• udžbenik

• interaktivni CD uz

udžbenik

• radna bilježnica

• priručnik s CD-om

• kontrolni zadaci

• praktični radovi

• razredni plakat

Živa i neživa priroda

Rijeè priroda izrekli smo mnogo puta, èesto i ne razmišljajuæi što ona zapravo znaèi. Šeæemo li s prijateljima i promatramo okolinu, pogled æe nam se zaustaviti na nekoj stijeni, zemlji, potoku ili slapu. Pogledamo li u nebo, vidjet æemo Sunce, Mjesec, zvijezde (sl. 1.1.). Pokraj puta rastu biljke, a pojavit æe se i pokoja životinja. Možemo reæi – uživali smo u prirodi.

Priroda je sve što nas okružuje, a nastalo je prirodnim procesima. Dva su osnovna oblika prirode: živa i neživa priroda. Živu prirodu èine živa biæa: ljudi, životinje i biljke. U neživu prirodu ubrajamo, primjerice, tlo, sunce, vodu i zrak.

Koje osobine živih bića poznaješ? Živa se biæa hrane, dišu, rastu, razmnožavaju, stare i umiru. Neživa priroda nema tih osobina. Živa i neživa priroda meðusobno su povezane. Živim su biæima za život neophodni zrak, voda i hrana koje pronalaze u neživoj prirodi. Živa biæa ne mogu opstati bez energije Sunca. Zakljuèimo, prirodu èini jedinstvo žive i nežive prirode.

1.1. Priroda i prirodne znanosti U obližnjem okolišu pronaði i donesi u školu prirodni materijal:

otpali list, komadiæ kore, granèicu, uginulog kukca, malo zemlje i kamenèiæa. Razvrstaj doneseni materijal na živu i neživu prirodu prema uputama u vježbenici. (str. 6)

Uz pomoæ uèiteljice / uèitelja i prema uputama u vježbenici (str. 7., 8.) izvedi zanimljive i jednostavne pokuse koji æe ti ukazati na meðusobnu povezanost prirodnih znanosti. Možda se i u tebi krije novi mladi znanstvenik! Budi znatiželjna/znatiželjan, istražuj prirodu jer æeš u njoj naæi mnoge zanimljivosti i otkriti tajne života!

sl 1.2. Okoliš

sl 1.1. Zvjezdano nebo, dio svemira i prirode

Okoliš

Sve što nas okružuje nije nastalo samo prirodnim procesima. Èovjek je, kao misaono biæe, promijenio svoje prirodno okruženje i prilagodio ga svojim potrebama. Izgradio je kuæe, prometnice, mostove, parkove. Dio prirode koji nas okružuje, a ukljuèuje i djelo ruku èovjeka, nazivamo okoliš (sl. 1.2.).

1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode

4

UD

ŽBENIK

Zanimljivosti

• Na našem planetu živi velik broj najrazlièitijih živih biæa. Smatra se da svaki dan na Zemlji išèezava od 1 do 4 biljne ili životinjske vrste. Zato se, kao upozorenje èovjeèanstvu, 22. svibnja obilježava Danbiološke raznolikosti. Koje još datume vezane uz zaštitu prirode i okoliša obilježavate u školi?

Prirodne znanosti

Stari su Grci veæ u 4. st. pr. Kr. marljivo istraživali prirodne pojave. Pokušavali su ih razumjeti i objasniti. Tako su se poèele razvijati prirodne znanosti: biologija, kemija, fizika i druge. Spoznaje prirodnih zna no-sti koristi èovjek u svakodnevnom životu, u drugim znanostima i u gospodarstvu (sl. 1.3.).

Biologija je prirodna znanost o živim biæima. Dijeli se na zoologiju (znanost o životinjama), botaniku (znanost o biljkama), citologiju (znanost o stanici). Postoje i druga podruèja istraživanja u biologiji o kojima æeš uèiti kasnije.

Sažetak

Priroda je sve što nas okružuje. Razlikujemo živu i neživu prirodu. Živoj prirodi pripadaju ljudi, životinje i biljke, a neživoj tlo, voda, zrak i dr. Živa se biæa hrane, dišu, rastu, razmnožavaju, stare i umiru. Živa biæa ne mogu opstati odvojeno od nežive prirode. Okoliš je prirodno okruženje i sastoji se od žive i nežive prirode te svega onoga što je stvorio èovjek.

