GlistenjakStandardno leglo svakih 100 dana spremno je da bude podeljeno na nova legla. Kao podloga za uzgajanje glista mogu da se koriste (uz prethodnu obradu) goveđe, konjsko, svinjsko đubrivo kao i đubre od koza, ovaca i zečeva. Osim toga mogu da se korisre i karton, stari papir, lišće, piljevina, mleveni treset, sitno seckana slama i seno, otpaci od prerade iz poljoprivrede. Najbolje je da podloga, odnosno hrana koja se daje glistama, bude neutralne reakcije.

Značaj glista i njihovog prisustva u zemljištu poznat je od davnina. Još u starom Egiptu postojao je zakon koji je zabranjivao odnošenje glista s obradivih površina, jer se plodnost tog regiona pripisivala upravo prisustvom glista u nanosima reke Nil. U staroj Grčkoj Aristotel je isticao značaj glista i dejstvo na zemljište nazivajući ih "crevima zemljišta". Jedan od najvećih prirodnjaka i naučnika Čarls Darvin izučavao je gliste preko 40 godina i objavio je prvu studiju o glistama u kojoj, izmedu ostalog, kaže: "Sva rodna zemlja u celom svetu je mnogo puta prolazila i prolaziće kroz utrobu glista". Početkom 20. veka u Americi pojavljuju se prvi odgajivači glista koji više iz hobija počinju da proizvodegliste, pre svega kao mamce za sportski ribolov, odnosno kao hranu za ptice i živinu, ali i za proizvodnju kvalitetnog supstrata za njihove bašte. Vrlo brzo gajenje glista od hobija prerasta u veliki biznis. Pedesetih godina na Kalifornijskom Univerzitetu Berkeley počinje selekcija i odabir onih glista koje su najbrže i najkvalitetnije pretvarale organski otpad u kvalitetan humus. Kao rezultat dobijen je hibrid crvene gliste poznat pod nazivom "kalifornijska glista". Danas, u svetu proizvodnja glista predstavlja vrlo unosan posao koji samo u SAD-u dostiže preko dve milijarde dolara godišnje. Osim Amerike, kao najveći svetski proizvođači glista, ističu se Japan i Kanada, dok su u Evropi to Italijani.

Ovakva popularnost i trend proizvodnje i gajenja glista u svetu tumači se na njihovoj velikoj kako direktnoj, tako i indirektnoj koristi, kao i u relativno lakoj proizvodnji. Direktna korist se ogleda u, pre svega, zaradi od prodaje glista, dok indirektna predstavlja povećanje plodnosti zemljišta, a samirn tim i prinosa, odnosno profita. Gliste, danas, nalaze primenu i u farmaceutskoj industriji (kao izvor mnogih supstanci), odnosno u živinarstvu, ribarstvu i svinjarstvu, gde se koriste kao hrana. Od glista se proizvodi izuzetno kvalitetno proteinsko brašno. Svakako, ne treba zaboraviti glistu kao jedan od omiljenih mamaca u sportskom ribolovu.

Proizvodnja glista ne zahteva skupu opremu, a moguće ih je proizvoditi gotovo svuda, na otvorenom polju (betonska, drvena ili žičana legla) i u zatvorenim prostorijama (garaža, terasa, podrum). Osnovna jedinica za uzgoj glista je leglo. Leglo podrazumeva zapreminu od 100 x 200 x 25 cm podloge i hrane i oko 100.000 komada samih glista. U jednom leglu ima

oko 20.000 do 30.000 polno zrelih glista dok ostalo čine jaja i mlade, polno nezrele, gliste. Jedno standardno leglo svakih 100 dana spremno je da bude podeljeno na nova legla.

Kada je o mestu reč, odnosno podlozi gde će leglo biti postavljeno, ne mora da se vodi posebna briga. Prirodno stanište glista su deponije stajskog i biljnog dubreta. Na površinu gde se podiže leglo postavi se žičana mreža, zatim sloj starog papira ili kartona. pa onda dodati podlogu. Kao podloga za uzgajanje glista mogu da se koriste (uz prethodnu obradu) goveđe, konjsko, svinjsko đubrivo kao i đubre od koza, ovaca i zečeva. Osim toga mogu da se korisre i karton, stari papir, lišće, piljevina, mleveni treset, sitno seckana slama i seno, otpaci od prerade iz poljoprivrede.

