Feri-da, brat Baho, sestra \ulka, unu~ad Omar, Adnan,Alen, Selma i Alma, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amidì}i i amidì~ne, daidì}i i daidì~ne,

teti}i i teti~ne, djeveri Munir, Zahid i Hajradin saporodicama, te porodice Sof ti}, Hajdarpa{i}, Ki ja-met, Hadrovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina,pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i à-losti u Ulici Amira Krupali je br. 10.

000

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

NATI JOVI]EVI],

ro|. KUKI]

S ljubavlju,

Vo jo Kuki}, Olga i Maca Sti ja~i}1025

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom tati i dedi

Ivana i Ian1023

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dobrom i dragom pri jatelju ko ji nas je iznenadanapustio

BOGDANU BOLETUSTOJADINOVI]U

Bo jim se da tebe, kao i brojne pri jatelje i poznanike ko jisu oti{li u posljednje vri jeme, zaokupljeni svakodnevnim

neda}ama ko je nas sustiù, bore}i se sa ìvotom zakakav nismo pripremljeni, ne oàlimo i ispratimo onakokako zasluù je{ i kako bismo mi to èljeli. Ali, dragi Bole,bio si i osta}e{ sastavni dio dobrog di jela na{ih ìvota, uradosti i tuzi, u dobru i zlu.... Pamti}emo te i spominjati,

Amila sa mamom Fikretom, djecom Leilom iSamirom i unucima.

Iskreno sau~e{}e Radmili, Ivani i Janu

1016

Osamnaestog februara 2012. godine navr{ava se se-dam dana otkako ni je sa nama na{a

AVNIJA KADI]NJANJA

Porodica1017

Devetnaestog februara navr{ava ju se ~etiri godine, boli ituge otkad nas je zauvi jek napustila na{a mama, supru-ga, sestra i baka

SREBRENKABERBEROVI] – KO[UTA

U spomen na taj dan okupi}emo se oko njenog vje~itogpo~ivali{ta, na groblju Bare, u 12 sati.

Oàlo{}ene porodice Berberovi}, Ko{uta, Butigan,Arslanagi} i Junge

1012

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

BAJRO

(]AMILA)KEPE[

preselio na ahiret u ~etvrtak, 16. februara 2012, u 87. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012. godi-ne, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbi je|en ispred dàmi ji u Zabr|u u 11.30 sa-ti sa zaustavljanjima na svim usputnim autobuskim sta- jali{tima, zatim ispred ku}e àlosti (Ul. Nerkeza Smajla-gi}a br. 3) i na Stupu, do groblja i nazad.

Oàlo{}eni: supruga Kada, sinovi Re{id i Kasim sa poro-dicama, k}erka Ramiza sa porodicom, bra}a Nusret iAhmet sa porodicama, brati}i Rasim, Zi jad, Azem i Ne-dàd sa porodicama, brati~na Rasema sa porodicom,svastika Sadeta sa porodicom, amidì}i Mehmedali ja iFerid sa porodicama, te porodice Kepe{, Jusupovi}, Ha-se~i}, Konjevi}, Ba`darevi}, Avdi}, Luinovi}, [e{um,Smailbegovi}, Jabu~ar, Sorgu~, Arnautovi}, Osmanovi},]ebo, Hodì}, ôrdali ja, Me{anovi}, Divovi}, Jusi},Brankovi}, Karaman, Kustura, Su}eska, Ramazi}, Bogi-lovi}, Kapo, Konakovi}, Kavazovi}, Sma ji}, Arukovi},Kahvedì}, Omeragi}, Dumani}, [u{a, âkri}, Jela~i},[alji}, Krlu~, Durmi{evi}, Jahi}, ûko jevi}, Huremovi},Deda ji}, Tiro, Me{i}, kao i ostala rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

000

IN MEMORIAM

na na{e plemenite majke:

Vje~no zahvalna djecaAX

ZORA(LAHODNÝ)

UGRINÎ] jan. 1974 - jan. 2012.

GOSPAVA(SIMI])

JUGOVI]feb. 1998 - feb. 2012.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



SJE]ANJE

Povodom odràvanja redovne godi{nje Skup{tine Jedinstvene organizaci je boraca “Elektrodistribuci ja” Sara jevo u subotu, 18. februara 2012. godine, sje}amo se na{ih {ehida i poginulihboraca

Rahmet i slava hrabrim {ehidima i poginulim borcima

Jedinstvena organizaci ja boraca “Elektrodistribuci ja” Sara jevo, Ul. Zma ja od Bosne br. 49444

U subotu, 18. februara 2012. godine, navr{ava sesedam dana od kada ni je sa nama na{a voljena

NEVENKAMILOJEVI]

u~esnik NOR-a 1942.

Oàlo{}eni: sin Branko, unuci Sanjin i Bo jan,

snaha Baha 1009

Dragom

BOLETU

od njegove Rade1023

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg dragog

MEHMEDAMEMICUHUSI]A

18. 2. 2006 — 18. 2. 2012.

Porodica Kadi}, Fadil, Rahima i Lejla1010

IN MEMORIAM

BOSILJKAJELAÂ1909 — 1996.

Sin Branislav i sestraLjubica Glumac

1013

Tu nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je na{a draga supruga, maj-ka, nana i sestra

[EFIKA (ALIJE) POLJAK,ro|. PA[UKAN

preselila na ahiret u ~etvrtak, 16. februara 2012, u 75. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjeljak, 20. februara 2012. godine, u 13 sati na mezar juHambina carina.

Oàlo{}eni: suprug Ramiz, sin Samir, k}erke Sabina, Ramiza i Almedina, bra}a Mehmedi Bajro sa porodicama, sestra Munevera sa porodicom, unu~ad [ejla, Lejla, \ana,Adnan, Kenan, Adnan i Nedim, praunu~ad Amar, Sana, Tarik i Hana, zetovi Midhat, Se-

lahudin, Emir, Nermin, Nedim i Edis, snaha Emira, zaove Mevlida i Mirsada sa porodi-cama, nevjeste Behi ja i Lejla, Safet Poljak, te porodice Poljak, Pa{ukan, Handì}, Pa{a-li}, Selimovi}, ]ati}, Je`, Spahi}, Odoba{i}, Mornjakovi}, Mali}, Kula{in, Kru{~ica, Bu-rek, Sinanovi}, Gu{i}, Franca, [egalo, Didi}, Halilovi}, Kloki}, Pa{ukanovi}, Fejzagi}, teostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i merhume u Ulici sutorinska br. 5.002

SJE]ANJE

U nedjelju, 19. februara 2012, navr{ava ju se dvi jenajtu`ni je godine od kada nas je napustila na{a vo-ljena

ALMA @BANI],ro|. SELESKOVI]

Hatma-dova }e se odràti istoga dana u 12.20u Gazi Husrev-begovoj dàmi ji.

Izgubili smo najljep{u du{u ko ja je obasjavalana{e ìvote. @ivimo sa tvo jom ljubavlju iplemenito{}u ko ju si bezgrani~no davala.

Porodica: Jasmila, Kemal, Damir, Dènita,Zoe i Orhan

1011



IBRAHIM

(MUSTAFE)KUSTURAiz Roga tice

preselio na ahiret u petak, 17. februara 2012, u 77. godi-ni.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012. godi-ne, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: supruga Hida jeta Hedi ja, sin Dèvad, bra}aSalem i Mehmedali ja, sestre Devla, Mevlida i Emina,snahe Behi ja, Behka, Amra, Dragica i Zlata, unu~ad[emsudin, Jasmin i [ejla, zet Almir, praunu~ad, te poro-dice Kustura, Bi jedi}, Muhi}, Farhatbegovi}, Hadìha-sanovi}, He}o, Hasanovi}, Murti}, Buljuba{i}, Biber,

Preli}, êkro, Ajnadì}, Nevesinjac, Mandùka, Dàm-basovi}, Pleho, kao i ostala mnogobrojna rodbina, pri ja-telji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u dàmi ji Hra-sno.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

MUSTAFA ÂKARI]

RAMIZ ÂMD@IJA

ZIJAD ÛREVAC

KERIM HAJRULI

DINO HAMZI]MENSUR KADRI]

HIMZO KALAJD@ISALIHOVI]

FIKRET KARI]

ESAD KISELICA

ZAIM KOLAR

SENAD KRIVI]

IRFAN KRKALI]

ISLAM KUJOVI]

RAMIZ [EHI]

ENVER HOD@I]

HUSEIN BEZDROB

JASMIN MASNOPITA

ISMAIL MEDI

NEZIR MUHAREMOVI]

VEJSIL OMERBEGOVI]

HASIB OMEROVI]

MIDHAT PA[I]

JAKUB PERTEF

ENES SADIKOVI]

AMIR SULJOVI]

ASAF [UKUREVI]SAMIR TORLAK

MI]O VIKALO

SADO ZULI]

ESAD HAD@I]

ADEM JUSI]

LUTVO SIJERÎ]

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



IN MEMORIAM

MARSELA

[UNJI]

Godine prolaze, ali ljubav i nje`na sje}anja natebe osta ju zauvi jek u mom srcu.

Milka990

Osamnaestog februara navr{ava se godina otkakoni je sa nama na{ dragi brat i {ura

RIFAT BRACO[AHBEGOVI]

18. 2. 2011 — 18. 2. 2012.

S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom ~uvamouspomenu na Tebe.

Sestra Aida i zet Vlado Sari}989

TU@NO SJE]ANJE

RIFAT[AHBEGOVI]

18. 2. 2011 — 18. 2. 2012.

Volimo te.

Zauvi jek.

Tvo ji: Meca, Nane, Hare i Una922

SJE]ANJE

SAMIJA ]URI],ro|. RED@I]

18. 2. 1993 — 18. 2. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem,

porodica904



MUJESIRA (MUJE)D@INDO,

ro|. ÔLAK

preselila na ahiret u sri jedu, 15. februara 2012, u 81. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012. godi-ne, u 13 sati na gradskom mezar ju Obad

Oàlo{}eni: sin Ramiz, k}erka Rasema, bra}a Ramo,Ali ja i Ramiz sa porodicama, sestre Fatima i Ramiza saporodicama, zetovi Osman i Ahmed, snaha Biba, unu-~ad Rahim, Ramila, Armin, Ardin, Sadin, Sadina, Eni-sa i Edi sa porodicama, praunu~ad, teti}i, teti~ne, sestri-}i, sestri~ne, brati}i, brati~ne, te porodice Dìndo, ô-lak, Dàferovi}, Raoni}, Sma ji}, Mrguda, Salihovi},Omanovi}, Solak, kao i ostala brojna rodbina, pri jateljii kom{i je

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u dàmi ji Bu~aPotok (Ul. trebinjska).