Provjeri znanje!

1. Objasni razliku izmeðu prirode i okoliša.2. Tko pripada živoj, a što neživoj prirodi?3. Nabroj osobine živih biæa.4. Koje prirodne znanosti poznaješ?

sl 1.3. Primjena biologije: a) ljeènica, b) stomatologinja, c) veterinar

Saznaj zanimljive podatke o položaju èovjeka u svemiru i mikrosvijetu. Neka te potaknu na razmišljani istraživanje.

IZBORNI SADRŽAJ

VJEŽBENICA str. 6, 7, 8 IZBORNI SADRŽAJ str. 16

a) b) c)

5

UD

ŽBEN

IK

9. Biljka cvjetnjaèa - sjemenka (klijanje)

Navedi nekoliko biljaka koje imaju cvijet.

Poznaješ li barem jednu biljku koja nema cvijet?

U okolici škole pronaði manju biljku koja ima cvijet (ljubièicu, maslaèak, livadnu kadulju ili neku drugu). Pažljivo je izvadi iz zemlje i donesi u školu.

U prirodi rastu mnoge biljke. Meðu njima najrazvijenije su biljke cvjetnjače. To su biljke koje imaju cvijet. Iz cvijeta ovih biljaka, nakon oprašivanja i oplodnje, razvija se plod. U plodu su sjemenke zaštiæene od vanjskih utjecaja. Iz sjemenke æe u povoljnim uvjetima niknuti nova biljka. Zato se ove biljke nazivaju i sjemenjačama (sl. 9.1.).

Promatrajuæi biljku cvjetnjaèu, uoèavaš dio biljke koji raste u tlu, to je korijen. Dio biljke koji se razvija iznad tla naziva se izdanak. Sastoji se od stabljike, lista, cvijeta i ploda. Kažemo da su to organi biljke cvjetnjače.Svaki od ovih organa ima odre ðenu ulogu važnu za život cijele biljke. Korijen, stabljika i list su nespolni organi, a omoguæuju biljci život i rast. Cvijet i plod su spolni organi biljke cvjetnjaèe, a omoguæuju joj razmnožavanje i rasprostranjivanje (sl. 9.1.).

Organi biljke cvjetaèe sl 9.2. Livadna kadulja sl 9.3. Runolist

cvijet

plod

list

stabljika

9.1. Biljka cvjetnjaèa

6

UD

ŽBENIK

SAŽETAK

Cvjetnjaèe su biljke koje imaju cvijet. Iz cvijeta se razvija plod u kojem se razvijaju sjemenke. Zato biljke cvjetnjaèe nazivamo i sjemenjaèama. Cvijet i plod su spolni organi, a korijen, stabljika i list nespolni organi biljke cvjetnjaèe. Podzemni dio biljke je korijen, a nadzemni dio izdanak. Biljke cvjetnjaèe su najrazvijenije i najrasprostranjenije biljke na Zemlji.

Provjeri znanje!

1. Navedi organe biljke cvjetnjaèe.2. Po kojem organu prepoznaješ biljku cvjet-

njaèu?3. Kako se još nazivaju biljke cvjetnjaèe? 4. Koji su spolni, a koji nespolni organi biljke

cvjetnjaèe?5. Što je omoguæilo biljkama cvjetnjaèama

tako veliku rasprostranjenost?

Biljke cvjetnjaèe rastu na livadama i poljima, u šumama, visokim planinama, a neke i u vodenim sredinama. Tako veliku rasprostranjenost ovim biljkama omoguæila je njihova sposobnost prilagoðavanja razlièitim životnimuvjetima. Zato su one naj brojnije i najras prostranjenijebiljke na Zemlji (sl. 9.2. – 9.7.). Sve one imaju važnu ulogu u oèuvanju ži vota na našem planetu jer proizvode šeæer i kisik koje koriste ostala živa biæa. O tome æeš uèiti u sljedeæim temama.

sl 9.6. Bušinsl 9.5. Makovi sl 9.7. Ruža

sl 9.4. Visibaba

Zanimljivosti

• Životni je vijek biljke razlièitog trajanja. Jednogodišnje biljke, primjerice grah i grašak, žive nekolikomjeseci. Dvogodišnje biljke (mrkva, kupus, blitva) u prvoj godini prokliju i razviju korijen stabljiku i list, a tek druge godine cvatu. Višegodišnje biljke žive više godina. Hrast može doživjeti starost do 70godina, a kesten èak do 2000 godina.