Trebalo bi izbegavati materijal koji je bogat proteinima, kao i onaj koji sadrži eterična ulja i druge materije koje gliste ne podnose (iglice četinara, list oraha), ili materijal koji sadrži ostatke pesticida ili antibitika. Takođe, treba voditi računa da u podlozi ne bude mnogo velikih i teških grudvi zemljišta.

Leglo ne treba podizati na mestima koja su u blizini velikih gradilišta, kamenoloma, železničkih pruga i autoputeva, jer gliste ne podnose potresanja. Leglo ne bi trebalo da bude izloženo direktnim naletima vetrova, jer jaki vetrovi teraju gliste u niže slojeve zemljišta i čini ih manje produktivnim.

Glisnjak zahteva malo svakodnevne angažovanosti, što često dovodi do zanemarivanja i nebrige oko glista. Da bi proizvodnja glista bila uspešna potrebno je obezbediti optimalne uslove za njihov rast i razviće. Voda je važan činilac u proizvodnji glista, jer one traže konstantno visoku vlažnost supstrata u toku razvoja. Međutim, preobilna, kao i premala vlažnost, često su uzrok što gliste napuštaju leglo u potrazi za povoljnijim uslovima. Optimalna vlažnost trebalo bi da se održava oko i malo ispod 80% (kada se u šaci stisne materijal, voda treba da se cedi u kapljicama).

Uprkos tome što gliste traže vlažniju sredinu, za uspešnu proizvodnju je potrebna i dobra provetrenost. Pošto gliste ne podnose protresanje, ne može da se obavlja prevrtanje, već samo okretanje samo gornjeg sloja glistenjaka.

Optimalna temperatura za gliste je oko 20°C. Gliste su osetljive na velika kolebanja temperature. Ako je temperatura ispod 5°C potrebno je na leju naneti veći (deblji za oko 10 cm) sloj hrane (organskog otpada). Temperature ispod 0°C pogubne su za gliste. Gliste prezimljavaju u obliku jaja (kokona), koje podnose izuzetno niske temperature (i do - 20°C). Visoke temperature (30°C i više), takođe, su nepovoljne na razvoj glista, pa je potrebno snižavati temperaturu (prskanjem vodom ili zaklanjanjem od direktnih sunčevih zraka u toku letnjih vrućina).

Gliste su naročito osetljive na kiselost podloge. Najbolje je da podloga, odnosno hrana koja se daje glistama, bude neutralne reakcije (ph 6,5 - 7,5). Ukoliko su ph vrednosti niže ili više, potrebno je dodavati, u slučaju kiselosti, kalcijum-karbonat, odnosno ako je reakcija bazna suvog papira i treseta).

Virusi i bakterije ne napadaju gliste, odnosno, gliste ne obolevaju. Prirodni neprijatelji glista jesu krtice, žabe, miševi, ptice. Ipak, najveći neprijatelj glista je čovek, odnosno, nepažnja prilikom proizvodnje.

Jedan od indikatora plodnosti zemljišta predstavljaju i gliste. One se sreću samo na plodnim i ne zagadenim zemljištima. Gliste predstavljaju značajne preradivače i razlagače organskih materija i otpada u kvalitetnu organsku materiju, koja se naziva glistenjak ili glisnjak. Danas, glistenjak ima sve veću primenu u povrtarskoj, voćarskoj, cvećarskoj proizvodnji, kao i dodatak travnjacima. Može da se koristi kao osnovno organsko đubrivo, ali i za spravljanje hranljive smeše za proizvodnju cveća i povrća, odnosno rasada i ožiljavanje reznica u voćarskoj proizvodnji. Glisnjak je bogat humusom (i do 25%), fosforom 2.400 mg/100g), kalijumom (1.400 mg/100g), kao i mnogim značajnim mikroelementima (cink, bakar, mangan, gvožde), dok je siromašniji u mineralnom azotu (1 - 1,7%). Osim izuzetno povoljnih hemijskih osobina, glistenjak ima i visok mikrobiološki naboj, a to znači i bržu razgradnju organske materije kao i bolje iskorišćavanje hraniva.

