angažovanjesredstavamaturski

TEMA:

ANGAOVANJE SREDSTAVASADRAJ

UVOD41. POJAM TOKA VRIJEDNOSTI51.1. Zapoinjanje poslovanja preduzea51.2. Pojam i duina ciklusa reprodukcije5

2. POJAM I CILJEVI ANGAOVANJA SREDSTAVA72.1. Pojam angaovanja sredstava72.2. Cilj angaovanja sredstava82.3. Determinisanje angaovanja sredstava93. ELEMENTI I OBLICI ANGAOVANJA SREDSTAVA103.1. Elementi angaovanja sredstava103.2. Oblici angaovanja sredstava114. CIKLUS ANGAOVANJA SREDSTAVA135. ANGAOVANJE SREDSTAVA U REPRODUKCIJI155.1. Angaovanje sredstava u elemente proizvodnje155.2. Vrijeme angaovanja sredstava155.3. Obim angaovanja sredstava166. KOEFICIJENT I KONTROLA ANGAOVANJA SREDSTAVA176.1. Koeficijent angaovanja sredstava176.2. Kontrola angaovanja sredstava18ZAKLJUAK19LITERATURA20UVOD

Preduzee je privredni subjekt u okviru koga se, u robno-novanoj privredi obavlja odreena djelatnost.

Svako preduzee kad se osniva mora da raspolae potrebnim sredstvima i imovinom. Sredstva koja vlasnici obezbjeuju mogu biti u obliku: prava, novanih sredstava i stvari. Sva ta sredstva postaju sredstva i imovina preduzea, kojim preduzee moe slobodno raspolagati. Preduzee sva ta sredstva mora pribaviti i moe ih koristiti kao uslov i komponentu svoga poslovanja.

Funkcija sredstava preduzea je u njihovoj namjenskoj upotrebi. Ona se sastoji u stalnom kretanju i kruenju sredstava iz jedne faze reprodukcije preduzea u sljedeu. Na tom krunom putu sredstva se u svakoj fazi ciklusa proizvodnje javljaju u drugom obliku. To kretanje i mijenjanje oblika sredstava na prelazu iz jedne faze ciklusa u drugu nazivamo metamorfoza sredstava.

Sredstva preduzea se prvobitno nalaze u novanom obliku. Ona mijenjaju svoj oblik kada prelaze u robnu i tehnoloku fazu poslovanja, pretvarajui se u zgrade, maine, ureaje, opremu, zemljite, sirovine, repromaterijal i sl. dakle sredstva dobijaju materijalizovane oblike, shodno potrebama konkretnog preduzea i njegovog procesa rada, poslovanja i reprodukcije. U tehnolokoj fazi sredstva se javljaju u obliku sredstava za rad i predmeta rada. U toj fazi mijenja se njihova supstanca, namjena i sadraj. Iz tehnolokog procesa sredstva izlaze u novom, kvalitativno promijenjenom obliku: u obliku poluproizvoda, gotovih proizvoda ili nedovrenih proizvoda (ako je rije o proizvodnom preduzeu) - dakle u novom materijalizovanom obliku, kao odreena i konkretna upotrebna vrijednost. Prodajom proizvoda na tritu, sredstva preduzea ponovo mijenjaju oblik pretvarajui se u novana sredstva. Time je zatvoren jedan ciklus kruenja sredstava.

1. POJAM TOKA VRIJEDNOSTI1.1. Zapoinjanje poslovanja preduzea

Poslovanje preduzea zapoinje obezbjeivanjem odgovarajue sume novca potrebne za nabavku sredstava za proizvodnju i za isplatu zarada radnicima. Razmjenom raspoloive sume novca za odreeni obim sredstava za rad i materijal, vrijednosti prelaze iz novanog u poetni robni oblik. Djelovanje radnom snagom radnika, pomou sredstava za rad na materijal, vrijednosti prelaze iz robnog oblika u tehnoloki oblik. Zavretkom izrade novih proizvoda vrijednosti prelaze u zavrni robni oblik.

Prodajom proizvoda na tritu, vrijednosti kojima preduzee raspolae prelaze ponovo u novani robni oblik. Time je zavren jedan ciklus reprodukcije i omoguen poetak novog ciklusa i tako neprekidno. Ovaj proces predstavlja tok vrijednosti u reprodukciji.

Prelazak vrijednosti iz novanog oblika u poetni robni oblik, zatim njihovo zadravanje u nezavrenoj proizvodnji i u zavrenom robnom obliku, predstavlja njihovo angaovanje ili vezivanje u naturalnim oblicima. To proistie iz injenice da su vrijednosti u novanom obliku univerzalno raspoloive, a da im se raspoloivost suava prelaskom u naturalne oblike.

Karakteristike tokova vrijednosti u procesu reprodukcije zavise od djelatnosti preduzea. Tako u proizvodnom preduzeu vrijednosti prolaze kroz sve oblike, od novanog, preko prelaznog tehnolokog do zavrnog robnog oblika. Meutim, u trgovinskom preduzeu vrijednosti imaju krai tok, jer prolaze samo kroz novani i robni oblik.