BELMA (IBRAHIMA)MURATOVI],

ro|. BARUÎJA

preselila na ahiret u sri jedu, 15. februara 2012, u 54. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012. godi-ne, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: suprug Murat, sin Adnan, k}erke Arabela iMinela, brat Sulejman sa porodicom, zet Mirza, snahaViktori ja, djeveri Agim, Dèvad i Narcis, zaova Begli jasa suprugom Zaimom, jetrve Esma, Edita i Merhana,unu~ad Aldin i Alen, te porodice Muratovi}, Baru~i ja,Be{i}, Gadò, Kihi}, ]i{i}, Joni}, Jamakovi}, Mori},Dèko, Hu ji}, kao i ostala brojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je

Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13sati, Ul. Envera [ehovi}a 48/VIII.

Prevoz do Vlakova i nazad obezbi je|en ispred ku}e à-losti, sa polaskom u 12 sati.


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri ja-telje i kom{i je da je na{ dragi

IBRAHIM(ASIMA)OPRA[I]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 16. februara 2012, u58. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012.godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: sin Nermin, sestre Fatima i Ismeta saporodicama, snaha Refika, te porodice Opra{i},âu{evi}, Kasumovi}, ôlak, Ajanovi}, Omerbe-govi}, ]urevac, te kolektiv Pozori{ta mladih i osta-la rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i à-losti u Ulici Dejzina Biki}a br. 49.000



SAFET (IBRE)KAVAZI]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 16. februara 2012, u 84. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012. godi-ne, u 12.30 sati na mezar ju Jele~ - Fo~a.

Oàlo{}eni: supruga Dika, sin Munib, k}erke Safeta, Sa-deta, Zaha i Raza, snaha Emina, zetovi Ali ja, Ibrahim i[aban, unu~ad Ermin, Kenan, Admir, Medina, Admira,Adis, Almir, Damir, Mirela, Dènita, Amra i Alena, pra-unu~ad, bra}a Hamdo, Ali ja, Haki ja i Zahid i sestreMel}a i Zahida sa porodicama, {ure Abid, Muharem,Hamdi ja i Asim sa porodicama, {uri}i Salko, Himzo iSuvad, te porodice Kavazi}, Bajrovi}, Halilovi}, [alaka,Tuzlak, Nik{i}, Zametica, \ozo, Dedovi}, Kurtovi}, Be{i-revi}, Rami}, Merina, Isanovi}, âno, Tuz, [ljivo, Srnja,Palali ja, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jate-

lji.Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetli je u 12.30sati, Ul. Kobiljak do 74, Dobro{evi}i.


TU@NO SJE]ANJE

DU[AN DULEMILJAK

18. 2. 1997 — 18. 2. 2012.


Borika, Ranka i Zoran88104

SJE]ANJE

na na{eg dragog

MEHMEDAMEMICUHUSI]A

18. 2. 2006 — 18. 2. 2012.

Tetka Nadà, Amela, Stefan, Emir, Vesna956

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28



Sutra, 19. februara 2012, navr{ava ju se 2 tu`ne godineotkako je preselila na ahiret na{a draga

SELMA [ABANOVI],ro|. SMAJLAGI]

Molimo Allaha d`.{. da tvo joj plemenitoj du{i podari milost,te li jepi dènnet i vje~ni rahmet. Posto ji ljubav ko ju ni smrt ne moè

zaustaviti i tuga ko ju ni vri jeme ne moè izbrisati.

Hvala ti za svu dobrotu i ljubav ko ju si nam nesebi~no pruàla.

Tvo ji: k}i Lejla, sin Samed, suprug Senaid i porodice [abanovi},Smajlagi}, Babi}, Hrelja, ]erimovi}.

Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 19. februara 2012. godine,iza podne-namaza u Ensar dàmi ji u Zenici.

020

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)


HUREM(AVDIJE)

MURTI]

preselio na ahiret u sri jedu, 15. februara 2012, u 84. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 18. februara 2012. godi-ne, u 13 sati na mezar ju Mi~ivodi - Sokolac.

Prevoz obezbi je|en ispred dàmi je u Bojniku u 10 sati iispred fabrike Zrak u Bu~a Potoku u 10.30 sati sa zaus-tavljanjima ispred Vi je}nice, do mezar ja i nazad.

Oàlo{}eni: sinovi Hajrudin i Hamid sa porodicama,k}eri Fatima, Ferida, Mirsada i Fadila sa porodicama,brat Me{a sa porodicom, sestre Cura i Hanka sa porodi-cama, unuci i unuke, praunuke, brati}i i brati~ne, sestri}ii sestri~ne, te porodice Murti}, Kustura, Dautovi}, Gu{i},Bo{njakovi}, Durgut, Ja{arevi}, Sadikovi}, Sejfi}, Kal-

kan, Agi}, Mi{ut, Saraj~i}, Suljevi}, Bogilovi}, Vrabac,Krlu~, kao i ostala brojna rodbina, pri jatelji i kom{i je


Osamnaestog februara 2012. navr{ava se sedamgodina od smrti mog dragog ta je

ALIJE (HA[IMA) RED@EPOVI]A18. 2. 2005 - 18. 2. 2012.

Uvi jek si u mo jim mislima,mo joj du{i i u mom srcu.

Tvo ja k}erka Jasminka, zet Mirsad i unuk Mirza224

TU@NO SJE]ANJEna jedinog brata

ALIJARED@EPOVI]

18. 2. 2005. godine

Hvala za divne trenutke provedene s tobom.

Voli te tvo ja sestra. Neka Allah d`.{. podari li jepidènnet i vje~ni rahmet tvo joj plemenitoj du{i.

Hajri ja Redèpovi}AX

IN MEMORIAM

NADA VUJOVI]18. 2. 1990 - 18. 2. 2012.


sin dr. Boris Vu jovi} sa porodicom4515

TU@NO SJE]ANJE

na drage roditelje

SJE]ANJE

na na{u dragu mamu,baku i prabaku

DRAGICUTO[OVI]

18. 2. 2010 - 18. 2. 2012.

S ljubavlju ~uvamouspomenu na tebe.

Tvo ji To{ovi}i905

Osamnaestog februara2012. navr{ava ju se

2 godine otkako je umro na{

DRAGOMIR(PETRA)

DOVBENKO

Porodica Dovbenko843

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg dragog

JASMINAKEKI]A

Tetka Mersi jai porodice

Kravi} i Selimovi}

1007

OSLOBO\ENJE

OGLASNASLU@BA

Zelenih beretki 14Tel. 205-938

RED@EPOVI]

ISMETA27. 9. 2006.

ALIJA18. 2. 2005.

Uvi jek ste u na{im srcima i mislima.

Hvala Vam na beskrajnoj ljubavi, dobroti i plemenitosti.

Sin Goran, k}erka Jasminka, snaha Dèni, zet Mirsad Krlje`,unuci Fe|a, Mirza i Haris, praunuka Anja

AX

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


PREDAH OSLOBO\ENJEsubota,18. februar/velja~a2012.58

HOROSKOP DANASPokaìte da imate dovoljno interesovanja da prihvatite razli~ite uslo-ve i savremenije ideje. Kreativnost koju izraàvaju va{i saradnici treba upotrijebiti na prakti~an na~in. Umijete za zablistate u punom sja- ju i da ostavite veliki utisak na osobu koja vam se dopada. Djelujetesamouvjereno, {to se pozitivno odraàva na va{eg partnera. Poti~itekod sebe plemenitost, {to }e uticati na va{e dobro raspoloènje.

Potrebna vam je dobra koncentracija i mo} opaànja u razli~itim si-tuacijama. Oslonite se na svoje iskustvo koje imate. Ukoliko osje-}ate emotivnu rezignaciju, razmislite u ~emu ste pogrije{ili premabliskoj osobi. Niko nije bezgre{an, tako se ni od vas ne o~ekuje uvijek savr{ena uloga ili da ste bez mane. Prijat }e vam vi{e sati zdra-vog sna, obratite pa`nju na snove.

Ve}inu obaveza moète da zavr{ite samostalno i bez dodatnog uti- caja sa strane. Sve se svodi na pravilnu poslovnu organizaciju i dobru volju. Nemojte dozvoliti partneru da se previ{e udaljava od ne-kih zajedni~kih tema. Insistirajte na svojim emotivnim potrebamada biste dobili povratnu reakciju. Vi{e uìvajte u lijepim stvarima,opustite se.

Postoji granica do koje moète da se suprotstavite ne~ijem utica-ju ili volji. Bez obzira na trenutni uspjeh, stvari posmatrajte u du-

òj perspektivi. Privla~e vas emotivne situacije koje djeluju suvi{ekomplikovano ili izazovno. Na kraju sve moè biti i dobro ako umijete da se zaustavite u nekom kriti~nom trenutku. Va`no je da ost-varite psihi~ku ravnoteù i da uskladite svoje misli i osje}anja.

Poslovni dogovor vas obavezuje na strogo po{tovanje zajedni~kihpravila i na uvaàvanje razli~itih afiniteta. Stalo vam je da pravilnopostupate prema osobi koja ima pozitivnu ulogu u saradni~kim odno-sima. Ponekad treba jasno pokazati svojim postupcima kako umijete pravilno da razlikujete i uvaàvate prave vrijednosti. Priu{tite se-bi neke lijepe sitnice kao dobar poticaj.

Neko poku{ava da vas potakne na druga~iji na~in razmi{ljanja ili dapro{iri va{e vidike u razli~itim pravcima. Iskustvo koje sti~ete u po-slovnoj saradnji pokazat }e se od velike koristi ne samo trenutnove} i u daljoj perspektivi. Partner dobro prepoznaje va{e namjere,bez obzira na dobru pozu ili emotivnu igru koju igrate. Ne moèteprikrivati istinu duè nego {to je to dozvoljeno.

Te{ko vam je da ostvarite svoje namjere i ne èlite da se pomiritesa prosje~nim rezultatima. Trenutak je da korigujete svoju poslo-vnu taktiku i da zatraìte ne~iji savjet. êsto mijenjate svoje emo- tivno raspoloènje, budite pa`ljiviji pred osobom koja detaljno anal-izira va{e pona{anje. Slobodno zatraìte ne~iju podr{ku koja vamje neophodna. Izbjegavajte situacije koje vas previ{e iscrpljuju.

Nema potrebe da optuùjete druge za svoj neuspjeh ili za propu-{tenu priliku. Posmatrajte situaciju vi{e u duhu optimisti~kih pro-gnoza. Voljena osoba o~ekuje da doslovno ispo{tujete neki zaje-dni~ki dogovor i nema previ{e razumijevanja za va{e izgovore iliopravdanja. Uloìte dodatni napor. Prijat }e vam vi{e sati zdravogsna, obratite pa`nju na snove.