Kao osnovno dubrivo, glisnjak se koristi u količini od 0,2 - 5 kg/m2, dok se za spravljanje kvalitetnih hranljivih smeša, meša sa zemljom i to, sa siromašnim zemljištima 1:6, dok sa plodnijim 1:10. Ovakve smeše mogu da se koriste za proizvodnju rasada, kao i proizvodnju povrća kako na otvorenom polju, tako i u svim tipovima zaštićenih objekata.

U Vašem glistnjaku, podloga i ishrana kojom hranite Vaše gliste je veoma kisela. pH vrijednost podloge i ishrane morate dovesti u normalu.

Prvi korak koji morate učiniti je da gliste izvadite iz postojećeg glistnjaka, te da glistnjak dobro očistite od larvi rovca, kao i već postojećih; kada to uradite staru podlogu i ishranu normalzujte na pH vrijednost 6 - 6,5 (trebate dobro isprati i po potrebi staviti kalcij karbonat). Poslje toga gliste vratite u glistnjak.

Oko Vašeg glistnjaka sigurno je prljavo i dosta vlažno, a u blizini zasigurno imate stajnjak za ishranu glista. Pokušajte to mjesto oko Vašeg glistnjaka očistiti i ishranu glista također dobro isčistititi, jer rovci znaju biti i tu. Također, trebate izmjestiti ishranu i pratiti pH vrijednost, vlažnost i temperaturu.

Kada nađete rovce u glistnjaku, iza njih dolaze mravi, stonoge i krtice ovo vam je neizbježni lanac koji dobijate sa velikom pH kiselošću, vlažnošću, temperaturom u i oko legla, neodgovarajućom ishranom i nehigijenom.

Gdje je najbolje koristiti humus i da li ga prodajete? Ako "da", koliko to košta po kg? Hvala pozdravljeni, Fahro

Poštovani gosp.Fahro,

Najmanja tri aspekta pozitivnog djelovanja humusa na bilje su:

Bioregultivno dejstvo humikovane organske materije, Prehanbeno dejstvo makro i mikro-mineralnih elemenata, i meliorativno dejstvo mikroorganizama na zemljište.

Sva ova dejstva zasnovana su na fizičko-hemijskim i biološkim svojstvima humusa, te na njema počiva i njegova upotrebna vrijednost. Humus se koristi na više načina, koji se međusobno razlikuju po funkciji, vremenu upotrebe, ponavljanju i efektima:

•čisti humus sa manjim sadržajem organske materije (30-40%) koristi se kao potpuni supstrat za njegu rasada i proizvodnju sejanica •humus sa 40-50% organske materije i većim sadržajem auksina i humata idealan je supstrat za oživljavanje reznica i položenica kod mnogih hortikulturnih biljaka.

•Sa učešćem humusa od 5-50% pripravljaju se različiti specifični supstrati za lončanice i staklenike

•U ratarstvu i povrtlarstvu humus služi kao osnovno jesenje đubrivo, ali i kao i startno đubrivo s proljeća.

•Za ishranu voća, vinove loze i sadnog materijala humus se koristi kao u predhodnom slučaju, ali i za prehranjivanje tokom vegetacije.

•Kod kultura koje daju više berbi, žetvi ili košenja humus se redovno primjenjuje za svaku generaciju plodova posebno(jagoda, paradajza, paprika) kao i za svaki otkos (djetelina lucerka itd)

•Humus se za sve kulture može koristiti kao “suv”, zaoran ili rasturen po površini, u rastvoru za zalijevanje i u vidu suspenzije za folijarno prehranjivanje.

VEOMA BITNO JE NAPOMENUTI DA PRILIKOM KORIŠTENJA HUMUSA U POLJOPRIVREDNIM KULTURAMA, PAŠNJACIMA, LIVADAMA I TRAVNJACIMA, HUMUS IDE SAM KAO PODLOGA ILI PREHRANA BEZ DODAVANJA OSTALIH HEMIJSKIH ADETIVA ILI MINERALNIH I STAJSKIH GNOJIVA.

Sadržaj humusa, koji određuje njegov kvalitet i upotrebnu vrijednost, zavisi od mnogobrojnih faktora i veoma je promjenjiva kategorija. Mjerni parametri koji pokazuju vrijednost humusa su: Sadržaj higriskopne vlage, pH-Vrijednost u H2O i KCL, sadržaj humusa, sadržaj organske materije, sadržaj pepela , sadržaj Azota(N), fosvora(P2O5), kalijuma(K2O), makro i mikro elemenata, sadržaj Koblata(Co), Olova(Pb), Kadmija(Cd), te broj bakterija po 1 gramu.

