bh privrednik [broj 74, juni-juli 2010.]

8/6/2019 BH Privrednik [broj 74, juni-juli 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/bh-privrednik-broj-74-juni-juli-2010 1/80

U OVOM BROJU DONOSIMO:

GODINA XV • BROJ 74 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Aktualni razgovor:

FP RATING® ili kako smanjiti rizike u poslovanju?Poslovni uspjesi:

Povratak na puni proizvoni kapaitet, punom parom naprijeAktualno:

Kriza nam pomogla a smanjimo efiit



K A D E

P U M P E

S AN I T AR I J E

V E N T I L I

Povodom Dana trgovine Ecos Vamod 1.6. do 30.6. daruje popust od11% na sve artikle u maloprodaji.



BH PrivrednikLipanj / Srpanj 2010

4

IZDAVAC: Inter 96 .o.o. • ZA IZDAVACA: Darko Jurici • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlaki • IZDAVACKI SAVJET: Franjo Rajkovi, ipl. oe., Naa

Filipovi, Željko Koaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Milijana Kos, Dragana Sivonji, Ana Drmac, Veran Mihojevi, Misijana Brki-Milinkovi, Zvon-

imir Živkovi, Anita Glibi • FOTOGRAFIJE: Siniša Skenerija, Stojan Lasi • ADRESA REDAKIJE: Stjepana Raia 2, 72250 Vitez, BiH • GRAFICKAPRIPREMA I DIZAJN: Borislav Suci • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Raia Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095

;+387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • Web: www.privrenik.ba • Žiro racun: 1610700003470054

Raiffeisen bank .. BiH - filijala Vitez

Mišljenjem naležnog Feeralnog ministarstva list BH Privrenik osloboden je placanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03.

Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog oobrenja urenika

. . . i m p r e s u m . . .

74PrivrednikUvonik 7IZ BROJA U BROJ

Cetiri zlatne mealje sa takmicenjaiz Bugarske 8

Franšizama protiv politickih prepreka? 9

Posavska Vlaa potice razvojmalog gospoarstva 10

Feeraija ubrzava formiranjepoljoprivrenog registra 10

Još jean prijelog zakonao reviziji privatizaije 11

Uce na slovenskim iskustvima 11 AKTUALNI RAZGOVOR

FP RATING® ili kako smanjiti rizikeu poslovanju? 12

RAZGOVOR S POVODOMU vremenu ope krize, veliki je uspjeh

okupiti 125 izlagaca iz jeanaest zemalja 15POSLOVNI USPJESI

Povratak na puni proizvoni kapaitet,punom parom naprije 18

AKTUALNOIzbjegavajui euro izbjegli i krizu 20

Izborne vojbe 21Kriza nam pomogla a smanjimo efiit 23

BH REGIJEARTEO – Dan otvorenih vrata 25

Dobar primjer suranjepouzetnika i lokalnih vlasti 26

Posavski seljai napokon obili noveza prošlogoišnju pšeniu 27

Posloavi u BiH traže

ogou plaanja poreza 28U 2009. goini nije ošlo o poveanjatroškova poslovanja u RS 29

Pripreme za strateški razvoj 30Zašto Amerikani ne ulažu u BiH? 31

Novi poslovni objektpouzea Automer Škoro 32

25 000 osoba glasalo za bh. brenove 33Suranja RS-a i rne Gore 34

Prezentirano upravljanje prehrambenimkapaitetima 34

Potiajni sastani za ubrzavanjeprivatizaije35

REGIONALNE VIJESTIRusi „pokrenuli“ strojeve 36

Petrol se rješava svegašto nije energetika 37

Sunay Times: Cetiri hrvatska medu 100najboljih malih hotela u Europi 38

39 Zahvaljujui glistama osiguraoegzisteniju svoje obitelji40 Vukovar-regionalni povrtlarski entarPROJEKTI42 Stuenti o saa Internetom o savjeta

sveucilišnog psihologa43 Iskoristiti znanje nizozemskihstrucnjakaPROMOIJE45 Lutkarska kua u koju stalno pristižunagraeBURZA / FINANIJSKO POSLOVANJE47 Supervizija banaka na ržavnoj razini48 Sunovrat mikokreitnog sektora49 Guverner BBiH razgovaraosa elegaijom MMF-a

TEHNOLOGIJE50 Sune nam pomaže a ušteimo52 Novi Versae mobilni telefon sa LGtehnologijomPRENIJETO IZ TISKA53 Zaboravite planiranje,prepustite se kaosu na tržištu55 Osnivaceva zamka:Angažman menažera za nevažne posloveMODERNO POSLOVANJE57 Pogreška kolege imat e ozbiljneposljeie i na vaš posaoBAŠTINA59 Ljubuški-Meiteran u Heregovini

TRENDOVI62 Bran kao stil života

DOGAÐAJI64 Spuštene festivalske zavjese naXII. Dane Matie hrvatske u MostaruINVESTIIJE66 Pušten u probni ra rugi proizvonielektroenergetski objekt na JugoistokuEuropeIZDVOJENO69 Dobra jea “Zlocestobije”70 Ilija Lain saa ovjekovjecen i nafilmu72 Interes kulture i gospoarstva – jean

je interesPOSLJEDNJA VIJEST 75 Biiklijaa u MostaruImenovan stecajni upravitelj76 Naftnih terminala Feeraije




6




7

Uvonik

Najčešće spominjani termin kojegu posljednje vrijeme, u različitimkontekstima i konotacijama,

možemo čuti je - kredit. Počevši od onognajeksponiranijeg i najčešće rabljenog, okojem i djeca u vrtiću već raspravljaju –«kredita MMF - a», pa do onog svakodnevnog,životnog problema «kredita» svakoga odnas. Hoćemo dobiti, nećemo dobiti – cijelapriča oko MMF-ove nove tranše razvlači sepoput trakavice, u kojoj kronično nedostajuozbiljne promjene u načinu razmišljanjasvakoga od nas. Kredit se možda i možedobiti, ali ga moramo i vratiti – jednostavnaje istina koju zna svatko od nas, ali se svinadamo kako će taj i sve druge kredite vratitinetko drugi.

Kredit nam treba za održavanje sustava u

kojem po glavi stanovnika dolazi minimalnonekoliko službenika, a u isto vrijemese traži promjena toga sustava. Brojnaupozorenja koja su dolazila od stranegospodarstvenika da je nužno ulagati urazvoj, poticaje, jasnije deinirati politikuporeza i načina upošljavanja nisu urodilaplodom. Također, upozorenja državnih tvrtkikako će preusmjeravanje dobiti iz razvoja iinvesticija u krpljenje proračuna dovesti donjihove stagnacije i propadanja počinju seostvarivati. Vlada FBiH uporno, uz čudnumedijsku kampanju, pokušava što više

novca namaknuti u problematični federalniproračun iz prošlogodišnje dobiti javnihpoduzeća. Procjenjuje se kako će na taj načinumjesto u razvoj tvrtki u proračunske rupepreusmjeriti 250 milijuna KM. Na taj načinse sustav, u kojem se kreditira preglomaznadržavna, entitetska, kantonalna i svaka

druga birokracija, nastavlja održavati imultiplicirati, bez obzira na sva upozorenjada će takav obrazac dovesti do kraha samogtog sustava.

Bez jasne projekcije ekonomskog razvitka,sustavnog i planskog ulaganja u projekte

koji imaju svoju ekonomsku opravdanost,niti jedan kredit nam neće pomoći, pogotovone onaj kojega daje MMF, institucija kojanije humanitarna, nego vrla racionalnainancijska institucija, koja zastupa interese„krupnog kapitala“ svjetskih investitora.Teško je projicirati ozbiljan razvitakekonomije jedne države ako ona zavisi odčetvrte ili bilo koje „tranše“ kredita i novogzaduživanja na tržištu kapitala.

U duhu takvog razmišljanja, kao suprotnost očekivanjima da nam netko drugi

riješi probleme, u BiH je u posljednjevrijeme pokrenuto nekoliko zanimljivihgospodarskih inicijativa i manifestacija,koje pokušavaju ponuditi odgovore nanagomilane probleme gospodarskograzvitka. Takve manifestacije koje okupljajuljude iz privrede, znanstvenike i ljude izvlasti jedini je način da se na jednom mjestuotvore pitanja i ponude odgovori. Jednaod tradicionalno najbolje organiziranih sui „Dani trgovine BiH“, koji se i ove godineodržavaju u Vitezu. Ponovno će biti otvorena

brojna pitanja, a možda ih ove godine netkoiz vlasti i čuje, pa barem pokuša ponuditiodgovore. Ako ni zbog čega, a ono barem jerće nam ljudi iz privrede biti potrebni kaojamci za vraćanje različitih tranši kredita istand by aranžmana MMF-a.




8

IZ BROJA U BROJ

Veliki uspjeh upotpunjen jei priznanjem federalnomministru okoliša i turizma

Nevenku Hercegu, kome je nasvečanosti proglašenja pobjednikadodijeljeno počasno priznanje za,kako stoji u obrazloženju, «nesebičnozalaganje i doprinos razvoju turizma uregiji jugoistočne Europe», saopćenoje iz federalne Vlade. U ime ministraHercega, koji zbog obaveza nijemogao pratiti bh. predstavnike na ovonatjecanje, priznanje je primio njegovsavjetnik Marko Arapović. Takmičenjena kojem su, uz bosanskohercegovačke,učestvovali i takmičari iz CrneGore, Srbije, Albanije, Bugarske,Rumunjske, Makedonije, Turske iKosova organizirali su Balkanska

alijansa hotelskih asocijacija (BAHA),Međunarodna asocijacija hotelijerai restoratera (IHRA), te Federacijaeuropsko-mediteranskih restorana(EMRF), a naši su predstavniciputovali u organizaciji Udruženjahotelijera i restoratera BiH (UHRBiH) koje je član ovih međunarodnihasocijacija, saopćeno je iz Federalnnog

Cetiri zlatne mealje satakmicenja iz Bugarske

Bh. ugostitelji donijeli su č ak č etiri zlatne medalje s nedavno održanog regionalnog gastronomskogtakmič enja u crnomorskom turistič kom središtu Burgas u Republici Bugarskoj.

inistarstva okoliša i turizma.

Naši predstavnici osvojili su zlatnumedalju za najbolji ekipni nastup,

te tri zlatne medalje u pojedinačnojkonkurenciji - za najboljeg kuhara,konobara i slastičara.




9

IZ BROJA U BROJ

«Gospodarstvo BiH ima velike razvojnepotencijale koji do sada nisu iskorišteni,a tu prije svega mislim na energetskepotencijale, sektor poljoprivrede iširoku lepezu turističke ponude», rekaoje Primorac na seminaru Poslovanje saSAD održanom u Mostaru.

On je istakao kako je BiH veoma maloi usko tržište koje nije od primarnoginteresa za SAD, ali u regionalnomsmislu predstavlja konkretan potencijal.Primorac je naglasio kako se u BiHmora napraviti poslovni ambijent kojiće privući strane investicije.

«Ugovori o franžizi mogu ubrzatidinamiku reformi, posebno u sektorumalog i srednjeg poduzetništva.Uzimajući u obzir i završnu proceduru

usvajanja Zakona o promidžbi malihi srednjih poduzeća i poduzetništva uBiH može se smatrati kako ovi načinisklapanja poslovnih ugovora imajuperspektivu u cijeloj regiji», zaključio jePrimorac.

Franšizama protiv politickih prepreka?

Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vilim Primorac ocijenio je kako politič ke barijere vrlo č esto usporavaju i zaustavljaju brži gospodarski oporavak BiH.




11

IZ BROJA U BROJ

Odbor za regionalni ekonomskirazvoj sjeveroistočne BiHčiji je član i načelnik Općine

Orašje Đuro Topić bio je u studijskojposjeti Sloveniji. Tijekom boravka

članovima Odbora predstavljenisu realizirani projekti inanciraniu lokalnim zajednicama iz fondovaEvropske unije te su upoznati s ulogom

Uce na slovenskim iskustvima

državnih institucija također u lokalnimzajednicama. Nakon dobrodošlicegradonačelnika Slovenskih Konjica našisu predstavnici obišli vinariju „Zlatigrič“, projekt realiziran uz podršku

lokalnih vlasti a inanciran velikimdijelom iz EU sredstava. Ta je vinarija,istaknuli su domaćini, izravno povezanas velikim turističkim razvojem cijeloga

kraja. Sudionici studijske posjete sastalisu se još i razgovarali s direktorimaGospodarske komore Celje, Zavoda zazapošljavanje Celje, Razvojne agencije„Kozjansko“ i Poduzetničkog inkubatora

„Šentjur“ kojom prilikom je dogovorenadalja suradnja.

Donošenje ovog zakona izrazje potrebe za ispravljanjembrojnih propusta uočenih u

svim fazama privatizacije gospodarskihdruštava i banaka, počevši od pripreme,preko same privatizacije, pa doneispunjavanja ugovornih obvezanovih vlasnika kaže u priopćenju VladeFederacije. Propusti su karakterističnii za malu i za veliku privatizaciju i zasve njihove metode. Stoga preovladavamišljenje kako privatizacijom

Još jean prijelog zakonao reviziji privatizaije

Vlada FBiH utvrdila je i Federalnom parlamentu uputila Prijedlog zakona o reviziji privatizacijedržavnog kapitala u gospodarskim društvima i bankama.

nije u cijelosti ostvaren niti jedanstrategijski cilj pretvorbe državnog uprivatno vlasništvo. Uz to, nadležneinstitucije nisu na odgovarajući načinpratile postupak privatizacije, nitisu poduzimale zakonom propisaneradnje radi eliminiranja propusta.Novopredloženim zakonom ostvarujuse jedinstvene pretpostavke za revizijuprivatizacije, ali i za rasvjetljavanjesudbine imovine domaćih gospodarskihdruštava i banaka u drugim državama, te

se stvara zakonski okvir za postupanjedržavnih tijela.

Zakonom se osniva Agencija za revizijuprivatizacije u FBiH. Ona ima svojstvopravne osobe sa sjedištem u Sarajevui nadležnost za provedbu revizije.

Njezino osnivanje ocjenjuje se kaonajbolje rješenje za stvaranje zakonskih,kadrovskih i organizacijskih preduvjetaza izvršenje revizije privatizacije, kojaje ocijenjena ka odgovorna zadaća.




12

AKTUALNI RAZGOVOR

Unastojanju stvaranja objektivnemogućnosti procjene poslovnesposobnosti tvrtki značajnu

pomoć nudi i znanost. Odgovore naveliki broj ranije postavljenih pitanjanudi Dalibor Filipović, mr. oec u svomemagistarskom radu «Oblikovanjeračunovodstveno – inancijskog modelaza procjenu kreditne sposobnostipravnih osoba», kojega je obraniona Ekonomskom fakultetu u Splitu.Oblikovavši FP RATING model, Filipovićje ponudio koristan poslovni alat,zahvaljujući kojem poslovni ljudi mogudobiti validnu ocjenu i rejting poslovnihpartnera, odnosno objektivnu ocjenuinancijske snage i pozicije poduzeća.

O modelu FP RATING, njegovim

mogućnostima primjene i stupnjukorisnosti kojega donosi poslodavcima,bakama i ostalim poslovnim subjektimarazgovarali smo s autorom, inačevoditeljem podružnice Split Hypo-Alpe-Adria-Bank.

BHP: Možete li nam reć i što je i č emu služi FP RATING model?

Filipović: FP RATING je model kojimse dobiva rating, ocjena poduzeća,odnosno ocjena Financijske Pozicijepoduzeća, odakle dolazi i skraćenica FP

(Financial Position / pozicija, Power /snaga). U vremenima u kojima živimo,svjedoci smo svakodnevnog zatvaranjavelikog broja poduzeća, kao i otpuštanjavelikog broja radnika. Naravno, krizakoju živimo je počela negdje drugoi iz nekih razloga, o kojima ne bihgovorio. Međutim, kriza je došla do nasi do naših poduzetnika i nas pojedinaca.Veliki broj poduzetnika postavlja danassebi pitanje: s kim ću dalje raditi,kome mogu vjerovati? Ili si postavljaju

kritičko -zabrinjavajuće pitanje nanačin: tko me je tjerao da s njim uopćeradim? Odgovor na ova pitanja, odnosnoveliku pomoć za odgovor na ova pitanja

FP RATING® ili kako smanjiti rizikeu poslovanju?

Kome ukazati povjerenje u poslovanju? S kim započ eti, odnosno nastaviti poslovati? Sve su ovo pitanja koja gotovo svakodnevno sebi postavljaju poslodavci. Financijska i ekonomska krizadodatno su aktualizirale ova pitanja, stvarajuć i ponekad okruženje nepovjerenja i nemoguć nosti

donošenja ispravnih poslovnih odluka.

Dalibor Filipovi ć , mr. oec.

daje FP RATING model. Model može bitizanimljiv inancijskim institucijama,bankama, osiguravajućim društvima,privatnicima poduzetnicima, svimaonima koji traže odgovor na pitanje:kome plasirati sredstva, kome ukazatipovjerenje? Predmet istraživanjau mome magistarskom radu je biooblikovati model koji će s dovoljnim

stupnjem pouzdanosti predvidjeti kojisu to klijenti koji imaju dobru kreditnusposobnost, odnosno koji su to klijentikoji se u bliskoj budućnosti nećesuočiti sa problemom insolventnosti,

i potencijalno problemom bankrota.Bitno je smanjiti rizike u poslovanju.

BHP: Ovaj model bi mogli koristiti onda svi?

Filipović: Ukoliko pogledate tržište okosebe, stanje, trenutnu situaciju, krizukoja nas je dotakla, onda bih mogaoreći da je potreban svakom poslovnom

subjektu. Ukoliko se pitate zašto,onda ću Vam reći sljedeće, budućnost poslovanja vaše tvrtke ovisi o dobromratingu, odnosno o dobroj ocjeni, vašegpoduzeća i vašeg poslovnog partnera.

Moeli agenija za projenu boniteta pravnih osoba: Stanar & Poor`sRating, Mooy`s KMV Rating, Fith Ratings

Kreit skoring moeli: Beaverov moel (1963), Altmanovi Z-soremoeli, ZETA reit Risk Moel, Dun & Brastreet reit Sore &

Finanial Stress Sore moel, Finini moeli Bon 1 i Bonplus, Ostalikreit skoring moeli, FIO Sore moel, Experian Sore, Springatemoel, Shumway moel.




13

AKTUALNI RAZGOVOR

Bez obzira jesu li u pitanju poduzećakoja se bave isključivo trgovinom ilikoja se bave proizvodnjom, svi oni oviseo dobroj kreditnoj sposobnosti svogposlovnog partnera. Svaki poduzetnikkoji ulazi u posao zna da se možesuočiti s problemom nenaplativostipotraživanja. Upravo iz tog razloga je ioblikovan model koji daje vjerojatnost neplaćanja, kao jednu od varijabli

za procjenu očekivanih gubitaka uposlovanju. Vjerujte, svi žele da imočekivani gubici budu minimalni, jernije moguće da budu nula. Upravose umnoškom varijabli vjerojatnostineplaćanja, izloženosti u trenutkuneplaćanja i gubitka uslijed neplaćanjamože predvidjeti očekivani gubitak kojimože nastati u poslovanju.

BHP: Možete li biti malo konkretniji?

Filipović: Naravno, uzmimo zaprimjer da prodajete neku robu svom

poslovnom partneru i dajete mu jena odgodu na 60, 90 ili 120 dana. Vipartnera kreditirate. Na koji načinćete znati da će Vam on to platiti uobećanom, odnosno ugovorenom roku,odnosno s kojim stupnjem pouzdanostimožete predvidjeti da će vam platiti navrijeme? Možete se pouzdati u instinkt,u dosadašnji dobar poslovni odnosili ste provjerili poslovnog partnerausmeno kod svojih prijatelja pa stepitali kakav je on čovjek. Možete se

osigurati i uzimanjem instrumenataplatnog prometa, ako vam ih da. Sveje to dobro i sve je to potrebno uposlovnom odnosu, provjeriti partnera

sa više strana. Međutim, kako ćete znatikako on stvarno posluje, je li njegovoposlovanje stabilno ili ne, kakva mu jeinancijska slika, odnosno koliko bistemu robe mogli dati na dosadašnjazaduženja koja ima, a da mu ne ugroziteposlovanje, odnosno da ne dovedete upitanje i vlastito poslovanje. To možetesamo ako uzmete njegove inancijskepodatke i analizirate ih. Upravo je to

zadaća ovog kredit modela, dodatnoupozoriti sve sudionike u poslovnomodnosu na rating tvrtke s kojomsurađuje, na kreditnu sposobnost poslovnog partnera, te poslati signalvlasniku, odnosno managementu dadodatno razmisli i odluči želi li ući uposlovni odnos s nekim. Korištenjeovog modela bi trebalo dati neštonovo na tržištu, a nadam se i njegovomširokom primjenom dati doprinos, da ses tržišta, tijekom vremena prirodnomselekcijom, izbace oni koji ne posluju u

dobroj volji, da ih se brzo detektira, teda se počne cijeniti zdrava ekonomskalogika u obliku povećanja vrijednostiimovine i proita.

BHP: Dobro, međ utim ukoliko Vas partner želi prevariti on to uvijek može.

Filipović: Uvijek možete bitiprevareni, ali kako biste rizik prijevare,nenaplativosti svoje robe, te rizikposlovanja sa partnerima koji bi mogli

upasti u probleme smanjili, možetekoristiti model, napraviti analizuposlovanja svog poslovnog partnera,odrediti mu rating i konačno, odrediti

Kalibraija vjerojatnosti neplaanja je postupak ojeljivanja vjerojatnosti neplaanja pripaajuem rejtingu,tj. razreu rejtinga ili razreu rizicnosti. Kalibraijom se svaki stupanj kreitne sposobnosti potenijalnogužnika, poslovnog subjekta ili ržave mjeri i poistovjeuje s oredenom statistickom vjerojatnošu neplaanja.

U pravilu, vea vjerojatnost neplaanja poveava rizicnost i smanjuje stupanj kreitne sposobnosti subjektakoji poliježe rangiranju. U moelu koji se oblikuje oijelit e se investiijski i spekulativni razrei, rejtinziunutar svakog razrea i vjerojatnosti neplaanja cime e se postii kalibraija ovoljne pouzanosti. Izrazi«Investiijski razre» i «Spekulativni razre» su tržišne konvenije, sporazumi i ne porazumijevaju nikakvepreporuke ili potvru o sigurnosti za oredene svrhe ulaganja. «Investiijski razre» kategorije pokazujurelativno niske o umjerene kreitne rizike, a ojene u «Spekulativne razree» kategorije signaliziraju višurazinu kreitnog rizika ili a se neplaanje ve ogoilo.

U istraživanjima se ošlo o sljeeih rezultata:

46,4% cini skupina pouzea koji ulaze u investiijski razre

51,4% cini skupina pouzea koja ulazi u spekulativni razre

2,2% cini skupina pouzea koja ulazi u razre neplaanja

Uzorak, pretpostavke i kriteriji:

Pravne osobe: 3.629 (trgovackaruštva koja voe vojnoknjigovostvo: .., .o.o., iobrtnii bez obzira na jelatnostkojom se bave)

Sve pravne osobe imaju kreit:ugorocni i/ili kratkorocni

Velicina pouzea; kriterij je

ukupni priho i to:mala i srenja pouzea, prihomanji o 65 milijuna HRK

mu kreditni limit koji može imati uvašoj tvrtki. Sve je ovo bitno kakobiste uvijek imali dovoljno novca naraspolaganju, kako biste bili solventni,odnosno na vrijeme mogli podmirivatisve svoje obveze. Veliki broj malihpoduzetnika često zna reći, ove godinesam ostvario xxx milijuna prihoda, imaosam dobru maržu, a jedva sklapam krajs krajem. Ljudi jednostavno ne znaju

što se dešava. Radi se jednostavno oneusklađenosti primitaka i izdatakakoje tvrtka ima, a koji nisu jednakiprihodima i rashodima.

BHP: Planirate li ponuditi tržištu svoj model i kada bi se mogao oč ekivati?

Filipović: Naravno, trenutno se radisami okvir i sučelje programa kakobi bio što pristupačniji velikom brojukorisnika. Planira se i organiziranjeseminara na temu ocjene boniteta i




14

AKTUALNI RAZGOVOR

kreditne sposobnosti poduzeća, koji ćenajvjerojatnije biti održavani u suradnjisa profesorima Ekonomskog fakultetau Splitu. Jedan od njih je i doc.dr.sc.Ivica Pervan koji je bio mentor na mom

magistarskom radu.