Va`no je da procijenite najbolji trenutak za poslovnu akciju i da sa-~uvate prisebnost duha. Ponekad se treba uklopiti u mi{ljenje ve-

}ine, bez suvi{nih komentara. Jasno vam je da ne moète lako dapromijenite ne~ije mi{ljenje ili odluku u privatnom ìvotu. Nema po-trebe da izgovarate te{ke rije~i pred voljenom osobom. Prijat }e vamneka omiljena zabava kao recept za dobro raspoloènje.

Nalazite se u kreativnoj fazi i pred va`nim poslovnim odlukama. No-vi uspjeh moè da unaprijedi va{ poslovni, dru{tveni ili privatni status. Potrudite se da va{ li~ni uspjeh ili emotivna sre}a potraju {toduè. Svoju pa`nju i emocije posvetite osobi za koju vas vezuju sli-~ni afiniteti, kako biste podijelili svoju radost sa drugima. Nalazitese u sjajnoj psihofizi~koj formi.

Stalo vam je da se izborite za bolji plasman na poslovnoj sceni iliza svoje mjesto u krugu uticajnih saradnika. Zbog velikih ambicijazanemarili ste neke propratne doga|aje, koji imaju va`no zna~enjeza va{e saradnike. Partner vam postavlja neka logi~na pitanja, alivi djelujete neubjedljivo u odgovorima. Uspostavite bolju ravnote-ù izme|u svojih elja i mogu}nosti.

Skrenuli ste pa`nju na sebe, ali to ~inite u nekom pogre{nom tre-nutku. Ipak, nemojte dozvoliti da vas uhvati panika. Razmislite ko-me treba da se obratite za podr{ku. Svijet oko vas izgleda mnogobolje ili ljep{e kada se nalazite u pozitivnom okruènju i uz bliskuosobu. Ugodite svojoj porodici i osjetit }ete iskrenu radost. Nemapotrebe da se suvi{e optere}ujete te{kim mislima.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],Jakub SALKI], Mirela SEKULI],Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;

Uprava 234-718, fax: 461-007;Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1602000000317116,UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je

30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi,Oslobo|enje je 1963. godine Ukazompredsjednika Tita odlikovano Ordenom brat-stva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976.godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{enoza najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji.U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanjeu ivotu tradicije nezavisnosti,objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanjupod najteìm uslovima" agencije InterPress i Service, nagradu "za zajedni~kirad novinara razli~itih nacionalnosti uslu`bi slobode i mira" fondacije Alfons

Komin (Barselona), nagradu "za borbuprotiv ksenofobije" Kluba evropskihrektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta,"Me|unarodnu nagradu za slobodu{tampe" Udruènja turskihnovinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènjanovina (FIEJ), Nagradu “PremioGiornalistico Paolo Borsellino” kojulistovima koji se bore za istinudodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss

Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom“Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i“Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:Sadat BEGI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : p , k o b i , a d a m a s , t e r o r i , n o r i s , m i s i j a , a j e n , v , p l a n i n a r e n j a , r i v a , i l i , e n j , i v e r a k , j a m e , s t r a d i v a r i , t a s - t e r i , i c a , r j , o m i { a l j a n , a l i r a , k r e , t , s e r , r a o s , v i , a r i s , o v e r a l , n , s t a r i n a r i .

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


Danas obla~no. Prije podne postepeno razvedravanje u zapadnim, a poslije podne i uve~ei ostalim predjelima. Samo }e na jugu i jugozapadu biti vedro. Vjetar slab, promjenljivogpravca. Minimalna temperatura od -7 do -1, maksimalna dnevna od 3 do 10°C.Sutra toplije uz slab do umjeren jugozapadni vjetar. Tokom dana prete`no sun~ano. U

ponedjeljak obla~no sa ki{om i susnje`icom, koja }e poslije podne pre}i u snijeg. U brd-sko-planinskim predjelima obla~no sa snijegom. U utorak obla~no, ujutro u brdsko-planinskim predjelima sa slabim snijegom, na jugu sa ki{om. Uve~e razvedravanje.U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab,sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -3, maksimalna dnevna 4° C.

Danas }e obla~no sa ki{om biti na Britanskim ostrvima i zapadu Evrope, dok }e sni-jeg padati u Skandinaviji, isto~noj Evropi i u brdsko-planinskim predjelima centralnogi isto~nog Balkana. Najve}a koli~ina padavina i jak vjetar o~ekuju se na juguSkandinavije. U ostalim predjelima kontinenta bi}e prete`no sun~ano. Maksimalnatemperatura kreta}e se od -8 do 2 na sjeveru i istoku i od 6 do 12°C na zapadu Evrope.Danas na Balkanskom poluostrvu obla~no, u centralnim i isto~nim predjelima sa slabimsnijegom, a poslije podne i uve~e postepeno razvedravanje. Samo }e na jugu polu-ostrva, Jadranskom i Jonskom primorju biti vedro. Maksimalna temperatura kreta}ese od -3 u centralnim predjelima do 7 na zapadu Balkana, a na jugu do 13°C.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEsubota,18. februar/velja~a2012.60

KINABOSANSKI KULTURNICENTAR

U ZEMLJI KRVI I MEDApremijera,ratna drama,reìja: Angelina Jolie,uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade[erbedìja, Branko \uri}…

po~etak u 13.30, 16, 18.30 i 21 sat.

CINEMA CITY

ALVIN I VJEVERICE 3:URNEBESNI BRODOLOManimirani, komedija, porodi~nireìja: Mike Mitchell,uloge: Justin Long, Jesse McCar tney,

Alyssa Milano, Christina Applegate...po~etak u 11.20 sati.

U ZEMLJI KRVI I MEDA

premijera,ratna drama,reìja: Angelina Jolie,uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade

[ebedìja, Branko \uri}...po~etak u 13.15, 15.50, 18.25 i 21 sat.

ZAVJET LJUBAVIljubavna drama,reìja: Michael Sucsy,uloge: Chaninng Tatum, Rachel McAdams,Sam Neill, Jessica Lange...po~etak u 19 i 21.10 sati.

SIGURNA KU]Apremijera,akcioni triler,reìja: Daniel Espinosa,uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds,Robert Patrick...po~etak u 16, 18.20, 20.40 i 23 sata.

SVE ZA LOVUromanti~na komedija,

reìja: Julie Anne Robinson,igraju: Katherine Heigl, Jason O'Mara,John Leguizamo, Daniel Sunjata...

po~etak u 14, 16.10, 18, 20.10 i 22.20 sat i.

PARADA

komedi ja,reìja: Sr|an Drago jevi},uloge: Nikola Ko jo, Mi{o Samolov, GoranNavo jec, Bo jan Navo jec, De jan A}imovi},

Ivica Zadro...po~etak u 13.25, 15.40, 18.10, 20.30 i22.50 sati.

STAR WARS: EPIOSODE I -FANTOMSKA PRIJETNJASF spektakl,reìja: George Lucas,

SARAJEVOuloge: Liam Neeson, Ewan McGregor,Nataline Portman...po~etak u 13.30 i 16.20 sati.

MUPETTI

porodi~na komedija,reìja: James Bobin,uloge: Jason Segel, Amy Adams,Chris Cooper...po~etak u 11.40 i 13.50 sati.

METTING POINT

U ZEMLJI KRVI I MEDApremijera,ratna drama,reìja: Angelina Jolie,uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade[ebedìja, Branko \uri}...po~etak u 18 i 20.30 sati.

POZORI[TA

KAMERNI

BOLEST PORODICE M.autor: Fausta Paravidina,reìja: Selma Spahi},igraju: Maja Izetbegovi}, Jelena Kordi},Boris Ler, Miodrag Trifunov, Senad

Alihodì}, Muhamed Hadòvi}po~etak u 20 sati.

FESTIVALI

SARAJEVSKA ZIMA

NARODNOGostovanje Ariona iz Banja Luke

SAFIKADAopera,

kompozitor: Muharem Insani},reìja: Nenad Boji},dirigent: Ognjen Bomo{tar,po~etak u 20 sati.

GALERIJE

RAIFFEISEN GALERIJAIzlo`ba radova mladog umjetnikaDamira Avdi}a, ko ji je diplomiraona Akademiji likovnih um jetnostiu Sara jevu, odsjek - Slikarstvo.Galeri ja se nalazi u zgradi CentraleRaiffeisen banke u ul. Zma ja od Bosne bb,a otvorena je za sve posjetioce radnimdanima od 8 do 16 sati.

ATELJE ZEC

Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca.Galeri ja je otvorena od ponedjeljka dopetka od 10 do 18, subotom od 10 do 14

sati ili uz na javu na telefon 061/338-186.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat

Kamernog teatra 55”. Otvorenasvakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BLACKBOXIzlo`ba slika i crteà umjetnika kojisu zavr{ili slikarstvo na Akademiji likovnihum jetnosti u Trebinju, BiH, za posjete jeotvorena do 9. februara.

MUZEJI

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZEMALJSKIMuzej je otvoren za posjete u sljede}imterminima: utorkom, sri jedom, ~etvrtkom ipetkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10do 14 sati.

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danom oddeset do 16 sati, subotom od deset do 15sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreniza posjete.Muzej Jevre ja otvoren je za posjete svakim ra-dnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne ra-di, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“.Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ART-KU]A SEVDAHAOtvorena je za sve posjetioce svakim da-nom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BO[NJA^KIObilazak Bo{nja~kog instituta i postavkiumjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”,Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim danomosim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati.Najava grupa na telefon: 033/279-800 i namail [email protected].

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, skica, akvarela Is-meta Mu jezinovi}a, stalna postavka Lega-ta “Haim James Pinto“.

Galeri ja je otvorena radnim danima od 8do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Ke- mala Kebe, umjetnika ko ji je od u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992. godi-ne, u ko jem je bila stalna prodajna izlo`banjegovih radova.

KINA

MULTIPLEX EKRAN

U ZEMLJI KRVI I MEDA

premijera,ratna drama,reìja: Angelina Jolie,uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade[ebedìja, Branko \uri}...po~etak u 16, 18.30, 20.30 i 22.15 sati.

ÛDOVI[NA PRIÂ U PARIZUavantura, animiranireìja: Bibo Bergeron,uloge: Mathieu Chedid, Vanessa Paradis,Gad Elmaleh, Ludivine Sagnier...po~etak u 12.15 i 14 sati.