U poslovanju banaka vrijednosti prolaze samo kroz novani oblik. Banke prikupljaju novana sredstva od privrednih subjekata koji ih u datom periodu ne koriste i ustupaju onima kojima su tada neophodna. Pri tome, davaocima novanih sredstava banke plaaju odgovarajuu kamatu, a od korisnika tih sredstava naplauju neto veu kamatu od plaene kamate. Iz razlike naplaenih i plaenih kamata banke pokrivaju trokove svog poslovanja i ostvaruju dobitak (profit).1.2. Pojam i duina ciklusa reprodukcije

Od momenta obezbjeivanja vrijednosti u novanom obliku, pa sve do momenta ponovgno sticanja novca poslije razmjene za proizvode, proe odreeno vrijeme. To vrijeme predstavlja jedan ciklus reprodukcije. Stalno ponavljanje toka vrijednosti kroz navedene oblike naziva se kruno kretanje kapitala.

Duina ciklusa reprodukcije, odnosno vrijeme u kome vrijednosti prou kroz sve navedene oblike, uslovljava i veliinu sume novca koju preduzee mora obezbijediti za obavljanje datom obima poslovanja.

Tako, ukoliko je ovo vrijeme krae, preduzee e moi da obavi vie ciklusa reprodukcije u jednoj godini. To e mu omoguiti da svoj raspoloivi kapital oplodi vie puta u jednoj godini, odnosno da ostvari vei dobitak (profit). Zato preduzea nastoje da ciklus reprodukcije to vie skrate, u skladu s mogunostima svoje djelatnosti.

Duina ciklusa reprodukcije uslovljena je vrstom djelatnosti preduzea. Tako, u ratarskoj proizvodnji od poetnog novanog oblika do ponovnog vraanja u novani oblik vrijednosti protie skoro cijela godina. Na primjer, u jesen ratarsko preduzee za novac nabavi sjeme penice, ubrivo, gorivo i sl. Tek na ljeto idue godine, ovo preduzee moi e da za svoju penicu dobije ponovo novac. Ovakva vrsta preduzea svoj raspoloivi kapital oplodi samo jednom godinje. Zato je za obavljanje ratarske proizvodnje ili drugih djelatnosti iji ciklus reprodukcije traje due, neophodno obezbijediti veu sumu kapitala.

Meutim, pekarsko preduzee moe svoj ciklus reprodukcije da skrati na samo jedan dan. Na primjer, jednog jutra pekar nabavi brano od mlinara, zatim ga u toku dana i noi preradi u hljeb, a ve ujutru dobija novac za hljeb od potroaa.

Tok vrijednosti, odnosno ciklus reprodukcije u trgovinskom preduzeu, takoe, moe biti veoma kratak. Tako trgovinsko preduzee moe da nabavi jednu vrstu robe jednog dana, a da je proda ve drugog ili treeg dana. Ovakva vrsta preduzea svoj raspoloivi kapital oplodi vie puta u toku jedne godine. Zato je za obavljanje trgovinske djelatnosti ili za proizvodnju iji tehnoloki proces traje samo nekoliko dana, neophodno obezbijediti manju sumu kapitala.

Kao to se iz prethodnog izlaganja moe zakljuiti, vrijeme zadravanja vrijednosti u pojedinim oblicima uslovljava duinu ukupnog toka vrijednosti. Vrijednost u novanom obliku nije neophodno zadravati u ciklusu reprodukcije, jer se tako mogu razmijeniti za sredstva za proizvodnju ili za neku vrstu robe. Meutim, kada se novac razmijeni za sredstva za proizvodnju ili za robu, vrijednosti prelaze u naturalni oblik, ime se suava raspoloivost. Time se vrijednosti angauju ili blokiraju sve vrijeme dok preduzee prodajom novih proizvoda ili robe ne dobije ponovo novac.

2. POJAM I CILJEVI ANGAOVANJA SREDSTAVA

2.1. Pojam angaovanja sredstava

Angaovanje u ovom sluaju oznaava vezivanje ili blokiranje. Zato se za vrijednosti koje su sadrane u sredstvima za rad i u materijalu, u nezavrenoj proizvodnji i gotovim proizvodima, odnosno u robi, kae da su angaovane ili vezane za dati proces reprodukcije. Preduzee ne moe da raspolae ovim oblicima vrijednosti kao odgovarajuim iznosom novca, nego je upueno da ih namjenski koristi, u skladu sa svojom djelatnou. Meutim, dok je imalo odgovarajui iznos novca preduzee je moglo da ga upotrijebi u razliite namjene. Prema tome, pod pojmom angaovanja sredstava podrazumijeva se vezanost vrijednosti u naturalnim oblicima za odreeni proces reprodukcije. Ova vezanost vrijednosti u naturalnim oblicima ispoljava se u njihovoj suenoj raspoloivosti.

Naturalni oblici vrijednosti mogu biti:

sredstva za rad,

materijal,

nezavrena proizvodnja,

gotovi proizvodi i

roba.

Da bi zapoelo svoju djelatnost preduzee mora da nabavi odgovarajue koliine i vrste sredstava za rad i materijal, kao i robu. Sada ono raspolae sredstvima za proizvodnju umjesto srazmjernom sumom novca. Dok je imalo novac, preduzee je moglo da se opredjeljuje za bilo koju djelatnost. Zato se kae da su novana sredstva univerzalno raspoloivi oblik vrijednosti. Prema tome, ovakva sredstva nisu angaovana, odnosno nisu vezana za dati ciklus reprodukcije.