Važnost kreitne sposobnosti pravne osobe, važnost kreitnog rizika i upravljanje izloženosti kreitnomriziku je jeno o najvažnijih pitanja suvremenog bankarstva i suvremenog gospoarstva. Bazelski obor usvojim nacelima naglašava bitnost mjerenja, praenja i kontroliranja kreitnog rizika, a jenako tako seu hrvatskom zakonoavstvu regulira i navoi bitnost a banke provoe ojenu kreitne sposobnosti raikvalitetnijeg upravljanja kreitnim rizikom. Finanijski izvještaji vrlo su važan izvor informaija za mjerenjekreitne sposobnosti pravne osobe. Njihovom analizom se obivaju informaije koje mogu ukazivati na tou kakvom se stanju nalazi pravna osoba, onosno kome o poslovnih partnera se treba ukazati povjerenje,

onosno obivaju se informaije koje su bitne za upravljanje pravnom osobom. Upravo u svrhu projenevjerojatnosti neplaanja, blokae žiro racuna, oblikovan je FP RATING®. FP RATING® je moel oblikovan 2010.goine na poaima za mala i srenje velika trgovacka ruštva iz Hrvatske. Testiranje oblikovanog moelapokazalo je a je FP RATING® moel najpreizniji u proijeni vjerojatnosti blokae u segmentu trgovackihruštava kojima priho ne prelazi 65 milijuna kuna. Empirijski testovi FP RATING® moela napoaima za male i srenje velike pouzetnike pokazali su a moel rai s ukupnom tocnošuklasifikaije o visokih 81,4%, što prestavlja obru osnovu za projenu (in)solventnostiposlovnog partnera. Dobiveni moel može biti obra osnova za projenu kreitne sposobnostipravnih osoba. Medutim, rejting iz moela treba razmatrati skupa sa ostalim informaijama,posebno kvalitativnim, kao i informaijama o instrumentima osiguranja, o trenovima, prionošenju oluke o kreitiranju i velicini kamatne stope.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

A1 A2 A3 A4 B1 B2 B3 B4 C1 C2 C3 C4 D1 D2 D3 D4 E1 E2 E3 E4

ocnošuntnostiobnostiijama,ma, pri

2 E3 E4

Distribuija pravnih osoba prema preiktivnom FP RATING moelu

BHP: Poruka č itateljima?

Filipović: Jedan vrlo bitan preduvjet restrukturiranja poslovanja poduzećaje i restrukturiranje donošenja

odluka u poslovanju. Koristi li ovajmodel ili ne, bitno je da se svijest ošto kvalitetnijem donošenju odluka

probudi kod svih gospodarstvenika, jerjedino i samo kvaliteta donosi sigurnu imirniju budućnost.

Razgovarao: M. Mlaki ć




15

RAZGOVOR S POVODOM

Lukavčani stoga ovu manifestacijusmatraju načinom dodatnepromocije njihove lokalne

zajednice, kao i značajnim poticateljemturističke ponude toga kraja i smjelijihpoteza u turističkoj industriji koja jeondje, sudeći po činjenicama, već uzelamaha.

O Međunarodnom sajmu turizma LIST2010. i njegovu značaju ne samo zaLukavac, već i za cijelu BiH, pa i regiju,turističkim potencijalima toga kraja,dosadašnjim rezultatima, planovimaza iduće razdoblje, razgovarali smos Izetom Nuhanovićem, direktoromLIST-a.

BHP: Gospodine Nuhanovi ć u, ove je godine održan Lukavač ki sajam

turizma LIST 2010 po osmi put. Kakvi su rezultati? Kako ste zadovoljni ovogodišnjim zanimanjem izlagač a i javnosti?

Nuhanović: U vremenu svjetskeekonomske krize, LIST 2010. pokazaose kao pravi način za nadilaženje iste,barem kada je u pitanju turizam iprateće djelatnosti, koji su, itekako,pogođeni krizom. Dakle, u jednomtakvom ambijentu okupiti 125 izlagačaiz 11 zemalja svijeta, te privući 11

000 posjetitelja, u jednom relativnomalom gradu kao što je Lukavac,vjerujem da možemo nazvati uspjehom.Osobno, moje zadovoljstvo proizilaziiz zadovoljstva izlagača i sudionikasajma, premda će se pravi učinci LIST-apokazati tijekom i po završetku ljetneturističke sezone.

BHP: U najvažnijim crtama, predstavite nam sajam od poč etakado danas..

Nuhanović

: Još od 1. Lukavačkogsajma održanog 2003. godine, ovamanifestacija pokazuje kontinuitet radai rasta. Posebna ekspanzija se događa

Izet Nuhanovi ć , direktor LIST-a

U vremenu ope krize, veliki je uspjehokupiti 125 izlagaca iz jeanaest zemalja

Osmu godinu za redom Lukavac je bio stjecištem turistič kih djelatnika, poduzetnika, izlagač a iz svihdijelova naše zemlje, regije, Europe i svijeta. Prema riječ ima nač elnika opć ine Dževada Mujkić a,ovaj gradić raspolaže znač ajnim turistič kim potencijalima i njegovi stanovnici svoju priliku vide u

turizmu, koji je zauzeo znač ajno mjesto i u Strategiji razvoja opć ine.

u zadnjih par godina, što je vidljivoiz broja izlagača, posjetitelja, te krozzastupljenost sajma u programimai na stranicama najjačih medijskihkuća naše zemlje. Kako sam većrekao, ugostili smo 125 sudionikaove godine. Uz obvezne izlagača izBiH, te svih zemalja s područja bivšeJugoslavije, tu su nama dragi gosti izNjemačke, Italije, Mađarske, Albanije,pa čak i iz daleke Indonezije. Dokaz

je to da je LIST postao prepoznatljivbrand ne samo u regiji, nego i šire.Ono što obogaćuje Lukavački sajamsvake godine jest i mnoštvo propratnihdogađaja edukacijskog, natjecateljskog ikulturno-zabavnog karaktera. IzdvajamFestival hrane i pića koji se, većtradicionalno, održava prvi dan sajma.Ovaj događaj organiziramo u suradnjisa serijalom Turizam plus, a ima zacilj promociju i očuvanje od zaboravaautohtone bosanskohercegovačkekuhinje. Okupivši na jednom mjesto

gastro specijalitete i pića iz gotovo svihdijelova naše zemlje, pokušavamo svimgostima i posjetiteljima prezentiratiovo neprocjenjivo blago koje ima

Bosna i Hercegovina. Ono po čemuje sajam prepoznatljiv jest i državnonatjecanje ugostiteljsko-turističkihškola za konobare, kuhare, barmenei hotelijersko-turističke tehničare.Na ovaj način želimo dati podrškudodatnom usavršavanju učenika ovihškola kao budućih nositelja bh. turizma.Sportski događaji koji prate LIST sukajakaška regata koja se održava najezeru Modrac, te natjecanje u gađanju

glinenih golubova u organizacijilovačkih društava.

Putem organiziranja okruglih stolova,stručnih predavanja i prezentacijanastojimo obraditi aktualne te otvoritinove teme iz područja turizma, lova,ribolova i pratećih djelatnosti.

BHP: Je li bilo teško u vremenima sveopć e krize i recesije održati jedan privatni sajam? Tko je ove godine pružio potporu LIST-u?

Nuhanović

: Teškoća u radu uvijek ima,posebno danas kada je turizam u cijelomsvijetu uzdrman. Ali zahvaljujući trudui angažmanu uposlenika Lukavačkog




16

RAZGOVOR S POVODOM

sajma, pa i s obzirom na renome koji jesajam stekao u turističkim krugovima,uspijevamo odoljeti izazovima kojeovakva ekonomska situacija pred naspostavlja. Naravno, sve ovo bi bilo

gotovo nemoguće bez podrške tijelavlasti na svim razinama. Federalnoministarstvo okoliša i turizma, na čelus ministrom dr. Nevenkom Hercegom,prepoznalo je značaj koji LIST ima zarazvoj turizma u našoj zemlji te je iove godine preuzelo ulogu generalnogpokrovitelja sajma. Značajna pomoćsvake godine stiže i od Vlade Tuzlanskogkantona i njezinog Ministarstvatrgovine, turizma i prometa, a od samogpočetka bezrezervnu podršku imamo

i od Turističke zajednice Tuzlanskogkantona i, naravno, općine Lukavac kaodomaćina. Vjerujem da su predstavnicivlasti shvatili neophodnost većesuradnje između privatnog i javnogsektora kako bi se domaća privreda,a time i turizam, podigli na jednu višurazinu.

BHP: Što znač i za Vas č injenicada Lukavac jedini u BiH ima specijalizirani sajam turizma?

Nuhanović: Privreda BiH se uvijekoslanjala na industriju, rudarstvo ibliske grane. Međutim, prema podacimaSvjetske turističke organizacije,turizam je druga najbrža rastuća granaprivrede u svijetu. Mislim da BiH jošnije prepoznala sve potencijale koje imaza razvoj turizma te da iz tog razlogaovakvi sajmovi nisu više zastupljeni.Također, mi moramo promijeniti slikukoju svijet ima o nama kao zemljepoharane ratom. Moramo prezentiratiprirodna bogatstva i ljepote koje

posjedujemo, te zasnivati razvojturizma na historijskom i prirodnomnaslijeđu.

BHP: Kakva je suradnja s ostalimturisti č kim destinacijama u BiH, ali i u regiji?

Nuhanović: Osim organizacije LIST-a,Lukavački sajam je prisutan na svimznačajnim turističkim manifestacijamau zemlji i regiji, počevši od Beograda,Novog Sada, preko Zenice, Banjaluke,

Mostara, do sajma GAST u Splitu. Naovaj način uspostavljamo komunikacijute unaprjeđujemo suradnju sturističkim djelatnicima i eminentnim

turističkim destinacijama. Naš je ciljdomaćim turistima predstaviti zanjih najprihvatljivije i najpopularnijedestinacije. Također, turističkeorganizacije iz regije prepoznale suLIST kao najbolji način prezentacijesvojih sadržaja bh. turistima.

BHP: Sajam u Lukavcu ima dio posveć en lovu i ribolovu. Koliko su

te dvije grane razvijene na područ juLukavca i kakav je odziv po pitanju tetematike na sajamsku priredbu?

Nuhanović: Lukavački kraj je jako bogat vodom. Prije svega, tu je jezero Modrac,kao najveće umjetno jezero u BiH, zatimrijeka Spreča sa svojim pritokama,jezero Bistarac i dr. Navedeni vodotoci iakumulacije pružaju velike mogućnostiza razvoj sportskog ribolova, što je irezultiralo osnivanjem SRD „Smuđ”Lukavac, kao i postojanjem velikog broja

registriranih ribolovaca. Međutim, svirelevantni subjekti se moraju uključitiu zaštitu od zagađenja navedenihvoda. To je problem prisutan u cijelojzemlji i tek primjerenim rješenjemistog, ribolov u BiH će ostvariti punekapacitete. Slična je stvar i s lovom,samo što su u tom području problemminirana šumska prostranstva.Međutim, na području naše općine,aktivno se radi na deminiranju, što jepreduvjet za daljnju popularizaciju

lova. U cilju promocije lova i ribolovakao turističkog proizvoda, Lukavačkisajam svake godine ugosti proizvođačelovačke i ribolovačke opreme iz BiH,

Srbije i Hrvatske, što privuče brojneljubitelje i poklonike ovih aktivnosti.Također, predstavljanjem ribolovnih,lovačkih i planinarskih društava spodručja naše općine, te organizacijomnatjecanja u gađanju glinenih golubova,kao i natjecanja u sportskom ribolovu,LIST daje dodatnu podršku razvoju ipopularizaciji ovih sportova.

BHP: Što Lukavac danas, kao sajamski grad turizma, može ponuditi turistima?

Nuhanović: Lukavac je do skora biopoznat kao grad dimnjaka. Međutim,od organizacije 1. Lukavačkog sajmaturizma, aktivno se radi na popravljanjuturističke slike Lukavca. Obale jezeraModrac i Bistarac su uređene za turistei kupače, organiziraju se kajakaškisportski klubovi koji bi trebalidoprinijeti popularizaciji sportova na

vodi, planinarsko društvo „Svatovac47” je na lokalitetu Svatovca izgradiloplaninarski dom koji nudi sve sadržajeza rekreaciju, kao i razvoj planinarskog,eko i etno turizma. Brojni restorani iugostiteljski objekti na obalama jezeraModrac, pored adekvatnog ugođaja,nude domaće gastro specijalitetebrojnim posjetiteljima. Podatak da suu zadnje dvije godine otvorena tri novahotela na području općine Lukavac, teda je još jedan u gradnji, dovoljno govori

o broju turista koji posjećuju ovaj kraj.Uz dodatna ulaganja i napore, Lukavacje na putu da postane prepoznatljivaturistička destinacija u našoj zemlji.




17

RAZGOVOR S POVODOM

BHP: Vjerujem da su već poč ele pripreme za sljedeć u godinu.Planirate li ikakve novosti... Kakvi su planovi opć enito za iduć e razdoblje?

Nuhanović

: Već za trajanjaovogodišnjeg sajma, mi se većpripremamo za slijedeći. Prije svega nanačin da adekvatno ugostimo izlagačei posjetitelje, da im sajamski dani uLukavcu prođu u dobrom poslovanju, alii dobroj zabavi, te da ih kući otpratimosretne i zadovoljne. To je naš garant daćemo se i iduće godine sresti.

Naš je cilj u početku bio da Lukavacpostane domaćin najznačajnijemanifestacije iz područja turizma

u našoj zemlji. Ovogodišnji LIST jepotvrdio da je taj cilj ispunjen, stogase sada radi na daljnjem brendiranjusajma u okruženju, pa i šire.

Ove godine smo imali goste iz dalekeIndonezije, zemlje koja je poznata posvojim turističkim atrakcijama, i kojagodišnje primi više milijuna turista. Tosu i prvi izlagači s azijskog kontinenta,

tako da je očigledno širenje glasa oLIST-u kao prilici za dobro poslovanje,promociju, ali i ugodno druženje. Puno jenovih ideja i zamisli u glavi, kao i mjestaza napredak, te uz nastavak dosadašnjegrada i angažmana, kao i podršku tijela

vlasti, odgovornih u našoj zemlji, LISTće jačati svoj renome u svijetu turizma.

Razgovarala: M. B. Milinkovi ć




18

POSLOVNI USPJESI

Reagiranje na napise okoafere HEP

Iz Aluminija d.d. Mostar oštrosu i argumentirano reagirali nanapise u vezi s aferom HEP koja je

nedavno potresala Hrvatsku, ponajprijeističući kako je Međunarodni trojniugovor (HEP-TLM-Aluminij ) zasnovanisključivo na poslovnim temeljima,prema jasnoj ekonomskoj formuli. Tajugovor ne osigurava Aluminiju jeftinustruju nego točno određuje obvezu ovogpoduzeća da, godišnje, TLM opskrbi s50.000 do 60.000 tona već legiranogai homogeniziranoga aluminija (timeTLM čak i preskače jednu fazu prerade).Tako Aluminij, kako navode, zauzvrat prima struju u točno utvrđenoj

protuvrijednosti. Iz Aluminijapodsjećaju da je Međunarodni trojniugovor sklopljen na poticaj šibenskogaTLM-a i Vlade RH, nakon što je konzorcij

Povratak na puni proizvoni kapaitet,punom parom naprije

Unatoč č injenici da se o bh. divu Aluminiju d.d. Mostar mnogo pisalo u vezi s aferom HEP, kakonavode iz ovoga poduzeć a – i to na nač in medijskih konstrukcija, poluistina i laži, negativni

publicitet nije nimalo naškodio zacrtanim planovima ovoga poduzeć a.

koji je kanio kupiti TLM, postaviouvjet da ta hrvatska tvornica imasigurnu godišnju opskrbu određenomkoličinom metala. Ugovor je sklopljentako da Aluminij osigurava TLM-utraženu količinu metala, dok TLMuzvraća Aluminiju prodajom struje utočno utvrđenoj protuvrijednosti, i totako da cijena struje ima 28% udjelau cijeni metala koju, pak, određujelondonska burza. «Budući da se cijenaaluminija od potpisivanja Ugovorakretala u rasponu od 3200 do 1200US dolara po toni, i cijena struje jebila promjenjiva, nikako stalna od20,5 eura, kako se tvrdi. Istodobno,Aluminij je isporučivao metal TLM-upo spomenutim varijabilnim cijenama,prema londonskoj burzi. Na tu cijenu

struje iz TLM-a, Aluminij plaća 7 do 8eura po MW/h za prijenos pa ta strujagotovo doseže cijenu koju plaćamo zastruju koju kupujemo od EP HZ HB»,

pojašnjava glasnogovornik AluminijaDarko Juka, ističući dalje kako Aluminijnije, niti je to ostvarivo, ni na kakav načinoštetio EP BiH ili EP HZ HB sklapanjempredmetnoga međunarodnog trojnogugovora. Inače, Aluminij u BiH plaćastruju 48 eura po MW/h, što je najvišacijena struje na svijetu, u aluminijskojindustriji. Sukladno istraživanjimaengleskoga CRU-a, prosječna cijenastruje u svijetu u 2008. godini bilaje 24,54 eura po MW/h, a u 2009.godini 22,49 eura po MW/h. Nigdje usvijetu udio cijene struje u cijeni tonealuminija ne prelazi 28%, osim u BiH,gdje čak premašuje 40% - kaže Juka.»Uspjeh Aluminija, srećom, jamči našavisoka produktivnost, kakvoća našegametala koja je među najboljima u

svijetu, jasna i ambiciozna Strategijarazvitka i neumorno ulaganje u kadrovei u ekologiju», ističu iz ovoga poduzeća.




19

POSLOVNI USPJESI

Povratak na puni proizvodnikapacitet

No, Aluminij, sa svojim planovimai prema ranije zacrtanim ciljevima,

unatoč svemu, ide dalje. Tako senedavno usvojenim RebalansomPlana poslovanja Aluminija za 2010. godinu, ovaj proizvodni divvraća na puni proizvodni kapacitet.Planirano je tijekom svibnja ilipnja uključiti 16 od preostalih 32isključene elektrolitičke ćelije uElektrolizi, dok će i posljednjih 16biti pušteno u rad do mjeseca rujna.Članovi Nadzornoga vijeća usvojili su iStrategiju (kratkoročnu, srednjoročnu

i dugoročnu), razvitka Aluminija,donesena je i Odluka o izmjeni idopuni Pravilnika o zaštiti na radu,čime je spomenuti pravilnik Aluminijausklađen sa zakonskim propisima.Također se, u proteklom razdoblju,navršila i godina dana otkad Aluminijima novu Upravu. Tim povodomdirektor Ivo Lasić osvrnuo se na proteklorazdoblje i čestitao suradnicima,

rukovodećem timu i svim djelatnicima,na, kako je istaknuo, mudroj politiciposlovanja kojom je Aluminij nadvladaosve prijetnje svjetske ekonomsko-inancijske krize.

Posjet Sveuč ilišnoj klinič koj bolnici

Predstavnici Uprave Aluminija d.d.Mostar u proteklo su razdoblju posjetilii Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar,gdje ih je primio ravnatelj prof.dr. AnteKvesić, u društvu svojih savjetnika.Sastanak je upriličen kao znak potvrdedugogodišnjega prijateljstva Sveučilišnekliničke bolnice Mostar i Aluminija d.d.Mostar. Čelni ljudi Aluminija, koji je

jedan od donatora u procesu izgradnjei opremanja mostarske bolnice, osobnose uvjerila u današnji suvremen izadivljujući izgled nove bolničke zgradena Bijelome Brijegu, a postignut je inačelni dogovor o budućoj suradnji.

I za kraj, o kulturi….

Aluminij, po dobrom starom običaju,

i dalje će svoje sugrađane častitizanimljivim izložbama i inim kulturnimzbivanjima. Tako je u Klubu Aluminijotvorena izložba hrvatske akademskeslikarice Ivane Puljić. Riječ je o postavu

od osamnaest slika koje su nastajale urazdoblju od 2007. do 2009. godine.»Rađene su u kombiniranoj tehnicivosak na drvetu, kojom se bavimproteklih nekoliko godina, a na svakojsu slici obično predstavljena dvado tri grada», kazala je umjetnica,inače članica splitskoga ogrankaHrvatske udruge likovnih umjetnikai zagrebačkoga ogranka Hrvatskogadruštva likovnih umjetnika. Diplomiralaje na Odjelu slikarstva na Accademia di

Belle Arti u Rimu…Piše: M. B. Milinkovi ć




20

AKTUALNO

Uanalizi europskih inancija ikrize eurozone, Neil Barclayu The Financial Timesu

(FT) piše kako istočnoeuropskezemlje i dalje vjeruju u euro unatočporemećajima nastalim proračunskomprezaduženošću.

Najbolje su prošle članice EU koje nisuu eurozoni niti su vezale svoje valute zaeuro, poput Poljske i Češke - objašnjavaanalitičar FT-a. S druge strane, zemljekoje žele usvojiti euro, bez obzira jesuli ili nisu u EU, već imaju velike dugoveu eurima i djelomično «euro-izirana»gospodarstva.

Kao primjer on navodi Hrvatsku -dok Bugarsku i Letoniju navodi kaoprimjere zemalja koje su vezale svoje

valute za euro i zato prolaze kroz bolnorazdoblje. One trpe upravo kako bizadržale vezanost svojih valuta za euroi tako se približile ulasku u eurozonu.

Zapravo, iskalno stanje u osam zemaljasrednje i istočne Europe koje su članiceEU ali nisu usvojile euro kao svojuvalutu - je inancijski «mnogo zdravije»nego u postojećim članicama eurozone,zaključuje analitičar FT-a.

Izbjegavajui euro izbjegli i krizu

Fiskalno stanje u osam zemalja srednje i istoč ne Europe koje su č lanice EU ali nisu usvojile euro kaosvoju valutu - je inancijski «mnogo zdravije» nego u postojeć im č lanicama eurozone

FT piše i o planovima njemačke vlade oogromnim proračunskim uštedama koje«trebaju poslužiti kao primjer» drugimčlanicama EU - i o borbi koju vlada uRimu vodi s talijanskim regijama u vezis inanciranjem zdravstva čiji troškovineprekidno rastu.

FT-jev dopisnik iz Berlina javlja kakoje vlada Angele Merkel predložila

godišnje uštede u proračunu od čakdeset milijardi eura, uz ocjenu kakoće ta mjera vjerojatno šokirati zemljeeurozone.

On dodaje kako je vladajuća koalicijapodijeljena povodom prijedloga

Rolanda Koha, regionalnog lideravladajuće kršćansko-demokratskeunije (CDU) u saveznoj državi Hesekako smanjenja proračunske potrošnjetrebaju pogoditi obrazovanje,znanstveno istraživačke ustanove iustanove za njegu i pomoć.

U izvješću iz Italije, FT objašnjava kakose vlada u Rimu bori uspostaviti nadzornad proračunima svojih regija, takođerpritisnutih dugovima - i to u trenutkudok EU ulaže napore nametnuti

iskalnu disciplinu Grčkoj kako bi moglaotplaćivati svoj ogromni državni dug.

List objašnjava kako su u Italijiregionalne vlasti nadležne za službuzdravstvene zaštite - i kako sredstvakoja se na to troše odnose u prosjeku 64posto regionalnih proračuna.

Za BH Privrednik priredio: M. Mlaki ć




21

AKTUALNO

Izborna je utrka započela.Pripremljeni su stranački izborniprogrami, dogovorene moguće

koalicije, u tijeku su predizbornastranačka okupljanja. Bez obzira napostignute rezultate, zadovoljstva ilirazočarenja postignutim, svi političkisubjekti, od građana – birača, prekopolitičkih stranaka do institucijaizbornog i političkoga sustava,predstojeći izbori i njihov konačniishod, postali su preokupacijom gotovosvih razgovora i događanja na političkojsceni. Imamo li u vidu značaj izboratomu se nije čuditi.