UTJECAJ HUMUSA NA BILJKE I ZEMLJIŠTE

Sve biljke, kako gajenje tako i dalje, pozitivno djeluju, reaguju na povišeno prisustvo humusa u zemljištu. Pored kopnenih na humus pozitivno reaguju i vodene biljke, koristan je za alge i mahovine kao i za najsloženije cvijetnice. Biljke tretirane humusom imaju snažniji-razgranatiji korjen, koji veoma intezivno usvaja hranjiva čak i u uslovima smanjenja vlažnosti. Pod utjecajem humusa biljke lakše odoljevaju suši, mrazu i drugim nepogodama.Predsjetveno đubrenje humusom obezbjeđuje znatno brže i ravnomjernije klijanje, nicanje i incijalni porast praktično svih kultura. Brži rast praćen je i većom organskom produkcijom, koja uslovljava povećanje ukupnih prinosa u prosjeku za 20-30%, a kod pojedinih kultura i preko 100%.

UPOTREBA I DOZIRANJE HUMUSA

Upotreba i doziranje humusa zavisi od njegovog kvaliteta, kvaliteta zemljišta tj. pH vrijednosti tla, koliko je tlo uništeno hemijskim sredstvima, i samoj kvaliteti kultura koje hoćemo za usjeve.

Iz mog ličnog iskustva sijanja kultura koje ja volim je kod dvije vrste paradajza i ljubičastog crvenog luka. Isprobane su i ostale kulture, što kod mene, što kod mojih komitenata i rezulati su više nego odlični. Dok ne probate i ne vidite na vlastitom iskustvu to se ne može opisati riječima.

Humus možete kupiti kod mene, a cijenu ću Vam poslati direktno na Vaš e-mail.

Gliste možete kupiti kod mene, a ekonomski efekti proizvodnje humusa zavise od mnogih faktora. Prije svega od početnog kapitala koje ulažete u proizvodnom procesu, postavke legala i dobivanju novih, nabavci ishrane, opreme i alata, hemijskim analizama humusa i stajskog đubriva, dobivanja atesta za prodaju humusa, pakovanju humusa, radne snage, transporta humusa do konačnog odredišta, tržišnoj cijeni humusa u našoj zemlji, te cijeni mineralnih đubriva (koja su najveća konkurencija ovoga proizvoda) i režijskim troškovima koje napravite tokom proizvodnog procesa (voda, struja, telefon i eventualno zakup zemljišta).

Interesuje me kako započeti sa uzgojem crvenih kalifornijskih glista. Šta mi je sve potrebno, kakav prostor, koje veličine, koliko finansijskih sredstava treba za osnovni početak, ...

te da li klima ima ulogu u uzgoju pošto živim u centralnom dijelu Bosne? Unaprijed hvala, Admir

...................................................................

Poštovani Admire,

Ovo su vam osnovne stvari koje bi kao početnik trebali da znate. Sama finansijska sredstva vam zavise od nabavke startnih legala i njihove ishrane. Kao sporedne troškove koje imate, a koji su vam jako bitni, su oprema i alat tokom proizvodnog procesa.

Formiranje lumbrikofarme podrazumjeva sljedeće aktivnosti:

Izbor lokacije

Prostor na individualnoj lumbrikofarmi obuhvata gredicu površine 2m2 po jednom leglu, najčešćih dimenzija: 1,5-2m širine, dužine koliko treba, međuprostore (staze) širine 0,80 - 1m, deponiju stajnjaka, prostor (sa nadstrešnicom) za obradu, sušenje i skladištenje humusa.

Gliste možemo uzgajati na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Pri uzgoju glista na otvorenom, moramo voditi računa o klimatskim, hidrološkim, topografskim i pedološkim karakteristikama prostora. Leglo-gredica postavlja se u pravcu sjever-jug ili sjeverozapad-jugoistok. Navedeni položaji su bitni radi boljeg korištenja toplote u proljetnom i jesenjem periodu.