• Najstarija biljka u Hrvatskoj je maslina stara oko 1400 godina, a raste u Kaštelima pored Splita.

VJEŽBENICA str. 41, 42 IZBORNI SADRŽAJ str. 74

7

UD

ŽBEN

IK

13

b) Promatranje stanica s površine jezika

Pribor i materijal: èista žlica, èaèkalica ili štapiæ za uši, satno staklo, voda, boja (Lugolova otopina ili metilensko modrilo), kapaljka, predmetno i pokrovno staklo, mikroskop.

Tijek rada:a) Ostruži površinu svog jezika èistom žlicom, èaèkalicom ili štapiæem za uši.b) Prenesi sastrugane stanice u satno staklo u malo vode.c) Dodaj kapljicu Lugolove otopine ili metilenskog modrila.d) Prenesi kapaljkom na predmetno stakalce obojene stanice. (Stavi na predmetno staklo kapaljkom kapljicu vode i obojeni preparat.)e) Pokrij mikroskopski preparat pokrovnim staklom.f) Mikroskopiraj pod malim, a zatim veæim poveæanjem te nacrtaj i opiši stanice.

2. Od stanice do mnogostaniènog organizma2.1. Stanica

Priprema jednostavnih mikroskopskih preparata. Promatranje životinjskih stanica ili stanica s površine jezika te biljnih stanica. Vježbanje mikroskopiranja.

1.

a) Promatranje životinjskih stanica

Pribor i materijal: goveða, svinjska ili pileæa jetra, satno staklo, voda, stakleni štapiæ, kapaljka, predmetno i pokrovno staklo, mikroskop.

Tijek rada:a) Uzmi komadiæ jetre velièine graška.b) Razmuti ga u satnom staklu u malo vode pomoæu staklenog štapiæa dok ne dobiješ jednoliènu

smeðu tekuæinu.c) Kapaljkom prenesi kap tekuæine na predmetno staklo.d) Pokrij mikroskopski preparat pokrovnim staklom.e) Mikroskopiraj pod malim, a zatim pod velikim poveæanjem (400 puta) te nacrtaj i opiši stanice.

8

RAD

NA

BILJEŽNICA

14

c) Promatranje stanica pokožice luka

Pribor i materijal: komadiæ luka, pinceta, kapaljka, voda, boja (Lugolova otopina), predmetno i pokrovno staklo, mikroskop.

Tijek rada:

a) Pokožica luka je prozirna opna na unutrašnjem dijelu mesnatog lista luka.b) Komadiæ pokožice pincetom oprezno prenesi na predmetno staklo u kapljicu vode i dodaj kapljicu

Lugolove otopine (oboji Lugolovom otopinom).c) Pokrij mikroskopski preparat pokrovnim staklom. d) Mikroskopiraj pod malim, a zatim pod veæim poveæanjem te nacrtaj i opiši stanice.

d) Promatranje stanica vodene kuge ili mahovine

Pribor i materijal: akvarijska biljka vodena kuga ili mahovina, pinceta, kapaljka, voda, predmetno i pokrovno staklo, mikroskop.

Tijek rada:

a) Vršni listiæ akvarijske biljke vodene kuge ili listiæ mahovine stavi na predmetnicu u kapljicu vode.

b) Pokrij mikroskopski preparat pokrovnim staklom. c) Mikroskopiraj pod malim, a zatim veæim poveæanjem te nacrtaj i opiši stanice.

Uoèi zelena tjelešca u citoplazmi stanica.

9

RAD

NA

BIL

JEŽN

ICA

IZBORNI SADRŽAJPoložaj èovjeka u svemiru

POTRAŽI – u enciklopedijama prirode za djecu, èasopisima ili na internetu više podataka o svemiru i mikrosvijetu. Napiši kratak prikaz i izvijesti o tome na satu prirode.

Gledajuæi plavièasti nebeski svod i svjetlucave zvijezde nad svojom glavom i planetom Zemljom, jesi li razmišljala/razmišljao o velièini èovjeka u odnosu na svemir? Koliko je svemir beskrajno velik, a èovjek malen! Je li èovjek zaista tako malen?