Radi potpunijeg razumijevanja pojma angaovanja sredstava, neophodno je ukazati na njihovog vlasnika. Dok je imao odreenu sumu novca, on je mogao da kupi bilo koju upotrebnu vrijednost. Na primjer, vlasnik sume novca moe da se opredijeli za kupovinu odgovarajue koliine line odjee ili za izgradnju porodine kue ili za turistika putovanja i sl. Meutim, ukoliko eli da se bavi privrednom djelatnou, on svoj novac moe uloiti u nabavku sredstava za rad. Kupovinom odjee ili izgradnjom porodine kue, odnosno plaanjem turistikog putovanja vlasnik sume novca postao je potroa.

Ako se opredijeli za nabavku odreenih koliina i vrsta maina i materijala ili robe, vlasnik novca je postao preduzetnik i time se svojim sredstvima vezao za proces reprodukcije. Prema tome, angaovanje sredstava moe se tumaiti kao svojevrsno vezivanje njihovog vlasnika za nain upotrebe svoje raspoloive vrijednosti. Time je on, zapravo, izrazio svoje opredjeljenje za upotrebu vrijednosti kojom je raspolagao u vidu novca. Razmjena novca za odreene vrste i koliine materijalnih dobara i usluga jeste uslov za podmirivanje konkretnih potreba. Novac, koji ima univerzalnu raspoloivost, ne moe posluiti za podmirivanje bilo koje konkretne potrebe. Tek razmjenom novca za odgovarajuu upotrebnu vrijednost, mogue je zadovoljiti neku konkretnu potrebu. Potrebe se mogu zadovoljavati bilo finalnom, bilo reprodukcionom potronjom odreenih upotrebnih vrijednosti. Pod finalnom potronjom podrazumijeva se zadovoljavanje linih potreba ljudi (ishrana, odijevanje, stanovanje i sl.) i zajednikih potreba (obrazovanje, kultura, zdravstvo i sl.). To je u stvari konana potronja ekonomskih vrijednosti.

Meutim, pod reprodukcionom potronjom podrazumijeva se zadovoljavanje proizvodnih potreba. To znai da se utroene vrijednosti u proizvodnji reprodukuju u vidu proizvoda ijom se prodajom na tritu njihovom vlasniku vraaju uloene vrijednosti. Na primjer, uloeni novac za nabavku materijala koji se utroi za izradu novog proizvoda vrati se preduzeu kad tad proizvod proda na tritu. Zato se kae da je taj materijal reprodukciono utroen.

Slino je i sa uloenim novcem u nabavku sredstava za rad. Prodajom svakog novog proizvoda izraenog pomou tih sredstava, preduzeu se vraa dio uloenog novca u njihovu nabavku. Nakon isteka vremena upotrebe datih sredstava za rad, preduzee prodajom proizvoda naplati novac koji je uloilo u njihovu nabavku. Zarade isplaene radnicima za obavljeni posao preduzea, takoe, naplati prodajom proizvoda koje su ti radnici izradili.2.2. Cilj angaovanja sredstava

Iako je raspolaganje odreenom sumom novca bitan uslov za osnivanje preduzea, njihovo poslovanje je uslovljeno i nabavkom za taj novac odgovarajuih vrsta i koliina sredstava za proizvodnju. Tek posle nabavke tih sredstava za proizvodnju, odnosno angaovanja vrijednosti u poetnom robnom obliku, mogue je djelovanje radnom snagom koja se troi u procesu poslovanja preduzea. Zato je neophodno da se isplate zarade radnicima za obavljeni posao, ime se angauje jo jedan dio vrijednosti u nezavrenoj proizvodnji.

Poslije zavrene izrade proizvoda, vrijednosti su jo uvijek angaovane, odnosno blokirane ali sada u zavrnom robnom obliku. Tek prodajom novih proizvoda za novac vrijednosti se deblokiraju, odnosno oslobaaju vezanosti za naturalne oblike. Pri tome u sumi novca naplaenoj za prodate proizvode, pored vrijednosti utroenog materijala i dijela utroenih sredstava za rad (amortizacije), sadran je i profit kao rezultat oploavanja uloenog kapitala u poslovanje preduzea.

Na osnovu prethodnog objanjenja moe se zakljuiti da je cilj angaovanja sredstava omoguavanje djelatnosti preduzea, a time uveavanje raspoloive vrijednosti, odnosno sticanje profita (dobitka). Bez ulaganja novca u nabavku sredstava za proizvodnju i u isplate zarada radnicima za obavljanje posla, preduzee ne bi moglo sticati dobitak (profit). 2.3. Determinisanje angaovanja sredstava

Sredstva preduzea krue u procesu reprodukcije, prelazei iz jednog u drugi oblik. Ovaj kruni tok zapoinje novanim oblikom sredstava, nastavlja se se oblikom sredstava za spremnih za ulazak u proces proizvodnje, zatim oblikom sredstava u tehnolokoj fazi, da bi odatle prela u zavrni robni oblik (gotovi proizvodi) i odatle se vratila u novani oblik. Angaovanje sredstava je prvi uslov da bi se mogli ostvariti tokovi troenja radne snage i sredstava za proizvodnju. Sredstva se unose u reprodukciju gdje u odreenom vremenu prolaze kroz odreene metamorfoze i po zavretku reprodukcije, odlaze u prometni proces gdje dobijaju slobodan novani oblik.