S teorijske točke motrišta izbori kaonajvažniji čin demokratskog političkogodlučivanja građana o tomu kome

povjeriti vršenje vlasti u narednomčetverogodišnjem periodu, jesu onajnajvažniji oblik izravnog odlučivanja ukojem se očituje vrijednost političkogpluralizma, u javnosti poznatijeg podnazivom višestranačja. Promatraniu tom kontekstu, izbori su ogledalodemokracije, jer su osim referenduma,jedini oblik neposrednog odlučivanjagrađana. Kada se završe, sve donarednih, građane neće gotovo nitkoništa pitati, već će se na njihovo izbornopovjerenje samo pozivati. Na scenu

stupa i ostat će u naredne četiri godineposredna, ili bolje rečeno posredovanademokracija, u kojoj će predstavnicipolitičkih stranaka u ime naroda igrađana, preko izabranih predstavnikau institucijama političkog sustava idržave, kao njegova najvažnijeg dijela,odlučivati o svim bitnim pitanjimapolitičkog, zakonodavnog i društvenogživota. Dakako, i gospodarskog, jer seuvjeti privređivanja te programi reformai metode prevladavanja gospodarske

i inancijske krize, u krajnjem bitnodeiniraju kroz parlamentarnestrukture, od državnog parlamenta,preko entitetskih i županijskih, pa

Izborne vojbe

Č etverogodišnji izborni mandat aktualne vlasti tako je brzo prošao, a već su na pragu novi izbori,koji ć e se održati poč etkom listopada. Svi politič ki subjekti koji ć e u njima aktivno sudjelovati već

su u stanju pune mobilizacije, koja ć e trajati cijeloga ljeta, a kulminirati u rujnu.

sve do općinskih i gradskih vijeća ulokalnim zajednicama.

Izbori i izborni sustav, u suvremenojdemokratskoj i pravnoj državi,reguliraju se izbornim zakonom,sukladno ustavu kao najvišem pravnomi političkom aktu zemlje. Oni snažnoutječu na politički sustav i političkiživot suvremenog društva daleko višenego što se to nama na prvi pogled čini.Jedan od svjetski poznatih teoretičara i

politologa Diter Nolen (Dieter Nohlen),kaže da «U svijetu modernih državagotovo ne postoji pojava koja je tolikoproširena kao izbori. Istodobno pak,gotovo ne postoji neka druga političkapojava, koje stvarno značenje može bititoliko različito.» Jer, raznim izbornim ipolitičkim manipulacijama, izborniminženjeringom i krivotvorinama, upolitičkoj stvarnosti izbori mogu biti«izbori», ako su samo puka formalnost i potpuna suprotnost od onoga što

oni teorijski jesu. Ukazujući na značajizbornog sustava Moris Diverže(Maurice Diverger) kaže da «izbornisustav odlučno utječe na politički život

neke zemlje posredstvom političkihstranaka. Drugim riječima izbornisustav odlučno oblikuje stranačkisustav, a on presudno određujepolitički sustav», kao ukupnost organizacija, institucija, političkihdjelatnosti i političke kulture, kojimase uspostavlja poželjan odnos javnevlasti, s jedne, i društva s druge strane.U svim demokratskim i republikanskimdruštvima parlamentarna vlast formalno je najviša vlast u zemlji.Međutim, budući da nju sačinjavajupredstavnici političkih stranka mnogiteoretičari skloni su tvrdnji da seključne političke odluke donose izvanparlamenta i da ih kreiraju stranačkilideri, njihova rukovodstva i klubovi, aparlament tek samo potvrđuje ili odbija.

Raspisivanjem izbora počinju razne politič ke dvojbe. Što će biti po završetkuizbora, kakvu ćemo vlast imati, tko ćebiti pobjednik a tko gubitnik, dvoje svipolitički subjekti: građani, političkestranke, institucije i organizacijecivilnog društva.

Osnovna dvojba građ ana je: izaći iline izaći na izbore? To primarno ovisiod njihova političkog angažmana.Najviši oblik političkog angažmana je

biti politički profesionalac i živjeti odpolitike.Manjiod toga je baviti se svojom

Dr. sci. BOŽO ŽEPI Ć , profesor emeritus




22

AKTUALNO

strukom, biti učlanjen u neku političkustranku i biti vezan imperativnimmandatom. To znači da je stav strankeza njih obvezujući i da će glasovati kakostranka očekuje bez obzira na vlastitomišljenje. Najmanji oblik političkogangažmana je kod onih koji nisu nijedno ni drugo, ali se bave politikomtako što prate zbivanja na političkojsceni, o njima aktivno prosuđuju,imaju formirane vlastite stavove, pratedogađaje i imaju odgovarajući razinupolitičke kulture. Za očekivati je da ćesvi oni izaći na izbore. Međutim, velikije broj građana izvan političkih stanaka,nezainteresiranih za politiku i izbore.Oni će na izbore izaći samo da bi obavilisvoju građansku dužnost, a sekundarnoako su iole uvjereni da svojim glasompostojeće stanje mogu iole promijenitinabolje. Među njima najveći je broj

onih koji nisu opredijeljeni za bilokoju političku opciju, ili stranku. Kakonjih privući na svoju stanu i preko njihnapraviti prevagu u vlastitu korist,bit će golema preokupacija političkihstranaka. Jer, upravo neopredijeljenibirači mogu presudno utjecati nakonačni rezultat izbora. A, kada je upitanju izbor pojedinaca, kao primjericeu slučaju izbora članova državnogpredsjedništva, primarno će biti kojeosobine političara građani najviše

cijene. Da bi bio cijenjen i dobio glasovepolitičar mora imati niz airmativnihindividualnih karakteristika:nadarenost za politiku, ambicioznost

za uspjeh, mudrost za ponašanje idjelovanje, obrazovanost i inteligentnost za snalaženje, elokventnost zagovorenje, odluč nost za djelovanje,sposobnost za upravljanje, etič nost zapravedno postupanje, borbenost zarazračunavanje, kritič nost za stanje udruštvu. Ukupnost tih karakteristikai dotadašnja javna airmacija činenjegovu karizmu, važnu za uspjeh naizborima.

Narodne dvojbe biti će usmjerenena programe političkih stranaka,ali primarno iz reda vlastite etničkegrupacije. Ma koliko građansko kaoopće bilo privlačno i potenciranood međunarodne zajednice i nekihgrađanskih političkih stranaka, realnoje za očekivati da će ovdje opet bitiprimarno nacionalno i da će i dalje

svatko glasovati za svoje. Dakako, općiinteres države kao zajednice svih, doći ćedo izražaja tek pošto budu zadovoljenietnički interesi svakog konstitutivnognaroda. Najveća hrvatska dvojba bitiće traženje odgovora na pitanje hoćeli sada u državno predsjedništvo samikandidirati i izabrati svog predstavnika,ili će im ga svojim glasovima izabratidrugi, kao što je bilo na prošlimizborima? Četiri godine iskustva odprošlih izbora do danas, po svemusudeći, nisu bile dovoljne za sagledati

koliko je za najmalobrojniji narodporazna nemoć za izbor jednogzajedničkog kandidata i nesloga kojarezultira podjelom glasova na veći broj

kandidiranih i gubljenjem izborne moćizbog toga.

Stranač ke dvojbe biti će najvišeusmjerene ka nastojanju da seprivuče što veći broj glasača i porazekonkurentne stranke iz reda vlastitanaroda. Dvojbeno je, dakako, i to da li is kime ući u izbornu koaliciju? Isto tako,

kako prevladati unutarnje stranačkesuprotnosti i zadovoljiti ambicijemnogih da se nađu na izbornim listama,u uvjetima relativno malog brojazastupničkih i ministarskih mjesta? Daje prošao travanjski ili butmirski paket,koji je predviđao znatno povećanjebroja zastupnika u oba doma državnogaparlamenta, političke stranke, njihovilideri, ali i aspiranti za mjesto nalistama bili bi u znatno povoljnijojsituaciji, budući da bi u parlamentarnim

klupama bilo mnogo više mjesta negošto je to sada. U svakom slučaju ostajevidjeti kakvi će biti rezultati i što ćenam donijeti novi izbori, za koje suneki već rekli da su od povijesnogznačenja, osobito zato što poslije izboratreba uslijediti ustavna reforma, kao«reforma svih reforma».




23

AKTUALNO

Prema podacima Agencije zastatistiku BiH, ukupan izvozbh. gospodarstva je u prva tri

mjeseca ove godine iznosio je oko 1,5milijardi KM i oko 24 posto je veći negoprošle godine. Istovremeno, uvoz jeiznosio 2,75 milijardi KM i manji je za 1,7posto, pa je pokrivenost uvoza izvozomsa 42,7 posto u prvom kvartalu prošlenarasla na 55,6 posto u istom perioduove godine. Prilikom predstavljanjapodataka direktor Agencije za statistikuBiH Zdenko Milinović je istaknuo da jevanjskotrgovinski deicit BiH u prvatri mjeseca ove godine iznosio oko1,2 milijarde KM i smanjen je za 22,2posto u odnosu na isto razdoblje prošlegodine. U prva tri mjeseca najvišesmo izvozili u Njemačku, a uvozili

iz Hrvatske. Stručnjaci ističu da jesmanjenje deicita rezultat smanjenjaukupne razmjene, a ne nekog većegiskoraka domaćih poduzeća na stranatržišta. Napomenimo, da je izvoz od604 milijuna KM postignut u ožujkurekordan mjesečni iznos vrijednostiizvezene robe u posljednjih 20 mjeseci.Naime, BiH je zadnji put imala mjesečniizvoz veći do 600 milijuna KM u svibnju2008. U vrijeme krize mjesečni izvoz sekretao između 400 i 550 milijuna KM.

Poboljšana strukturarazmjene s CEFTA-om

Stručnjaci ističu da su pozitivnitrendovi prisutni i u trgovini sazemljama CEFTA-e. U 2009. ukupanobim razmjene sa zemljama CEFTA-esmanjen je za oko 24 %, ali je strukturaznačajno poboljšana – uvoz i deicit susmanjeni, pokrivenost uvoza izvozompovećana. Tako je izvoz smanjen zaoko 15,7 %, uvoz za 27,99 %, što je

rezultiralo smanjenjem deicita začak 38,7 % i povećanjem pokrivenostiuvoza izvozom na 54,6 %. «Osim togau prošloj godini smo imali visok suicit

Kriza nam pomogla a smanjimo efiit

Kako BiH polako izlazi iz recesije pokazuje i poveć anje izvoza i smanjenje de icita prisutno krajem prošle godine i u prva tri mjeseca ove.

s Crnom Gorom, i skoro udvostručensuicit s Kosovom. Prisutan je sve većiizvoz u Albaniju što je jasan pokazateljda se naš vanjskotrgovinski položaju ovoj regiji poboljšava», kaže IgorGavran, makroekonomski stručnjakiz Vanjskotrgovinske komore BiH.Pozitivno je, ističe, i prisutno smanjenjeuvoza poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda za 8,35 %, uz istovremenopovećanje izvoza za oko 9,75 %. Ovapozitivna kretanja uzrokovana supovećanjem proizvodnje u našoj zemljinekih proizvoda koje smo ranije uvozili.Naime, sve više jačaju i proizvodnjai izvoz naših izvorno domaćihproizvođača, koji šire paletu proizvodai uspješno povećavaju tržišni udjel.Osim toga smo, ostvarili značajansuicit u trgovini mlijekom i mliječnimprerađevinama, kao i nekim mesnimprerađevinama i pojedinim vrstamapovrća, što je još prije par godinabilo nezamislivo. Kaže da nagovještajnastavka pozitivnog trenda daju i nova

Zdenko Milinovi ć , direktor Agencije za statistiku BiH

ulaganja i povećanje proizvodnje iizvoza mnogih domaćih proizvođača,koja su nepravedno zapostavljena uodnosu na strana ulaganja. Ipak kaže dasu do sada necarinske barijere s kojimse naši izvoznici suočavaju, posebno uSrbiji i Hrvatskoj, bili najveća preprekauravnoteženju naše vanjskotrgovinskerazmjene.

«Uklanjanje ovih barijerauvjetovano je razvojem jedinstvenogsistema infrastrukture kvaliteta ipriznavanjem njegove kompetentnostii ekvivalentnosti od strane zemaljauvoznica naših proizvoda», kaže on.Ističe da će trendovi vanjskotrgovinskerazmjene u ovoj godini uveliko ovisitio ishodu započetih pregovora ozaključenju Protokola o uzajamnompriznavanju izvještaja akreditiranihtijela za ocjenu usklađenosti, koji se

vode sa Srbijom i očekuju s Hrvatskomi drugim članicama CEFTA. «Ako sepregovori uspješno okončaju, izvjesno jeosjetno poboljšanje strukture trgovine




24

AKTUALNO

s CEFTA –om jer deicit i naš nepovoljanpoložaj u odnosu na susjede najvećimdijelom i jeste uzrokovan njihovimnetarifnim barijerama i pretjeranomotvorenošću našeg tržišta za uvoz – daje naša privreda imala ravnopravanpoložaj i da su odlučivali samo kvalitetai konkurentnost, situacija je odavnomogla biti mnogo bolja», kaže Gavran.

Nizak nivo proizvodnje

Stručnjaci ističu da su glavni našiproblemi i dalje nizak nivo proizvodnjekoja je izvozno konkurentna, te lošastruktura izvoza, koju karakteriziraizvoz sirovina i poluproizvoda, a manjeinalnih proizvoda, koji imaju višudodanu vrijednost. Naime, tek oko 2,39milijardi KM iznosi vrijednost proizvodau 2009. izvezenih nakon unutrašnje

Strucnjai isticu a je smanjenjeefiita rezultat smanjenjaukupne razmjene uzrokovanereesijom, a ne nekog veeg

iskoraka omaih pouzea nastrana tržišta.

obrade. To znači stvaranje veoma maledodane vrijednosti i zadržavanje njenogjoš manjeg dijela u Bosni i Hercegovini.«Dramatične posljedice recesije utehnološki zaostalim industrijama sproizvodima niske dodane vrijednosti,

kao i natprosječna otpornost i znatnoblaži pad u rijetkim tehnološkivisokorazvijenim kompanijamapotvrđuju slabosti ovakve strukturenaše privrede», kaže Gavran.

Piše: M. Mlaki ć

Igor Gavran, makroekonomski struč njak iz Vanjskotrgovinske komore BiH




25

BH REGIJE

Po uzoru na slične tehnološkecentre u svijetu , ARTECO je zaoko 77 naših drvoprerađivača,

predstavio svoje mogućnosti idosadašnja dostignuća u dizajnu irazvoju namještaja. Uz nadasve korisneprezentacije procesa razvoja proizvodau industriji namještaja uz podrškusoisticiranih CAD (kompjuteriziranodizajniranje) i CAM (kompjuteriziranaproizvodnja) aplikacija, predstaviose i jedan broj renomiranih svjetskihkompanija (SolidWorks, SolidCAM,Lesnina, Homag, Lamello i Häfele).Centar je osnovan uz podršku projektaInovacije u biznisu (www.ei-bih.ba)koji zajednički inanciraju Američkaagencija za međunarodni razvoj(USAID) i Norveško ministarstvo

inozemnih poslova.

Želja osoblja ARTECO – Tehnološkogcentra za drvnu industriju je da“dan otvorenih vrata” preraste utradicionalni događaj, koji će jednomgodišnje okupiti ljude iz “struke”, i gdjeće se razmijeniti konkretna iskustva izproizvodnje, marketinga, tehnologije iposlovanja. Ovogodišnji dan otvorenihvrata je obilovao primjerima iz prakse,tako da je još jednom potvrđeno da jeARTECO concept postao spona između

dizajna i proizvodnje u industriji kojaveć duži vremenski period zaostaje zakonkurencijom. ARTECO radi na razvojuproizvoda s dizajnerima iz Singapura,Finske, Hrvatske, Srbije, Argentine,Danske i Bosne i Hercegovine. Artisand.o.o., jedan od osnivača ARTECO, jekoristeći usluge centra razvio preko20 novih proizvoda i predstavio ih nasajmovima u Koln-u, Milanu, Sarajevu,i Splitu (uskoro na poziv Mixer, “SajmaKreativnosti” izlažu i u Beogradu).

“Od osnutka, cilj centra je bitipokretač pozitivnih trendova u drvnojindustriji i ponuditi tehnološku,

ARTEO – Dan otvorenih vrata

ARTECO, Tehnološki centar za drvnu industriju u Tešnju priredio je cjelodnevno okupljanjedrvoprerađ ivač a iz cijele BiH.

dizajnersku, i marketinšku platformukoja će služiti kao razvojni oslonacBiH drvoprerađivačima na putu kaostvarenju globalne konkurentnosti.Ovo je cilj koji nas svakodnevnomotivira”, istakao je Elvedin Mandžukić,direktor centra.

U opuštenoj atmosferi koja je vladaladanas u Medakovu b.b., sjedištu ARTECO,se mogao osjetiti jedan pozitivan nabojkod svih prisutnih koji se može izrazitikroz parafraziranu izbornu krilaticuameričkog predsjednika Obame: „ I mimožemo!“.

Piše: M. Mlaki ć

ARTEO Woo Tehnologyenter .o.o. Tešanj je osnovanu sijecnju 2009. goine ostrane firme ARTISAN .o.o.Tešanj u suranji s projektomExellene in Innovation (EI).Projekt EI je poržan o strane

USAID (Unite States Agenyfor International Development)i Norveškog ministarstvainozemnih poslova (NMFA).




26

BH REGIJE

Uokviru ove gospodarskemanifestacije upriličena je inajveća sajamska konferencija

o poduzetništvu pod nazivom«Poduzetništvo i konkurentnost»,koja je trajala čak četiri dana tijekomkojih su, kroz osam stručnih skupova,obrađene najaktualnije teme izoblasti poduzetništva, uz obaveznopredstavljanje dobrih primjera iz prakse.Projekt organiziranja ovoga sajmabezrezervno su podržali OpćinaGračanica, Udruženje poslodavaca isamostalnih privrednika Gračanica,Obrtnička komora Tuzla i BOMS - expod.o.o., uz podršku Njemačke tehničkesuradnje GTZ, Vlade Tuzlanskogkantona i Klastera plastičara i alatničaraBiH. Na ceremoniji otvaranja GRAPOS-

EXPO 2010. nazočne su izlagače igoste pozdravili i o značenju sajmagovorili načelnik Općine GračanicaNusret Helić, Faruk Širbegović u imeprivrednika općine Gračanica, ministarobrta i poduzetništva u Vladi FBiHVelimir Kunić, premijer Tuzlanskogkantona Enes Mujić i visoki predstavniki specijalni predstavnik EU u BiHValentin Inzko.

Potrebno je privuć i investitore

Beskorisna politička retorikamora biti zamijenjena pozitivnimpristupom koji privlači investitore. Touključuje liberalizaciju tržišta rada,pojednostavljenje propisa vezanih zapokretanje novog biznisa te zahtijevapotrebu uspostavljanja odgovarajućihprocedura za provjeru kvalitete icertiiciranje proizvoda, naglasio jeobraćajući se nazočnima Inzko kojije potom održao i uvodni govor oekonomiji u Bosni i Hercegovini terazvoju poduzetništva i kreiranjunovih radnih mjesta. Tom prilikomposebno je ukazao na činjenicu da jeOpćina Gračanica poduzela potrebne

Dobar primjer suranje pouzetnikai lokalnih vlasti

Na prvom Međ unarodnom sajmu poduzetništva i obrta GRAPOS-EXPO 2010. održanom u Grač anici predstavila su se 222 izlagač a iz republike Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Francuske, Italije

i Austrije.

korake kako bi svoje i komercijalnepotencijale okruženja pretočila urazvoj poduzetništva što stvaramogućnosti za nova upošljavanja. Toje model koji bi se trebao primijenitiu cijeloj BiH – inicijativa i dinamikakompanija i lokalnih zajednicauz odgovarajuću podršku vlasti,

istakao je visoki predstavnik OHR-a.Ugledni su gosti i zvaničnici posjetili susve štandove na sajmu da bi upoznalisve izlagače i uvjerili se u poslovnekapacitete prvenstveno domaćihprivrednika.

Piše: Z. Živkovi ć




27

BH REGIJE

«Svoje smo novce, na žalost, dobili tekposlije u više navrata organiziranihprosvjednih skupova u okviru kojihsmo najčešće privremeno u početkuna nekoliko sati, a kasnije na nekolikodana za promet zatvarali magistralnucestu prema Tuzli i time međunarodnigranični prijelaz Orašje-Županja. Žao mije što smo time pričinili neugodnosti iteškoće putnicima namjernicima, aliblokada prometnica kao svojevrsno

zavrtanje ruke državi bio je jedininačin da naplatimo sredstva potrebnaza ulaganje u sezonske radove. Nadamse kako ubuduće nećemo biti prisiljeniposezati za istim načinom pritiska,kaže predsjednik Saveza udruženjapoljoprivrednika Posavske županijeSlavko Martinović.

Ministar dao ostavku

U znak solidarnosti sa seljacimažupanijski ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva Anto Petrić

tijekom zadnjeg prosvjeda podnio jeostavku na tu dužnost.

«Od mene ostavka nije tražena nego je

Posavski seljai napokon obili noveza prošlogoišnju pšeniu

Direkcija robnih rezervi Federacije BiH napokon je poč etkom svibnja, s gotovo godinu dana zakašnjenja, poljoprivrednicima iz Posavske županije isplatila zagarantiranu razliku u cijeni

merkantilne pšenice od 0,16 KM po kilogramu. Seljaci su ukupno dobili oko 1,1 milijun KM.

to moj moralni čin i izraz solidarnosti sovim ljudima koji su, umjesto da buduna parcelama i u sjetvi, istjerani nacestu da se bore za ono što im uistinupripada», istakao je Petrić napominjućida je skupa s poljoprivrednicima uprosvjedima već dvije godine te dasu oni uvijek bili posve opravdani.Zbog kašnjenja u isplati njihovih

Anto Petri ć – Ostavka kao izraz solidarnosti

Slavko Martinovi ć – Blokada kao jedini nač in

potraživanja seljaci su u Posavskojžupaniji u proljetnu sjetvu ušli s velikimzakašnjenjem. Kukuruz i soja zasijani suuglavnom na planiranim površinama no„probijanje“ optimalnih agrotehničkihrokova odrazit će se, strahuju, na urodkoji će vjerojatno biti puno manji oduobičajenog.


Blokada prometnica kao jedini nač in




28

BH REGIJE

Set od 48 antirecesijskih mjerakoje je Vlada Federacije BiH, uzsuglasnost sindikata i Udruge

poslodavaca donijela još prije skorodvije godine, mrtvo su slovo na papiru,od kojih niti jedan gospodarstveniku razdoblju globalne krize nemanikakvu korist. Gdje je i zbog čega došlodo zastoja u provedbi dogovorenihmjera, zbog čega institucije na svimraznima vlasti uopće ne zabrinjavapodatak da velik broj poduzetnika zbogkatastrofalnog ekonomskog okruženjaplanira zatvoriti svoje poduzeća, pitanjasu koja poslodavci planiraju postavitifederalnoj Vladi, Vijeću ministra BiH,čelnicima Centralne banke, Udruženjubanaka BiH na jednom od sastanakakoji bi se trebao održati već sljedećih

dana.

Umjesto zdravih mjera pomoću kojihbi se smanjili razmjeri globalne krize,istraživanja pokazuju da je više od60 posto malih i srednjih poduzećaosuđeno je na propast, dok je 70

Posloavi u BiH tražeogou plaanja poreza

Poslodavci zbog krize traže sastanak s č elnicima vlasti, banaka i Ekonomsko-socijalnog vijeć a.Dogovorene mjere vlasti jednostavno nisu provele.

posto onih koji stagniraju i uopćese na razvijaju. Od nekoliko članovaUdruženja poslodavaca FederacijeBiH dobili smo podatak da će se naspomenutom sastanku od vlasti tražiti

produženje roka za ispunjenje poreznihi drugih obveza prema državi sasadašnjih 30 na 90 dana ili čak na polagodine.