U odnosu na jačinu i pravac vjetra, leglo se uvijek postavlja da mu vjetar uvijek puše u čelo, a ne u bok. Sezona uzgoja glista na otvorenom traje od početka aprila do kraja oktobra kada počinje zazimljavanje legla. Legla se po pravilu zazimljuju krajem oktobra kada ishrana još traje. Zazimljavanje ima za cilj da sačuva gliste od smrzavanja, te da u unutrašnjosti legla omogući normalan život i reprodukciju glista u većem dijelu jeseni, zime i ranog proljeća. Prednosti zatvorenog prostora su u potpunoj kontroli uslova gajenja (temperatura, vlaznost,

pH...) iprodužetku sezone za svih 12 mjeseci, čime se razumljivo podiže produktivnost farme.

Priprema terena

Leglo treba postaviti na ravan teren i uvijek treba voditi računa o tome da leglo nije na udaru poplavnih ilivisokih podzemnih voda. Leglo se uvijek postavlja na sunčanom i toplom, ravnom i za vodu propusnom tlu

Nabavka startnog broja legala i obezbjeđivanje plasmana na tržištu

U komercijalnom uzgoju glista, jedinica mjere kapaciteta farme, a time i samog uzgoja je leglo. Pod leglom podrazumjevamo prostor u kojem gliste žive i rade, ali i populaciju od oko 100.000 jedinki crvene kalifornijskegliste mješovitog uzrasta koja taj prostor naseljava. Jedno leglo u osnovi mora da sadrži odrasle polno zrele gliste, male (mlade) gliste i kokone iz kojih će se izleći gliste.

Nabavka opreme i alata za rad na farmi, priprema dokumentacije, obuka

Obezbjeđenje dovoljnih količina stajnjaka potrebnog kvaliteta

Uloga stajnjaka u uzgoju glista je dvojna. Gliste stajnjak koriste kao podlogu u kojoj žive, a ujedno kao i ishranu. Đubrivo treba da bude staro najmanje 3 mjeseca, a najviše 24 mjeseca i očišćeno od nečistoća. Kao sirovina u lumbrikokulturi može se koristiti stajnjak svih domaćih životinja, bez obzira na vrstu, uzrast, način ishrane, držanja i izđubrivanja, ali se u svakom pojedinačnom slučaju primjenjuje specifičan pripremni tretman.

Za uzgoj glista najpogodnije je zrelo stajsko đubrivo. Svjež i poluzreo stajnjak nije pogodan. U svježem stajnjaku gliste umiru zbog visoke temperature koja se razvija pri fermentaciji, dok u poluzreo stajnjak gliste slaboulaze. U uzgoju glista i proizvodnji lumbrihumusa kod nas se koristi goveđi - kravlji stajnjak, dok svinjski, ovčiji i kokošiji stajnjak nisu naišli na primjenu zbog neophodne tehnološke primjene. Jedno leglo za godinu dana pojede 1 tonu stajskog đubriva, od čega 50% iskoristi za sopstvenu gradnju, a 50% preradi i izbaci u obliku humusa.

Gliste se mogu hraniti i organskim otpacima koji su fermentirali (prevreli i raspali se) u šta spadaju: fekalije domaćih životinja, organski otpaci iz kuhinja i kantina, otpaci iz prehranbene industrije, otpaci voća i povrća, slame i lišća, piljevina i strugotina, papir, karton i, prema iskustvima razvijenih zemalja - Japana SAD i dr., čak i kanalizacionim muljem.

USLOVI UZGAJANJA

Osnovni uslovi uzgajanja gliste su stajsko đubrivo, postavljanje podloge, temperatura, pH vrijednost i vlažnost.Najvažnija je pravilna priprema stajnjaka, tj. podloge od čega zavisi uspjeh osnivanja cijele farme. Temperatura stajnjaka ne smije da prelazi 25C, što znaci da se mora birati stajnjak odležan i van faze fermentacije.

U fazi fermentacije stajnjaka dolazi do stvaranja visokih temperatura (90C) i otrovnih gasova što dovodi do smrtnosti glista. pH vrijednost stajnjaka za gliste je od 6,8 - 7,2. Navedena vrijednost odgovara nutralnoj reakciji.

Minimalna temperatura koje gliste podnose je plus 1, a max plus 25C. Idealna temperatura za razmnožavanje crvenih kalifornijskih glista je između 18C - 25C, jer na toj temperaturi dolazi do max. rada i razmnožavanja. Svako dalje odstupanje od pomenute temperature vrši smanjenje pomenutih radnji. Na temperaturama ispod 0C gliste umiru, akokoni mogu čak da prežive i do minus 20C. Sve ispod toga kokoni umiru.