Ovaj kruni tok se moe prikazati sljedeom shemom:

Sm Bm M Tm Dl

S Si Bi I QVC Ti Ds Sl L D Db

Angaovanje je ulaganje sredstava radi vrenja delatnosti preduzea, ime se obezbeuje kontinuitet procesa rada svih faza poslovanja preduzea kao celine. Angaovanje sredstava prethodi troenju, a traje u u toku procesa i nakon zavretka procesa proizvodnje, odnosno traje dokle god postoje zalihe gotovih proizvoda. Realizacijom gotovog proizvoda prestaje angaovanje sredstava u reprodukciji. Proces troenja obuhvata period tehnolokog troenja (proizvodni proces), to znai da je krai od vremena angaovanja sredstava. Razlike izmeu ova dva procesa ogledaju se u momentu poetka i zavretka, te duine trajanja, u visini utroenih, odnosno angaovanih sredstava.

Angaovanje je determinisano sa:

Vremenom angaovanja koje predstavlja vrlo vaan faktor, jer je bitno da se roba ne zadrava dugo u naturalnom obliku. Vreme traje od momenta blokiranja sredstava za poetak rada preduzea do njihovog deblokiranja zavretkom ciklusa rada i poslovanja- prodaje robe. Blokiranje nastaje nabavkom sredstava za rad (maine, materijala, oprema i dr.) i isplatom zarada zaposlenima. Deblokiranje se obezbeuje realizacijom proizvodnje na tritu i naplatom prodatih proizvoda. Sredstva onda ponovo dobijaju univerzalni novani karakter.

Objektivno uslovljenom sumom angaovanih sredstava, koja predstavlja minimalnu masu sredstava potrebnu za izvrenje odgovarajue reprodukcije. Suma angaovanih sredstava zavisi od prirode delatnosti preduzea, nivoa tehniko-tehnoloke opreme, obima proizvodnje i eksternih faktora. Ona e zavisiti u preduzeu i od organizacionih faktora tj. od dejstva celokupne organizacije na tok reprodukcije.

3. ELEMENTI I OBLICI ANGAOVANJA SREDSTAVA

3.1. Elementi angaovanja sredstava

Zbog karakteristika pojedinih elemenata proizvodnje i njihove uloge u poslovanju preduzea, prelazak vrijednosti iz jednog u drugi oblik angaovanja ne deava se istovremeno i u jednakom obliku. Sredstva za rad svojim upotrebnim karakteristikama razlikuju se znatno od materijala, a upotrebna vrijednost radne snage razlikuje se bitno od sredstava za proizvodnju. Otuda i razlike u angaovanju pojedinih dijelova sredstava preduzea.

Dio novca kojim preduzee raspolae mora se uloiti u nabavku sredstava za rad. To je, po pravilu, znatno vei iznos od iznosa koji treba uloiti u nabavku materijala i plaanje zarada radnicima. To proistie iz okolnosti da se sredstva za rad unose u proizvodnju cijelim svojim obimom na poetku poslovanja preduzea, a da se koriste u vie ciklusa reprodukcije. Pri tome, dio po dio vrijednosti sredstava za rad prenosi se na nove proizvode u vidu amortizacije, dok se njihova upotrebna vrijednost ne mijenja sve dok se potpuno ne pohabaju ili dok ne doe do njihovog ekonomskog zastarijevanja. Na primjer, neke maine po svojim tehnikim karakteristikama mogle bi da se koriste i 20 godina. Meutim, usljed razvoja tehnike i tehnologije na tritu se pojavljuju boljih upotrebnih karakteristika koje nabavljaju nai konkurenti. Zato i mi moramo da nabavimo takve maine prije nego to nae maine tehniki dotraju. Takva pojava naziva se ekonomsko zastarijevanje sredstava za rad.

Slika br. 1. Elementi angaovanja sredstava preduzea

Tek poslije potpune pohabanosti ili ekonomskog zastarijevanja ukupna vrijednost angaovana u sredstvima za rad deblokira se postepenim prenoenjem na nove proizvode i njihovom prodajom na tritu. Ovakve karakteristike sredstava za rad uslovljavaju dugotrajno angaovanje vrijednosti u naturalnim oblicima. Zato se ovaj element angaovanih sredstava naziva stalna sredstva. Od momenta nabavke sredstava za rad, ime zapoinje angaovanje, pa sve do prodaje posljednjeg proizvoda izraenog pomou njih, traje blokiranost tog dijela vrijednosti. Pri tome, prodajom svake nove jedinice proizvoda deblokira se odgovarajui dio vrijednosti uloene u nabavku sredstava za rad. Na taj nain preduzee naplauje od kupaca svojih proizvoda dio po dio sume novca uloenog u nabavku sredstava za rad.

Drugi element angaovanih sredstava jesu vrijednosti uloene u nabavku materijala. Materijal se nabavlja u manjim koliinama i tako nabavljena koliina utroi se jednokratnom upotrebom. Vrijednost utroenog materijala sada je sadrana u novim proizvodima. Njihovom prodajom deblokira se ukupna vrijednost angaovana nabavkom date koliine materijala. Dio novca naplaenog u okviru vrijednosti prodatih proizvoda, a na ime utroenog materijala, slui za nabavku nove koliine materijala. Na primjer, preduzee nabavi jednu koliinu brana i odmah je utroi za dnevnu proizvodnju hljeba. Prodajom te koliine hljeba deblokiraju se sva sredstva angaovana nabavkom brana.