Moguæi izvori znanja

• enciklopedije,• èasopisi,• internetske stranice: www.astro.hr/uèionica/

eskola.hfd.hr/fizika_svemira/svemir

Sigurno ne. Èovjek je okružen svijetom malih velièina koji nazivamo mikrosvijet (grè. mikros – malen, sitan). Mnogo toga (npr. mnoge male organizme) èovjek ne može vidjeti golim okom jer pripadaju mikrosvijetu. Možemo li reæi da je èovjek u odnosu na svemir mikrosvijet?

Svemir je èitav svijet što nas okružuje. Dio svemira koji èine Sunce i 9 planeta koji kruže oko njega (ukljuèujuæi i Zemlju) zove se Sunèev sustav. Sunce je za naš planet izvor životne energije, primjerice svjetlosne i toplinske. Koliko je danas poznato, osim na Zemlji, nigdje drugdje u Sunèevu sustavu ne postoje uvjeti za život kakav mi poznajemo. Naš planet Zemlja nije prevruæ ni prehladan, ima velike kolièine vode, povoljan sastav zraka i u njemu poseban sloj kisika (ozona) koji nas štiti od Sunèevih smrtonosnih ultraljubièastih zraka.10

IZBORN

E TEME

102102

Uzgoj ukrasnih biljaka

Razmisli u kojim prostorima èovjek uzgaja ukrasne biljke.

Pokušaj navesti razloge uzgoja ukrasnih biljaka.

U dogovoru s roditeljima ili uèiteljicom/uèiteljem vodi neko vri-jeme brigu o cvijeæe. Na taj naèin možeš upoznati poslove koje treba obavljati da bi cvijeæe dobro uspijevalo. Vodi dnevnik rada.

U prirodi mnoge biljke oèaravaju bojom i ljepotom svojih listova i cvjetova. Zato mnoge od njih èovjek nastoji uzgojiti u svom životnom i radnom okolišu. Nazivaju se ukrasnim biljkama, a sade se u vrtovima, cvjetnjacima (sl. 7.), prilaznim putovima oko kuæa, parkovima i nasa-dima oko škola. Njima èovjek nastoji oplemeniti i svoje terase, bal-kone (sl. 6.) i prozore. Biljke upotpunjuju i ukrašavaju radne prostore, uèionice i prostorije u domovima. Uzgajaju se u posebnim posudama (glinenima ili plastiènim) pa se nazivaju i lonèanicama. Podloga za uzgoj biljaka u ovakvim posudama je plodna, rahla, humusna zemlja, odnosno kompost. Ponekad se biljke drže u posudi s vodom u koju se dodaju hranjiva. Biljka je u posudi uèvršæena glinenim kuglicama, a takav uzgoj biljaka naziva se hidrokultura.

Ukrasne biljke potjeèu iz raznih krajeva svijeta i u skladu s tim èovjek mora paziti na njihov smještaj i njegu. Kaktusi, u skladu sa svojim porijeklom, podnose suh zrak, puno sunca i malo vode. Biljke koje potjeèu iz tropskih krajeva (npr. filodendron i orhideja) traže sjenovito mjesto s dosta vlage pa ih treba èesto zalijevati, a ponekad i prskati.

Dobro je biljke zalijevati odstajalom vodom ili kišnicom, a prema potrebi u vodu treba dodati tekuæe hranjivo. Na taj naèin biljka prihranjivanjem dobiva potrebne mineralne tvari. Ako na biljciprimijetiš ošteæenja, listovi joj žute ivenu, postaju smeði i otpadaju ili nekesliène promjene, možeš pretpostaviti daje zaražena gljiviènom bolesti, virusomili ju je oštetio neki nametnik. Ako su jenapale biljne uši, možeš pažljivo i premauputi upotrijebiti kemijsko sredstvo zasuzbijanje kukaca, insekticid. Suhelistove povremeno treba pažljivo

sl 6. Balkon s pelargonijama

sl 7. Cvjetnjak s jorgovanom, pampas travom, narom i drugim ukrasnim biljkama

11

IZBO

RNE

TEM

E

103

odstraniti, drvenim štapiæem prorahliti zemlju, obrisati prašinu s listova ili biljku presaditi u veæe posude.

Ukrasne biljke èesto razmnožavamo. To možemo uèiniti vegetativnim razmnožavanjem: dijeljenjem korijena, reznicom stabljike, listom.

Naše uzgajane ukrasne biljke mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili trajnice.