Pozivajući se na podatke Svjetske banke,poduzetnici u BiH tražit će da se u

vrijeme krize smanje postoci izdvajanjaza porez i druge obveze s postojećih od44 barem na 30 posto zarade. Među175 država svijeta Svjetska banka jeBiH rangirala na 90. mjesto po visiniporeznih stopa, dok se primjericesusjedna Hrvatska nalazi na 34., a Srbijana 53. mjestu. Uz visoko namete, velikekamatne stope na kredite, poslodavcisu nezadovoljni i načinom na koji sepredstavnici vlasti odnose prema njima.Čak su prekršili dogovor da imaju

redovite međusobne sastanke.Piše: M. Mlaki ć




29

BH REGIJE

«Primjenjujući Balkan Standard Cost Model, na 453 formalnosti (dozvola,suglasnosti, potvrda, taksi, naknada islično), utvrđeni su direktni troškoviu visini od 92.743.757 KM i indirektnitroškovi u visini od 83.066.142 KM spotencijalnim uštedama od 10.554.240

KM, tako da je odnos direktnihtroškova i ušteda ostao na raziniod 11,38 posto, kakav je bio nakonprovođenja projekta «giljotina propisa»“, saopćeno je iz resornog ministarstva.U saopćenju se navodi da je «Giljotinapropisa» koja je rađena na 335formalnosti pokazala uštede od3.270.00 KM u direktnim troškovimai 19,7 milijuna KM u indirektnimtroškovima. Iz ovog ministarstvaporučuju da su potencijalne uštede za

U 2009. goini nije ošlo o poveanjatroškova poslovanja u RS

Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu suradnju RS uradilo je analizu administrativnihoptereć enja za poslovanje s ciljem utvr đ ivanja koliko su formalnosti, takse, naknade, potrebna

dokumentacija i slič no, koje izdaju institucije optereć ivale privredu u 2009. godini u RS.

2009. godinu, izračunate na osnovuanalize koja predstavlja obračuntroškova podnositelja zahtjevaza svaku pojedinačnu formalnost iskazane kroz direktne troškove, taksei naknade, potrebna dokumentacija,vrijeme neophodno za prikupljanje

dokumentacije, i indirektne troškove,vrijeme potrebno za prikupljanjedokumentacije koja se prethodnopribavlja kako bi se podnio zahtjevi vrijeme potrebno za odgovornadležnog organa na podneseni zahtjev.Svrha ove analize je presjek stanja odirektnim i indirektnim troškovimasvake formalnosti, analiza iidentiiciranje «skupih» formalnosti,kao i procjena ušteda koje bi semogle ostvraiti implementacijom

preporuka za odabrane formalnosti usmislu pojednostavljenja ili ukidanja.Iz Ministarstva najavljuju kako se,potpunom primjenom Zakona oprivrednim društvima, očekujuznačajnije uštede za privredne subjekte.

«Primjera radi, samo na banjalučkoj

općini pojednostavljenjem procedureza ispunjenje minimalno tehničkihuvjeta u pogledu prostora, uštedena godišnjoj razini iznosit će oko19.350.000 KM», navodi se u saopćenju.Projekt «Giljotina propisa» završen jeu Banjaluci prošle godine, a u završnojfazi je u općinama Novi Grad, Zvorniki Modriča, a tijeku su pregovori dase «giljotina» provede i u općinamaBijeljina i Trebinje.




30

BH REGIJE

Skup je sazvan u cilju što boljegpripremanja članova Općinskihrazvojnih timova te stjecanja

znanja i vještina neophodnih zaobradu i analizu socioekonomskihpodataka koja će poslužiti kao bazaza izradu plana strateškog razvoja.U drugom dijelu sastanka sudjelovalisu i načelnici spomenutih općina kakobi se deinirao što kvalitetniji modalitet za odabir projekata nevladinihorganizacija s područja ovih općina.Budući da su Projektom između ostalogpredviđena i određena inancijskasredstva za male grantove namijenjeneza pomoć NVO sektoru u središtupozornosti bilo je utvrđivanje aktivnostiza dodatno osnaživanje sudjelovanjagrađana u procesu strateškog planiranja

na lokalnoj razini.

Temeljem razgovora s načelnicimapartnerskih općina u najskorije ćese vrijeme, zaključeno je, usuglasitinajbolji način pružanja podrškenevladinim organizacijama, u svakojopćini ponaosob, uzimajući u obzirpostojeće potrebe i kapacitete samihNVO organizacija pojedine partnerskeopćine.


Pripreme za strateški razvoj

U okviru realizacije Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP) uprilič en je u Šamcu sastanak koordinatora Opć inskih razvojnih timova iz Odžaka, Orašja, Šamca i Srebrenika.

ilj Projekta ILDP jeste osigurati moernizaiju i profesionalizaijuplaniranja lokalnog razvoja u Bosni i Heregovini, kroz izrau i primjenustanariziranog pristupa integriranom i inkluzivnom lokalnomrazvoju. Primarna namjera projekta je izraa jeinstvene metoologijeza partiipatorno planiranje lokalnog razvoja koja e omenu lokalnograzvoja efinirati na sveobuhvatan nacin. Voei racuna o sujelovanjugradana i soijalnoj ukljucenosti ILDP e raiti i irektno na opinskojrazini, kroz iljanu poršku i jacanje kapaiteta opina za kvalitetnopartiipatorno planiranje, kao i operaionalizaiju i uspješnuimplementaiju lokalnih razvojnih strategija. U sklau s naveenim, jena o komponenti projekta e se onositi na izgranju kapaiteta usklau s opinskim potrebama.




31

BH REGIJE

Američke kompanije Bosnu iHercegovinu trenutno vide kaovrlo kompleksno tržište. Nužno

je poboljšati poslovnu klimu kako bise stvorili uvjeti da se ove kompanijejednostavnije odlučuju za investiranje,umjesto što se susreću sa strašnimbirokratskim preprekama, poručilaje danas u razgovoru za bh. novinskeagencije Fena i Srna regionalni atašeza trgovinske poslove Ministarstvatrgovine SAD-a Pamela Ward.

Ona objašnjava kako američkekompanije prije nego što se odlučeinvestirati u jednu zemlju procjenjujukakvi su uvjeti za pokretanjeposlovanja, a u obzir se uzimaju ipolitičke implikacije. Ward podsjeća

na izvješće Svjetske banke koji govorio jednostavnosti poslovanja i u kojemse BiH nalazi na 160. mjestu od ukupno183 zemlje, što je najniže mjesto kadasu u pitanju europske zemlje. Ističekako tijekom boravka u našoj zemljirazgovara s lokalnim kompanijamao organiziranju susreta s američkimkompanijama, a razmotrit će kako njenured može pomoći kako bi se trgovinaizmeđu BiH i SAD-a razvila.

«Naš posao je pronaći kompanije

u SAD-u koje bi bile zainteresiranesurađivati s bh. Kompanijama»,poručuje Ward i dodaje kako ćeamerička kompanija koja želi ostvaritipartnerstvo s bh. kompanijom trebatiutvrditi prije svega pouzdanost lokalnekompanije.

Osvrnula se i na značaj Nacionalneizvozne inicijative koju je pokrenuopredsjednik Barack Obama, s ciljempovećanja američkog nacionalnogizvoza i stvaranja većeg broja radnih

mjesta.

Zašto Amerikani ne ulažu u BiH?

Strašne birokratske prepreke odvlač e ne samo američ ke, nego i ostale ulagač e. Po izvješ ć u Svjetskebanke o jednostavnosti poslovanja BiH se nalazi na 160. mjestu od 183 zemlje, što je najniže mjesto

u Europi.

BiH mora biti jedinstvenotržište

Ward je kazala da će i za kompanije uBiH biti jako puno prilika, jer će bitiposvećeno više pažnje poslovnoj klimiu našoj zemlji i regiji. Planirane subrojne aktivnosti u SAD-u u okviru kojihće se govoriti o prilikama za američkekompanije kako bi investirale u ovuregiju.

Potcrtala je također kako američkekompanije traže nove prilike u regiji,te kako su mala tržišta kakva su uovom regiji jedan od izazova. Šef Ekonomskog odjela VeleposlanstvaSAD u Sarajevu Eric Luftman ocijenio jekako je politička struktura BiH značajančimbenik koji otežava investiranje uzemlju. SAD i međunarodna zajednicasu, kako ističe, pokušavale pomoći BiHda postane jedinstveno tržište, što onajoš uvijek nema.

»Trenutno imate tri tržišta, a akopogledate nivo vlada koje su uključeneu donošenje odluka o biznisu to postaneizuzetno komplicirano za bilo koga tkoje zainteresiran da investira«, smatraLuftman. Također je mišljenja kako uBiH postoji jedan način razmišljanja kojinije naklonjen stranih investitorima da

imaju bilo kakvu značajnu kontrolu uodređenim oblastima u koje žele dainvestiraju. Tako navodi primjer sektoraenergije koji je od velikog interesaza strane investitore. Oni, međutim,nailaze na strategije koje provodeentiteti, a koje govore dajte nam svojnovac, a mi ćemo donositi sve poslovneodluke .

»To većini investitora nije prihvatljivnačin razmišljanja. Ako su FBiH iliRS ozbiljni da otvore svoj energetskisektor za strane investicije, morajudozvoliti veći stupanj kontroleinvestitora», poručio je Luftman. On navodi kako se BiH, kao tržište zaamerički izvoz, nalazi na 170. mjestu

u cijelom svijetu, što je veoma niskokada se uzme u obzir broj stanovnikajer se i manje zemlje u Evropi nalazepuno više na toj listi. Luftman naglašavakako ima jako puno prostora da senapravi napredaka u ovoj oblasti, aveoma je važno i članstvo BiH u EU, jerkada postane integrirana u europskeinstitucije američke i druge kompanijeimat će puno više povjerenja u BiH.

Piše: M. Mlaki ć

Strane investiije pale za cetvrtinu

Vrijenost stranih investiija u Bosni i Heregovini u prvom kvartalu ovegoine iznosi 67,4 milijuna eura, što je za 25 posto manje nego u istomrazoblju 2009. goine.

Prema poaima Agenije za promižbu stranih ulaganja (FIPA), uprva tri mjesea ove goine najvei priljev investiija zabilježen je izHrvatske (15,6 milijuna eura) i Austrije (15,1 milijun eura). Zanimljivo jekako je znacajan iznos ulaganja stigao iz Madarske (11,2 milijuna eura),Poljske (7,4 milijuna) i Slovenije s (5,7 milijuna eura).

Struktura investiija obra je, jer se najviše ulagalo usektor proizvonje, a tek potom u sektor trgovine i usluga.U 2009. goini strana ulaganja u Bosnu i Heregovinu iznosila su 452milijuna eura, 36 posto manje u onosu na 2008. goinu.




32

BH REGIJE

Radovi na objektu poduzećaAutomerc Škoro su, premariječima jednog od vlasnika

Mije Škore, počeli 5. svibnja prošlegodine, a već sada su dovršeni, tako dasu sa svojom osnovnom djelatnošću,prodajom rezervnih dijelova iservisiranjem vozila već počeli.

Inspiracija su nam bili poduzetnici iz Viteza

Prije nego su se odlučili za izgradnjuvlastitog poslovnog objekta, ovaje tvrtka bila prisutna u Vitezu, uiznajmljenom prostoru poduzeća GMS.Inspiracija za gradnju bili su im, kakokaže Drago Škoro, poduzetnici iz Viteza.Tako su se, unatoč ekonomskoj krizi irecesiji, odlučili za vrijedno ulaganje,kako bi svojim kupcima mogli pružiti jošbolju i kvalitetniju uslugu. Svečanostiotvorenja objekta poduzeća AutomercŠkoro nazočili su brojni ugledniciiz političkog i javnog života općine,kantona i viših razina vlasti. Također,svojom nazočnošću potporu obiteljiŠkoro dali su i viteški poduzetnici, dokje predsjednik Udruge poslodavacaVitez Jozo Miškić, čestitajući im, uručioi prigodan dar. Općinski načelnikVlado Alilović, također je ukazao

na posebnost ulaganja u teškomekonomskom trenutku. Dodao je kakootvaranje novog objekta za općinuVitez znači puno. „Bez gospodarstvanema nikakvog drugog razvoja i onoje preduvjet za razvoj bilo koje drugeoblasti i promjenu stanja u jednojopćini. S gospodarstvenicima nije lakoraditi, ali se bez njih ne može nikakoraditi“, kazao je Alilović. Mišljenja je daje općinska administracija uvijek bilana raspolaganju poduzetnicima. „Radili

smo sve da poduzetnici nikada ne kasnezbog nas“, kazao je Alilović.

Simboličnim presijecanjem vrpce,poslovni objekt Automerca Škoro u rad

Novi poslovni objektpouzea Automer Škoro

Poslovna zona u Vitezu bogatija je za još jedan objekt. Neposredno uz magistralni put M5, koji, prolazeć i kroz Vitez, spaja Sarajevo i Banju Luku, u nepunih godinu dana, niknuo je novi poslovni

objekt poduzeć a Automerc Škoro iz Kiseljaka.

su pustili vlasnici Mijo i Drago Škoro,načelnik općine Vitez Vlado Alilović ipredsjednik Sabora kantona SredišnjaBosna Mirko Batinić.

Povijest tvrtke

Poslovna priča poduzeća AutomercŠkoro počela je još prije 32 godine,daleke 1978., kada braća Drago iMijo Škoro pokreću obiteljski obrt,odnosno auto servis, u kojem su se, s

nekolicinom radnika, bavili servisomi popravkom osobnih automobila.Desetak godina kasnije otvarajutrgovinu auto dijelovima i auto servis, aznačajno se povećava i broj uposlenika.Nakon posljednjih ratnih dešavanjau BiH, tvrtka otvara veleprodaju autodijelova, a broj zaposlenih povećavase na 20. Uspješnim radom, nekolikogodina poslije, tvrtka se širi i otvarasvoju podružnicu u Vitezu, a 2006.otvaraju i poslovnu jedinicu u Sarajevu.

Broj uposlenih se povećava na 30, dabi daljnjim uspješnim poslovanjemdošlo do današnjeg broja više od 40djelatnika, koji djeluju u tri poslovne

jedinice Automerca Škoro. Danas ovatvrtka u svom prodajnom asortimanuima više od 25 tisuća različitih artikala,potrebnih za održavanje vozila svihpoznatih europskih i svjetskih markiautomobila, a u planu je i proširenjeasortimana dostupnih dijelova.

Piše: D. Sivonji ć




33

BH REGIJE

Na stranici www.superbrands.ba registrirano je više od25.000 glasova šire javnosti,

što predstavlja porast od 150 posto uodnosu na prethodnu godinu. Ovo jerezultat i aktivne internetske kampanje,koju su za Superbrands vodili nagrađenistudenti Ekonomskog fakulteta uSarajevu.

Osim šire javnosti, u izboru najboljihbrendova u BiH za 2010. sudjelovalo jei stručno vijeće kojeg čini 49 uglednihi priznatih predstavnika bh. poslovnejavnosti, stručnjaka i autoriteta izpodručja poslovanja, marketingate predstavnika medija. Projekt menadžerica Superbrandsa za Bosnu iHercegovinu Belma Mujezinović kazalaje kako je ovoj organizaciji izuzetnodrago što su dobili veliku podršku danastave s idejom okupljanja stručne iposlovne elite, koji se marketingom bavikroz različite fokuse, kako bi podiglijavnu i poslovnu svijest o važnosti

procesa brendinga. “Smatram da bi ovaideja mogla imati veliki uspjeh, jer suoko programa Superbrands okupljeniveliki stručnjaci i poslovni eksperti

25 000 osoba glasalo za bh. brenove

Međ unarodna organizacija Superbrands, globalni autoritet na područ ju brandinga, zaključ ila je glasanje za izbor najboljih tržišnih marki za 2010. u Bosni i Hercegovini.

zainteresirani za uspjeh proaktivnih marketing strategija na bh. tržištu”, naglasilaje Mujezinović. Vođenje brendova u vrijeme recesije bili su tema na SuperbrandsExecutive Workshopu održanog u petak, kojem su prisustvovali predstavniciistraživačkih agencija, medija, marketinških agencija, akademski marketing stručnjacii na vlasnici tržišnih marki koje su pokazale uspjeh u rastu brand equityja u proteklomrazdoblju. “Iskreno sam sretna što su učesnici pokazali veliku želju da ovakvi skupovipostanu praksa, te spremnost da zajedno pokušavamo uticati na javnost, institucijei kompanije da se aktivno uključe u proces brendizacije”, dodala je Mujadinović.Kako je bila i dosadašnja praksa, informacije o Superbrendovima ostat će tajnado svečane dodjele priznanja koja će se održati krajem jeseni. U ovogodišnjojSuperbrands publikaciji predstavit će se najbolje studije slučaja uspješnog vođenjamarketing strategije u vrijeme recesije.

Piše: M. Mlaki ć




34

BH REGIJE

Vujanović je nakon sastankaizjavio da su dogovoreneposjete obostrane posjete

resornih ministarstava RS i Crne Gorekako bi se zaključili memorandumi ounapređenju suradnje u ovimoblastima. On je kazao da je Crna Goraposebno zainteresirana za iskustva kojaje RS realizirala u projektima privatnojavnog partnerstva u zdravstvu.Dodik je rekao da je na sastanku saVujanovićem bilo riječi o izgradnjipruge Čapljina – Nikšić, koja značajnimdijelom treba da prođe kroz RS.“Konstatirali smo i da su napori kojeulažemo na rekonstrukciji puta odFoče prema Crnoj Gori apsolutnodobrodošli u ovom vremenu. Dogovorilismo se i da sagledamo mogućnost

uvođenja jedne komercijalne aviolinijeiz Banjaluke prema Tivtu i dalje CrnojGori”, rekao je Dodik. On je ocijenio daposjeta crnogorskog predsjednikapredstavlja važan moment za podrškuukupnim naporima BiH i RS napribližavanju EU. Dodik je rekao da nakonferenciji “EU - zapadni Balkan”,koja će biti održana u srijedu, 2 lipnja

Nakon uvodnih riječirukovoditelja Službe PereBaotića te Slaviše Stajkovića

u ime NERDE prezentaciju je

održao dr.sc. Husein Keran. Suštinaprezentacije bilo je upoznavanje supravljanjem zdravstvene sigurnostiprehrane, dobivanjem ISO certiikata,

Suranja RS-a i rne Gore

Prezentirano upravljanje prehrambenimkapaitetima

Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović razgovaralisu o neophodnosti unaprjeđ enja suradnje u oblasti ekonomije, zdravstva, kulture i turizma.

Udruženje za razvoj NERDA u suradnji sa Službom za gospodarstvo i infrastrukturu Opć ine Orašjeorganiziralo je prezentaciju „Sustavi upravljanja u prehrambenoj industriji“ za privrednike iz

oblasti prehrambene industrije s područ ja opć ine Orašje.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi ć

u Sarajevu, očekuje da bude airmiranbezvizni režim za građane BiH.Prema njegovim riječima, tobilo najvećih dostignuće spomenutogskupa. “Mislim da taj sastanak možeposlužiti i kao jedan u nizu sastanakaposvećenih jačanju europskih

integracija u cjelini”, rekao je Dodik.

Rekao je da nije upoznat sa detaljimadeklaracije koja bi trebala biti donesenana konferenciji, ocjenjujući da sadržajneće biti poznat do samog završetkasastanka.

te upoznavanje sa HACCP i GLOBALGAP zahtjevima europskog i svjetskogtržišta ukoliko je cilj poslovanjena međunarodnom nivou. HACCP

(Hazard anlyses critical controlpoints) predstavlja analizu opasnostiu kritičnim kontrolnim točkamau prerađivačkim kapacitetima

prehrambene industrije. To je postaloi zakonska obaveza, kako u zemljamau Europskoj Uniji tako i u zemljama uregiji, pa tako i u našoj zemlji.





35

BH REGIJE

Formiranje negativnog okruženjaali i sve izraženije nekvalitetnoupravljanje društvima s

učešćem državnog kapitala štodovodi do značajnog rasta obvezai značajnog pada ukupnog kapitaladruštva utjecalo je naime na padinteresa potencijalnih kupaca za tvrtkeponuđene na prodaju. S druge strane,nepripremljenost poduzeća zbognepotpune dokumentacijske osnove,neuređene dokumentacije o zemljišnom

vlasništvu ili neprecizno iskazane iskrivene obveze predstavljaju takođerotežavajući ili ograničavajući činiteljpostupka privatizacije.

Poslovi privatizacije koji se u užemsmislu odnose na poslove privatizacijedržavnog kapitala i imovine značajnosu stoga smanjeni a odnose se u većojmjeri na iniciranje odnosno poticanjesubjekata privatizacije na poduzimanje iizvršavanje poslova pripreme potrebnedokumentacije za proces privatizacije

a u manjoj mjeri na provođenjepostupka analize, kontrole i postupkaodobravanja dostavljene dokumentacijekoja se odnosi na program privatizacije

Potiajni sastani za ubrzavanjeprivatizaije

Globalna ekonomska kriza usporila je i otežala proces privatizacije i na područ ju Posavske županije.

i početnu bilancu stanja poduzećakao i na poslove provođenja postupkaprodaje državnog kapitala i imovine.Tako je tijekom prošle godine Agencijaza privatizaciju Posavske županijeorganizirala niz sastanaka s ciljempoticanja privatizacije poduzećakoja imaju sjedište na teritoriju ovežupanije. Tzv. poticajni sastanciodržani su s privrednim subjektimaiz oblasti veterinarske, komunalne ikomercijalne djelatnosti te iz oblasti

javnog informiranja. Na sastancimasu predstavnici Agencije uz ostaloukazali na zakonsku obvezu provođenjaprocesa privatizacije, mogućemetode privatizacije kao i mogućnost izuzimanja dijela ili ukupnog iznosadržavnog kapitala iz predstojećeprivatizacije. Naglasak je naravno bio ina rokovima u kojima se treba poduzetiodnosno završiti konkretne poslovevezane za privatizaciju.


MALOPRODAJA MUŠKE, ŽENSKE I DJEČJE

KONFEKCIJE I INTIMNOG RUBLJA

TELEFON/FAX: 036/650-857BARS ČITLUK KRALJA TOMISLAVA B.B.




36

REGIONALNE VIJESTI

Industrijski direktor DamirKobaš potvrdio je da je krenulaintenzivnija proizvodnja kombajna,

pri kraju su pregovori s ruskimpartnerom zainteresiram za kupnjunekoliko desetaka strojeva, a posao jedogovoren i s Nijemcima, Rumunjima iBugarima. Te narudžbe otvorile su vratazapošljavanju sezonskih radnika. Kobašističe da su u tijeku još neki pregovorii vrlo je optimističan najavljujući da senazire izlazak iz krize. «Sudeći premadogovorenom i pregovorima kojevodimo s kupcima, može se očekivati daćemo posla imati tijekom cijele godine.Najveći interes za strojeve u pravilu jeuvijek ljeti, tako da očekujemo da će stićinove narudžbe za koje se pripremamokako bismo mogli udovoljiti zahtjevima

kupaca», ističe industrijski direktor.

Plasman na europsko tržište

Čak 96 posto proizvodnje Same DeutzFahr Žetelice plasira na europskotržište, čime se svrstava među najvećeizvoznike u državi. Ova županjska

Rusi „pokrenuli“ strojeve

U posljednjih mjesec dana č ak 49 Županjaca zaposleno je na određ eno vrijeme u Tvornici kombajnaSame Deutz Fahr Žetelice, a do ljeta ć e privremeno zaposlenje ondje pronać i još znatan broj ljudi.

tvornica zapošljava inače oko 190stalnih radnika, planovi povećanjaproizvodnje vrlo su ambiciozni i u2014. godini trebala bi proizvesti čak1.000 kombajna, odnosno tri kombajnadnevno, čime će ostvariti plasman od

120 milijuna eura. SDF planira proširitiponudu i proizvesti novi ekokombajn irotokombajn koji će imati veći kapacitet i protočnost, veliku snagu, ali i cijenu.No, za realizaciju tih planova potreban jestručan kadar koji vrlo teško pronalaze.


Najviši standard higijene!

za savršenuč istoću i dezinfekciju

www.fis-professional.com




37

REGIONALNE VIJESTI

Petrol će prodati sve što nenije povezano s energetikom,osnovnom djelatnošću tvrtke,

najavio je prilikom predstavljanjastrategije kompanije do 2014. godinepredsjednik Uprave AleksanderSvetelšek. Kompanija je opterećenas oko 200 milijuna eura duga iulaganja koja ne donose prihode nitidividende, dodao je, ali zbog razgovoras potencijalnim kupcima nije objaviokoji dijelovi kompanije su ponuđeni naprodaju.

Svetlešek je najavio da će Petrol povećatisvoj vlasnički udjel u Istrabenzuako uspije prodaja Droge Kolinske.Na novinarsko pitanje planira lipreuzimanje Istrabenza, nije odgovorio.