Kada ljeti temperature prelaze preko 25 stepeni, legla treba polivati toplom vodom (20stepeni) ne smije se nikad direktno zalivati hladnom vodom, jer u tom slučaju gliste doživljavaju termički šok.

Voda sa kućnih priključaka također se ne smije direktno koristiti. Takva voda uvijek mora da odstoji najmanje 48 sati na suncu, kako bi hlor, koji se u njoj nalazi, izgubio svoje vrijednosti.

Temperature neznatno variraju u zavisnosti od mjesta, klime i nadmorske visine, te prirodne selekcije koju dobivate tokom proizvodnog ciklusa. Tako npr. na planini, gdje se uzgajaja već treća generacija crvenih, kalifornijskih glista, zimsku temeraturu do minus 20 stepeni preživjele su i gliste i kokoni.

pH vrijednost je još jedan od bitnih faktora koji utječu na rad i život gliste u leglu. Gliste su veoma osjetljive na kiselost, pa se pH u leglu mora kontrolisati najmanje jednom nedjeljno (pored kontrole kiselosti hrane kojuim dajemo). Optimalna vrijednost za gliste je od 6,8 - 7,2pH, što odgovara neutralnoj reakciji. Vrijednosti manje od 6,8pH i veće od 7,2pH ne odgovaraju.

Vlaga je još jedan od bitnih faktora u uzgoju glista. Gliste nemaju pluća pa dišu preko kože.

Optimalna vlažnost za gliste je oko 80%, tačnije 82,5%. Vlažnost u leglima se održava zalijevanjem. Učestalost zalijevanja je u zavisnosti od klime. Za određivanje vlažnosti koristi se higromjer, a u praksi vlažnost se najčešće određuje stiskom šake. Iz legla se uzme proizvoljna količina materijala i tako u šaci stegne veoma blago. Ako se voda mlazom cijedi, vlažnost je prevelika. Ako se cijedi u kapima, vlažnost je povoljna.

"Ja bih trebao gliste za ribolov, tj. htio bih ih uzgojiti. Imam veliki vrt, ali nemam gnojiva! Koje uvjete treba ispuniti ... za takvo nešto! Hvala unaprijed, Ivan"

..................................................................

Poštovani Ivane,

Gliste za ribolov možete nabaviti kod mene. Ove gliste ne konzumiraju gnojivo u ishrani, Uzgajaju se organskim putem, travom, sjenom i posebnim mješavinama voća i povrća.

Za sve vrste uzgoja glista, formiranje lumbrikofarme podrazumjeva sljedeće aktivnosti:

Izbor lokacije

Prostor na individualnoj lumbrikofarmi obuhvata:

• gredicu površine 2m2 po jednom leglu, najčešćih dimenzija: 1,5-2m širine i odgovarajuće dužine

• međuprostore (staze) širine 0, 80 - 1m

• deponiju stajnjaka

• prostor (sa nadstrešnicom) za obradu, sušenje i skladištenje humusa.

Gliste možemo uzgajati na otvorenom i zatvorenom prostoru.

Pri uzgoju glista na otvorenom moramo voditi računa o klimatskim, hidrološkim, topografskim i pedološkim karakteristikama prostora. Leglo-gredica postavlja se u pravcu sjever-jug ili sjeverozapad-jugoistok. Navedeni položaji su bitni radi boljeg korištenja toplote u proljetnom i jesenjem periodu. U odnosu na jačinu i pravac vjetra, leglo se uvijek postavlja da mu vjetar puše u čelo, a ne u bok.

Sezona uzgoja glista na otvorenom traje od početka aprila i traje do kraja oktobra kada počinje zazimljavanje legla. Legla se po pravilu zazimljuju krajem oktobra kada ishrana još traje. Zazimljavanje ima za cilj da sačuva gliste od smrzavanja, te da u unutrašnjosti legla omogući normalan zivot i reprodukciju glista u većem dijelu jeseni, zime i ranog proljeća.

Prednosti zatvorenog prostora su u potpunoj kontroli uslova gajenja (temperatura, vlažnost, pH...) i produžetku sezone za svih 12 mjeseci, čime se razumljivo podiže produktivnost

farme.