Jednogodišnje biljke u jednoj godini niknu iz sjemena, razviju vegetativne organe, cvatu, daju plod i venu (lijepa Kata, šeboj, zijevalica i druge). Dvogodišnje biljke prolaze svoj životni ciklus tijekom dviju godina (maæuhica, potoènica, zvonèiæ). Više godina cvjetaju jaglac, ivanèica, perunika (sl. 8., 9.) te drvenaste biljke pa se nazivaju trajnicama.

Uzgojene biljke mogu poslužiti i za izradu cvjetnih aranžmana. Ikebana(sl. 10.) je vještina aranžiranja cvijeæa, razvijena osobito u Japanu. U takav cvjetni aranžman stavljaju se suhi i svježi dijelovi biljke.

Ako želiš i sama/sam obavljati poslove vezane uz uzgoj, pravilnu njegu i zaštitu cvijeæa, možeš završiti poljoprivrednu školu i steæi zani-manje cvjeæar.

sl 8. Perunike

sl 10. Ikebana

sl 9. Ukrasne biljke cvjetnjaka: a) kadifica, b) hosta, c) ivanèica, d) hortenzija

b)a)c)

d)

12

IZBORN

E TEME

2.2 JEDNOSTANIÈNI I MNOGOSTANIÈNI ORGANIZMI

Cilj�nastavnog�sata:��•�razlikovati�jednostanične�od�mnogostaničnih�organizama

Ključni�pojmovi:� –�jednostanični�organizmi� –�mnogostanični�organizmi� –�dioba�stanice

Postignuća�učenika:� a)�spoznajna����������������� � **�razlikovati�jednostanični�od�mnogostaničnoga�organizma� � ****��povezati�diobu�stanice�s�razmnožavanjem�jednostaničnih�i�rastom�mnogostaničnih�

organizmima��� b)��funkcionalna�������� � •��razvijati�sposobnost�promatranja�i�opisivanja�na�vizualnim�nastavnim�sredstvima�te�sposobnost�

povezivanja�s�već�usvojenim�gradivom�� � •�vježbati�mikroskopiranje� c)�odgojna���� �� � •�razvijati�zanimanje�za�proučavanje�prirode� � •�poticati�osjećaj�za�održavanje�biološke�raznolikosti� � •�uvažavati�različitosti�i�vrijednosti�svakog�bića

Nastavne�metode:� •�usmeno�izlaganje,�razgovor� •�praktični�rad,�demonstracija� •�rad�na�tekstu,�crtanje

Oblici�rada:� •�frontalni� •�individualni,�u�parovima�ili�grupni

Nastavna�sredstva:�� •�udžbenik�(str.�12./13.),�radna�bilježnica�(str.16/17)� •�element-film�JednostaniËne životinje�i�/�ili�video-film�Život u kapljici�vode�(dio)� •�zidna�slika�� •�prozirna�folija�(7)� •�power-point�prezentacija:�JednostaniËni i mnogostaniËni organizmi

Prijedlog�suodnosa�s�drugim�predmetima:� •�informatika�–�internet� •�hrvatski�jezik�–�medijska�kultura� •�likovna�kultura�–�crtež�jednostaničnih�i�mnogostaničnih�organizama

1.�OSNOVNA�GRAĐA�ŽIVIH�BIĆA�–�STANICA

>>

>>

>>

>>

>>

>>

>>

7.�nastavna�jedinica

13

PRIR

UČN

IK

Mogući�tijek�nastave:

UVODUčenike�na�početku�sata�podijeliti�u�više�grupa,�ovisno�o�broju�mikroskopa.U�uvodnom�dijelu�sata�dobro�je�metodom�razgovora�ukratko�ponoviti�podjelu�žive�prirode�i�jedinstvenu�građu�živih�bića.�Podsjetimo�na�nastavnu�jedinicu�iz�prirode�u�3.�razredu�Živi svijet u kapljici vode.�U�razgovoru�učenici�iznose�svoja�iskustva�o�tome�što�su�i�na�koji�način�promatrali,�što�su�vidjeli�i�dr.Uspoređivanjem� sl.1.10.� i� 1.11.� te� poticajnim� pitanjima� (na� primjer:� Od� koliko� stanica� je� građen� naš�organizam?,� Jesu� li� sva� živa� bića� građena�od�mnogo� stanica?,�O� čemu�ovisi� veličina�organizma?,� Je� li�moguće�da�se�živo�biće�sastoji�od�samo�jedne�stanice?),�učenici�će�zaključiti�da�postoje�organizmi�građeni�od�mnogo�stanica,�ali�i�organizmi�građeni�od�samo�jedne�stanice.To�je�ujedno�i�najava�nove�teme.�Naslov�napišemo�na�ploču�i�otkrijemo�dio�prozirne�folije�7A.�Poželjno�je�objasniti�plan�rada.�

GLAVNI�DIOPlan�rada1.�Jednostanični�organizmi2.�Mnogostanični�organizmi3.�Rast�i�razmnožavanje�živih�bićaUkoliko� je� moguće,� pogledamo� dio� video-filma� Život u kapljici vode� o� slatkovodnim� jednostaničnim�organizmima�u�kojem�se�slikovito�uspoređuje�veličina�papučice�s�ušicom�igle.O�karakteristikama�jednostaničnih�i�višestaničnih�organizama�jedna�grupa�učenika�može�pročitati�u�udžbeniku�te�zapisati�podatke�u�bilježnicu�(prema�planu�ploče/prozirne�folije�7A).�Na�ploču�pišemo�postepeno,��kao�što�otkrivamo�i�prozirnu�foliju.�Istovremeno,�druge�grupe�učenika�mogu�prema�uputama�u�radnoj�bilježnici�na�str.�16.�i�17.�(zadatak�1.,�2.�3.�i�4.)�pripremiti�mikroskopske�preparate�ili�promatrati�pripremljene�i�trajne�mikroskopske�preparate�te�crtati�što�su�vidjeli.��Kada�svi�izvrše�svoje�zadatke,�korisno�bi�bilo�ponoviti�gradivo�prema�prozirnoj�foliji,�slikama�u�udžbeniku�i�zidnim�slikama.Dioba�stanice.�Prema�tekstu�i�slici�1.12.�u�udžbeniku,�objasnimo�važnost�diobe�stanica�za�jednostanične�i�višestanične�organizme.��Natuknice�učenici�prepišu�s�ploče�ili�prozirne�folije�7A�i�nadopunjavaju.

ZAVRŠNI�DIO

(VJEŽBANJE)�PONAVLJANJE� Ponovno�promatrati�mikroskopske�preparate�(flex�kamerom)�i�crtati.���� �Produktivno�ponavljanje�može�se�provesti�korištenjem�power-point�prezentacije�ili�element-filma�

JednostaniËni organizmi�ili��uz�pitanja�koja�će�potaknuti�učenike�na�povezivanje�s�već�usvojenim�gradivom.

Učenici�odgovaraju�na�pitanja�Provjeri znanje�iz�udžbenika.�Za�promjenu,�može�se�organizirati�da�učenici�međusobno�postavljaju�pitanja�i�odgovaraju�na�njih.

�neki�su�jednostanični�organizmi�uzročnici�crijevnih�zaraznih�bolesti�–�bolesti prljavih ruku (str.�13.)

>>

>>

>>

14

PRIRUČN

IK

Plan�ploče�/�Prozirna�folija�7

ORGANIZMI(ŽIVA�BIĆA)

� JEDNOSTANIČNI� MNOGOSTANIČNI

� � � �

�

–��građeni�od�jedne�stanice�koja�obavlja�sve�za�život�važne�funkcije

Primjeri:a)�papučica

b)�kišna�alga

–�građeni�od�velikog�broja�stanica.

–��STANICE�se�međusobno�razlikuju�ovisno�o�zadaći�koju�obavljaju.

TKIVO,ORGANI,SUSTAVI�ORGANA,ORGANIZAM

Primjeri:A)�životinjski�organizam����mačka,�slon,�ptica,�pasB)�biljni�organizam����ruža,�tratinčica,�hrast

Dijeljenje�(dioba)�stanica

� rast�mnogostaničnim�organizmima

� omogućuje�

� razmnožavanje�jednostaničnim�organizmima

15

PRIR

UČN

IK

–�uz�plan�ploče�/�Prozirna�folija�7

Rast�mnogostaničnog�organizma

Razmnožavanje�jednostaničnog�organizma

PRIJEDLOG�ZA�RAD�S�UČENICIMA�S�TEŠKOĆAMA�U�RAZVOJU:� •�vježbati�mikroskopiranje� •�izraditi�plakat�jednostaničnih�i�višestaničnih�organizama

16

PRIRUČN

IK

17

DO

DA

TCI