Ovaj dio vrijednosti koji je iz novanog oblika preao u naturalni oblik materijala i proao kroz tehnoloki proces i zavrni robni oblik kratkotrajno je angaovan u naturalnim oblicima. Zato se vrijednosti angaovane u materijalu nazivaju obrtna sredstva.U obrtna sredstva ubrajaju se i vrijednosti uloene u isplatu zarada radnicima. To proistie iz injenice da vrijednost utroene radne snage radnika u jednom procesu proizvodnje preduzee naplati prodajom proizvoda koje su ti radnici proizveli. Tako isplaena suma novca u vidu zarada radnika predstavlja poetak angaovanja tog dijela vrijednost u nezavrenoj proizvodnji. Zavretkom izrade proizvoda i njihovom prodajom taj dio angaovanih sredstava deblokira se u cjelini i moe da poslui za isplate zarada u novom ciklusu reprodukcije.

3.2. Oblici angaovanja sredstava

Ukupni obim angaovanih sredstava preduzea ine odreeni dijelovi vrijednosti sadrani u pojedinim naturalnim oblicima. Tako, u strukturi ukupnih angaovanih sredstava sadrani su odgovarajui oblici naturalno izraene vrijednosti, kao to su: poetni robni oblik sredstava za proizvodnju,

prelazni tehnoloki oblik vrijednosti proizvodnje u toku i

zavrni robni oblik novih proizvoda.

Svaki od ovih oblika vrijednosti sredstava ima specifinu ulogu u poslovanju preduzea, obezbjeujui kontinuitet (neprekidnost) procesa reprodukcije. Zato se u sljedeem tekstu posebno objanjavaju karakteristike pojedinih elemenata angaovanja sredstava.

Poetni robni oblik sredstava za proizvodnju jeste dio vrijednosti koji nastaje ulaganjem odgovarajue sume novca u izgradnju potrebnih graevinskih objekata, kao i u nabavku opreme (maina, ureaja i sl.) i materijala. Ovaj oblik angaovanih sredstava preduzea treba da omoguu poetak procesa proizvodnje u kome se radnom snagom djeluje pomou sredstava za rad na predmete rada. Ova nabavka sredstava za proizvodnju predstavlja pripremnu aktivnost za poinjanje tehnolokog procesa.

Slika br. 2: Oblici angaovanja sredstavaKada se zavri nabavka svih potrebnih sredstava za rad i materijala, preduzee zapoljava radnike odgovarajue kvalifikovanosti. U skladu sa djelatnou za koju se preduzee opredijelilo, radnici svojom radnom snagom djeluju pomou sredstava za rad na materijal. Time angaovana sredstva iz poetnog robnog oblika prelaze u tehnoloki oblik vrijednosti u kome se zadravaju sve do zavretka procesa izrade novog proizvoda. Poslije isplate zarada radnicima za obavljeni posao, jo jedan dio vrijednosti postaje angaovan i to u prelaznom tehnolokom obliku. Zavretkom procesa izrade proizvoda angaovana sredstva prelaze u zavrni robni oblik novog proizvoda. Takav oblik vrijednosti je podoban za podmirivanje potreba kupaca. Zato se novi proizvodi mogu razmijeniti na tritu za novac. Time se sredstva preduzea deblokiraju i prelaze ponovo u novani oblik vrijednosti.4. CIKLUS ANGAOVANJA SREDSTAVAKao to je u prethodnom tekstu objanjeno, vrijednosti kojima preduzea raspolae kreu se kruno (ciklino) od novanog oblika preko poetnog robnog oblika sredstava za proizvodnju i prelaznog tehnolokog, do zavrnog robnog oblika, da bi se ponovo vratile u novani oblik, i to poslije prodaje proizvoda. Vrijeme koje protie od momenta obezbjeenja novane sume za nabavku sredstava za proizvodnju i za isplatu zarada, pa sve do ponovne pojave vrijednosti u novanom obliku, predstavlja ciklus reprodukcije.

U toku ciklusa reprodukcije vrijednosti kojima preduzee raspolae mogu biti u vidu:

novca,

poetnog robnog oblika sredstava za proizvodnju,

prelaznog tehnolokog oblika (proizvodnje u toku) i

zavrnog robnog oblika.

Svaki od navedenih oblika vrijednosti opisan je u prethodnom tekstu. Meutim, ovdje je neophodno ukazati na injenicu da se svaki od oblika vrijednosti zadrava odreeno vrijeme u okviru ukupnog ciklusa reprodukcije. Tako, vrijeme koje vrijednosti provode u pojedinom od oblika sredstava naziva se faza ciklusa reprodukcije. Pri tome, vrijeme koje vrijednosti provode u naturalnim oblicima sredstava predstavlja ciklus angaovanja.

Iz prethodnog izlaganja proistie da je ciklus reprodukcije dui od ciklusa angaovanja za fazu u kojoj su sredstva u obliku novca. To znai da se ciklus reprodukcije sredstava (N) sastoji iz faza:

novanog oblika (N1),

poetnog robnog oblika (N2),

prelaznog tehnolokog oblika (N3) i

zavrnog robnog oblika (N4).