ZENICA

TUZLA

KOKO I DUHOVIavantura, porodi~nireìja: Daniel Ku{anuloge: Antonio Para~, Nina Mileta, KristianBona~i}...po~etak u 11 i 13 sati.

MAÂK U ÎZMAMAavantura, animiranireìja: Chris Miller,uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek,

Zach Galifianakis, Billy Bob Thornton,Guillermo del Toro...po~etak u 10.30 sati.

PARADAkomedi ja,reìja: Sr|an Drago jevi},uloge: Nikola Ko jo, Mi{o Samolov,Goran Navo jec, Bo jan Navo jec,De jan A}imovi}, Ivica Zadro...po~etak u 15 i 21 sat.

STAR WARS: EPIOSODE I -FANTOMSKA PRIJETNJASF spektakl,reìja: George Lucas,uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor,Nataline Portman...po~etak u 15.30 i 18 sati.

\AVO U TEBI

horor,reìja: Viliama Brenta Bela,uloge: Suzan Krauli, Fernanda Andrade,Sajmon Kvoterman, Evan Helmut...po~etak u 17.15, 19 i 20.45 sati.

POZORI[TA

BOSANSKO NARODNO

SEX, LA@I I DIVLJE GUSKEautor: Woody Allen,reìja: Lajla Kaik~ija,igraju: Lana Deli}, Nusmir Muharemovi},

An|ela Ili}, Sa{a Handì}, SelmaMehanovi}, Nerman Mahmutovi}, AdisMehanovi}po~etak u 19.30 sati.

MUZEJIGRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima sustalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena

je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vi jeku u Bosni. Muzej jeotvoren za posjetioce radnim danimaod 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru

(tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom ci jele sedmice,od 9 do 17 sati.

KINA

UNA

U ZEMLJI KRVI I MEDApremijera,ratna drama,

reìja: Angelina Jolie,uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade[ebedìja, Branko \uri}...

po~etak u 17, 19 i 21 sat.

PARADAkomedija,reìja: Sr|an Dragojevi},

BIHA]

uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo,Hristina Popovi}, Goran Navojec,Dejan A}imovi}...po~etak u 19 i 21 sat.

KINAMULTIPLEX PALAS

SIGURNA KU]Apremijera,akcioni triler,reìja: Daniel Espinosa,uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds,Robert Patrick, Brendan Gleeson...po~etak u 15.45, 20 i 22.15 sati.

KUPILI SMO ZOO VRTkomedija, dramareìja: Camerone Crowe,uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson,Elle Fanning, Stephenie Szostak...po~etak u 12 i 14.15 sati.

ÊLI^NA LEJDIbiografski, dramareìja: Phyllida Lloyduloge: Meryl Streep, Jim Broadbent,Richard E. Grant...po~etak u 18 i 20.15 sati.

OVO ZNAÎ RATromanti~na komedija, akcijauloge: Reese Whiterspoon, Chris Pine, TomHardy...po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

JOURNEY 2: TAJANSTVENI OTOK porodi~ni, avanturareìja: Brad Payton,uloge: Dwayne Joshon, Michael Cane,Josh Hutcherson, Vanessa Hudgens...

po~etak u 11.30, 13.30 i 18.15 sati.STAR WARS: EPIOSODE I -FANTOMSKA PRIJETNJA

SF spektakl,reìja: George Lucas,uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor,Nataline Portman...po~etak u 16 i 22.15 sata.

POZORI[TA

NARODNO RS

KOKO[KAautor: Nikolaj Vladimirovi~ Koljada,reìja: Predrag [trbac,igraju: Nata{a Ivan~evi}, Gordana Milinovi},Miljka Br|anin, \or|e Markovi}, AleksandarStojkovi}, Ljubi{a Savanovi}, RadmilaSmiljani}, Danilo Poprèn, Pero Rispo~etak u 20 sati.

MUZEJISAVREMENE UMJETNOSTI RSIzlo`ba “50 godina grafi~kih komunikacijau Srbiji 1960/2010” u kojoj su predstavljeniznakovi i grafi~ka komunikacija uposljednjih 50 godina, kao i postavka“Banjalook 3”.Izlo`ba je za posjete otvorena do 9. marta,

od 10 do 22 sata.

BANJA LUKA

Repertoare i programde{avanja u va{ojkulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


TV PROGRAMOSLOBO\ENJE subota,18. februar/velja~a2012. 61

Otok17.05 TV1/MRE@A

Anna se vra}a u o~e-vu ku}u da uzmetorbu koju je zabora-

vila i nalazi Marijukako gleda u mrljuna svojoj nozi. Mariai Giorgis odlaze napregled doktoruKyritsisu, u bolnicuu Heraklionu. Naà-lost, njegova dija-

gnoza uti{a i posljednju nadu u njihovim srcima. Ma-ria ima gubu i mora napustiti Plaku i oti}i na otok gdje}e provesti ostatak ìvota. Giorgis saop}ava ovu vi-jest Manolisu, a on nije siguran {ta da uradi.

Nepobedivo srce20.00 FTV

Dobrotvorna priredba u organizaciji profesorke Slav-ke privukla je veliku pa`nju javnosti i svi se pitaju ko

je taj tajanstveni pjeva~ iz Beograda koji }e nastupi-ti kao specijalni gost. Iako je publika toplo pozdravi-la Mileninu svirku, ipak prva zvijezda priredbe bio jeSta{in u~itelj Miroslav. Milena osje}a da se izme|unje i u~itelja njenog brata po~inje ne{to de{avati a dani sama nije sigurna {ta je to.

Iskupljenjeu Shawshanku 21.35 HRT2

Mrtav ladan, 2002.

KOMEDIJA

Reìja: Milorad Milinkovi}

Uloge: Nikola \uri~ko, Sr|an Todorovi}, Nenad Jezdi},Bata Paskaljevi}, Bata @ivojinovi}, Slobodan Ninkovi}

Mrtav-ladan16.10 FTV

Dva brata, Kiza i Lemi, {vercujusvog mrtvog djeda u vozu jer nema-

ju novaca da ga prebace u Vr{ac, gdjeih ~eka njihov nezgodni otac kojeg seoni boje. U vozu se na|e i narko-diler Limeni. U strahu odpolicije, Limeni djedu ubaci paketi} droge u dèp. Kiza i Le-mi odlaze u vagon restoran, voz naglo ko~i, teàk kofer pa-da djedu na glavu. Ostali putnici u kupeu konstatuju da gaje to ubilo. Po{to niko ne èli policiju u kupeu, oni djeda izba-ce kroz prozor. Nastaje potraga za djedom.

F I L M

The River King, 2005.

TRILER

Reìja: Nick Willing

Uloge: Edward Burns, Jennifer Ehle, Thomas Gibson,John Kapelos

Kralj rijeke21.00 OBN

Nakon {to je u rijeci prona|enomrtvo tijelo dje~aka, detektiv AbelGrey zapo~inje istragu. Nju dodatnooteàva {kola koja èli slu~aj prikaza-ti kao samoubojstvo. No, Grey je uvjeren da se radi o uboj-stvu, te zamoli u~iteljicu Betsy da mu pomogne...

F I L M

Rush Hour 3, 2007.

AKCIJA

Reìja: Brett Ratner

Uloge: Chris Tucker, Jackie Chan, Max von Sydow,Hiroyuki Sanada, Tzi Ma

Gas do daske 320.05 NOVA

U samom srcu Pariza nalazi se smrto-nosna tajna. Na drugoj polovici svijeta,u Los Angelesu, veleposlanik Han spre-

ma se razotkriti je. Do{ao je u posjed ek-splozivnih novih dokaza o djelovanju trijada - najmo}nije i naj-zloglasnije zlo~ina~ke organizacije na svijetu. Veleposlanik je do-znao identitet vo|e velikoga zlo~ina~kog kruga i sprema se ra-zotkriti ga Svjetskom sudu za zlo~ince, no tad je ubijen. Trija-de ne}e prezati ni od ~ega kako bi njihove tajne ostale skrive-ne i postoji samo jedna mogu}nost da ih se zaustavi...

F I L M

Redacted, 2007.

DRAMA

Reìja: Brian de Palma

Uloge: Izzy Diaz, Rob Devaney, Ty Jones, AnasWellman, Mike Figueroa, Yanal Kassay

Razotkriveno00.04 HRT1

Po~eo je rat u Iraku u prolje}e 2006. go-dine, ameri~ka je vojska poslana na fron-

tu. Raspore|eni na grani~nim prijelazi-ma strogo kontroliraju tko ulazi u ratnuzonu. Neki su se vojnici sprijateljili i u rijetkim se mirnim tre-nucima {ale i pri~aju svoje dogodov{tine. Ira~ani su zarobili ne-ke pripadnike ameri~ke vojske i novinare te prikazuju javna sma-knu}a preko interneta i na televizijskim postajama...

F I L M

Drive, 1997.

AKCIJA

Reìja: Steve Wong

Uloge: Mark Dacascos, Kadeem Hardison, John-PyperFerguson, Brittany Murphy

Vo`nja00.45 TV1

Tajanstveni Toby Wong bjeì iz HongKonga u Ameriku, putuju}i kao slijepiputnik brodom u San Francisco.Odmah po dolasku Wonga na doku lu-ke ~ekaju brojni pla}eni ubojice, od kojih se spa{ava otima-ju}i automobil besposlenog crnca Malika, sile}i voza~a da mupomogne na putu u Los Angeles. Wong je svima zanimljivameta, jer je u njegovo tijelo ugra|en biolo{ki mikro~ip koji muomogu}uje natprirodne borila~ke sposobnosti, a jedan kupaciz Los Angelesa za ~ip mu nudi ~ak 5 milijuna dolara...

F I L M

Coach, 2010.

KOMEDIJA

Reìja: Vil Friars

Uloge: Hju Densi, Dònatan Gutierez, Liane Balaban

Trener22.00 RTRS

Za njegove prijatelje i djevojku Zoi, Nikje zastao u trajnoj adolescenciji: pri-bli ava se tridesetima, nema posao ine snosi nikakve odgovornosti. Ka-da ga Zoi iznenada napu{ta i odlaziu Los An|eles radi posla, Nik smi{lja strategiju kako da jeponovo osvoji i da mu se vrati: prihvati}e posao kao tre-ner juniorskog fudbalskog tima....