U strategiji razvoja do 2014. postavljenje cilj da se Petrol uvrsti među trinajveća trgovca naftnim derivatima ienergentima na tržištima jugoistočneEurope. Na nova tržišta će se širiti samoako preuzmu jednog od tri najvećatrgovca naftom, rekao je Svetelšek.Za investicije kompanija namjeravau iduće četiri godine izdvojiti 428milijuna eura iz novčanog toka iostvarene dobiti. Osim toga Petrolu jeodobreno povećanje temeljnog kapitala

za 50 posto, iako Svetelšek nije želioreći u kojem bi roku za takvom mjeromposegnuli.

U prvom ovogodišnjem tromjesečjuPetrol je poslovao bolje od plana, iakoje prodao oko 70 tisuća tona naftnihderivata manje nego u istom lanjskomrazdoblju. Manja prodaja posljedicaje gospodarske krize, pojasnio jeSvetelšek. Iz poslovanja je Petrolostvario 20,5 milijuna eura dobiti,dok neto dobit iznosi 9 milijuna eura.

U istom lanjskom razdoblju Petrol jezabilježio gubitak od 5,6 milijuna eura.

Do 2014. u Petrolu žele ostvariti3,5 milijarde eura čistog prihoda od

Petrol se rješava svega što nije energetika

Kompanija je optereć ena s oko 200 milijuna eura duga i ulaganja koja ne donose prihode nitidividende, rekao je predsjednik Uprave Petrola, Aleksander Svetelšek

prodaje, što je za 37 posto više negošto planiraju u ovoj godini. Netodobit trebala bi porasti za 69 posto,na 43,2 milijuna eura. Najveći rast,od 595 posto, u Petrolu planirajuu prodaji električne energije. Cjelovitu strategiju su pripremili natemelju pretpostavke da će cijena

nafte iznositi oko 85 dolara za barel, ačlanica Uprave Mariča Lah upozorila jeda su cijene nafte vrlo nestabilne i da jezbog toga nužno predvidjeti nekoliko

mogućih scenarija. Marže bi ostalepribližno jednake današnjima. Lah jedodala da trenutno traže odgovarajućaskladišta za opskrbu tržišta državanastalih na području bivše Jugoslavijeuzduž Jadranske obale, no nije željelaotkriti moguće lokacije.

Piše: M. Mlaki ć




38

REGIONALNE VIJESTI

Tako britanski Sunday Times ujučerašnjem broju najavljuje

listu sto najboljih malih hotelau Europi, koji se ističu svojim šarmom,stilom i neobičnim karakterom. Kakose u tekstu ističe, ovdje nije riječ oHilton ili Mandarin Oriental hotelima sprostranim spa centrima i kongresnimdvoranama, već je riječ o malimneovisnim hotelima, gdje prevladavaindividualni pristup gostima uprekrasno dizajniranim hotelskimprostorima.

Na top listi su se našli mali hoteli sa

šarmom i karakterom iz Francuske,Španjolske, Balearskih otoka, Italije,Sjeverne i Srednje Europe, Grčke, Turskei Hrvatske. Sunday Times u Hrvatskojističe Hotel Bellevue u Dubrovniku,Hotel Vestibul Palace u Splitu, HotelRiva na Hvaru i Lešić Dimitri Palacena Korčuli. “Hotel Bellevue, koji jesamo desetak minuta udaljen od staregradske jezgre u Dubrovniku, je vrlopoželjan ‘seksi’ hotel sa svojom malomplažom i prekrasnim pogledom na

na plavo more i miramarski zaljev.Odlikuje se trendi sobama s organskimnamještajem, lepršavim najinijimtkaninama i blagim morskim tonovima,

Sunay Times: Cetiri hrvatska medu 100najboljih malih hotela u Europi

“Odbacite vodič e. Zaboravite na Tripadvisor. Ignorirajte preporuke Vaših prijatelja. Ovo jenajpouzdanija lista europskih najboljih hotela,”

koji stvaraju impresiju luskuzne jahte,”navodi se u Sunday Timesu. Kako

podsjećaju iz Jadranskih luksuznihhotela (JLH), Hotel Bellevue je SundayTimes početkom lipnja 2007. godine,odmah nakon temeljite obnove iponovnog otvorenja, uvrstio u svojulistu 19 najatraktivnijih novih hotela uEuropi u reportaži nazvanoj ‘Europe’sCoolest New Hotels’.

“Ponovni odabir Hotela Bellevuekao jednog od najpoželjnijih malihhotela prema Sunday Timesu potvrdaje kvalitete i ustrajnosti Jadranskih

luksuznih hotela u stvaranju vrhunskihindividualnih hotelskih brandova kaoodgovor na suvremene trendove usvjetskom hotelijerstvu,” navode izJLH.The Sunday Times je najutjecajnijavikend novina s tiražom od 1,324.475primjeraka, koji u podlistu Traveldonosi preporuke za putovanja i listenajboljih destinacija, hotela, plaža i sl.

Piše: M. Mlaki ć

Hotel Bellevue je Sunay Timespocetkom lipnja 2007. goine,omah nakon temeljite obnovei ponovnog otvorenja, uvrstiou svoju listu 19 najatraktivnijihnovih hotela u Europi u reportažinazvanoj ‘Europe’s oolest NewHotels’.




39

REGIONALNE VIJESTI

«Prije pet godina u emisiji zapoljoprivrednike vidio sam prilogo čovjeku koji se bavi uzgajanjemglista i odmah ga nazvao. Kod njegasam kupio prvo leglo u kojemu je napovršini od dva četvorna metra čak100.000 glista. Poučio me kako se radipa danas uzgajam gliste u leglu koje se„prostire“ na više od deset kvadrata,a plan mi je proširiti na 500 do 600četvornih metara. Za kupce se nebrinem jer se pročulo za moju humusnuzemlju pa dolaze ljudi iz kruga od 50kilometara oko Vinkovaca», kaže DarioRudić, dodajući kako se jedini baviovim poslom u Vukovarsko-srijemskojžupaniji, a najbliži konkurent mu je uPožegi pa kupaca ima dovoljno.

Humus kvalitetniji od stajskog gnojiva

Rudić napominje kako oko glista nemapreviše posla, ali svakodnevno trebanadzirati imaju li dovoljno vlage i kakvaje temperatura, jer «ne mogu raditi uhladnom». U ograđenu površinu visine60-ak centimetara stavlja stajnjakkoji gliste marljivo prerađuju u svome

Zahvaljujui glistama osiguraoegzisteniju svoje obitelji

Vinkov č anin Dario Rudić dosjetio se kako podebljati kuć ni prorač un - poč eo je uzgajati kalifornijske gliste koje proizvode najkvalitetniji humus vrlo tražen u povrtlarstvu i cvjeć arstvu.

organizmu, dodajući im hranjive tvari itako nastaje humus koji je, tvrdi Rudić,

pet puta jači i učinkovitiji od stajskoggnojiva.

«Svaka tri dana dodajem po pet centimetara novog stajskog gnojiva izalijem, a kada naprave humus, glistese podižu prema površini tako da valjapaziti da uvijek ima sloj stajnjaka odpet centimetara. Zimi je sloj 20-akcentimetara kako bi im bilo toplo. Tri

do šest mjeseci traje proces proizvodnjehumusa koji mora odstajati prije

pakiranja do tri mjeseca kako bi primiodovoljno kisika», objašnjava Rudić idodaje kako u Italiji i Nizozemskojuvelike koriste humus u prehranizemlje pa otkupljuju sve količine kojeponudi tržište, što je velika prilika i zahrvatske proizvođače.





40

REGIONALNE VIJESTI

Uplasteniku površine dvahektara na ulazu u Vukovarovaj poduzetnik već godinama

uspješno proizvodi krastavce kojeplasira u hrvatske trgovačke lancedok se u dugoselskom stakleniku, kojise prostire na skoro četiri hektara,uzgajaju rajčice koje će se od ovegodine isporučivati španjolskomtržištu. Izgradnja takvih objekata jeskupa i zahtjevna ali kako su u njimastrogo kontrolirani uvjeti proizvodnjeberbe su moguće tijekom cijelegodine, objašnjava Vukovarac koji jepostao jednim od vodećih proizvođačakrastavaca i rajčica u Hrvatskoj azaradu kod njega ostvaruje četrdesetak

Vukovar-regionalni povrtlarski entar

Buduć nost poljoprivrede je u uzgoju povrtlarskih kultura u plastenicima i staklenicima u strogokontroliranim uvjetima gdje nema opasnosti od suša, leda ili poplava koja u samo jednom danumože uništiti cjelogodišnji rad i trud, tvrdi Željko Krolo, vlasnik tvrtke „Zarja“ koja posjeduje

moderno izgrađ ene i opremljene plastenike i staklenike.

radnika. U vukovarskom plasteniku,dodaje, godišnje proizvede do 600 tonakrastavaca dok se u stakleniku u DugomSelu godišnje ubere 1500 tona rajčicegrapollo i 100 tona minirajčice.

Proširenje kapaciteta

Planiramo trenutačne kapacitetedodatno proširiti, no o svemu će konačnuriječ dati zahtjevi tržišta. Imamo i15 hektara voćnjaka s jabukama, aove godine očekujemo i prvu berbukrušaka. Svi naši projekti realizirajuse po evropskim standardima tako dakupcima nudimo proizvode najvišemoguće kvalitete, jeftinije i zdravijenego je to uvozno povrće, ističe Krolo.





42

PROJEKTI

Prema riječima ŽeljkaMarijanovića, glavnog urednika, portal donosi političke i

gospodarske vijesti iz zemlje i svijeta,vijesti iz sporta, tehnologije, različitezanimljivosti, intervjue, kolumne i jošdosta korisnih informacija koje se mogudobiti posjetom internet portala.

No ono što je bitno spomenuti jeStudentski kutak, gdje će se moćipronaći servisne informacije svihfakulteta Sveučilišta, studentskinatječaji, razne zanimljivosti za mladei psihološko savjetovanje studenatarenomiranog sveučilišnog psihologa.Kako doznajemo, studenti će putemotvorenog mail-a kontaktirati psihologa,ili osobno doći u savjetovalište, te

dobiti tražene odgovore, gdje njihovaanonimnost ostaje zajamčena. Uzevšiu obzir položaj mladih danas u Bosni iHercegovini, ovim projektom zasigurnoje učinjen veliki iskorak za studentemostarskog Sveučilišta.

Krajnji cilj začetnika ovoga projekta,kako su naglasili sami začetnici , jepružiti priliku mladima da se iskažuriječju i slikom pa tako i steknuodređena znanja. Time je studentimaponuđena jedna nova dimenzija koja

do sada zasigurno nije zabilježenana ovim prostorima a posebice nemeđu Studentskim centrima. Premariječima ravnatelja Studentskog centraDragana Mikulića, u tijeku je i primanjeodređenog broja pripravnika krozsuradnju sa Zavodom za zapošljavanjeHNŽ-a , koji će imati priliku raditi naportalu, bez obzira na smjer stečenogobrazovanja. Time će se za mlade kojidanas teško nalaze zaposlenje, učinitiveliki ustupak. Osim toga, ravnateljističe kako radu na portala mogu

doprinijeti svi zainteresirani studentimostarskog Sveučilišta kroz volonterskirad, ukoliko se žele usavršavati.

Stuenti o saa Internetom o savjetasveucilišnog psihologa

Mostarski studenti napokon su dobili svoj virtualni pogled u svijet. Od nedavno je službeno s radomkrenuo internetski portal Pogled.ba, kao plod suradnje Studentskog centra Sveuč ilišta u Mostaru i

Studentskog zbora Sveuč ilišta.

I što reći na kraju, nego svaka čast osnivačima, uporno i hrabro naprijed

studentima, a vama dragi čitatelji,posjetite portal pogled.ba i podržitestudente u njihovim naporima.

Piše: A. Glibi ć

S desna na lijevo: Ravnatelj Studentskoga centra Dragan Mikuli ć , predsjednica Studentskoga zbora Sveuč ilišta Tonka Kreši ć i glavni urednik portala Željko

Marijanovi ć .




43

PROJEKTI

„Nizozemska Vlada je putem PUMprojekta pružila pomoć poduzećuEconomic, koju oni nisu mogli dobiti uBiH“, kazao je nizozemski veleposlanik,dodajući kako se radilo o dizajnu samihproizvoda, kako bi oni kasnije biliplasirani na europsko tržište. „Ponudilismo nizozemsko znanje na bh. tržištukako bismo od tvrtki iz BiH stvorilipartnere s kojima ćemo surađivati naobostrano zadovoljstvo“, dodao je jošnizozemski veleposlanik. U njegovojpratnji bio je i Bert Vermeij, direktororganizacije PUM, koja kroz istoimeniprojekt PUM pruža konkretnu stručnupomoć zainteresiranim tvrtkama. Inače,PUM je organizacija koja posjedujegotovo tridesetogodišnje iskustvo upružanju pomoći i asistencije u više od

70 zemalja svijeta. Angažira oko četiritisuće eksperata volontera iz svih oblastigospodarstva i rada malih i srednjihpoduzeća, a već nekoliko godinadostupni su i gospodarstvenicima izregije Centralna BiH. Njihove uslugepoduzetnici dobivaju gotovo besplatno,jer angažman ovih vrhunskih stručnjakaplaća Vlada Kraljevine Nizozemske.

Iskoristiti znanje nizozemskih strucnjaka

Regiju Centralna BiH, toč nije poduzeć a Economic Vitez i Heko Bugojno, posjetili su veleposlanik Kraljevine Nizozemske u BiH Sweder van Voorst tot Voorst i direktor organizacije PUM Bert Vermeij

zajedno s predstavnicima REZ Agencije.

Projekti usmjereni ka jač anjukonkurentnosti

REZ Agencija ima dugogodišnjusuradnju s nizozemskom organizacijomPUM, čiji je i službeni predstavnikza Centralnu BiH. Izaslanstvo REZ-a,koje je posjetilo poduzeće Economic,predvodila je direktorica Agencije,Amela Malićbegović. Potvrđuje kako REZ

agencija već od samog svog osnivanjablisko surađuje s vlasnicima privatnihpoduzeća u regiji Centralna BiH iz, kakokaže, „jednostavnog razloga što je tosektor koji vodi ekonomski razvitakregije“. „Nizozemsko veleposlanstvou BiH inancira nekoliko projekata,usmjerenih ka jačanju konkurentnostinaših poduzetnika, te jačanju izvoznihkapaciteta“, kaže Malićbegović. Govorećikonkretno o projektu PUM, dodaje

kako se radi o vremenski ograničenojpomoći, koju svakako treba iskoristiti,jer za kratko vrijeme, obično pet dodeset dana, poduzetnici mogu dobitiveliku pomoć. Malićbegović pozivai ostale zainteresirane poduzetnikeza zatraže pomoć nizozemskihstručnjaka i poslovnih konzultanata,koja se sastoji od asistencije u svimposlovnim problemima – od uvođenjanove proizvodne linije, poboljšanjaproduktivnosti, rješavanja problema u

dizajnu, upravljanju ljudskim resursimado poboljšanja postojeće tehnologije.




44

PROJEKTI

Korisni programi nizozemskevlade

Do sada je posredstvom REZ Agencijepreko 50 tvrtki besplatno koristilousluge nizozemskih eksperata izrazličitih područja visoke ekspertize.Jedna od tih tvrtki je i viteški Economic.Osim generalnog direktora FranjeRajkovića, s visokim izaslanstvom jerazgovarao i Lordan Iličić, product manager tvrtke Economic. „PUM projekt

nam je omogućio da angažiramo nekeod stručnjaka, koji imaju iskustva napoljima dizajna, koja su nama potrebna.Imali smo sreću raditi s vrhunskimstručnjakom, koji je radio i za velikenjemačke tvrtke i koji nam je pomogaopri deiniranju proizvoda za njemačkotržište“, istaknuo je Lordan Iličić. Dodajekako i preostala dva programa, kojeimplementira REZ agencija, a inanciraih nizozemska Vlada, Program podrškeizvozu i trgovini (SET) i program

nizozemske agencije za međunarodnoposlovanje i suradnju EVD, su imomogućili razgovore u Nizozemskoj,na koje se uskoro spremaju otići, dok jeSET program pomogao u osmišljavanjuweb stranicu za Economicov brandFramini, pomogao pri izradi i dizajnukataloga. „Ova tri programa pomogli suEconomicu da ona znanja koja imamokombiniramo sa znanjima nizozemskihstručnjaka i iskoristimo fondove kojenudi njihova Vlada kako bismo na krajuimali konačan proizvod i priliku danastupimo na tržištu Europske unije“,zaključio je Iličić.

Osim predstavnika Economica, s

veleposlanikom Nizozemske, tepredstavnicima projekta PUM i REZagencije razgovarali su i općinski

načelnik Vlado Alilović, te direktorpoduzeća Ecos Anto Rajković.

Piše: D. Sivonji ć




45

PROMOCIJE

Tim povodom, razgovarali smo zaBH. Privrednik s direktoricomPozorišta lutaka Rankom

Mutevelić.

BHP: Č estitamo na brojnimnagradama koje su u posljednje

vrijeme stigle u Vašu kazališnukuć u. Koje su nagrade u pitanju,koje predstave su nagrađ ene i kakvi su dojmovi s festivala na kojima gostujete?

Mutevelić: Pozorište lutaka je uposljednjih nekoliko godina dobiločak petnaest nagrada. Posljednje tri,među kojima je i Grand prix, dobilismo na 11. međunarodnom festivaluprofesionalnih lutkarskih pozorišta„LUT FEST 2010.” za predstavu

„Kresivo” koju je režirao gost izBugarske prof. Slavčo Malenov. Osimnagrade Grand prix, predstava je dobilai nagrade za režiju i scenograiju.Mjesec dana ranije, na Međunarodnomfestivalu dječjeg kazališta „PozorišteZvezdarište”, također smo dobilispecijalnu nagradu „za cjelovitost teatarskog izraza u lutkarskojumjetnosti” za predstavu „Želim bitinormalan” u režiji Todora Valova.Uglavnom, nagrađeni smo za sve

segmente u predstavama, za režiju,za scenograiju, za najljepše lutke, anagrade za glumu dobili su NedžadMaksumić, Diana Ondelj Maksumić,Sergio Radoš i Igor Vidačković. Onošto je važno istaknuti jest da sunagrade osvajane na internacionalnimfestivalima i uvijek u jakoj konkurenciji.To je ono što govori o kvaliteti našihpredstava. Dojmovi s festivala uvijeksu lijepi. Posebno kada dobijemonagrade. Ali i kada samo sudjelujemo,sretni smo što smo u strogoj selekciji

izabrani i što možemo pokazati štoznamo i koliko možemo doprinijetilutkarskoj umjetnosti na našim i širim

Lutkarska kua u kojustalno pristižu nagrae

Pozorište lutaka Mostar u posljednje se vrijeme ovjenč alo s č ak tri vrijedne nagrade, međ u kojima je i Grand prix s ovogodišnjeg LUT FEST-a.

prostorima. Na taj način najboljeprezentiramo svoj teatar, svoj grad isvoju zemlju. Također, na festivalimase susrećemo sa starim znancima izdrugih teatarskih kuća i drugih zemalja,ali i sklapamo nova poznanstva iprijateljstva, razmjenjujemo iskustva,sklapamo poslovnu suradnju. Festivalisu višestruko značajni za nas.

BHP: U proteklom razdoblju, koje ste premijere imali, koje predstave planirate raditi?

Mutevelić: U posljednih deset godinanapravili smo petnaestak premijernihpredstava. Sve su one i danas narepertoaru pozorišta, i sve su jakodobre. Posljednje dvije „Želim bitinormalan” i „Kresivo” dobitnice su čakjedanaest nagrada. Moram napomenutida smo u posljednje vrijeme otvorili inašu novu web stranicu www.plm.ba na

kojoj se zainteresirani mogu potpunoinformirati o svim predstavama iostalim aktivnostima naše kazališne

kuće, kao i pogledati video zapise svihpredstava.

Najnovija predstava na kojoj ćemopočeti raditi je PINOKIO Carla Collodia,koju će režirati redatelj iz PoljskeJaroslaw Antoniuk. Scenograiju i lutkeje kreirala Eva Farkašova iz Slovačke.Premijeru očekujemo polovicomsedmoga mjeseca ove godine.

BHP: Kako Pozorište funkcionira f inancijski, kako uspijevate, evo,uraditi i premijere?

Mutevelić: Financijsko stanje u našemgradu je veoma teško. Novca je malo inajprije u tom smislu stradaju institucijekulture. Kada bi oni, koji odlučuju onovcu za kulturu iz proračuna grada,razmišljali dugoročno, shvatili bi datakvim potezima nanose ogromnuštetu ne samo ovim današnjim

generacijama, nego i budućim... Djecaće izrasti u mlade ljude koji neće znatišto je teatar, što je dobra glazba, štoje likovna umjetnost, što je, uopće,




47

BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE

Agencija za bankarstvo FBiH(FBA) u protekloj je godiniizvršila sve planirane i

izvanredne poslove, među kojimaje bilo preventivno djelovanjena znakove nastajanja mogućihproblema kod banaka prouzročenihglobalnom krizom. FBA je ostvarilazadovoljavajuću suradnju s Centralnombankom BiH, Vladom FBiH, Federalnimministarstvom inancija, Agencijomza osiguranje depozita i drugiminstitucijama, naveli su iz federalneVlade. Krajem protekle godine u FBiHje bankarsku dozvolu posjedovalo20 banaka, od kojih je 18 u pretežnoprivatnom, a dvije u pretežno državnomvlasništvu. Ukupna bilanca sumabanaka iznosila je 15,2 milijardi maraka,

odnosno 163 milijuna maraka više negogodinu dana ranije. Najznačajniji izvorinanciranja banaka su depoziti odjedanaest milijarda maraka. Usprkosnepovoljnim ekonomskim uvjetima,depoziti stanovništva povećani su osamposto. U 2009. godini su mikrokreditneorganizacije u FBiH dodijelile 632milijuna maraka kredita, što čini

Supervizija banaka na ržavnoj razini

Vlada Federacije BiH je na sjednici u Mostaru razmatrala i prihvatila tri dokumenta iz oblastibankarstva. Riječ je o Izviještaju o radu Agencije za bankarstvo FBiH, te informacijama o

bankarskom i mikrokreditnom sistemu FBiH. Sva tri dokumenta odnose se na 2009. godinu.

83 posto njihove aktive. Na dan 31.decembra 2009., ostvarile su višakprihoda nad rashodima od 98,8 milijunamaraka, navodi se u Izvještaju.

Nakon rasprave, Vlada FBiH usvojilaje zaključak koji se odnosi na potrebudizanja postupka supervizije banaka

na državni nivo. Vlada FBiH i obadoma Federalnog parlamenta donijelisu odluku o prenošenju ingerencija zasuperviziju na Bosnu i Hercegovinu, štoje i bio zadatak iz Mape puta, navode izfederalne vlade.

Piše: M. Mlaki ć




48


Nakon što su u 2007. ostvarilevisok rast oko 100 posto,mikrokreditne organizacije su

krajem 2008, odnosno početkom prošlegodine zabilježile značajno pogoršanjeu poslovanju.

Od ukupno 18 mikrokreditnihorganizacija u FBiH, 11 ih je negativnoposlovalo, višak prihoda ostvarilo ješest organizacija u ukupnom iznosuod 1,7 milijuna KM, a s dobiti (20.000KM) godinu je završila jedina proitnaorganizacija – «Adria mikro» Mostar.

Najveći gubitak imao je LOK Sarajevo12,7 milijuna KM, a najveću dobit Prizma Sarajevo od oko milijun KM.

Sunovrat mikokreitnog sektora

Mikrokreditni sektor u Federaciji BiH ostvario je u prošloj godini gubitak od oko 40 milijuna KM i potrebna mu je hitna konsolidacija, mišljenja je Agencija za bankarstvo FBiH.

Znaci pogoršanja u ovom sektoru,kako navode u Agenciji za bankarstvo,bili su vidljivi i prije krize, a leže uvisokom rastu ovog sektora, posebno uorganizacijama srednje razine, koji nijeistovremeno praćen prilagođavanjemnjihovih kapaciteta. Zbog sve većihkašnjenja u otplati kredita, troškovirezerviranja za kreditne i druge gubitkeiznosili su lani 98,4 milijuna KM ili 45posto od ukupnih rashoda i više sunego udvostručeni u odnosu na istorazdoblje 2008. Kašnjenje u otplatiduže od jednog dana imalo je čak 17posto od ukupnih kredita. Neto kreditiiznosili su 591 milijun KM ili 77 postoukupne aktive i manji su za 27 posto u

odnosu na kraj prethodne godine.