Na primjer, jedno preduzee obezbijedni 1.000.000 dinara za izgradnju zgrade kao i za nabavku maina i materijala. Vrijeme do kupovine tih elemenata proizvodnje predstavlja fazu N1. Od momenta kupovine sredstava za proizvodnju do poetka procesa proizvodnje traje faza N2. Proces proizvodnje poinje kada radnici svojom radnom snagom ponu da djeluju sredstvima za rad u tehnolokom procesu na materijal. Vrijeme tehnolokog procesa predstavlja fazu N3. U toj fazi vrijednost angaovanih sredstava uveava se kada preduzee isplati radnicima zarade poslije odreenog vremena u kome su radili (obino mjeseno ili nedeljno). Od momenta zavretka izrade novih proizvoda, pa sve do njihove prodaje na tritu traje faza N4. Prodajom gotovih proizvoda deblokiran je dio vrijednosti angaovane u sredstvima za rad i ukupna vrijednost nabavljenog materijala i isplaenih zarada radnicima. Time je zavren jedan ciklus reprodukcije, pa prema tome, i ciklus angaovanja sredstava. Pri tom, poslije jednog ciklusa reprodukcije prodajom datog proizvoda vrijednost angaovanih sredstava deblokirana je samo djelimino u vidu amortizacije koja je sadrana u vrijednosti tog proizvoda. Ukoliko je ciklus angaovanja krai, preduzee je u mogunosti da godinji obim poslovanja obavi s manje sredstava i obrnuto. Tako pomenuti pekar moe angaovati 1.000 dinara u nabavku 500 kg brana i da sredstva deblokira ve idueg dana prodajom oko 600 kg hljeba. Naplaeni novac ponovo ulae u kupovinu brana i tako svakog dana. Zato je naem pekaru dovoljno da angauje svega 1.000 dinara za nabavku brana da bi u toku jedne godine proizveo 180.000 kg hljeba (300 radnih dana po 600 kg). Meutim, angaovana sredstva u zgradi i opremi deblokirae se tek poslije vie godina, jer je ciklus angaovanja vrijednosti u sredstvima za rad znatno dui nego ciklus angaovanja vrijednosti u materijalu i u zaradama radnika.Svaki pojedini dio vrijednosti koji iz novanog oblika prelazi u poetni robni oblik i koji se poslije prelaznog tehnolokog i zavrnog robnog oblika ponovo vraa u novani oblik, ima svoj ciklus angaovanja. To je, u stvari, konkretni ciklus angaovanja jednog dijela sredstava. Meutim, raunski se moe utvrditi prosjeni ciklus i prosjena suma angaovanih sredstava u jednoj godini.

5. ANGAOVANJE SREDSTAVA U REPRODUKCIJI

Da bi se proces reprodukcije normalno odvijao, neophodno je angaovanje sredstava. Pod angaovanim sredstvima podrazumijevamo postupak blokiranja sredstava u odreene namjene. Pitanja vezana za angaovana sredstva analiziraju se kroz:

angaovana sredstva po pojedinim elementima proizvodnje,

vrijeme angaovanja, i

obim angaovanja sredstva.

5.1. Angaovanje sredstava u elemente proizvodnje

Pod angaovanjem sredstva u elemente proizvodnje podrazumijeva se angaovanje sredstava u predmete rada, sredstva za rad i radnoj snazi. Na angaovana sredstva u predmetima rada utiu okolnosti kao sto su:

obim proizvodnje,

karakter tehnolokog procesa,

uslovi nabavke predmeta rada,

mogunost prodaje gotovih proizvoda i dr.

Obim proizvodnje i visina angaovanih sredstva u predmete rada nalaze se u u odnosima upravne srazmjere. Karakter tehnolokog procesa opredjeljuje obim angaovanja sredstava u elemente predmeta rada. Novana sredstva upotrebljena za kupovinu ureaja, transportnih sredstva i drugih orua ima karakter angaovanja sredstava.

5.2. Vrijeme angaovanja sredstava

Za ekonomiju poslovanja bitno je i vrijeme angaovanja sredstava. To je vremenski period od blokiranja do deblokiranja sredstava pri izvrenju zadataka preduzeca. Vremenski angaovana sredstva se mogu posmatrati kroz nekoliko faza:

faza procesa reprodukcije (pripremna),

tehnoloka faza i

prodajna faza.

Blokiranjem sredstava u pripremnoj fazi zapoinje isplatom, dok angaovana sredstva u tehnolokoj fazi se poklapaju sa troenjem elemenata procesa rada i, na kraju, u prodajnoj fazi sredstva su angaovana od momenta ulaska proizvoda u skladite, pa sve do njegove prodaje i naplate.5.3. Obim angaovanja sredstava

Pod obimom angaovanja sredstava podrazumijeva se suma sredstva koja se blokiraju u odreenom vremenskom periodu. Vrijeme i obim angaovanja sredstava su osnovne determinante angaovanja sredstava. Po fazama ciklusa reprodukcije obim angazovanja sredstava zavisi:

u pripremnoj fazi od: vremena i isplaenog iznosa,

u tehnolokoj fazi od: duine trajanja tehnolokog procesa i

u prodajnoj fazi od: dinamike prispijea i isporuke gotovih proizvoda.