F I L M

S E R I J E

The Shawshank redemption, 1994.DRAMAReìja: Frank Darabont

Uloge: Tim Robbins, MorganFreeman, Bob Guton,William

Sadler, Clancy Brown, Gil Bellows

Andy Dufresne stiè u zatvor Shawshank kako bi odsluìo doìvotnu kaznu. Andy sesuo~i s kriminalcima i sadisti~kim ~uvarima. Rijetko komunicira, osim s zatvorenikomRedom. Do promjene }e do}i kada Andy po~ne nuditi ~uvarima financijske usluge i sa-vjete. Tad po~inje uìvati poseban status me|u zatvorenicima i ~uvarima, pa ga i upra-vitelj vrbuje za zatvorskog knjigovo|u...

S P O R T

Vitaliy Klitschko -Dereck Chisora, prenosFTV 23.00NO] BOKSA

S P O R T

Ko{arka (m), prenosBHT 1 16.55

FINALE KUPA BIH

S P O R T

Sochi: Spust (`), prenosBHT 1 09.55

SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


TV PROGRAM OSLOBO\ENJEsubota,18. februar/velja~a2012.62

1 Dr. JensLennart planiranovi projekatprotivzaga|enja morai nada sepodr{ci JohnaCollmanna. Sauzorcima nafte

koja je,navodno,~udesno oru`jeu borbi protivzaga|enjamora, zajednoidu do plovka.Testna fazaubrzo po~inje.

BHT FTV07.05 Morska ~udovi{ta,

strani dokumentarniprogram

08.00 BHT vijesti08.15 Tribunal08.45 Josip Pejakovi}: U

ime naroda (r)Program za djecu imlade

09.15 Moko, mladiistraìva~, animiranaserija, 35/39 (r)

09.20 Bra}a Dover,animirani film

09.30 Mornar Popaj iSindibadmoreplovac,animirani film

09.55 Sochi: Svjetski kupu alpskom skijanju:Spust (`), prijenos

11.00 Govor ti{ine, emisijaza osobe o{te}enogsluha i govora

12.00 BHT vijesti12.15 Zdravo Robbie!,

igrana serija, 3/3713.00 Glumci, igrani film14.35 Festival cirkusa,

revijalni program15.10 Lijepo je bilo u

Sarajevu,

dokumentarniprogram15.40 BHT vijesti15.50 Lifestyle reporta a:

[vajcarska16.55 Ko{arka (m):

Finale Kupa BiH,prijenos

19.00 Dnevnik 1SportVrijeme

19.35 EUROpanorama

20.05 Grbavica,igrani film

21.45 BHT vijesti22.00 62. Berlinale:

Dodjela nagrada,snimak

23.00 Glumci,igrani film(r)

00.30 Zdravo Robbie!,igrana serija, 3/37(r)

01.15 Grbavica,igrani film(r)

02.45 Pregledprograma zanedjelju

08.00 VijestiProgram za djecu:

08.05 Artur08.30 Vragolasti Denis08.55 Graditelj Bob09.05 Poko09.20 Mala princeza09.30 Moj veliki prijatelj09.45 Kralj dinosaura10.05 Tomica i prijatelji10.15 Sretni patuljak11.00 Harveytoons11.25 Mozaik religija,

vjerski program12.00 Dnevnik 112.15 Sarajevska hronika12.45 Melrose Place,

serija, 3. epizoda13.30 Zov divljine, film15.05 Vijesti15.15 Ratnici: Napoleon,

dok. serija BBC-a

16.10 Mrtav ‘ladan, srbijanskiigrani film /12/

18.00 Lud, zbunjen,normalan, serija

18.40 Mala princeza18.50 Piplinzi, crtana serija19.10 Loto, prijenos

izvla~enja19.20 Harveytoons, crtana

serija19.30 Dnevnik 220.00 Nepobedivo srce,

igrana serija, 3. ep.21.00 Filmovi Jackiea

Chana: Pobjednici igre{nici, hongko{kiigrani film

22.50 Vijesti23.00 No} boksa: Vitaliy

Klitschko - DereckChisora, prijenos

00.00 Medicinska istraga,serija, 19. epizoda

00.45 Zov divljine, film02.10 Crna krava, bijelo

mlijeko, no}niprogram (r)

03.10 Dnevnik 2 (r)03.40 Pregled programa za

nedjelju

RTRS06.01 Kameni lik, mini

serija (r)08.00 Vijesti

Mala TV08.10 Tomica i prijatelji,

crtana serija08.30 Graditelj Bob,

crtana serija08.55 U no}noj ba{ti,

crtana serija09.55 Sova, program za

djecu10.00 Mali dnevnik10.25 Med i djetelina,

crtana serija10.50 Kralj dinosaurusa,

crtana serija11.10 Robin hud 3, serija12.00 Dnevnik 112.15 Rije~ vjere, religijski

program12.40 Vez, emisija etno

muzike

13.10 Saharov, dok. film13.35 Iz iksa u iks, serija14.05 Doktor sa jezera, serija15.35 Nepobedivo srce,

serija (r)16.30 Za.druga17.00 Vijesti17.10 Ah, ta planeta!17.35 Deronje - koncert

Zvonke Bogdana18.05 Art ma{ina, emisija iz

kulture18.55 Magazin lige

{ampiona19.30 Dnevnik 220.10 Budva na pjenu od

mora, serija21.00 Samo pjesma zna,

emisija narodne muzike22.00 Trener, film22.30 Dnevnik 3

22.45 Trener, nastavak filma23.55 Doktor sa jezera, serija01.25 Nevidljivi protivnik,

serija02.05 Budva na pjeni od

mora, serija02.55 Dnevnik03.20 Rije~ vjere, religijski

program

TV106.05 Oluja,

serija,31. ep. (r)

07.00 Najava programa07.05 Oluja,

serija,32. ep. (r)

08.00 Vijesti08.05 Junska no},

serija09.00 Vijesti09.05 Junska no},

serija10.00 Vijesti10.05 Junska no}, serija11.00 Vijesti11.05 Junska no},

serija12.00 Vijesti plus12.15 Put u Saharu,

dokumentarni serijal,3/13

12.40 Magna Aura,serija,3/13

13.00 Vijesti13.05 Ubica,

film (r)15.00 Vijesti15.05 Kako vrijeme prolazi,

serija, 20. ep. (r)16.50 Vijesti plus17.05 Otok, serija, 19. ep.18.05 Otok smrti, serija,

1/13 (r)19.00 Najava Dnevnika19.10 Monster High, crtani

film19.30 Dnevnik TV120.05 CSI: Las Vegas,

serija, 7. ep.21.00 Otok smrti,

serija,2/13

22.00 Budan,film

23.40 CSI: New York,serija,1/22

00.30 Pono}ne vijesti00.45 Vo nja, film01.58 No}ni program

HAYAT07.00 Fifi, crtani film07.30 Bumba, crtani film

11. i 112. ep.07.50 Graditelj Bob,

crtani film, 43. ep.08.00 @ablja patrola,

crtani film, 11. i 12.ep.

08.37 Hlapi}eve novezgode,crtani film, 5. ep.

09.00 Garfield, crtani film34. - 37. epizode

10.00 Winx, crtani film, 30.ep.

10.30 Bumba, crtani film,7. ep.

10.35 Gormiti, crtani film,4. ep.

11.00 Winx ,crtani film35. - 37. ep.

11.58 Biometeorolo{kaprognoza

12.00 Bio sam pacov, film13.55 Autoklub,

automagazin14.25 Svi na selo15.00 Zvijezda mo e{ biti ti,

finale19.00 Vijesti u 719.31 Biometeorolo{ka

prognoza19.38 Horizonti20.00 S druge strane, info.

program20.20 Kad li{}e pada,

serija, 203. ep.21.20 Zvijezda mo e{ biti ti22.20 Sport centar22.21 Policajac s petlovog

brda, film00.15 Astro Num Caffe, uìvo

Reprizni program03.00 Vijesti u 703.30 S druge strane,

informativni program03.50 Zvijezda mo e{ biti ti04.50 Autoklub05.10 Muzi~ki program

Pregled programa zanedjelju

PINK06.00 Jedini pre ivjeli

1. dio, film08.00 Sve za ljubav,

realityemisija(r)

10.00 City Exclusive,zabavnashowbiz emisija(r)

11.00 Paparazzolov na poznate,zabavnaemisija(r)

12.00 Info top,informativniprogram

12.10 Gold Music,muzi~kaemisija

14.00 Porodi~niobra~un,kviz

15.00 Grandhit,muzi~kaemisija

15.50 Info top,informativniprogram

16.00 Malanevjesta,serija

17.00 Showtime,zabavnaemisija

19.00 Kursadìje,zabavnaemisija

20.00 [opingholi~arke,relityemisija

21.00 Zvi jezdeGranda,muzi~kishow

00.00 Brzo bijeg,ameri~kifilm

OBN06.00 Hairy Scary,

crtani film06.15 Ma|ioni~ar,

crtani film06.40 Nebeski plesa~i,

crtani film07.05 Mixmaster,

crtani film07.30 Bunny Maloney,

crtani film08.45 Kornja~a Hero,

crtani film08.50 Dje~iji program09.20 Ameri~ka pri~a:

Mi{ na divljemzapadu, crtani film

10.40 Studio Moderna11.00 Znatièljana lisica11.05 Studio Moderna11.30 Princ iz Bel Aira,

humoristi~naserija

11.35 Princ iz Bel Aira,humoristi~na serija

12.00 Lonci i poklopci,kulinarski show

13.05 Bakina kuhinja,kulinarski show

13.50 Prosjaci i sinovi,serija

15.45 Daltry Calhoun,film

17.50 Dejana: udompreìvjeli,talk show

18.50 OBN Info,informativniprogram

19.05 OBN Sport, sportskipregled

19.20 Bakina kuhinja,kulinarski show

20.00 Prosjaci i sinovi,serija

21.00 Kralj rijeke,film

22.55 Prvi grijeh, film00.45 Kralj rijeke, film02.35 Prvi grijeh, film04.25 Kralj rijeke, film06.20 ûvari planeta,

dok. program

06.00 Najbolje godine, serija08.00 Jutarnji program 09.55

Vijesti Crtani filmovi 11.30Fatalne ene, dok. program12.00 Bio sam pacov, film14.00 Auto {op magazin 15.00

Karte na sto, film 16.30 Stil,zabavni program 17.00 Buka,talk show 18.00 Kursad ije19.00 Vijesti 19.35 Arena19.45 Cinema Magica hronike

20.00 Tesna koà 3, film 21.3048 sati svadba, film 22.20Sport centar 22.21 Policajac sPetlovog brda, film 00.15

Buka, talk show 01.15 Mojedrage kom{ije, serija

TV ATV

Junska no}, serija, 52. ep.09.05 Junska no}, serija, 53.ep. 10.05 Junska no}, serija,54. ep. 11.05 Junska no},serija, 55. ep. 12.05 TV Jedna,magazin za ène 13.05Ubica,,film (r) 15.05 Kako vrijemeprolazi, serija, 20. ep. (r)17.05Otok, serija, 19. ep.18.05Otok smrti, serija, 1/13