Apsolutnu većinu kredita, 98 posto,mikrokreditne organizacije plasiralesu izičkim osobama, a više od polovineovih sredstava otišlo je u poljoprivredui uslužne djelatnosti. Kod pravnih osoba

dvije trećine sredstava plasirano je uuslužne djelatnosti i trgovinu. Efektivnekamatne stope (nominalna kamata plusnaknade i provizije), na kratkoročnemikrokredite kretale se se lani urasponu od 25,86 posto za stambenepotrebe do 37,66 posto za nenamjenskekredite, a za dugoročne kredite urasponu od 23,38 posto do 31,90.

Piše: M. Mlaki ć




49


Urazgovoru o stanju u bankarskomsektoru, guverner Kozarići predstavnici bankarskih

institucija istakli su likvidnost banakau BiH kao pozitivnu stranu bankarskogsektora. Istovremeno, ukazali su i napotencijalne izazove koji se odnose,prije svega, na kapitaliziranost banakai na kreditni rizik, odnosno na povećanbroj kredita koji se ne otplaćuju.Istaknuto je da, ukoliko dođe doekonomskog oporavka u ovoj godini,doći će i do stabilizacije, a potom i dosmanjenja nekvalitetnih kredita.

Predstavnici MMF-a su se interesirali i zapreliminarne rezultate testova na streskoji su urađeni za komercijalne bankeu BiH. Supervizorima je preporučeno

da pojačano nadgledaju adekvatnost kapitala komercijalnih banaka, a uskladu sa zakonskim odredbama.

Zvaničnici MMF-a također su informiranii o posljednjoj odluci Upravnog odboraAgencije za osiguranje depozita BiH opodizanju nivoa osiguranog depozita

Guverner BBiH razgovaraosa elegaijom MMF-a

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) dr Kemal Kozarić , direktori entitetskihagencija za bankarstvo i Agencije za osiguranje depozita BiH razgovarali su 12. maja 2010. uSarajevu s Misijom Međ unarodnog monetarnog fonda (MMF) koju je predvodio šef Misije Costas

Christou.

s 20.000 KM na 35.000 KM, te da će sedalji postupak povećanja osiguranjadepozita odvijati postepeno.

Zajednički je ocijenjeno da su CBBiHi entitetske agencije za bankarstvo,

poduzimanjem mjera, adekvatnoreagirali kako bi sačuvali stabilnost bankarskog sektora, te naglašeno da ćenastaviti djelovati za dobrobit svih.

Piše: M. Mlaki ć




50

TEHNOLOGIJE

NAJCEŠA PITANJA O SOLARNOM SUSTAVU

1. Koliki je vijek trajanja solarnih sustava?

Prema nekim saašnjim pokazateljima solarni sustavi imaju vijek trajanja i preko 30 goina.

2. Mogu li se solarni sustavi koristiti i zimi?

Preporucljivo je a su solarni sustavi uvijek u funkiji pa i zimi. Važno je a je instalaija solarnog kruga

punjena neotrovnim solarnim fluiom - glikolom. Na taj se nacin omoguava iskorištava energija sunatijekom ijele goine, ka go je ostupna.

3. Rae li solarni kolektori nou i ka je oblacno?

Solarni kolektori nisu u mogunosti apsorbirati toplinsku energiju suna nou naprosto zato što sunanou nema. Za oblacnih ana kaa sune ne viimo mogue je a e ravni plocasti kolektori apsorbirati

ifuzno suncevo zracenje ali nam vjerojatno to nee biti ovoljno za zagrijavanje potrošne tople voebez oatnog ogrijavanja.

4. Ne želim zagrijavanje sanitarne voe o suna ve samo grijanje, a li je to mogue?

Termicki solarni sustavi namijenjeni su u prvom reu za zagrijavanje potrošne sanitarne voe a zatimse višak energije usmjeruje u sustav grijanja. To je zato što u vrijeme kaa ima najviše suna i kaa susolarni sustavi najisplativiji ( ljetno razoblje ) nemamo potrebu za grijanjem. Dakle, termickisolarni sustavi trebaju biti bazirani na pripremi potrošne tople voe.

5. Koja je razlika izmedu solarnog sustava s bojlerom na krovu i bojlerom u kotlovnii?

Solarni sustavi s bojlerom na krovu tzv. termosifonski sustavi su jeftiniji jer ne koriste pumpu, automatiku i neke ruge ijelove solarnog sustava koje koriste upravljani solarni sustavi. Pogoni su za manjepotrebe tople sanitarne voe i korištenje tijekom ljetnih mjesei jer spremnik bez obzira kakvu izolaijuimao ima gubitke jer je izložen vremenskim utjeajima pa najceše elekto-grijac ( ukoliko postoji uspremniku - bojleru ) rai više nego što bi raio u upravljanom solarnom sustavu s automatikom. Naša je preporuka termosifonske sustave instalirati na manjim viken - sezonskim morskim objektima.

6. Kakvo je oržavanje solarnih sustava?

Solarni sustavi s kvalitetno izabranom i instaliranom solarnom opremom u prinipu ne zahtijevajucesto i skupo oržavanje. Potrebno je paziti a se svakih 3 o 5 go. kontrolira i suklano istrošenosti

promjeni Mg anoa u solarnom spremniku, zatim a se negje u istom vremenskom razobljuprovjeri solarni flui (koji minus ponosi) i na kraju a se omah ko instalaije solarnog spremnikaobvezno na ulazu hlane voe u spremnik ugrai uredaj ili oprema za omekšavanje i fi ltriranje voe.

Sune nam pomaže a ušteimo

Živimo u vremenima kad životni troškovi divljaju, a cijene energenata postaju nepredvidive. Vrije-me je da sami pronađ emo put do uštede. I da nam Sunce pomogne u tome.

Solarne kolektore zapravo može-mo gledati kao vlastitog dobav-ljača energije i to besplatno. Kako

iskoristiti Sunčevu energiju od davninaje težnja svakog pojedinca. Razvojemmoderne tehnologije ona se sve učin-kovitije iskorištava a jedan od načinaje uporaba solarnih kolektora. Solarnikolektori se u osnovi dijele u dvije sku-pine i to: fotonaponski i toplinski so-

larni kolektori. Fotonaponski kolektorise primjenjuju u proizvodnji električneenergije, a toplinski kolektori za proi-zvodnju toplinske energije. Budući danas zanima iskorištavanje resursa kojije besplatan, Sunčeve energije, u dalje-njem tekstu govorit ćemo o toplinskimsolarnim kolektorima.

Toplinski solarni kolektori se najviše

koriste u svrhe:

• Pripremu tople sanitarne vode

• Dogrijavanje ogrijevne vode sutavagrijanja

• Zagrijavanja bazena

• Klimatizaciju prostora (absorpcij-sko hlađenje)




51

TEHNOLOGIJE

Oznaka Naziv artikla JedinicaMjere Količina Cijena UKUPNO

53205 KOLEKTOR SOLARNI VAKUMSKI 30 CIJEVI 4,89 m2 SA NOSAČEM ACV kom 1 2035.00 2035.00

53004 SPREMNIK SOLARNI 300L-DVA IZMJENJIVAČA 3kW ETACALOR kom 1 1316.00 1316.00

44210 REGULATOR SOLARNI SA 3 OSJETNIKA TEMPERATURE SELTRON kom 1 273.00 273.00

- SOLARNA PUMPNA GRUPA SA MJERAČEM PROTOKA 4-16L/min. ACV kom 1 677.00 677.00

53795 TEČNOST ZA SOLARNI KOLEKTOR - 35C DO180C 10/1 ECOFRIZ kom 1 88.00 88.00

41715 POSUDA EKSPANZIONA ZA SOLAR 12L - 8 bar kom 1 73.50 73.50

53220 VENTIL OZRAČNI ZA VAKUMSKE KOLEKTORE kom 1 115.80 115.80

4578.30 KM

U predračunu su navedeni artikli potrebni za instalaciju solarnog sustava za četveročlanu obitelj koja dnevno troši cca 200 litara tople

vode. Povrat investicije zagarantiran je u roku od 5 godina.

Razlikujemo dvije vrste toplinskih so-larnih kolektora a to su:

• Pločasti ravni kolektori čija je od-lika visok koeicijent apsorbcije

Sunčevog zračenja zahvaljujućivisokokvaltetnom selektivnomapsorberu. Rezultat toga je visokstupanj iskoristivosti. U stanju mi-rovanja u kolektoru se mogu posti-ći temperature i do 150°C. Ugra-đuju se i na kose i ravne krovove spodkonstrucijom.

• Vakumski cijevni kolektori sadrževakumirane cijevi čime su im gu-bici prema okolini svedeni na mi-nimum. Eikasniji su od pločastih

kolektora. Usporedbe radi, kodsustava za pripremu tople potroš-ne vode eikasniji su za 25-30%,a kod sustava gdje se traže visoketemperature vode i do 50%. Zahva-ljujući okretnim cijevima, moguse postavljati na potpuno ravnimili okomitim površinama npr.fa-sadu. Ovo je osobito važno kodmontaže kolektora na krovove snepovoljnim nagibom. U odnosuna ravne pločaste, cijevni kolektorikvalitetnije apsorbiraju tzv.difuznozračenje Sunca. Tijekom mirovanjasustava u kolektoru se mogu posti-ći temperature i do 200° C. Iako sucjenovno nešto skuplji od pločastihkolektora, zbog svoje leksibilnostirazličitim načinima montaže čestoputa su jedini izbor.

Općenito, stručnjaci daju prednost va-kumskim kolektorima nad pločastimiz još nekoliko razloga: zimi upijajudaleko veću količinu svjetlosti i timepovećavaju uštedu, zauzimaju manju

površinu i time smanjuju pritisak napovršinu krova. U slučaju loma, potreb-no je zamijeniti samo slomljenu cijev, ane cijeli kolektor kao što je slučaj kodpločastih. Kut ugradnje je između 15°-75° što olakšava instalaciju. Sve iz pro-

grama materijala za grijanje na solarnuenergiju možete pronaći u poduzećuEcos iz Viteza.

Piše I. Rajkovi ć




52

TEHNOLOGIJE

Versace Unique objedinjuje svefunkcije neophodne kako za ličnutako i za poslovnu upotrebu.

Napravljen je od najinijih materijala,ručno izrađenih u Francuskoj i obrađenpo neprevaziđenim standardimasvih Versace proizvoda. Prednjastrana telefona urađena je od čiste,tehnološki unaprijeđene keramike iliod ručno nanijetog laka, a uokvirenaje osamnaestokaratnim zlatom iliumetkom od nehrđajućeg čelika (316L).Naličje je presvučeno najinijom

reljefnom kožom koja oslikava simbolmodne kuće Versace – glavu Meduze.Ekran Versace Unique modela izrađenje od sair kristala, koji je po prvi put upotrijebljen u ovoj veličini na jednomproizvodu. Ovaj gladak materijalnemoguće je ogrepsti, veoma je osjetljivna dodir i pruža preciznu kontrolufunkcija touchscreen ekrana.

Ispod ekskluzivnog eksterijeraVersace Unique mobilnog telefonanalazi se svijet napredne tehnologije,

kreirane od strane kompanije LGElectronics, koja garantira savršenuvezu između modernog načina životai nove tehnologije, kao i dizajna i

Novi Versae mobilni telefon sa LGtehnologijom

Modna kuć a Versace (Gianni Versace SpA) objavila je lansiranje Versace Unique mobilnog telefona, prvog luksuznog i visoko funkcionalnog multimedijalnog uređ aja osjetljivog na dodir, koji ć e bitidostupan u svim ekskluzivnim radnjama satova i nakita, kao i Versace buticima širom svijeta, od

juna 2010. godine

funkcionalnosti. Versace Unique pružasve performanse mobilnog telefona:3G mrežu, client e-mail, medija plejer ikameru od 5 mega piksela sa blicem. Ovajuređaj također nudi i neprevaziđenuDolby Mobile tehnologiju koja pružavisokokvalitetan zvuk melodija, MP3muzičke i video fajlove, osiguravajući30 sati reprodukcije. Gian GiacomoFerraris, izvršni direktor VersaćeGrupe izjavio je ovim povodom: „Zaista

smo uzbuđeni zbog Versace Unique-a.Naš tim je veoma dobro surađivaosa kompanijom ModeLabs radeći nakreiranju veoma inovativnog proizvoda,koji predstavlja savršen spoj luksuznihmaterijala, ručne izrade i naprednetehnologije koju koristi kompanija LGElectronics. Kako se naš posao razvija,posebno smo sretni što možemo dapovećamo ponudu luksuznih asesoarakoji dopunjuju našu osnovnu ponudumodnih proizvoda u skladu sa VersaceDNA konceptom.”

Piše: M. Mlaki ć

Više o LG Eletronis, In.

LG Eletronis, In. je globalnilier i tehnološki inovatoru potrošackoj elektronii,kunim uredajima i mobilnimkomunikaijama. Zapošljavapreko 84 hiljae ljui, kojirae u preko 115 operativnihentara ukljucujui i 84prestavništva širom sveta.LGE cine pet poslovnih jeinia– Home Entertainment, Home

Applianes, Air onitioning,Business Solutions i Mobileommuniations, sa kojima je u 2008. goini ostvarioukupnu proaju o 44.7milijari americkih olara. LGEletronis je jean o voeihsvjetskih proizvodaca flet paneltelevizora, auio i vieo uredaja,mobilnih telefona, rashlanihuredaja i mašina za pranjerublja. LG je potpisao ugorocnisporazum o partnerstvu, kojim je postao Globalni i Tehnološki

partner Formule 1™, cimestice ekskluzivna prava u ovojasoijaiji.

Više o Versae

Gianni Versae SpA je jenao voeih internaionalnihmonih izajnerskih kuai svjetski poznat simboltalijanskog luksuza. Kompanijaizajnira, proizvoi, istribuirai proaje mone i life styleproizvoe, ukljucujui Atelier(Haute onture), Prèt-à-Porter,asesorare, fini nakit, satove,naocale, parfeme i namještaj, asvi oni nose simbol kompanije –glavu Meuze.




53

PRENIJETO IZ TISKA

Da vam netko savjetuje daprestanete raditi dugoročneposlovne planove, ukinete

uredske sastanke, ignoriratekonkurenciju i izbjegavate straneulagače, biste li ga poslušali? Vjerojatnone, i ne samo zbog toga što bi se tokosilo sa svime što se do sada naučilinego i zato što to nema veze s načinomna koji se do sada uspješno poslovalo, isvi su izgledi da se ne biste baš dobroproveli. A dobro se provode autoritih ideja Jason Fried i njegov poslovnipartner David Heinemeier Hansson,osnivači i direktori IT tvrtke 37signalskoji su svoja iskustva pretočili u novu,popularnu knjigu ‘Rework’. Da ne bibilo zabune, ovi mladi poduzetnicižive ono što propovijedaju. 37signals

uspješna je kompanija koja proizvodiposlovne internetske alate. Po tome nijepretjerano uzbudljiva - prepoznatljivaje po speciičnom načinu poslovanja.Njezin minimalistički pristupkapitalizmu osvojio je široke mase ipridobio gorljive sljedbenike: njezinblog Signal vs. noise čita stotinu tisućaljudi na dan.

Žele ostati mali

Heinemer Hansson još je živio u

Kopehagenu kad je 2001. upoznaoFrieda putem interneta. Ponudio muje besplatnu pomoć u rješavanju nekihproblema u programu, a Fried ga jeumjesto toga zaposlio. Od tada supet godina prekoocenaski surađivali,udaljeni jedno od drugog sedamvremenskih zona. Uskoro su postiglibrojne uspjehe. Godine 2004. iz njihoveradionice 37signals izašao je Basecamp,njihov najpoznatiji proizvod kojim sekoriste tvrtke svih proila, od mladihdo vodećih svjetskih multinacionalki.Iste godine osmislili su web-aplikacijuRuby on Rails koja je poslužila kaokostur za megastranice Twittera i

Zaboravite planiranje,prepustite se kaosu na tržištu

Jason Fried i David Heinemeier Hansson, osnivač i i direktori IT tvrtke 37signals, ruše sve dosadašnje poslovne postulate: od planiranja i odnosa prema konkurenciji do sastanaka i radnog vremena.

Hulua. Iako ne objavljuju inancijskaizvješća, procjenjuje se da ta tvrtka sa16 zaposlenika zaradi nekoliko milijunadolara na godinu. Naravno, mogla bi bitii veća. Međutim, njezini osnivači upornoodbijaju vanjske ulagače jer vjeruju dabi ih taj novac pokvario, jednako kaošto se ljudi drukčije ponašaju premaunajmljenim automobilima nego premavlastititim. Do sada ih je pridobio samojedan jedini investitor - Jeff Bezos,

osnivač Amazona. Nakon što je čuoFrieda kako govori na konferenciji,pozvao je momke na sastanak i uvjerioih kako ih nikad neće prisiliti da izađuna burzu, prodaju tvrtku ili im govoritikako da rade svoj posao. Za svojeulaganje nije dobio ni mjesto u odboru- 37signals, naime, nema odbora.

Program za revoluciju

‘Rework’ je Friedov i Hanssonovmanifest za revoluciju. Oni prezirustaru gardu, njezine poslovne običaje

i ciljeve. Došlo je novo vrijeme za novnačin poslovanja. Prvi savjet koji pruža37signals jest odbacivanje dugoročnog

planiranja. - Veliki su dugoročni planovizastrašujući. I obično su pogrešni. Neproričete li dobro budućnost, planiranjeima smisla jedino kao mentalna vježba.Toliko se stvari na tržištu mijenja svakidan na nepredvidljive načine: tržišniuvjeti, novi proizvodi, konkurenti... Uzto donošenje velikih odluka noćimadrži ljude budne, što uopće nije zdravo -pišu u svojoj knjizi Fried i Hansson. Onisvoje odluke donose u hodu, iskreni su

u vezi s time. Ako se njih pita, iskreni bitrebali biti i drugi poduzetnici, i ako seveć vole zabavljati izradom dugoročnihstrategija, trebali bi ih nazvati pravimimenom: dugoročno, strateško iinancijsko pogađanje i možebitnestrategije. Tjedni plan sasvim je dovoljan.- Raditi bez plana se možda činizastrašujuće, međutim raditi po planukoji nema veze sa stvarnošću još jestrašnije - poručuje dvojac.

Radoholič ari su bezveze

Mrzim sastanke - rekao je Fried. Uskladu s tim uredski su sastanci u37signalsu vrlo rijetki. Osim što ne vole




54

PRENIJETO IZ TISKA

sastanke, osnivači tvrtke imaju za to iracionalno objašnjenje. - Sastanci suvrlo skupi i velik su gubitak vremena.Oni ne stoje sat radnog učinka, negodeset sati, za svakog sudionika sat. Na

njima se u minuti prenese malo korisnihinformacija i ondje se uvijek nađe idiot koji smeta. Osim toga rascjepkajuradni dan pa se više nema vremenabiti kreativan, a kreativni ljudi nisukreativni po rasporedu. Autori knjige‘Rework’ zagovaraju da se radnikepusti na miru. Treba se riješiti smetnjei prekidanja jer su pravi neprijateljproduktivnosti. Umjesto sastanakapredlažu uporabu alata za mrežnočavrljanje. Oni omogućavaju da se na

pitanje odgovori kad se stigne, svatkou tvrtki ima pristup ostalim kolegamaa da uz to ne moraju svi biti na istomemjestu. Zato vodeće ljude 37signalsne zanima gdje i u koje vrijeme radenjihovi zaposlenici, a ni kojim tempom.

Općenito ne vole kompanije kojesvoje zaposlenike tretiraju kaodjecu, zabranjuju im društvenemreže, ograničavaju uporabuinterneta i tempiraju stanke kakobi ih natjerali da produktivno rade

osam sati. Kao rezultat ne dobivajuproduktivnost, nego frustracije.Većina poslodavaca sretna je kad izvanradnog vremena u uredu zateknumarljive ambiciozne radnike nosovazakopanih u važne projekte. Da takavdobije posao u 37signalsu, morao bidobro objasniti svoju prisutnost upraznom uredu. Naime, radoholičariFriedu i Hanssonu uopće nisu dragi.- Ne samo da je radoholičarstvonepotrebno - ono je i glupo. To što netko

više radi ne znači da više i napravi ilida mu je više stalo. Radoholičari nisujunaci, oni ne spašavaju dan, nego gapotroše. Pravi junaci odavno su kodkuće jer su probleme riješili još prijedoručka - zaključuju Fried i Hansson.Uz to radoholičari su podložniji naglomizgaranju, a i loši su za moral jer seradnici koji rade koliko treba osjećajulošije jer ne gase svjetla u uredu.

Radite manje od konkurencije

Konvencionalna mudrost o konkurenciji

kaže da se konkurenta treba nadigrati.Ako on ulaže 500 tisuća kuna, vi uložite600; ako zapošljava 20 inženjera,

vi zaposlite 25; ako proizvode 15vrsta poljoprivrednih proizvoda, viproizvedite 18. Sve je u nadigravanju.Upravo je to ‘nad’ problematično akose pita Frieda i Hanssona i zapravo je

ostatak hladnoratovskog mentalitetakoji treba dokinuti. Naime, onismatraju da to uopće nije potrebno.Ne samo da bi bilo dobro konkurencijupotpunoignorirati i ‘brijati’ po svom,pametno bi bilo raditi manje od nje.Proizvodi manje, zapošljavaj manjei ulaži manje - pravi je put. UspjehGooglea, Twittera, Palma ili fotoaparataFlip primjeri su upravo toga. Malajednostavna stvar koja ima manjefunkcija, ali dovoljno dobrih, uvijek

će naći publiku, ako ne i globalnesljedbenike.

Uz to nema potrebe izbjegavati ratovatis konkurencijom. Misli li netko da jenjegov konkurent bezveze, bolje mu jeda to tako i kaže jer na taj način svatkotko se s njim slaže automatski staje ubojne redove. Biti antinešto izvrsno jepogotovo kad se kompanija tek bori zasvoje mjesto pod suncem. Automatskise istakne, a ljude zainteresira jer, eto,svi vole konliktne situacije. Apple se

brendirao kao antimicrosoft, 7UP nijeCoca-Cola. Sasvim slučajno, knjiga‘Rework’ na policama se pojavila u istovrijeme kao i nova knjiga Karla Rova,Bushova višeg savjetnika i zamjenikašefa Kabineta. Momci su odmah zauzeliborbeni stav objavivši na Youtubeuurnebesnu reklamu u kojoj objašnjavajuda je njihova knjiga bolja jer, međuostalim, manje teži, ima sličice, brže sečita, zbog čega produktivnost ne trpi, a iupola je jeftinija. Uglavnom, stare ideje

o promociji moraju se izbaciti. Umjestopromocije bolje je biti poput dileradroge: daj ‘raji’ da kuša, tražit će još.

Samo je pro it važan

Savjete koje daju u ‘Reworku’ Fried iHansson pokazuju vlastitim primjerom.Kaos je vjerojatno jedina riječ koja

može opisati takvo poslovanje ukonvencionalnim kategorijama.Tridesetpetogodišnji Fried kaos jeprigrlio i kapitalizirao, a živi kakoradi. Kao što je opisao na blogu, neupotrebljava budilicu, ujutro najprijepije čaj i opušta se umjesto da odmahprovjerava e-poštu. Katkad doručkuje,katkad ne; katkad ode na posao, katkadne. Zna cijeli tjedan raditi kod kuće dokmu ne dosadi. A kako on, tako i svi ostalizaposlenici. Velik dio svoga dana troši narazmišljanje o kompliciranim stvarimakoje bi trebalo pojednostavniti.

Kako u tom kaosu uopće postižeposlovni uspjeh, pita se stara garda.Jednostavno, u 37signalsu jednaje stvar stalno u fokusu - proit.- Ide mi na živce što se u današnjevrijeme uspjeh ne mjeri proitom,nego brojem sljedbenika na Twitteru iprijatelja na Facebooku. Proit je važna,a ne popularnost ili veličina - kaže Fried.