6. KOEFICIJENT I KONTROLA ANGAOVANJA SREDSTAVA

6.1. Koeficijent angaovanja sredstava

Za obavljanje djelatnosti preduzea neophodno je obezbijediti odgovarajuu sumu novca. Veliina ove sume zavisi od obima poslovanja i od duine ciklusa angaovanja. Obim poslovanja izraava se u vidu vrijednosti proizvodnje, a duina ciklusa angaovanja zavisi od trajanja pojedinih faza u kojima su sredstva preduzea u naturalnim oblicima.

Da bi se utvrdio prosjeni ciklus angaovanja neohodno je utvrditi koeficijent koji pokazuje odnos izmeu sume angaovanih sredstava (S) i vrijednosti ostvarene proizvodnje (C).

Ovaj kolinik izmeu sume angaovanih sredstava i vrijednosti proizvodnje naziva se koeficijent angaovanja.

Koeficijent angaovanja je relativni pokazatelj duine prosjenog ciklusa angaovanja sredstava u odnosu na godinu kao osnovnu jedinicu vremena u privredi.

Angaovana sredstva preduzea mogu biti osnovna i obrtna. Koeficijent angaovanja osnovnih sredstava je, po pravilu, vei od 1, to znai da je prosjeni ciklus angaovanja tog dijela vrijednosti dui od jedne godine. Meutim, koeficijent angaovanja obrtnih sredstava, po pravilu, manji je od 1, to znai da je vrijeme angaovanja tog dijela vrijednosti krae od jedne godine.

Prosjeni koeficijent angaovanja sredstava zavisi od odnosa veliina osnovnih i obrtnih sredstava u strukturi ukupno angaovanih sredstava. Tako, ukoliko je vea zastupljenost osnovnih sredstava u ukupno angaovanim sredstvima prosjeni koeficijent angaovanja bie, po pravilu, vei od 1. U protivnom, ukoliko je uee obrtnih sredstava u ukupno angaovanim sredstvima vee od uea osnovnih sredstava, prosjeni koeficijent angaovanja bie, po pravilu, manji od 1.

Koeficijent angaovanja pojedinih dijelova sredstava moe se izraunati na osnovu odnosa duine ciklusa njihovog angaovanja u naturalnim oblicima prema jednoj godini. Na primjer, ciklus angaovanja vrijednosti jedne maine traje 10 godina. Koeficijent angaovanja tog dijela sredstava iznosi:

Koeficijent angaovanja predstavlja pokazatelj duine ciklusa angaovanja sredstava u odnosu na jednu godinu. A od duine ciklusa angaovanja sredstava zavisi kolika je suma kapitala potrebna preduzeu da obavi odreeni obim poslovanja. Ako preduzee angauje veu sumu kapitala, morae da plati vei iznos kamate na kredite ukoliko je pribavilo sredstva iz tuih izvora. Meutim, ukoliko preduzea raspolae vlastitim izvorima sredstava, bie zainteresovano da angauje to manju sumu kapitala za dati obim poslovanja, jer preostali dio novca moe da ustupi drugim korisnicima uz kamatu.Imajui u vidu ovakve okolnosti, svako preduzee nastoji da to vie skrati ciklus angaovanja sredstava, odnosno da smanji koeficijent angaovanja da bi sa to manjom sumom kapitala obavilo dati obim poslovanja. S druge strane, skraivanje ciklusa angaovanja sredstava omoguava preduzeu da, raspolaui istom sumom kapitala, obavi vei obim poslovanja.

Reciprona vrijednost koeficijenta angaovanja pokazuje koliko se puta suma kapitala obrne u toku jedne godine. Taj pokazatelj naziva se koeficijent reprodukovanja sredstava ili koeficijent obrta. Formula za izraunavanje ovog koeficijenta glasi:

6.2. Kontrola angaovanja sredstava

Preduzee neophodno vodi posebnu brigu o angaovanju sredstava kao obliku ulaganja kapitala. U tom smislu obavlja se redovna kontrola raspolaganja svim oblicima vrijednosti sa stanovita:

obima angaovanih sredstava (S) i duine ciklusa angaovanja (N).

Kontrola obima angaovanih sredstava obavlja se radi utvrivanja eventualno nastalih poveanja zaliha u pojedinim fazama ciklusa angaovanja u odnosu na normalne zalihe. Tako, zalihe osnovnog materijala u vrijednosti od 250.000 dinara obezbjeuju kontinuitet (neprekidnost) proizvodnje. Svako poveanje preko tog obima angaovanja vrijednosti u toj vrsti materijala uslovljava poremeaje u tokovima vrijednosti. Ovi poremeaji ogledaju se u upotrebi dodatnog iznosa kapitala za obavljanje datog obima poslovanja.

Kontrola duine ciklusa angaovanja obavlja se s ciljem utvrivanja eventualno nastalih produavanja vremena koje sredstva provode u pojedinim naturalnim oblicima vrijednosti. Svako produavanje pojedinih faza, pa, prema tome, i ukupnog ciklusa angaovanja sredstava, izaziva, takoe, poremeaje u poslovanju preduzea. Na primjer, produavanje prosjenog ciklusa angaovanja sa 60 na 90 dana uslovie smanjenje broja obrta sredstava u toku jedne godine sa 6 na 4. To e dovesti do smanjenja obima poslovanja za 50% uz korienje iste sume kapitala, to e se odraziti i na smanjenje profita u istom procentu.