(r) 21.00Otok smrti, serija,2/13 22.00 Budan, film 23.40

CSI: New York, serija 00.00

Pono}ne vijesti

TV MOSTARJunska no}, serija, 52. ep.09.05 Junska no}, serija, 53.ep. 10.05 Junska no}, serija,54. ep. 11.05 Junska no},serija, 55. ep. 13.05Ubica,,film (r) 15.05 Kako vrijemeprolazi, serija, 20. ep. (r)17.05Otok, serija, 19. ep.18.05Otok smrti, serija, 1/13(r) 21.00Otok smrti, serija,

2/13 22.00 Budan, film 23.40CSI: New York, serija, 1/22

[email protected] Iz dana u dan... 07.10Vijesti 08.25Majstor kuhinje09.00 Kako vrijeme prolazi,serija (r) 12.00 Vijesti 12.15Otok, Serija (r) 15.30Mojdom, magazin 16.00Dnevnik1 16.45 Za svaku bolest travaraste 17.05Otok, serija 19.00Dnevnik 2 21.00Otok smrti,serija 22.00 Budan, film 23.45

Vijesti 23.55 Biografijetajkuna: Ford

TV TK07.00Mu}ke, serijski program(r) 08.00 Program za djecu09.00 Bjekstvo sa ostrva{korpiona, reality show zamlade 10.00 Kike tike ta~ke,program za djecu 11.05Autoshop magazin 11.35Specijalni efekti (r) 12.25Tribunal 13.00 Vijesti 13.10Rebus (r) 14.40U~ite Engleski

sa Ozmom (r) 16.00 Vijesti16.05 Bisage Vehida Guni}a16.55 Specijalni efekti (r)17.55 Za svaku bolest travaraste 18.15 Sarajevu sljubavlju, dok. serijal 18.30Dnevnik TVSA 19.00 Kike tiketa~ke (r) 20.00Mu}ke, 1991.humoristi~ki program 21.35Sedam ma~eva, film 23.55Specijalni efekti, dok. program

TV SA

06.30 Jutarnji program 08.30

Serija 12.50 BN koktel (r)14.15 Familijarna namje{taljka(r) 15.00 Subotom u 3 16.00

Dnevnik 1 16.15 Subotom u3.nastavak 17.55 Kao kodsvoje ku}e 19.30Dnevnik 220.05 Vitafon20.40Nijesmomi od juce 21.05 Tudje sla|e22.10 BN music stars 23.15

Dnevnik 3 23.30 Idi s Bogom,

film

TV BN13.02 Op~injeni, serija (repriza197,198, 199) 15.40 Folk -Top 10 - muzi~ka emisija16.35 Nije te{ko biti ja,-zabavno muzi~ki program17.25 SMS Centrala - muzi~kiprogram18.00 Crno i bijelo,informativni program - vikendizdanje18.30 Vremenskaprognoza 19.00 @ivot sastilom - zabavni program

20.00 Kviz Extra 20.30[e}ernica, revijalni program22.30 SMS centrala, muzi~kiprogram23.00 Slon extra info23.15 Pregled programa zasutra

TV SLON08.00Dance, dance(r) 10.00Vijesti10.15Dance, dance (r)11.10Alternativna medicina,dok.i prog. 12.00Vijesti12.15Igrani film 13.50 @ene, ljudi iostali, serija14.30Vijesti14.45Za svaku bolest trava raste15.05Kako vrijeme prolazi(r)17.05Otok, serija CSI: LasVegas 18.05Duhovni svijet18.30Program za djecu 19.00

Dnevnik 1 19.30Muzi~kiprogram20.05Hronika kraji{kihgradova, info. program 21,05

Otok smrti, serija, 2/13 21.55

Vijesti22.00 Igrani film 23.45

Auto shop magazin

TV USK07.30 Putopisi, dok. program08.00 Info IC NTV IC Kakanj (r)08.30 Sa sevdahom u srcum09.00 Program za djecu 10.00

I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike(r)11.00 Telenovela (r) 15.00NTV IC Kakanj (r) 15.30 Dom 2(r)16.00 Dok. prog. 16.30Putopisi17.00Ha{ki tribunal (r)17.30 Sa sevdahom u srcu18.00 Sedam dana u Vogo{}i

18.30 SMS music 19.30I.R.I.B. 20.00 Ritam regijeSrebrenica20.30 Cazinskahronika 21.00 Nije te{ko biti ja22.00 Sportski program 23.30

Auto Shop Magazin

TV VOGO[]A08.00 Sevdah i vrijeme 08.30

Frejèr, serija 09.00Denisnapast 09.10 Vjerski program09.20 Program TV Sahar10.00 Te{anjska hronika 10.30

7 dana u Vogo{}i 11.00 Puls12.00 Vijesti 12.30 Frejèr,serija 13.00 Yusuf, serija17.00 Flash vijesti 17.05 Putistine 18.00 Pozitivni formati18.30 Majstori kuhinje 19.00

Denis napast 19.30DnevnikFTV 20.00 Vijesti IC 20.20Nade bh sporta 21.00Dom221.30 So{ka fronta 23.00

Brodolomi00.00 Vijesti IC00.10 Razbojnici, film

TV KAKANJ09.08Dje~iji program:Odlika{i 09.30 TV izlog 09.30

Animirani film 11.00 Selu upohode (r) 12.00 Sponzoru{e(r) 15.00 Vijesti 15.10Bonaventura (r) TV izlog 16.00

Kontakt program 17.00Onidolaze (r) 17.30 Putopisi (r)17.55 TV izlog 18.00 Sfera (r)19.00 Vijesti 20.00 Nije te{kobiti ja 21.00 Igrani film 22.30

Obavje{tenja, mali oglasi, TVIzlog 23.00 Vijesti (r) 23.15Igrani film

TV ZENICA

Graditelj Bob08.30

CSI: Las Vegas20.05

Garfield09.00

Kursadìje19.00

Princ iz Bel Aira11.30

Melrose Place12.45

Zdravo Robbie!12.15 BHT

S E R I J A

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


TV PROGRAMOSLOBO\ENJE subota,18. februar/velja~a2012. 63

HRT107.17 Krasotica ve~eri,

emisija pu~ke ipredajne kulture (r)

07.43 Hrvatska kronika BiH08.00 Kinoteka - ciklus

klasi~nog vesterna:Na odmetni~komeputu, ameri~ki film

09.25 Izborna nastava,dokumentarni film (r)

09.49 Vijesti iz kulture (r)

10.00 Vijesti10.06 Vrijeme danas10.07 HAK - Promet info10.11 Ku}ni ljubimci10.46 Lica Kambod e,

dokumentarni film (r)11.15 Normalan ivot,

emisija o obitelji12.00 Dnevnik12 .11 Spor t12.13 Vri jeme12.19 TV kalendar (r)12.31 Veterani mira,

emisija za branitelje13.17 Duhovni izazovi,

me|ureligijski magazin13.50 Prizma,

multinacionalnimagazin

14.35 manjinski Mozaik:Medvjedi zimi nespavaju

14.52 HAZU portreti:

Stjepan [ulek15.04 Eko zona15.33 Shetlandski zapisi

Simona Kinga,dokumentarna serija

16.29 Euromagazin17.00 Vijesti17.09 Vrijeme sutra17.10 HAK - Promet info17.23 Reporteri: Balon za

Alaha18.22 Potro{a~ki kod18.51 Globalno sijelo19.19 Loto 7/3919.30 Dnevnik19 .55 Spor t19.58 Vri jeme20.01 Dora 2012 - Idemo

na Eurosong sNinom, prijenos

21.05 Najmo}nije enesvijeta: AgathaChristie, dok. serija

22.00 Dnevnik 322 .15 Spor t22.18 Vrijeme sutra22.21 Vijesti iz kulture22.31 Izigravaju}i Boga,

ameri~ki film (r)00.04 Razotkriveno, film01.30 Trideset{esta

u~ionica [aolina, film03.22 Skica za portret (r)

HRT208.00 Patak Frka, crtana

serija (r)Baltazar:Ro|endanska pri~a (r)Danica i puhârobna plo~a - 2.razred (r)

08.55 Bansko: Svjetskiskija{ki kup -veleslalom, prijenos1. vo`nje

09.51 Crtani film10.03 Trolovi, crtana serija

(r)10.29 Piratski radio,

najopasniji radio nasvijetu - norve{kifilm za djecu

11.55 Bansko: Svjetskiskija{ki kup -veleslalom, prijenos2. vo`nje

12.46 Uhvati me akomoè{, ameri~ki film(r)

15.05 KS Automagazin15.36 Obrtnik i partner16.10 Rukometna LP:

Barcelona - ZagrebCO, 1.poluvrijeme

16.59 Rukometna LP:Barcelona - Zagreb

CO, 2.pol.17.47 Direkt: Da, {efe!18.17 4 zida18.49 Cocco Bill, crtani film

(r)19.03 Simpsoni 20, crtana

serija19.26 Zucchero Specijal (r)20.00 Ciklus Michaela

Moorea: Izbornakuhinja,dokumentarni film

21.35 Iskupljenje uShawshanku,ameri~ki film

00.00 Fringe - na rubu 1,serija (r)

00.45 Monika Leskovar iItamar Golan

02.13 No}ni glazbeniprogram: Glazbenispotovi

05.03 No}ni glazbeniprogram: \elo Jusi}- 40 godinaumjetni~kog rada:Prijatelji stari gdje ste(r)

06.16 No}ni glazbeniprogram: JacquesHoudek, koncert (r)

NOVA07.15 I tako to…, serija07.40 Jumanji, crtana serija

(r)08.05 Winx ,

crtana serija08.30 Monster High, crtana

serija08.45 Gormiti, crtana serija

(r)09.10 Smallville, serija11.10 Zauvijek susjedi,

serija (r)12.55 Dva tjedna za ljubav,

igrani film (r)14.55 Kako ukrasti

nevjestu, igrani film(r)

17.00 Vijesti Nove TV17.10 Provjereno, info-

magazin (r)18.05 Nad lipom 35,

show19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Gas do daske 3, film21.50 Pravednik,

igrani film22.30 Boks: Uvodna

emisija22.35 Boks: V. Kli~ko vs. D.

