rogač - uzgoj
Post on 31-Dec-2015
599 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Rogač (ceratonia siliqua)
• Odjeljak: spermatophyta- sjemenjače
• Pododjeljak: magnoliophytina (angiospermae, kritosjemenjače)
• Razred: magnoliate
• Podrazred: roside
• Red: fabales
• Porodica: fabaceae
• Vrsta: ceratonia siliqua
• -porijeklom iz Sirije i Palestine • -Španjolska zauzima prvo mjesto u svijetu u
proizvodnji rogača • u Izraelu rogač služi za pošumljavanje u
planinskim stjenovitim i sušnim područjima. • -u Hrvatsko je uzgoj rogača slabo proširen a
pokoji nasad stablo ili grm se nalazi na krajnjem jugu u dubrovačkom primorju, te na otocima: Vis, Komiža, Lastovo, Brač, Šolta i Drvenik.
• -najveći proizvođači: Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir, Tunis
• - plod rogača je mahuna
• -ime rogač dolazi od riječi keras = rog (zbog oblika mahune)
• -to je zimzelena voćka sporog rasta dugog života
• - za uzgoj su pogodna prozračna tla
• - nasadi u kombinaciji sa bajamom, maslinom, agrumima.
Morfologija rogača
• Stablo: visoko 5 – 10 m i do 15 m u povoljnim
prilikama • Listovi: sastavljeni perasti sa 3 – 5 pari lisaka
odozgo blistavo tamno-zelenkasti, a zatim crveno smeđi. Imaju malene palistiće koji otpadaju.
• Cvijet (cvat): mogu biti muški, ženski i hermafroditni.
• Muški i hermafroditni cvijetovi služe kao oprašivači ovisno o sorti.
• Plod: je mahuna sadrži 10 – 15 sjemenki,
• Dužine10 – 25 cm, široka 1,5-4 cm
• oko sjemenki se nalazi slatkasti jestivi dio (mezokarp).
• sadrži šećer i mnogo tanina.
• Važna u prehrambenoj i fermaceutskoj ind. Omjer između mesnatog djela i sjemenki od 83 – 87% , 13-17% ovisno o sorti.
• -meso rogača kao zdrava čokolada.
zreli plod rogača
• Sjemenke: su sitne tvrde i eliptične i imaju stalnu težinu, jedna sjemenka = jedan karat, razmjena robe na istoku.
• • Biologija rogača • • Dvodomna biljka (muške i ženske biljke) • -među kultiviranim sortama najviše je onih sa ženskim cvjetovima • -rogač počinje cvasti u 8 mj. dok još nisu obrani plodovi tekuće god,
a završavaju u 11 mj. • -oprašivanje i oplodnja pomoću insekata i vjetra • -plodovi se počinju razvijati tek na proljeće • -biljka koja traži puno svijetla • -mahuna dozrijeva nakon 10 mj.
Ekološki uvjeti uzgoja
• Rogač najbolje uspijeva na terenima neposredno uz morsku obalu
(od 150 do 300 m nadmorske visine), ali i na nižim nadmorskim
visinama.
• Ako se rogač uzgaja kao stablo, u povoljnim ekološkim uvjetima
obično naraste 5 do lO m visok, ali ima primjeraka i do 20 m visine s
vrlo razgranatom i širokom krošnjom.
• Vrlo je osjetljiv na niske temperature,
• strada već na - 6° C, a može pretrpjeti veće štete i kod oštrih
hladnih vjetrova.
• Ne podnosi teška i vlažna tla.
• Najbolje mu odgovaraju topli terasasti tereni uz samu morsku obalu.
• Korijenov sustav, a osobito glavni korijen, prodiru duboko u tlo.
• Zato se najbolji rezultati uzgoja postižu na dubokim, propusnim,
plodnim i obrađenim terenima, posebice ako sadrže dovoljno vlage.
• Rogač cvate od kraja kolovoza do polovice listopada i ima mrke, neugledne cvjetove bez kruničnih listića.
• Rogač je izrazito samooplodna voćka, o čemu se mora voditi računa.
• Plod je do 20 cm duljine i 1 do 2 cm širine, plosnata,
mesnata, ukusna, slatka, pomalo opora, čvrsta mahuna
(koja ne puca), posebnoga mirisa, boje čokolade u zrelom stadiju.
• Mahuna sadrži 12 do 15 sjajnih, vrlo tvrdih sjemenki.
• Mahune zriju iduće godine poslije cvatnje. Beru se u
kolovozu i rujnu.
Razmnožavanje rogača
• Rogač se može uspješno ramnožavati
• sjemenom,
• reznicama i
• cijepljenjem na sjemenjake,
• rogač se vrlo dobro regenerira poslije sječe ili
požara, cijepljenjem na novim izbojima (kada pokazuje brz rast i obilnu rodnost),
• Kod navrtanja na stalnomu mjestu, mora se obvezno u
nasadu ostaviti i po koje "muško" stablo, da bi se
osigurala redovita oplodnja, i to na svakih 50 do 100 stabala bar po jedan oprašivač.
• U pravilno podignutom i njegovanomu voćnjaku rogač rađa rano (3 - 5 godina) po okuliranju ili sadnji okulanata.
• Već u desetoj godini može dati prirod od 25 kg ploda po
stablu, a dalje urod naglo raste i doseže normalno 50 do 100 kg po jednomu stablu.
• Zbog potrebe za velikim razmacima obično se na 1 ha
sadi oko 200 sadnica.
Sortiment –domaće i udomaćene sorte
• Komiški veliki rogač je naša domaća sorta iz Komiže (Vis).
• Stabla su vrlo bujnoga rasta s velikim i širokim krošnjama.
• Daje redovite i obilne urode. Plod je velika, dosta široka i
mesnata mahuna, a ima odličnu kakvoću. Dozreli plodovi sadrže oko 70% šećera.
• Šipanski rogač je domaća sorta, koja se najviše uzgaja na otoku Šipanu.
• Dosta se uzgaja po cijelomu dubrovačkomu primorju.
Plod je srednje veličine, mesnat i malo zavinut, odlične
kakvoće.
• Mekiš ima nešto manji plod, ali je odlične kakvoće. Nakon sušenja plod postaje mekan.
• Puljiški rogač je sorta vjerojatno dospjela u Dalmaciju iz Italije, gdje je njegov uzgoj dosta proširen.
• Stabla su bujnoga rasta. Rađaju obilno i redovito.
• Najrodnija je sorta kod nas. Plod je mesnata, vrlo slatka
mahuna (nešto manja od Komiškog i Šipanskog).
značajna svojstva rogača u Sredozemlju
• - Prvo važno svojstvo je da rogač ima gotovo idealna svojstva za pošumljavanje otočkih i priobalnih područja, poglavito površina uništenih požarima ili mjesta agresivne erozije. - Drugo je da se svojom atraktivnom zimzelenom krošnjom odlično uklapa u hortikulturni sredozemni i jadranski kraj obraz, te vrlo dekorativno izgleda tijekom cijele godine. - Treće važno svojstvo rogača je da je u vrijeme cvatnje iznimno medonosna biljka, pa je odlična ispaša za pčele.
top related