ZAKLJUAK

Postoji razlika izmeu angaovanja i ciklusa reprodukcije. Dakle, ciklus angaovanja se zavrava prodajom gotovih proizvoda, a ciklus reprodukcije kupovinom novih sredstava za obnavljanje proizvodnje.

Angaovanje sredstava je jedan od najznaajnijih procesa u utvrivanju ekonomije poslovanja preduzea. Pod angaovanjem sredstava u reprodukciji se podrazumijeva ulaganje sredstava u proces reprodukcije s ciljem da se time omogui bilo proizvodnja, bilo razmjena u procesu reprodukcije i da se, po okonanju razmjene, reprodukuje suma angaovanih sredstava koja je utroena na svom krunom putu kroz reprodukciju. Zbog toga, ovo je veoma znaajno teorijsko i praktino pitanje.

Teorijski znaaj procesa angaovanja kapitala u reprodukcionom procesu razliito je zastupljen u teoriji radne vrijednosti, a razliito u neoklasinoj teoriji. Dok neoklasina teorija polazi od teorije prinosa, po kojoj svakom elementu procesa proizvodnje pripada odgovarajui prinos, teorija radne vrijednosti u procesu angaovanja kapitala razlikuje kategorije predujmljenog od kategorije angaovanog, a ovu od kategorije utroenog kapitala. Time se potencira znaaj rada kao stvaraoca vrijednosti i uloga radne snage u tom procesu.

Meutim, ostavljajui po strani ove teorijske razlike, koje su, izmeu ove dve teorije, u procesu angaovanja sredstava praktino zanemarljive, ovaj proces ima i znaajnu praktinu ulogu. Jedan preduzetniki poduhvat, jedan reprodukcioni ciklus, jedna proizvodnja, ili jedna faza proizvodnje, moe se, oigledno je, zapoeti i okonati sa razliitim iznosima angaovanih sredstava. Proces angaovanja utoliko je sloeniji ukoliko je reprodukcioni lanac heterogeniji u smislu asortimana, strukture i obima razliitih vrsta outputa. Faze procesa proizvodnje nisu hermetiki zatvorene, jedan proizvod, na primjer, moe biti u zavrnoj robi, a drugi u poetnoj proizvodnoj fazi, pa se suma angaovanih sredstava ne utvruje ponaosob za svaki proizvod, nego za proces u cjelini. Preklapanje faza u izdari proizvoda determinie visinu angaovanih sredstava i time bitno utie na ekonomiju poslovanja preduzea.

Obezbjeenje sredstava za ulaganje i redovno poslovanje spada u glavne potekoe gotovo svih privrednih delatnosti. Obim i vrijeme angaovanja sredstava ini bitan faktor za ekonomsko stanje preduzea u restrukturiranju. Angaovana sredstva postaju element ekonomske komponente i inilac ekonomskog kvaliteta finalnog proizvoda. Na ekonomsko stanje preduzea i angaovana sredstva utie optimalizacija obima angaovanih sredstava, odnosno angaovanje sredstava neophodno za kontinuitet proizvodnje i prodaje; obim proizvodnje i prodaje koji su u funkciji tranje za proizvodima, a optimalno se usklauju sa planiranom dobiti; skraenje vremena angaovanja, koje se postie konkurentskom snagom proizvoda, produktivnou u proizvodnji i skraenju vremena prodaje. U cjelini, preduzee u restrukturiranju mora uvek teiti odravanju kvaliteta svojih proizvoda i kontinuelno utie na optimalizaciju sume angaovanih sredstava i skraenje vremena njihovog angaovanja.

LITERATURA1. Anelkovi, R., Stavri, B., Berberovi, ., Ekonomika preduzea, Beograd, KIZ Centar, 2006.

2. Grupa autora, Ekonomika preduzea, Beograd, EF, 2005.

3. Nii, M., Menadment trokova, Ni, 2003.

4. Pokraji, D., Ekonomika preduzea - principi i ciljevi, Beograd, EF, 2006.5. Stavri, B., Paunovi, B., Bojovi S., P., Poslovna ekonomija osnovi ekonomije preduzea, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004.

6. unji Beus, M., Ekonomika preduzea praktikum, II izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1998.

7. Mrkovi, M., Poslovanje preduzea i preduzetnitvo, Mostar, 2003.

8. Perovi, M., Kisi, S., Ekonomika preduzea, Beograd, 2003.ELEMENTI ANGAOVANJA SREDSTAVA

Stalna sredstva

Obrtna sredstva

OBLICI ANGAOVANJA SREDSTAVA

Novani

oblik

Naturalni

oblik

Poetni

robni

Prelazni tehnoloki

Zavrni

robni

Stavri, B., Paunovi, B., Bojovi S., P., Poslovna ekonomija osnovi ekonomije preduzea, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004., str. 73



unji Beus, M., Ekonomika preduzea praktikum, II izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1998., str. 98



Anelkovi, R., Stavri, B., Berberovi, ., Ekonomika preduzea, Beograd, KIZ Centar, 2006., str. 115

Pokraji, D., Ekonomika preduzea - principi i ciljevi, Beograd, EF, 2006., str. 126

Perovi, M., Kisi, S., Ekonomika preduzea, Beograd, 2003., str. 173

19

angažovanjesredstavamaturski

Documents