Priprema terena

Leglo treba postaviti na ravan i uvijek treba voditi računa o tome da leglo nije na udaru poplavnih ili visokih podzemnih voda. Leglo se uvijek postavlja na sunčanom i toplom, ravnom i za vodu propusnom tlu

Ekonomska opravdanost

Već duže vrijeme razmišljam na koji način ući u projekat uzgoja kaliforniskih glista, ... nabavio sam neke skripte iz kojih sam saznao nešto o glistama, ali nisam imao prilike ništa saznati o finansijskom efektu.

Ono što mene interesuje jeste da li bi se mogao nabaviti program uzgoja kaliforniski glista sa svim potrebnim elementima, i … Da bih se bavio tom proizvodnjom profesionalno koliko treba imati legala da bi to ekonomski bilo opravdano? Ja smatram da imam povoljne uslove, pa me to interesuje kako bih se eventualno opredjelio za tu proizvodnju.

Nadam se vašem brzom odgovoru. S poštovanjem, Dževad

……………………………………………………………………………………………………………….

Poštovani Dževade,

Ja se ovim poslom bavim profesionalno već dvije godine i ekonomski sam uspjela. Program uzgoja glista sa svim potrebnim elementima podrazumjeva:

1. Formiranje lumbrikofarme podrazumjeva sljedeće aktivnosti:Izbor lokacije. Gliste možemo uzgajati na otvorenom i zatvorenom prostoru; pri uzgoju glista na otvorenom moramo voditi računa o klimatskim, hidrološkim, topografskim i pedološkim karakteristikama prostora.

2. Nabavka osnovnih legala da su zdravo odgojena i da umjesto crvene kalifornijske gliste ne dobijete kišnu glistu. I obezbjeđivanju plasmana na tržištu U komercijalnom uzgoju glista, jedinica mjere kapaciteta farme, a time i samog uzgoja je leglo. Pod leglom podrazumjevamo prostor u kojem gliste žive i rade ali i populaciju od oko 100.000 jedinki crvene kalifornijske gliste mješovitog uzrasta koja taj prostor naseljava. Jedno leglo u osnovi mora da sadrži odraslo polno zrelih glista, malih(mladih) glista i kokona iz kojih će se izleći gliste.

3. Nabavka opreme i alata za rad na farmi, priprema dokumentacije, obuku.U opremu i alate spadaju: ručna kolica,vile sa zaobljenim vrhom,lopata grabulje sa zaobljenim

vrhom,crijevo za zalivanje sa rešetkom ručno vibraciono sito za rafinaciju sijanje humusa,motokultivator od 10KS sa pogonom preko točkova i kardanskim vratilom,prikolica od 0,5t, kosačica,prskalica od 200 litara, odrivna daska, zaštitna mreža, i sav pribor koji je potreban za pravljenje leje-gredice, te kalcij-karbnat za regulisanje pH vrijednosti.

4. Obezbjeđenje dovoljnih količina stajnjaka potrebnog kvaliteta.(hemijske analize stajnjaka)

5. Ishrana legala, dioba i kontrola naseljenosti legala, te njega samih legala.

6. Vađenje humusa i glisti.

7. Utvrđivanje kvaliteta humusa(prve hemijske analize prije dobivanja atesta) Humus može biti sirov, nerafinisan (poznat i pod imenima “glisnjak” “vermikompost” i “lumbrikompost) i rafinisan.

8. Plasman humusa i glista.

Uzgoj glista treba početi imajući u vidu napred navedene faktore. Nabavkom većeg broja legala skraćujete vrijeme dostizanja proračunatog graničnog kapaciteta vaše farme: do njegovog dostizanja na vašoj farmi ćete proizvoditi sve veće količine humusa, a kada ga ostvarite onda ćete moći da prodajete i višak glista. Financijski efekti zavise od tržišta, tržišne cijene stajnjaka i humusa.

Normativi i utrošci:Osnovni materijal je stajnjak i njegova potrošnja je srazmjerna kapacitetu farme. Utrošak se normira kao 1t/leglo, godišnje. Njega stajnjaka, navodnjavanje,zaštita, održavanje staza,izdvajanje humusa, izdvajanje glista i radna snaga koja će raditi na vašoj farmi tokom proizvodnog procesa.

Svaki od ovih elemenata podrazumjeva određene radnje u prozvodnom procesu i detaljna objašnjenja. Za sve daljnje informacije i pomoć stojim Vam na raspolaganju.