Piše: Kristina Kardum

Prenijeto iz liderpress.hr

Nova pravila za menažere

Za one koji mrze pravila• sastani su gubljenje vremena• ugorocno je planiranje puko pogadanje• ‘nemam vremena’ nije obra isprika• vanjske investitore treba izbjegavati• valja raiti manje o konkurenije, a ne više• vanjski svijet treba ignorirati

• bolje je ostati malen• zaposlenii nisu mala jea• meijske su obavijesti ‘spamovi’• ne treba slušati klijente, bolje je ‘brijati’ po svom




56

PRENIJETO IZ TISKA

li organizacijske cjeline povezane? Jeli uopće došlo vrijeme za tu diskusijui nisu li IPO-ovi i privatnih tvrtki2007. dokaz da naši osnivači-vlasniciredeiniraju svoju ulogu u organizaciji

i vodstvu ili je to samo dodatni načininanciranja rasta tvrtke? Ima li vezerezultat poslovanja s načinom na koji serukovodi, odlučuje i delegira u tvrtki?Hrvatska je zemlja s malim brojemstanovnika, pa onda i poduzetnika temenadžera. Treba usavršiti i sačuvatisvakog čovjeka, kao i svaku tvrtku.Na INSEAD-u sam slušao predavanjeo tome da svaka kompanija imanacionalnost koju se može prepoznatiu nacionalnom sastavu upravnog i

nadzornog odbora i da i internacionalnetvrtke većinom također imajunacionalnost te tako najviše promičuinterese zemlje iz koje potiču osnivačii članovi uprave. Svaka uspješna tvrtkapovećava ugled zemlje bar koliko točine sportaši ili znanstvenici. Prema tojdeiniciji tvrtka nije samo poduzetničkiprojekt nego mnogo više od toga i svisu zainteresirani utjecati na njenusudbinu.

U praksi sam 18 godina svakodnevno

nailazio na potvrde onoga što teorijakaže, da je najteže biti vlasnik,poduzetnik i menadžer u istoj osobi i uzto ostati izički zdrav i skrbiti za obitelj.Svaka od tih uloga iznimno je teška, ikoliko god bile slične, uloge poduzetnikai menadžera nisu iste. Poduzetnik jenemiran, voli istraživati nepoznato,izlagati se riziku, dovoditi u ekstremnastanja - raditi 14-ak sati na dan, imatiRDG i bilance u glavi, vidjeti unaprijed iisticati se. Kao kod ekstremnih sportaša,

možemo ih promatrati sa strane i čuditise ili diviti njihovoj hrabrosti. Međutim,kad u sustav uđu drugi tipovi ljudi, asustav postane velik pokretač društvai lokalnih zajednica, čiji je primarnizadatak stabilizirati kaos izazvanpoduzetnim idejama, otvara se pitanjeprioriteta i vodstva, ali i rizika cijelesituacije.

Poduzetnik stvara kaos, a menadžer gastabilizira. Vlasnik želi povrat na uloženikapital. Ako su sve tri funkcije sažete

u jednu osobu, sukob interesa morarješavati internim pregovorima samasa sobom, posebno kad konjunkturabiznisa ili industrije više ne omogućava

iznadprosječni povrat uloženanovca. Vrlo je važno u korporativno

rukovođenje investirati i kad je rezultat dobar i nema nervoze. Kad je rezultat loš i okruženje rizično, logično je da sevrijeme odluke skraćuje, a teške odlukedonose u najužim timovima. Žrtvujese izgradnju tima da bi se postigao cilj,koji, opet, u teškim vremenima čuvajezgru tima...

U Americi i Zapadnoj Europi vlasništvovelikih korporacija je većim dijelomrazdvojeno od poduzetništva iupravljanja. Taj pristup bio je uspješan,

ali uvođenjem velikih plaća i bonusa70-ih godina prošlog stoljeća donio jei dosta problema jer u takvoj situacijimenadžeri često postaju poduzetniu postizanju postavljenih ciljevaradi ostvarenja vlastitih. Upravosvjedočimo (nakon Enrona i ostalih)kako je ponovno postalo moguće dase 31-godišnjem menadžeru-brokerupovjeri upravljanje s 40-ak milijardieura i da on pritom izgubi pet milijardi.Zbog takvih se pronevjera gubi

povjerenje u korporativno upravljanje,povećavaju ulaganja u internu kontrolu,a smanjuje povjerenje svih (i vlasnikai društva) u mogućnost pravednog ipoštenog obavljanja poduzetničko-menadžerskog posla. Delegiraje važnihzadataka ograničava se, a junaci tvrtkepostaju interni kontrolori i sigurnosnisustavi. Ne treba slijepo kopiratikorporativni sustav sa Zapada iakosu mu neki elementi odlični, prijesvega statutom jasno propisani odnosiizmeđu skupštine dioničara, nadzornogodbora i uprave. No često nedostajekvalitetno vodstvo, i ondje gdje ga ima,rezultati su iznadprosječni.

Upravo je jasnod e l e g i r a n j ei prenošenjeovlasti na ostale(decentralizacija)

važan doprinoso s n i v a č akompanije koji želiizbjeći osnivačevuzamku , ali pritom,ipak, zadržavaovlast donošenjanajvažnijih odluka.Upravo čitam kakose političar saslabim izbornim

rezultatom žali: Demokratičnost mi je

slabost! Izdali su me najbliži suradnici!Jasno je da, kad stvari idu loše, nijelako preuzeti odgovornost. Tko želidecentalizirati sustav, mora znatiodabrati kvalitetne, lojalne suradnike izadržati ih uza se i u dobrim i u lošimvremenima. Zato, kad je još vrijeme,treba ulagati u sustav - educirati sebe,odgajati nasljednika, a da se pritom neizgube nadzorni mehanizmi ni jasnakomunikacija vodstva u strateškimodlukama i kriznim vremenima.Vjerojatno će neki kvalitetni suradnicii otići ili razočarati, ali to nije u kolizijis dugoročnim strateškim ciljem:osloboditi tvrtku ovisnosti o osnivačute dodavati vještine i driblinge koji nisubili potrebne na početku.

There could be only one - citat je izilma Highlander koji vrijedi i kad jeriječ o vodstvu u biznisu - ali jedinimora postojati na različitim razinamaorganizacije za jasno propisane razineodlučivanja. Na kraju, svakoj tvrtki koja

je uopće došla do razine na kojoj osnivačmože upasti u osnivačevu zamku trebačestitati jer to znači da je preživjelau teškim vremenima i napredovalado ozbiljne razine profesionalnosti iutjecaja. Ne bih imao ništa protiv da se isam moram baviti tom zamkom - za 10-ak godina...




57

MODERNO POSLOVANJE

Upokušaju da funkcioniraju usve kompleksnijem svijetuorganizacije su i same postale

kompleksnije. Njihovo grananje,temeljeno na raznim suradnjama imatricama, znači da sve više nečijegposla ovisi o radu nekog drugog,stoga pogreška nekog kolege možeimati veoma ozbiljne posljedice i navas. S druge strane, posao na kojemne morate komunicirati s drugimagotovo nije moguće naći, a osim toga,ako se i nađe, vjerojatno je dosadan.Nužno je stoga potruditi se da teveze funkcioniraju. Svaki stručnjakza menadžment usuglasio bi se da supozitivni odnosi na radnome mjestuključni za obavljanje posla. Što ondanapraviti u situacijama u kojima

kolega ne obavlja svoj dio posla i timenegativno utječe na ono što vi radite?Srećom, pozabaviti se koleginimpogreškama na produktivan način nemora nužno samo pomoći uklanjanjubarijera, nego i dotičnom kolegi i vama ustjecanju novih vještina. Tip pogrešakakoje se mogu pojaviti u ovom kontekstuvarira. Kolega može probiti rok, nenapraviti ono što se tražilo, pogriješitiu kalkulacijama ili dati pogrešneinformacije. Sve ovo mogu biti nevine

pogreške, posljedice manjka znanja,iskustva ili prisebnosti, no bez dovoljnoinformacija ne možete biti sigurni i takone možete znati što napraviti.

Potražiti uzroke

Prvi korak u deiniranju ponašanjavašeg kolege jest shvaćanje bitiproblema. Pokušajte utvrditi je liproblem kratkoročan, poput problemakod kuće, prevelika količina poslaili zdravstveni problem, ili je riječ onečem dugotrajnijem kao što je manjakpotrebnih vještina ili loša kulturološkausklađenost s organizacijom. Kao štoAllan Cohen, profesor lideršipa na

Pogreška kolege imat e ozbiljneposljeie i na vaš posao

Može probiti rok, ne napraviti ono što se tražilo, pogriješiti u kalkulacijama, dati pogrešneinformacije ili upropastiti ozbiljne pregovore. Ljutnja i predbacivanje u pravilu na pomažu,

razgovor i kolegijalna pomoć imaju više uč inka.

Babson Collegeu ističe: ‘Ono što ne

znate jest dobiva li dotična osoba pravupotporu drugih ako ima problema izvanposla ili možda jednostavno ne vidiproblem na način na koji ga vi vidite.’Kako biste, dakle, utvrdili u čemu jestvar, mudro je potražiti dokaze oddrugih kolega i provjeriti je li vašpogled usklađen s njihovim poimanjemspornog kolege. Dakako, u tome jevažno biti oprezan da se ne stvoridojam problema ako ga zapravo nema.Najbolji je pristup izravan - razgovarajtes kolegom. Taj bi se razgovor trebao

održati u neformalnoj, privatnoj

atmosferi uz dužno poštovanje pravila

konstruktivne kritike i povratneinformacije. Nemojte optuživati i kriviti,koristite se konkretnim primjerimaonoga što vidite i što ima učinak na vas.Richard Hackman, profesor društvene iorganizacijske psihologije na Harvardu,kaže kako ‘težimo pripisati ono što jeloše nekom pojedincu i nekoj njihovojspeciičnoj dispoziciji’, što je opasno jerna taj način zapravo napadate osobu,a ne njihovo ponašanje. Ono što jenajvažnije jest da se dijalog s kolegomuspostavi u kontekstu nekih zajedničkih

ciljeva. Pitanje koje treba postaviti u tojsituacije jest: ‘Štomožemo učinitida postignemosvoje ciljeve?’ ane reći: ‘Opet sizabrljao’.




58

MODERNO POSLOVANJE

Problematič no prikrivanje

Nadalje, nemojte pretpostaviti da točnoznate zašto kolega radi pogreške. Kaošto Hackman objašnjava: ‘Morate biti

otvoreni mogućnosti da ste u krivu.’Koristite se konceptom ispitivanjai postavljajte pitanja poput: ‘Što sedogađa?’ i ‘Shvaćam li ja pogrešnosituaciju?’ Dapače, možda ćete otkritida vaš kolega uopće nije bio svjestanpogreški i kakav su učinak one imalena druge. Ako je problem kratkotrajnogtipa, poput problema kod kuće ili bolestiu obitelji, trebali biste ponuditi pomoć.Štoviše, možda nije loše i zaštititi tuosobu kako biste stvorili pozitivanodnos. U ovom svijetu sve se vrti okoveza, stoga ne samo da ne želite ugrozitiodnose nego ih želite graditi. Pokrivanjekolege može uključivati dodatni posao,kontroliranje njegova posla ili ponududa objasnite drugima što se događa. Onošto ne treba raditi jest lagati u njihovoime ili permanentno promijeniti opsegposla i odgovornosti. Pokriti kolegetreba samo ako postoji jasan dogovorda je situacija privremenog karaktera.

Ako je pak riječ o dugotrajnijem tipu

problema kao što je manjak potrebnihvještina, možete ponuditi svoja rješenja.Možda vaš kolega može pronaći tečajkojim će poboljšati svoje vještine ilipitati nadređenog za konkretnu pomoć.Rijetko je najbolje pustiti kolegu danastavi raditi pogreške. ‘U iznimnokonkurentnim okolinama postojitendencija pustiti ljude da se saminasade, ali se u tim okolinama istotako više cijeni ako to ne dopustite’, kažeCohen. Velikodušnost sada znači obvezukolegi da vam pomogne u budućnosti,

a taj reciprocitet često je ono na čemuse temelje čvrste profesionalne veze.Naravno, moguće je da otkrijete kakokolega namjerno radi pogreške kako bi vaspotkopao ili kako bi preuzeo zasluge za vašrad. Te političke situacije mnogo se težerješavaju, ali su zato srećom i znatno rjeđe.Cohen kaže da je naišao na tek šačicu ljudiu cijeloj karijeri, koji su doista bili zmije,pa zato savjetuje da se takva pretpostavkarazmatra kao posljednja mogućnost. Uslučaju da je to ipak uzrok pogreškama,

toj osobi se možete pokušati izravnoobratiti u nadi da ćete ih natjerati dase povuku, a ako to ne upali, možeteprobati neke od sljedećih taktika.

Taktika za ‘zmije’

Svoj posao učinite vidljivim, ali nemojtese hvalisati. Koristite se aktivnim glasomumjesto pasivnog. Probajte primjericereći: ‘Pripremio sam ove analize našihmogućih ulaganja’, umjesto: ‘Ove analizepokazuju gdje bismo trebali investirati’.Ponudite voditi prezentacije kada seposao dijeli jer ljudi obično osobu kojuvide doživljavaju kao vođu ili barem kaojednu od aktivnijih u procesu izrade

prezentacije. Treće, uzmite zaslugeondje gdje je to opravdano, što, opet, neznači hvalisanje, nego prikazivanje svogangažmana ili informiranje nadređenogo opsegu vaše uloge u nekom projektu.Ono što ne treba raditi jest posegnutiza olajavanjem i pokretanjem glasinao spornom kolegi. Negativni komentarinerijetko ostavljaju podjednako lošusliku osobe koja to radi kao i osobe kojaje tema olajavanja.

Moguće je, da usprkos svom uloženom

trudu i suptilnosti u rješavanju

Što je obro, a što loše

Nacela koja valja zapamtiti

što treba raiti* ne zaboravite a su onosi važni* buite izravni i iskreni u razgovoru o njihovim pogreškama i kako seonose na vas* ponuite pomo ako se kolega muci s kratkotrajnim problemom

što ne treba raiti* olajavati kolegu rugima u organizaiji* pretpostaviti a je kolega svjestan svojih pogrešaka* razgovarati s naredenim a a pr vo ne razgovarate s kolegom

problema, pogreške ne prestanu. To nijesamo nezgodno, nego može naštetitivašoj karijeri. Stručnjaci predlažunekoliko pristupa u očuvanju vašereputacije. Ako je moguće, izbjegavajteraditi s tom osobom u budućnosti,a ako nije, onda možete pokušatiupotrijebiti neku od prije navedenihtaktika za konfrontiranje onih kojivas namjerno pokušavaju potkopati.Osim toga možda treba razmisliti orazgovoru s nadređenim. Objasnite

što ste radili i što se događa i tražitesavjet, ali jasno dajte do znanja da netražite intervenciju. Ipak, prije ovogkoraka stručnjaci se slažu da situacijamora biti ozbiljna. U suprotnom postojimogućnost da udaljite druge kolege odsebe i trajno oštetite odnose. U mnogimorganizacijskim kulturama razgovor snadređenim o nekom drugom može sedoživjeti među kolegama kao cinkanje.

Autor: Vanja Figenwald

Izvor: liderpress.hr




59

BAŠTINA

Ljubuški je najsunčaniji grad uHercegovini sa svojih 2 300sunčanih sati u godini. Ovo je

gradić sa okusom Mediterana (grožđe,smokve, šipak, duhan, maslina…)povoljan geografski položaj, klima ivrijedni ljudi pretvorili su ovo mjestou pravu malu oazu. Vinogradarstvo ivinarstvo su na ovim područjima bilirašireni i prije Krista.

Ljubuški se nalazi u samom zapaduHercegovine uz granicu RepublikeHrvatske. Susjedne općine su Čapljinaprema jugu, Čitluk prema istoku,Grude i Široki Brijeg prema sjeveru, tes hrvatske strane Metković i Vrgoracprema zapadu. Grad Ljubuški se nalazina značajnim prometnicama prema

Mostaru (36 km), Makarskoj (55 km),Splitu (120 km), Dubrovniku (130km) i Sarajevu (170 km). U prijašnjedoba je Ljubuški također bio i upravno

Ljubuški-Meiteran u Heregovini

Smješten s lijeve strane obale Trebižata, na rijeci na kojoj se nalaze brojni slapovi od kojih sunajpoznatiji Kravica i Koć uša, smjestio se mediteran u Hercegovini-Ljubuški.

središte zapadne Hercegovine, no tajstatus je općina izgubila povlačenjemnovih županijskih granica sredinom

1990-ih. U okviru današnje Zapadno-hercegovačke županije se Ljubuškinalazi na njenom južnom kraju, dokje ulogu centra i središta preuzeoŠiroki Brijeg. Područje općine pokrivapovršinu od 292 km², a područje gradase slijeva s vrha Buturovice u Ljubuškopolje prema Trebižatu.

Povijesni pregled

Ljubuški je kraj s obiljem vode,bogatstvom lore i faune, što ga uprapovijesno doba, čini idealnimpodručjem za nastanjivanje, o čemusvjedoče kameni, koštani i metalni nalazi,koji se čuvaju u Muzeju Franjevačkogasamostana Humac, najstarijemumuzeju u BiH, utemeljenom 1884. Prvipoznati stanovnici bili su Iliri,

najvjerojatnije u početku Daorsi, kojesu potisnuli Ardijejci i Delmati. Od njihsu ostale brojne grobne kamene gomile

Autor: Boris Grbeši ć , prof.




60

BAŠTINA

i utvrđene gradine po padinama ivrhuncima brda. Rimljani su u 3. stoljećuprije Krista, zaratili s Ilirima i konačnoih pokorili početkom 1. Stoljeća čimeje Ljubuški u potpao pod Naronitanski

konvent (okrug), čiji je glavni grad bilaNarona, danas Vid pored Metkovića. Ušest stoljeća rimskoga vladanja ostaloje dosta spomenika. Znamo poimenceza dva naselja. Prvo je bila putnapostaja Bigeste, koja je ležala na vojnojcesti Salona (Solin) – Narona (Vid),oko čijega smještaja postoji dvojbameđu arheolozima. Jedni je smještajuu Humac, a drugi u Radišiće, nedalekood Ljubuškoga. Drugo naselje PagusScunasticus, u predjelu Mostarskih

Vrata, podigli su isluženi vojnici –veterani, koji su u znak zahvalnostiradi dodjele zemlje podigli spomenikrimskome caru Tiberiju. Na Humcu, ublizini Franjevačkoga samostana, nalokalitetu Gračine, otkopani su ostacirimskoga vojnoga kompleksa, kojise obično naziva Bigeste. Spomeniciiz razdoblja ranoga srednjega vijekarijetki su. Ljubuški je vjerojatno ulazio usastav hrvatske županije Rastoke, kojuu 10. st. spominje bizantski povjesničarcar Konstantin Porirogenet. Iz togdoba zanimljivi su nalazi karolinškogaoružja, mačeva i ostruga, te Ljubuškeploče, kamena spomenika s cvjetnimpleternim ukrasom, tipičnim zastarohrvatsko ranoromaničko razdoblje9. – 11. st. Ipak, najčuveniji je spomenik

ljubuškoga kraja Humačka ploča, natpisna starohrvatskoj ćirilici s primjesamadvaju glagoljska slova. Govori o gradnjicrkve Sv. Mihovila, koju podiže izvjesniKrešimir i njegova žena. U 14. – 15.st. podignuta je na vrhu Buturovicetvrđava, koja se obično pripisujehercegu Stjepanu, premda je starija odnjega. Osim hercega Stjepana VukčićaKosače i njegovih sinova ističu se u15. st. velikaši Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići. Krajem 14. st. spominje se iselo Veljaci, koje je bosanski kralj Dabišadarovao svojoj kćerci Stani. U pisanimizvorima Ljubuški se prvi put spominje1444. pod nazivom Lubussa. Zna se daje imao podgrađe i crkvu, vjerojatno na

predjelu Crkvina oko današnje crkve Sv.Kate u središtu grada, gdje je pronađenadobro klesana kamena nadgrobnaploča. Za vrijeme turskih osvajačaLjubuški ima značajnu ulogu. Turci suučvrstili i proširili tvrđavu, dogradilibedeme s puškarnicama i blizu tvrđavepodigli džamiju, čiji je graditelj 1558.bio konvertit Nesuh-aga Vučjaković.Ljubuški, je u osmansko doba imaostatus kale (tvrđave), pripadao je

Imotskom kadiluku do 1718., a nakontoga sam postaje sjedištem kadije.

Nakon Berlinskoga kongresa Austro-Ugarska vojska pod vodstvomgenerala Jovanovića ušla je 2. kolovoza1878. u Ljubuški. U Austro-Ugarskojupravi Ljubuški je doživio značajangospodarski razvoj. Udareni su temeljivinarstvu i uzgoju duhana, izvršena jemelioracija Ljubuškoga polja, sagrađenesu ceste, mostovi, ustrojio se katastari podigle se upravne zgrade, crkve i

samostan. Utemeljeno je i Hrvatskokulturno društvo «Napredak».

Muzej na Humcu

Arheološka zbirka Franjevačkogasamostana Humac kod Ljubuškoga,popularno nazvane Muzej na Humcu,osnovana je 1884., četiri godine prijeZemaljskoga muzeja u Sarajevu.Osnovao ju je fra Anđeo Nuić, a njezinnajznamenitiji kustos bio je fra BonicijeRupčić, čija se poprsja nalaze pred

ulazom u muzejsku zbirku. Muzejskazbirka imala je više postava, od kojihje zadnji napravljen 2002. i smještenu suterenu samostana. Uz arheološku




61

BAŠTINA

zbirku u samostanu nalaze se jošnumizmatička zbirka, lapidarij, sakralnai povijesno-etnološka zbirka i galerija.Najstariji nalaz u zbirci je paleolitičkaogrlica, te nalazi iz bakrenoga i

brončanoga doba (3000 – 800 godinepr. Kr.). Radi se o primjercima oružja,nakita i keramičkoga posuđa. Međuoružjem ističu se koplja, strijele isjekire. Brojni su nalazi iz željeznogadoba: oružje, oruđe, keramika i nakit.Izloženo je više primjeraka strijela ikoplja, grčko-ilirskih kaciga, štitova,pektorala, narukvica, ibula i ukosnica.

Humač ka ploč a

Humačka ploča spada među najstarije

spomenike pismenosti u Bosni iHercegovini, a pisana je na hrvatskomjeziku, starohrvatskom ćirilicom suporabom pet slova na glagoljici.Pretpostavlja se kako je nastala između11. i 12.st.. Bila je do 1958. uzidana upročelje Franjevačkog samostana naHumcu pored Ljubuškog u Hercegovini,a čuva se u muzeju humskogfranjevačkog samostana. Ploča je duga68 cm, široka 59 cm, a debela 15cm.Njena težina je 124 kg. Natpis ima 80

slova u 25 riječi. Vjeruje se da potiče iz10. stoljeća. Natpis na ploči je uklesanspiralno u tri reda u obliku četverokuta,kako bi se mogao čitati prilikomobilaska oko oltara.

Rijeka od devet imena

Ljubuški je po bogatstvu vodenihtokova bez premca u Hercegovini.Glavni tok predstavlja rijeka Trebižat,

koja u najvećem dijelu protječe krozLjubuški. Od svojega izvora u Peć-Mlinima (Grude) do ušća u Neretvuu Strugama (Čapljina) duga je 50 km.Trebižat je rijeka sa devet imena,pa takokako protječe kroz koje mjesto tako imasasvim drugo ime: Culuša - Ričina -Brina - Suvaja - Matica - Vrlika - Tihaljina- Mlade - Trebižat. Temperatura vodeiznosi ljeti od 24 do 28 C, a zimi se nesmrzava. U vodama Trebižata puno jebrzaca, virova i slapova, te salmonidneribe. Rijeka u svom toku na područjuopćine Ljubuški tvori dva veličanstvenakraška vodopada, Koćušu i Kravicekoji svojom ljepotom oduzimaju dah,te istovremeno pariraju onima na Krkipokraj Šibenika i Plivi u Jajcu.