Chisora, prijenos00.00 Boks: Odjavna

emisija

00.05 Pravednik,igrani film -nastavak

01.15 Smrtonosna igra,film

02.55 Nad lipom 35,humoristi~no-glazbeni show (r)

EUROSPORT09.00 Alpsko skijanje, SK

Bansko, Bugarska, u ivo10.00 Alpsko skijanje, SK

Sochi, Rusija, uìvo11.30 Nordijsko

kombinovano skijanje,SK Klingenthal,Njema~ka

12.00 Alpsko skijanje, SKBansko, Bugarska,

uìvo12.45 Cross-countryskijanje, SKSzklarska Poreba,Poljska, uìvo

13.45 Nordijskokombinovano skijanje,SK Klingenthal,Njema~ka, uìvo

14.45 Cross-countryskijanje, SKSzklarska Poreba,Poljska, uìvo

15.30 Ski-skokovi, SKOberstdorf,Njema~ka

16.00 Ski-skokovi, SKOberstdorf,Njema~ka, uìvo

17.45 Tenis, WTA Doha,Katar, uìvo,polufinale

20.00 Snuker, Welsh OpenNewport, UK, uìvo,polufinale

23.00 Ski-skokovi, SKOberstdorf, Njema~ka

00.00 Tenis, WTA Doha,Katar, polufinale

01.00 Snuker, Welsh OpenNewport, UK, polufinale

EUROSPORT 203.30 Tenis, WTA Doha,

Katar, polufinale07.30 Fudbal, Bundesliga08.45 Sanke, SK Sigulda,

Letonija, uìvo09.30 Watts09.45 Sanke, SK Sigulda,

Letonija,uìvo

10.30 Tenis, WTA Doha,

Katar, polufinale12.00 Biciklizam, Tour ofOman

12.30 Watts12.45 Sanke, SK Sigulda,

Letonija,uìvo

13.45 Futsal, [panska liga,uìvo

14.30 Snuker, Newport,UK, uìvo, polufinale

15.30 Fudbal, Bundesliga,uìvo

17.30 Fudbal,Bundesliga

18.30 Fudbal,Bundesliga,uìvo

21.00 Tenis, WTA Doha,Katar,finale

22.30 Ski skokovi, SKOberstdorf,Nema~ka

00.30 Biciklizam, Tour ofOman

01.00 Fudbal,Bundesliga

02.00 Tenis, WTA Doha,Katar, finale

SPORT KLUB06.30 ATP Rotterdam

~etvrtfinale09.30 Vijesti09.45 Premier League

News10.00 Najva FA Cup10.30 Euroleague

Magazin11.00 Liga Evrope: Porto -

Manchester City

12.45 NBA Live13.00 Premier LeagueMagazin

13.30 Real NBA14.00 ATP Rotterdam

polufinale,direktno

16.00 FA Cup: Norwich —Leicester, direktno

18.00 Vijesti18.15 NBA Action18.45 Euroleague

Magazin19.15 NBA Live19.30 ATP Rotterdam

polufinale,direktno

21 .30 NBA:LA Clippers - SanAntonio,direktno

00.00 FA Cup:Chelsea -Birmingham

01.45 Ruska ko{arka:Spartak SPB -Khimki

03.30 FA Cup05.30 Vijesti05.45 NBA Live

ARENASPORT 109.00 Fudbal,

Italijanska liga:Inter - Bologna

11.00 Italijanskaliga: Fiorentina -Napoli

13.00 Fudbal,Liga[ampiona:Zenit - Benfica

15.00 Automoto -Nascar:Seasonpreview

16.15 Rukomet,EHF Liga{ampiona:Pick Szeged -Partizan,prenos

18.00 Fudbal, CopaLibertodoresHighlights

19.00 Rukomet,EHF Liga{ampiona:Bosna - Sävehof,prenos

21.00 Fudbal,Italijanska liga:Juventus -Catania, prenos

23.00 Fudbal,Francuska liga:Marseille -Valenciennes

01.00 Hokej NHL:Toronto -Vancouver,prenos

ARENASPORT 212.00 NFL:

ChampionshipBaltimore - NewEngland

15.00 WorldWideSport

16.30 Ko{arka,

KupKora}a:Crvena Zvezda -BKK Radni~ki

18.00 Ko{arka,CopaDel Rey:polufinale,prenos

20.30 Ko{arka,CopaDel Rey:Polufinale 2,prenos

22.30 box :BrianMagee - Rudy

Markussen00.30 Ameri~kifudbal,NFL:ChampionshipNy Giants -San Francisco

RTS11.00 Vijesti11.05 Hronika Slavonije,

Baranje iZapadnog Srema

11.30 Knjiga utisaka12.15 Gastronomad (r)12.30 Plava ptica 2,

magazin za djecu 1.13.00 Dnevnik13.15 Sport plus13.25 Vri jeme

13.30 An|eoski glasoviprizrenskih Bogoslova14.00 TV minijature14.15 Vi i Mira Adanja

Polak15.00 Vijesti15.10 Bioskop15.45 Znamenite ene

Novog Sada: ErèbetBer~ek

16.00 Vijesti16.03 Vojna akademija,

serija (r)17.00 Petkazanje18.00 Medijska mre a

srpske dijaspore18.30 Kvadratura kruga19.00 Slagalica, kviz19.17 Vri jeme19.30 Dnevnik20.05 Vojna akademija, serija21.00 Razglednica iz

Amerike, program zadijasporu

21.30 TV lica...22.30 An|eoski glasovi

prizrenskihBogoslova (r)

23.00 Svijet sporta23.30 Srpske sportske

legende00.00 Uvi|aj, info

AL-JAZEERA B.08.00 Usudi se i probaj -

Jeruzalem, dok.program (r)

08.30 Kontekst, talk show(r)

09.00 AJE program16.30 @ene ratnici, 1. dio

(r)17.00 Kraj straha, 1. dio,

dok. program (r)17.30 Kontekst,

talk show(r)

18.00 Vijesti, informativniprogram

19.05 Ju njaci - Malezija, 2.dio, dok.program

19.30 Druga strana Srbije,dok. program

20.00 Vijesti21.00 Vijesti21.30 Usudi se i probaj -

Jeruzalem, dok.program(r)

22.00 Vijesti23.05 Sudan - Borba za

srce juga, II dio, dok.program,r.

23.30 Ju njaci - Malezija, 2.dio, dok. program

(r)00.00 AJE Vijesti01.00 Druga strana

Srbije,dok. program(r)

01.30 Ju njaci, Namibija, 2.dio, (r)

RTCG07.00 Jutarnji

program09.00 Vijesti09.05 TV arhiv:

Li~no,sasvim li~no

10.00 Vijesti10.05 Tv arhiv:10.30 Mostovi11.00 Robin Hud

(r)12.15 U centar12.45 Muzika13.00 Jutarnji

program15.00 Zapis

(r)15.30 Dnevnik 115.45 7 TV dana16.05 Mozaiku16.35 Muzika17.00 Art

magazin17.30 TV arhiv18.00 Dokumentarna

emisija18.30 E tno19.00 Program

za djecu19.30 Dnevnik 220.00 Budva na

pjenu od mora,

serija21.00 Otvoreno22.00 Dnevnik 322.30 Sat TV23.00 Sat tv00.00 Vijesti u

pono}00.05 Muzika

06.00Peta brzina 06.25Automobili 07.15Peta brzina07.45Peta brzina 08.10Megagraditelji 09.05Mo}nibrodovi10.00Ljudskih rukudjelo, Azije 10.55Ogromnema{ine, 2 epizode 11.50Velike selidbe 12.45X-ma{ine13.40Bra}a iz mo~vare, 2epizode14.35Megagraditelji

15.30U potrazi za zabavom16.25Kako se pravi? 16.55Kako se to pravi 17.20Ljudskih ruku djelo, Azije18.15Potraga za prirodnimgasom 19.10Borna kolabra}e Hau 20.05Kako sepravi?, 2 epizode 21.00RosKemp 21.55Pre ivljavanje22.50Lov na sabljarke 23.45Da li je to mogu}e?

DISCOVERY08.30[apta~ psima:Pobjesnjeli rotvajler 09.00Megafabrike: Maserati 10.00Narko biznis: Ekstasi 11.00Istra ivanje planeteZemlje12.00Vanzemaljskevatrene lopte 13.00Pecanje~udovi{ta: Nilski d in 14.00Pecanje ~udovi{ta: Tajlandskiraj15.00Er Fors 1 16.00Iznutra: Stejt Department17.00Megafabrike: Koka-kola18.00Megafabrike: Hajneken19.00Avionske nesre}e20.00Ve{ti~ji doktor 21.00Tabu: Ekstremni obroci 22.00Bjekstvo: Teksa{ka sedmorka23.00Najboljih 10 fotografijaNacionalne geografije 2. dio00.00 Indija - Lije~enjekravljim urinom

N. GEOGRAPHIC

04.00Plja~ka, igrani film06.00Priznanje, igranifilm 08.00Poljubi me zazbogom, igrani film 10.00

Prva liga, igrani film 12.00

Prva liga II, igrani film14.00Kruklin, igrani film16.00Sanjala sam pravuljubav, igrani film 18.00

Ro{tilj Spitfajer, igrani film20.00 film subotomuve~e: Na{a ku}a iz snova,igrani film 22.00 Plja~ka,igrani film 00.00 Striptizzavodnice, igrani film02.00Slatke lutkice, igranifilm

TV100007.50Medijum, serija08.35Dòrdan, serija09.20Monk, serija 10.10I{~ezla, serija 10.55Ubila~ki nagon, serija11.40Ne~ujno, serija12.30Ne~ujno, serija14.10 Imitator, serija15.00Red i zakon, serija17.30Alias, serija 18.20Alias, serija 19.10Dòrdan, serija 20.00

Bouns, serija 20.55[ah-mat, serija 21.45Nepoznati, serija 22.35Alibi, serija 23.25 zlo~in,serija 00.15 OpasniCimeri, serija 01.07Red izakon, serija 01.50Dekster, serija 02.35Dekster, serija 03.20Dekster, serija

FOX CRIME09.00Put oko svijeta u 80dana, film 11.15Nelly,igrani film 13.15 Jeste liza tenis, igrani film 15.15

Mali veliki Cezar, igranifilm 17.15Drugi ivot,igrani film 19.00 Tamnice izmajevi, igrani film 21.00

Bande New Yorka, igranifilm 00.00Banditi, igranifilm 02.15Ubojstvo vrana,igrani film

CINESTAR00.20Plave krvi, serija01.20Havaji 5-0, serija02.20Ne{ Brid is, serija03.20McLeudove k}eri,serija 04.15 injenice ila i: Dosjei oparanormalnom, serija05.10Dijagnoza: Ubistvo,serija 06.00Ubistva uMidsommeru, serija 10.00Pomorska patrola, serija15.00Monk, serija 20.00Kraljevski bolesnici, serija21.00Paklene Ulice, film23.00Hladna Fuzija, film