"Iz Sarajeva sam i zainteresiran sam za uzgoj kalifornijskih glista, ... ali ne mogu da nađem neke informacije na internetu. Npr. na 1m2 zemlje, koliko u gramaži može da se uzgoji ovih glista tj. koliko je potrebno da se uloži novaca na tom prostoru i koliko se dobije novaca na tom prostoru i koliko vremena je potrebno da se razmnože gliste i preprodaju???

Ako imate neki priručnik i informacije o ovom uzgoju, pa da mi pošaljete. Takođe, kome se mogu prodavati te gliste, da li nekome u BiH ili u inostranstvu? Da li postoje neki rizici u uzgoju itd itd???

Dakle skroz sam novi u ovome i zaista sam laik po ovom pitanju. Želio bih nešto dodatno zaraditi, pa su mi se gliste učinile pravim potezom. Da li postoje neki seminari o ovoj djelatnosti?

Nadam se da ćete mi moći pomoći u ovome.

Puno pitanja :)

Pozdrav, Adis"

................................................................................................................................

Poštovani Adise,

Na 1m2 ide 1kg glista tj. 100.000 jedinica glista, koje trebate staviti u leju/gredicu. Od jednog legla ne možete pokrenuti ovaj posao. Potrebno je puno više kako biste u narednoj sezoni ostvarili neki minimalni profit za iduću sezonu gajenja glista ili humusa.

Uz pravilan proizvodni proces u zavisnosti od uzgajanja (otvoreni ili zatvoreni prostor), uvijek možete dobiti 2-3 nova legla glista.

Prije samoga početka uzgoja glista trebate znati razlikovati kišnu glistu od crvene kalifornijske gliste. Crvenu kalifornijsku glistu možete prodavati samo na domaćem tržištu. Vani imaju druge vrste koje se uzgajaju i koje su mnogo jednostavnije za uzgoj od ove. Jedna od tih glista se uzgaja i kod mene i rezultati su veoma dobri.

Sama ulaganja zavise vam od osnovnih legala koje ćete postaviti za uzgoj, nabavci osnovne ishrane za gliste,materijalu za pravljenje leja/gredica,opreme i tržišnih cijena leg(a)la i humusa.

Rizici ovoga posla: jako je skup,težak,i nije baš posao koji preko noći donosi dobru zaradu. Za glistu vam je potrebno 12mjeseci da biste dobili kvalitet; isto tako vam treba 12mjeseci za dobivanje humusa koji možete prodati, uz to trebate imati dvije analize stajskog đubriva i humusa prije konačnog dobivanja atesta za daljnju prodaju.

Srijeda, 14 Maj 2008 Molim Vas da mi odgovorite kolika je otprilike početna investicija za uzgoj kalifornijskih glista i da li bih mogao iskorištavati đubrivo od tovnih pilića? Živim u Mostaru i gdje bih mogao posjetiti njbližu farmu za uzgoj glista, raspitati se o uzgoju i nabviti početno jato.

Pošaljite mi i druge komentare za koje Vi mislite da su potrebni za početnike u ovoj oblasti.

Pozdrav, Mustafa Gerin

..................................................................................

Poštovani gosp.Gerin,

Početna investicija ovoga posla zavisi od:kupovine startnih legala,ishrane,opreme za rad (u opremu i alate spadaju: ručna kolica, vile sa zaobljenim vrhom, lopata, grabulje sa zaobljenim vrhom, crijevo za zalivanje sa rešetkom, ručno vibraciono sito za rafinaciju sijanje humusa, prskalica od 200 litara, daska za pravljenje leja gredica, zaštitna mreža i sav pribor koji je potreban za pravljenje leje-gredice, te kalcij-karbnat za regulisanje pH vrijednosti.

Đubrivo od tovnih pilića ne možete koristiti, jer za to postoje posebne pripremne tehnologije i mašine za rad.

Kod mene možete da dođete na moje farme i da dobijete veoma kvalitetna jata novih uzgojenih glista i da dobijete sve potrebne informacije i stručne savjete.

Gliste koje ja uzgajam sa vašom klimom i ishranom bi donjele veoma dobre rezultate. Ova vrsta gliste se hrani drugačije od ove standardne gliste koja se preferira u našoj zemlji.