UNIVERSAL10.50O~ajne doma}ice,serija 12.30 @ivot u autu,serija 13.00[tiklama dovrha, serija 13.50PepperDennis, serija 14.40Momci s Madisona, serija15.30 Terra Nova, serija16.25Dr Haus, serija19.10Momci s Madisona,serija 20.05Uvod uanatomiju, serija 21.00DrHaus, serija 22.00SestraDèki, serija 22.55Osveta,serija 23.45Uvod uanatomiju, serija 00.40Seks i grad, serija 01.15Momci s Madisona, serija02.05Kugar Taun, serija02.30Kugar Taun, serija

FOX LIFE06.00Nova faca 07.30Moje ime je Khan, film10.05Gospoda Bronco11.35Sre}a, serija, 3. ep.12.35Dou{nik! 14.20Shrek uvijek i zauvijek, film15.50Pirati s Kariba:Nepoznate plime 18.00Nagrade Orange BritanskeFilmske Akademije 20.05Sljede}a tri dana, film22.10Seks i grad 2, serija00.35Centurion02.15Debeljko, film 03.50

Izgubljena du{a, film05.20Prudenceina glazba,film

HBO07.00 U potrazi zaBetovenom 08.00 Duhovnamuzika 09.00 Najgoriposlovi u istoriji 10.00 Dèzbaronesa 11.30 Video jeubio radio 12.00 JelenaTrojanska13.00 Farma izEdvardijanskog doba 14.00Igra sjenki 15.00 U potrazi zaBetovenom 16.00 UmjetnostRusije 17.00 Najgori poslovi

u istoriji18.00

Zvijezdesrebrnog ekrana 19.00Mongolija: U sjenci D ingisKana 20.00 Atina: Istina odemokratiji 21.00 Farma izEdvardijanskog doba 22.00Milo{ Forman 23.00 Upotrazi za Betovenom 00.00

Umjetnost Rusije 01.00Najgori poslovi u istoriji

VIASAT HISTORY10.25Posao za psa 10.55Korvinova avantura 11.50Spa{avanje divljih ivotinja -2 epizode 12.45Pas ilima~ka 13.40 Zaljubljenici uma~ke 14.35Najsla|iameri~ki ljubimci 15.30Velika petorka 16.25Veterinar za cijeli svijet17.20Nevjerovatna opremaza ku}ne ljubimce 18.15

Saba i tajna nosoroga19.10

ûdna stvorenja NikaBejkera 20.05Ostin Stivens21.00Karina - 2 epizode21.55Ned Bruha: [apta~tvorovima - 2 epizode 22.50

Policija za ivotinje

ANIMAL PLANET

U dana{njnoj emisiji su gostite{kih nesre}a i samo ~udomsu uspeli da preìve. Oni supobijedili sudbinu i onda kadasu svi mislili da su izdahnuli ustrahovitim nesre}ama. Gostiemisije: Kalman @iha, DavorJardas, Branko [ari},Muhamed Gafi} i Ha{imMa~ak.

Dejana17.50 OBN

T A L K S H O W

Showtime17.00 PINK

T A L K S H O W

7/16/2019 3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28


OSLOBO\ENJEPRVO IZDANJE

êtiri nova imena u U21 reprezentaciji BiH

Jagodi} pozvaoi Bi~ak~i}a 47. strana

UHAP[ENE STOTINE STUDENATA U SUDA-NU

- Sudanska policija upala je ju~er u kampus najve}eg univerziteta u prijestol nici Kartu-mu, prenosi Fena. Grupa mladih aktivista izorganizacije Promijeni sada navela je da je po-licija upala u kampus i da je vi{e od 350 studenata uhap{eno. Studenti su organizovaliproteste jer èle da osnuju savez studenatakako bi se pobunili protiv policijskog nasilja uranijim akcijama.

POÊLO GLASANJE ZA RUSKOG PREDSJED-

POSLJEDNJE VIJESTI

Gra|ani Libi je ju~er su obilje-ìli prvu godi{njicu re voluci je uko joj je posli je 42 godine vlada-

vine svrgnut biv {i lider MuamerGadaf. Na gla vnom trgu u Ben-gazi ju, gradu u ko jem se rodioopozicioni pokret, okupilo se

vi{e stotina ljudi ma{u}i zasta va-ma. Snage sigurnosti u tom gra-dusuupovi{enomstepenupri-

Prva godi{njica libijske revolucije

Oplja~kan muzej

u drevnoj Olimpiji

subota, 18. ebruar/velja~a 2012.

Umro novinarMilorad Bibi} Mosor

Umro je Milorad Bibi} Mosor, poznati hr-

vatski novinar, knjièvnik i scenarist. Mo-

sor se posljednjih sedmica u zagreba~kom

Klini~kom bolni~kom centru Rebro borio

protiv te{ke bolesti. Ro|en je u Splitu 1952.

Kao profesionalni novinar je radio u Nedje-

ljnoj Dalmaci ji, a kasni je prelazi u Slobo-

dnu Dalmaci ju. Bio je urednik Sportske ru-

brike u obje redakci je. Sura|ivao je sa

Sportskim novostima, Novim listom, De-

lom i Dnevnikom, Oslobo|enjem... Napi-sao je knjigu o ko{arka{u Dini Ra|i „Moj

galebe“, knjigu „Prva liga“ o prvoliga{kim

godinama radni~kog nogometnog kluba

Split te sa Zoranom Kova~evi}em biogra-

fi ju Mirka Novosela „Zlatna ko{arka“.

1997. progla{en je sportskim novinarem

za tu godinu, a 2003. i 2005. Hrvatski zbor

sportskih novinara mu je dodi jelo godi{-

nju nagradu na sportsku publicistiku.

Osuda napada na kapeluNa~elnik Op}ine Tuzla Jasmin Imamo-

vi}, predsjedava ju}a Op}inskog vi je}a

Nada Mladina i zamjenik predsjedava ju-

}e Jozo Ni{andì} osudili su napad na ka-

toli~ku kapelu u tuzlanskom naselju Bu-

kinje. Od Ministarstva sigurnosti BiH, fe-

deralnog MUP-a, MUP-a Tuzlanskog kan-

tona, tuìteljstva i drugih organa sigur-

nosti zatraèno je da prona|u po~initelje

navedenog kaznenog djela, optuè ih i naj-

stroì je kazne. Istaknuto je kako je Tuzla

najmultikulturalni ja sredina u BiH u ko joj

ìvi od 15.000 do 20.000 Hrvata, ko ji su

me|u najzaslu ni jim gra|anima za njego-

vanje tuzlanske multietni~nosti i odbranu

za jedni~kog ìvota i u Tuzli i u BiH.

Shadid preminuo natajnom zadatku

Anthony Shadid, novinar lista The

New York Times, dvostruki dobitnik Pu-

lit d j Si iji dj

Ekonomskakrizakoja potresaGr~ku uzeladanak

Naoru ani plja~ka{i ukra-li su ju~er rano ujutro izmuze ja dre vnih antikvi-

teta u gr~koj Olimpi ji nekolikodesetina eksponata neprocjenjive vri jednosti, a zbog ve} druge velike plja~ke u istaknutimgr~kim muze jima u zadnja dvamjeseca, ministar kulture Pa vlosGeroulanos podnio je ostav ku.

Svezali enu ~uvaraKako su izvi jestile lokalne

vlasti, dvo jica naoru anih plja-~ka{a svezali su ènu ~u varako ja je do{la u jutarnju smjenu,deakti virali alarm i potom uze-li 68 eksponata iz muze ja, pri~emu su razbi jali staklene ku-ti je u ko jima su bili izloèni.Me|u ukradenim eksponati-ma su predmeti od bronze,grn~ari ja i jedan zlatni prsten.

- Moramo jo{ konsulto vati lo-kalne arheologe, ali ve} sadaznamo da su ukradeni ekspona-ti od neprocjenji ve vri jednosti,rekao je gradona~elnik Olimpi- je Tymios Kotzias, ko ji je dodaoda je osiguranje muze ja o~ito bi-lo nedo voljno, ima ju}i u vidu

vri jednost eksponata ko ji su unjemu izloèni. Gradona~elnik je rekao da od 6 do 7 ujutro uo-p}e nema ~u vara te da su objektu to vri jeme ~u vali samo alarmi.U muze ju o ko jem je ri je~ izlo-èno je oko 500 objekata ko ji supo vezani s histori jom Igara po-put bronzanih disko va ili gline-nih posuda.

Drugi muzej u Olimpi ji, mjes-tu arheolo{kog nalazi{ta u ju-`noj Gr~koj, gdje su se nekada

odrà vale Olimpijske igre, koji godi{nje posjete stotine hilja-da turista, puno je bolje ~u- van, a u njemu su izloèni kipo-

vi i arhitektonski elementi pro-na|eni na nalazi{tu.

Ovo je druga velika sramotaza Gr~ku ko ja se dogodila u re-soru za ko ji je odgo voran mi-nistar Geroulanos.

Pri je mjesec iz Nacionalnegaleri je u Atini ukradena jeslika znamenitog {panskog sli-kara Pabla Picassa ko ju je onli~no poklonio Gr~koj, za je-dno s rado vima holandskog apstraktnog slikara Pieta Mon-

driana i itali janskog slikara iz16. stolje}a Moncla va.

Rezovi u ljudstvu

- Svi muze ji pretpjeli su velike re-zo ve u ljudstvu, kako me|u osigu-ranjem tako i me|u arheolozi-ma. Jednosta vno nemamo do vo-ljno ljudi da bi mogli ~u vati muze- je u punim smjenama, rekla je sin-dikalna predsta vnica u ministar-stvu kulture Ioanna Frangou, do-dav {i da gr~kim muze jima ne-dosta je najmanje 1.500 ~u vara i da je to rezultat otkaza ko je je Gr~kamorala dati u ja vnom sektoru kaodio mjera borbe protiv krize.

Zbog druge velike plja~ke u istaknutim gr~kim muzejima u zadnjadva mjeseca, ministar kulture Pavlos Geroulanos podnio ostavku

Plja~ka{i odnijeli 68 eksponata neprocjenjive vrijednosti

NEDOSTAJE1.500 UVARA

Sindikalna

predsta vnica uminis tarstvu kul tureIoanna Frangou kaèda gr~kim muze jimanedos ta je najmanje1.500 ~u vara i da je

to rezul tat otkazako je je Gr~ka morala

da ti u ja vnom sektorukao dio mjera borbe

pro tiv krize

3b879486030bad4a8edc86c361c0fd28

Documents