Slap Koć uša

Na udaljenosti 12 km od Ljubuškogai 3 km jugozapadno od Vitine, u seljuVeljacima, nalazi se na rijeci Trebižat slap Koćuša. Nakon što iziđe iz ravnicepodno Klobuka riječna matica nailazi

na prepreke - čvrste vapnenačke stijene- te se obrušava s visine 10 - 12 metarana širini od 30 metara. Slap Koćušanema većih oscilacija u količinama vodetijekom godine poput Kravice. U blizini

slapa nalazi se više starih mlinova istupa za valjanje sukna i pranje gunjeva,od kojih neki i danas rade.

Slap Kravice

Najatraktivniji lokalitet na Trebižatuje slap Kravica, tri kilometranizvodno od Vitaljine, u Studencimablizu Ljubuškoga. Stvoren je radomsedronosne rijeke Trebižat, pa je kaoprirodan fenomen pod zaštitom državekao prirodna rijetkost. Visina slapakreće se od 26 - 28 metara, s vodenimamiteatrom ispod slapa promjera120 metara. Preko sedronosnog slojaod dna do vrha slapa izrasla je trava,mahovina i lišajevi. Uz slap su nikle

konopljika, smokve i topole. Nekada suuz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovii stupe za valjanje sukna. Za stvaranjeslapa najznačajniji je bigar, sedra ilitravertin. Radi se u vodi istaloženomvapnencu koji se stalno izdiže i podižesedrene barijere stvarajući tako slapove(uz Trebižat takve slapove pravi i Plivate Krka). Ljubuški je mjesto gdje sejoš uvijek mogu naći autentična selakoja najbolje dočaravaju tradicionalninačin života. ovo je kraj koji je dao

mnogobrojne uglednike na svimpodručjima ljudskog stvaralaštva. ZaLjubuški će mnogi reći:“Tako lijep itako dostupan“. Stvarno, Ljubuški jekao stvoren za život, uživanje, ali iupoznavanje prošlosti.




62

TRENDOVI

Velik broj mladih koji kupujeobuću te marke smatra datime izražava svoj stav. Ono

čega većina mladih vjerojatno nijesvjesna jest da je namjera proizvođačai njegove marketinške inicijative bilada stvori upravo takve predodžbe ina taj način ostvari uspjeh na tržištu.Brandovi koji se vežu s aktivnimsportskim životnim stilom, kao što suskejtanje, surfanje ili snowboarding,osvajaju svjetska tržišta. To činestvaranjem predodžbi u svijesti kupaca,većinom mladih osoba, o poželjnomživotnom stilu i vrijednostimapovezanima s tim sportovima. Onepovezuju brand s identitetom i životnimstilom pojedinaca koji se doživljavajukao oličenje nekih poželjnih vrijednosti.

Pritom uopće nije bitno je li kupacskejter ili se uopće ne bavi sportom -važne su vrijednosti koje se uz njih vežu.Velik dio mlađe populacije na Zapadupovezuje ove sportove s buntovničkimstavom, individualnošću, snagom iopćenito dinamičnim načinom života.Te se asocijacije prenose na brandovekoji su uspjeli nametnuti imidž aktivnogživotnog stila. Brojni mladi priznaju dase povezuju s određenim brandovimate vrste na emocionalnoj razini, te

da ih upotrebljavaju kako bi izrazilisvoje težnje prema individualnosti inekonformizmu.

Promotrimo li poruke koje odašiljuproizvođači brandova poput Sketchersaili Conversa, vidjet ćemo da je njihovaporuka mnogo više od kvalitetne odjećeili obuće. Zapravo, brandovi orijentiranina životni stil i ne teže kao glavnukarakteristiku istaknuti kvalitetuili funkcionalnost svojih odjevnihpredmeta, niti je u tome njihov pravi

uspjeh. Ako su uspješni u promoviranjuveze njihovog proizvoda i određenogpoželjnog životnog stila, ljudi će ihdoživljavati kao predstavnike tog stila i

Bran kao stil života

Međ u mladim ljudima sve je prisutnije povezivanje određ enih brandova odjevnih predmeta s nekim životnim stilom i izrazom ideja. Tako, primjerice, popularna obuć a Dr. Martens nosi sa sobom ideju

alternativnog stila života i nekonvencionalnosti.

vrijednosti koje se za njega vežu. Njihoviće kupci kupovati proizvode ne zatošto su funkcionalni, već zbog onog štopredstavljaju. Cilj ovog tipa marketingaje stvoriti proizvod kojeg će kupcikupovati jednostavno zato što ga vole.Brand aktivnog životnog stilapromovira vrijednosti kao što susloboda, kreativnost, ekspresija,samostalnost, snaga i slično. Kupcisu odani ovim vrijednostima jersu one izraz njihovih dubokoukorijenjenih potreba. To osobitovrijedi za tinejdžere, adolescente, alii općenito mlade osobe. Omogućujućikupcima da izraze vlastitu osobnost,ovi brandovi stvaraju u njima osjećajindividualnosti i pružaju identitet, ato čine, primjerice, asocijacijama na

surfera koji živi po vlastitim pravilimaili snažne skejtborderice. Mladi kojinose takve odjevne predmete šaljuodređenu poruku o nekom od svojihživotnih stavova a pripadnici sličnogsvjetonazora mogu prepoznati tevrijednosti već na vizualnoj razini.Brand aktivnog životnog stila započeo jes odjećom i obućom, no proširio se i nadruge proizvode. Sve se češće uspješnibrandovi odjevnih predmeta vežu uzdruge proizvode koji zatim kod kupaca

izazivaju asocijacije karakterističneza taj brand. Primjerice, popularanamerički brand Roxy, inspiriran idejomžena surfera, stavio je svoje ime naBoost Mobile Nextelov mobitel. Taj jemobitel stekao golemu popularnost zahvaljujući upravo simbolima slobode,zabave, izražaja i ostalih vrijednostikarakterističnim za brand Roxy. Moćda simbolizira stil ima i brand poznatihsvjetiljki MagLite, kojeg je Wall Street Journal proglasio “Cadillacom međusvjetiljkama”. Svjetiljke koje se smatraju

neuništivima postale su popularnemeđu ljubiteljima raznih aktivnihsportova, primjerice, alpskog penjanja i




63

TRENDOVI

drugih vratolomija, te su se s vremenompočele povezivati s vrijednostimavezanim uz te sportove. Ray-Banovenaočale koje je Johnny Depp nosiou poznatom ilmu “Strah i prijezir

u Las Vegasu” donijele su Ray-Banumilijunske zarade jer su postale simbolbunta, divljeg života i hedonizma.

Različ ite poruke

Različiti brandovi odašilju različiteporuke usmjerene na razne životnestilove. Primjerice, kupci RalphLaurenove odjeće snažno vjeruju dataj brand u potpunosti simboliziraotmjenost i visoki društveni status.Poznata Hermesova Birkin torbica,

Fendijeve torbe ili Baldini štiklepredstavljaju puno više od lijepe,kvalitetne ili samo skupe robe. One suznak određenog stila života bogatihi slavnih ljudi i onih koji dijele sličnevrijednosti. Za cipele Manolo Blahnik,poznate čitateljima iz serije “Seks i grad”,Madonna je jednom prilikom izjavila dasu katkada bolje i od samog seksa. Kolikoje simbol važniji od funkcionalnosti,objasnila je urednica Largea Margaret Pluvinage za poznati internetski modni

magazin Fashionlines.com: “Trpjelasam bolove od nošenja Manolicapo čitave dane, preuskih pojasevai sunčanih naočala koje stvarajuglavobolje. No nikad nisam očekivalada će me zaboljeti ruka zbog mojeteške Birkin torbice.” Za HermesovuBirkin torbicu poznato je da su je kupcispremni od trenutka narudžbe čekatii nekoliko mjeseci, a sve po cijenu

izražavanja svoje otmjenosti i statusa.Sve je više proizvođača kojiprepoznaju mogućnost uspjeha natržištu simbola. Možda je najsnažnijiprimjer popularnosti branda aktivnogživotnog stila primjer Nikeovekupnje američkog branda Hurley,čija se vrijednost procjenjuje na više

od sto milijuna američkih dolara.Brand Hurley povezuje se s aktivnimskejterskim stilom života, a Nike je unjemu prepoznao način da osvoji srcai novčanike tinejdžera diljem svijeta.Sve je više i hrvatskih proizvođačakoji se uključuju u svjetske trendove.Proizvođači mineralne vode težepovezati svoj brand s idejom zdravogživota, koristeći pritom za promociju

ikone uspješnih sportaša. Razniproizvođači piva usmjeravaju sena emocije prema nogometu ili naaktivni društveni život. Brandovikoji upotrebljavaju sintagme poput “Budi cool” ili “Život te zove” želevezati određene vrijednosti uzsvoje proizvode. Koji god životni stil

propagirao i koji god tip proizvodaveže uz njega, za brand je važno da ukupcima stvori pozitivan osjećaj prematom proizvodu. Uspjeh branda ne ovisio tome koliko su kupci svjesni njegoveporuke, nego koliko on u njima potičeosjećaj da je on autentični predstavnikvrijednosti u koje sami vjeruju, i jošvažnije, vrijednosti koje žele jasnoizraziti.

Za BH Privrednik priredio: M. Mlaki ć




64

DOGAÐAJI

Kultura je ta koja povezuje ljudena najbolji mogući način –kazao je, otvarajući ovogodišnje

Mostarsko proljeće – XII.Dane Maticehrvatske u Mostaru, predsjednikEuropskog saveza festivala DarkoBrlek. I doista, festival koji je, od prošlegodine, punopravnim članom Savezaeuropskih festivala (EFA), na samojje svečanosti otvaranja, potvrdioepitet jednoga od najvećih kulturnihdogađaja u ovom dijelu Europe. Prviput na otvaranju Dana Matice hrvatskeu Mostaru, zajedno su bila oba visokapokrovitelja – predsjednik RepublikeHrvatske dr. Ivo Josipović i članPredsjedništva BiH Željko Komšić, apredsjednik Matice hrvatske MostarJosip Muselimović, na samome početku

još jednoga kulturnog proljeća uMostaru, ustvrdio je: «Ponosni smo isretni što večeras otvaramo još jednoMostarsko proljeće – XII. Dane Maticehrvatske, manifestaciju koja je gradMostar uvrstila na zemljovid velikih iznačajnih kulturnih metropola Starogakontinenta».

Spuštene festivalske zavjese naXII. Dane Matie hrvatske u Mostaru

Nema boljega mjesta od Mostara gdje bi se pokazala misija EFA-e, koja je utemeljena kao odgovor na hladni rat i podjelu Europe. Naša misija je borba kulture protiv dijeljenja Europe.

Počelo je gala opernom večeri „Sarajevona Mostarskom proljeću, na kojoj su,pod dirigentskom palicom maestra IveLipanovića, i uz orkestar Sarajevskeilharmonije, kao solisti, nastupiliistaknuti umjetnici – sopranisticaValentina Fijačko, tenor svjetskoga

glasa Zoran Todorovich i bas Ivica Šarić.U idućih mjesec i pol dana, ljubiteljikulturnih zbivanja i poštovateljiumjetnosti, u gradu na Neretvi mogli supratiti raznoliku lepezu zbivanja – odkazališno-scenskih, preko glazbenih,književnih, likovnih, ilmskih, pa svedo dječjih programa. Zanimljivo jespomenuti da je, unatoč recesiji, posjet svakom od događaja bio više no dobar.Tako je velika dvorana Hrvatskoga doma

hercega Stjepana Kosače bila premalenaprimiti sve koji su htjeli pozdravitigostovanje Festivalskog ansamblaDubrovačkih ljetnih igara i HNK Zagreb,koji su, na ovogodišnjim MatičinimDanima, izveli Shakesperova „Hamleta“.Publika je nekoliko puta vraćala nabis izvrsnu glumačku ekipu u kojoj su,između ostalih, bili – Luka Dragić, AlmaPrica, Goran Grgić, Mirna Medaković,Zijad Gračić, Krunoslav Šarić, AmarBukvić… Ništa manje oduševljenje nijebilo ni mjuziklom „Zvijezda je rođena“,

kojim je ansambl narodnog pozorišta izBanje Luke, pokazao kako se slobodnomože svrstati među najveće kazališnekuće europske teatarske pozornice. Lice




66

INVESTICIJE

Dosada se područje poljaMostarskoga blata koristilo upoljoprivredne i vodoprivredne

svrhe, a sada je njegova iskoristivost i energetska HE Mostarsko blatosmještena je jugozapadno od gradaMostara i energetski koristi prirodnuvisinsku razliku od 178 m izmeđuMostarskoga blata i Bišća polja, tj.doline rijeke Neretve. Ta hidroelektranane samo da će koristiti vodu polja zaproizvodnju električne energije, negoće povećati zaštitu polja od poplavaizgradnjom novih objekata dovodnogatunela i odvodnoga zatvorenog kanaleprema rijeci Neretvi. Pripremni radovii izgradnja počela je 2006. godine,investicija je iznosila oko 140 milijunaKM.

Svečanim puštanjem u rad HE Mostarskoblato godišnja proizvodnja električneenergije u elektroenergetskom sustavuJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostarpovećat će se za 170 GWh. Ovo je drugahidroelektrana koju je ovo poduzećeizgradilo nakon 1995. godine, što su ijedini novi proizvodni objekti ne samona prostoru BiH nego i šire regije.

Pušten u probni ra rugi proizvonielektroenergetski objekt na Jugoistoku

EuropePlanovi izgradnje HE Mostarsko blato stari su gotovo jedno stoljeć e. Veliki hidropotencijal koji senalazi na polju Mostarsko blato htio se oduvijek i energetski iskoristiti tako da je ovaj objekt danas

postao višenamjenski.

Uz mnogobrojne goste iz političkoga,gospodarskoga i društvenoga životaBiH, hidroelektranu su u probni radpustili predsjednica Federacije BiHBorjana Krišto i generalni direktor JPElektroprivreda HZ HB d.d. MostarMato Matan Žarić.

Na svečanosti su se nazočnima obratilii predsjedavajući Vijeća ministara BiHNikola Špirić, te federalni ministarenergije, rudarstva, industrije VahidHećo.

Generalni direktor Mato Matan Žarić usvom obraćanju posebice je istaknuokako „Današnji je dan od iznimnevažnosti za JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar, ali i za širu društvenuzajednicu. Nakon Hidroelektrane

Peć Mlini prvoga poslijeratnogproizvodnog elektroenergetskogobjekta na Jugoistoku Europe, danas,ovom prigodom, svečano puštamo uprobni rad novi proizvodni objekt,Hidroelektranu Mostarsko blato. Uobzir moramo uzeti i činjenicu kako sepuštanje u probni rad HE Mostarskoblato događa u vrijeme svima dobropoznatih poteškoća i posljedicasveprisutne gospodarske krize.“

Također generalni direktor naglasio

je “Danas svjedočimo svečanompuštanju u probni rad HE Mostarskoblato i time, ne samo ostvarujemosan brojnih vizionara, projektanata i




67

INVESTICIJE

inženjera, ili svoj poslovni cilj, negoponajprije otvaramo perspektivubudućnosti na ovim prostorima” i nakraju istaknuo “Strateški su ciljeviovoga poduzeću jasni – povećanjeproizvodnih kapaciteta koji moguosigurati dovoljne količine električneenergije za podmirivanje potreba,poboljšanje kvalitete i sigurnostiopskrbe svih naših kupaca, čiji suinteresi i zadovoljstvo u središtu našeposlovne politike. JP ElektroprivredaHZ HB Mostar bila je, a uvjeren samkako će i nadalje ostati, temelj i oslonacrazvoju i drugih grana gospodarstva, isvekolikom napretku našega društva.Uz uspješno rukovođenje i koordinaciju

svih struktura poduzeća, možemo ihoćemo biti još uspješniji, a naši kupcii uposlenici zadovoljniji“.

“Realizacija ovog projekta predstavljasnažan poticaj izvlačenju gospodarstvaiz krize, te poticaj ulaganjima, otvaranjunovih radnih mjesta, a svakako snažanpoticaj razvoju i perspektivama drugihgospodarskih grana koje su izravno

vezane za elektroenergetski sektor”,kazala je predsjednica Federacije,te uputila čestitke menadžmentu JPElektroprivreda HZ HB na realizacijiprojekta.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiHNikola Špirić prigodnim obraćanjem

naglasio je “ništa tako snažno ne možeokupiti bitne ljude ove zemlje najednom mjestu, kao što to može uspjeh,bez obzira na kojem se mjestu realizira.Ovaj uspjeh Elektroprivrede HZ HBuspjeh je i BiH u cjelini” i uputio čestitkusvima koji su sudjelovali u realizacijiprojekta izgradnje HE Mostarsko blato.

Federalni ministar energije, rudarstva,

industrije Vahid Hećo, podsjetioje i potvrdio da je bilo određenihprotivljenja od domaćih i stranihčimbenika za ovaj projekt, ali daje njegovo ministarstvo podržalorealizaciju projekta jer svaka investicijakoja dođe u BiH je dobrodošla.

Piše: B. Grbeši ć




68

INVESTICIJE

HE Mostarsko blato

Mostarsko blato kraško je polje koje seprostire na 3.800 hektara. Oko 1.500hektara poplavljeno je svake godine, a

razina vode na kraju polja u zimskomrazdoblju dostiže i 10 m. Dosadašnjapoljoprivreda infrastrukturanedovoljna je za sprječavanje polja odpoplava. Izgradnjom ove hidroelektranepoboljšani su uvjeti odvodnje.Hidroelektrana s visokim padomsmještena je u kraškoj regiji koja jekarakteristična po kraškim pojavama:ponori i vrela. Prosječna godišnjakoličina oborina je 1. 820 mm. Dotokvode u polje dolazi kroz rijeke Lišticui Ugrovaču. Brdo Dobraljina dijeli poljeMostarsko blato od Mostarskoga polja,tj. doline rijeke Neretve. U jugoistočnomdijelu polja najniža je točka pa vodateče kroz kraški greben i otječe u rijekuJasenicu, a potom u Neretvu.

HE Mostarsko blato sastoji se od 9građevinskih - energetskih objekata:akumulacijski bazen, ulazna građevina,dovodni tlačni tunel, vodna i zasunskakomora, tlačni cjevovod, strojarnica,donji kompenzacijski bazen, odvodni

zatvoreni kanal i priključni dalekovod.Ulazna građ evina

Ulazna građevina dovodnoga tunelakao i trasa tunela smještena je 50 mjužno od postojeće ulazne građevine zavelike vode (Varda tunel). Objekt ulaznegrađevine konstruktivno je podijeljenu dva dijela. Dno ulazne građevinesmješteno je na razini dovodnogatunela.

Dovodni tunel

Dovodni tunel za HE Mostarsko blatoprokopan je kroz brdo Varda, izaulazne građevine. Duljina tunela je2207 m s kotom dna ulaza na 214,00m.n.m. i kotom izlaza na 196,20 m.n.m.Dovodni tunel projektiran je u oblikupotkovičastog proila, promjera 4,20m.,s armirano-betonskom oblogomdebljine 30 cm.

Vodostan-donja i gornja vodnakomora

Na kraju dovodnoga tunela smještenaje vodna komora za kompenziranjevodnih oscilacija u sustavu koje nastaju

Utjeaj na okoliš i lokalnazajenia

Stuija utjeaja na okolišizvršena je u okviru Fizibilitistuije za HE Mostarsko blatokoju je sacinio Verbunplan izAustrije. Tom stuijom utvrdeno je a izgranja HE Mostarskoblato ima minimalan utjeaj naokoliš prostora Mostarskogablata. Ne ugrožava postojeestanje, a uz proizvonjuelektricne energije omoguavaveu zaštitu Mostarskogablata o plavljenja (oatnim

ovonim kapaitetima premarijei Neretvi) što e uvelikepoboljšati poljoprivrene uvjeteza korištenje polja, ali i razvojostalih grana gospoarstvaijeloga kraja.

Osim poboljšanja okolneinfrastrukture lokalnazajenia e imati i rugeizravne i neizravne prenostii koristi o Mostarsko blato(posebie o naknaa zakorištenje hiro akumulaijskih

objekata) kaa projekt bue uijelosti završen i pušten u punipogon.

zbog promjene opterećenja agregata.Donja vodna komora duljine je 47.0 m.a vertikalnim vodostanom povezana jes gornjom vodnom komorom kružnogaoblika, volumena 3.000,0 m3.

Zasunska komora

Zasunska komora smještena je nizvodnood priključka vodne komore, veličine je10,70x9,70 m. Objekt zasunske komoreu kojem je ugrađen leptirasti zatvarač injegova upravljačka oprema smještenje na platou ispred izlaznoga portaladovodnog tunela.

Tlač ni cjevovod

Tlačni cjevovod unutarnjega promjera

3 m, duljine 360 m sastoji se od dvakoljena i 3 dilatacije, a povezujezasunsku komoru i strojarnicu.Podzemni dio cjevovoda duljine je140m.

Strojarnica

HE Mostarsko blato čini i zgradastrojarnice u kojoj su ugrađena dvaagregata snage po 30 MW, zračnivod naponske razine 110kV kojim seelektrana spaja na elektroenergetski

sustav. Smještena je na desnoj obalirijeke Jasenice, uzvodno od slapištapostojećega brzotoka, a postavljenaje gotovo paralelno toku Jasenice upodnožju brda Dobraljina.

Donji kompenzacijski bazen

Objekt donjega bazena obuhvaćaprostor kapaciteta od 10 000 m3nizvodno od strojarnice u koji dolazevode rijeke Jasenice, elektrane HEMostarsko blato i postojećega brzotoka

vodoprivrednoga tunela. Funkcijaovoga objekta reguliranje je protokarijeke Jasenice i protoka premaodvodnom kanalu, tj. rijeci Neretvi. Nakraju donjega bazena ugrađene su 3klapne za regulaciju protoka voda.

Priključ ni dalekovod

Novi 110 kV priključni dalekovodpovezuje HE Mostarsko blato smrežom do dalekovoda 110 kVMostar 4(trafostanica Čule)–Mostar5(trafostanica Rodoč. Priključkomse ostvaruje prijenos el. energije izHE Mostarsko blato u prijenosnuelektroenergetsku mrežu BiH.

Odvodni kanal

Odvodni kanal izvodi se za mogućnost evakuacije ukupnoga instaliranogprotoka HE Mostarsko blato od 40 m3/s,

čime je osiguran potpuno neovisan radelektrane od propusne moći nizvodnogkorita rijeke Jasenice. Prihvat voda izelektrane i iz rijeke Jasenice osiguranje u donjem kompenzacijskombazenu.Ulazna građevina izvedenaje s dva preljevna polja širine 5 m sazatvaračima. Kapacitet preljevnih poljas otvorenim zatvaračima je 2 x 20m3/s.




69

IZDVOJENO

Prognoze i najave koje su dolazileiz redova članova Gradskogkazališta mladih govorile su da

u Konjic i ove godine odlaze osvojitinagrade. «Usprkos najavama, ni slutilinismo koliki će uspjeh članovi GKMVitez ostvariti i više nego ugodno nasiznenaditi osvojivši ukupno 5 nagrada,među kojima i nagradu za osvojenoprvo mjesto na festivalu, a samim timeponijevši titulu najuspješnije kazališnegrupe ovogodišnjeg festivala», sponosom ističe voditelj GKM Vitezi izvršni producent predstave«Zločestobija», Ivan Sajević. Stručniocjenjivački sud festivala u Konjicu, usastavu: Muhamed Hamica Nametak,Novica Bogdanović i Adnan Mujkićje uz nagradu za najbolju predstavu,

najboljim muškim glumcem festivalaproglasio člana GKM Vitez, KristijanaPetrovića, te dodijelio nagrade zanajbolju koreograiju (Mirna Mišković),najbolju scensku šminku (KristijanPetrović) i glumačko ostvarenje (AnjaStipinović).

Prosjek godina – šesnaest

Predstavu «Zločestobija» režirala jesedamnaestogodišnja članica GKMVitez, Mirna Mišković, a prema tekstu

autorice Marijane Nole. U predstaviZločestobija igraju: Anja Stipinović,Bruno Grebenar, Mirna Mišković,Kristijan Petrović, Marko Mirković, MajaMišković, Lorena Križanović, MartinaRajić-Mišković, Slaven Čalić, MartinaKrižanović, Sanja Bonić, Marin Bikić,Nikola Matković, Delina Rajić, LukaPejović, Katarina Rajić-Mišković, NatašaKrišto, Ana Gabrić, Nataša Todorović.

Na glazbi radi Dunja Glušica, na rasvjetiLoren Laštro, scenograiju potpisuju

Jakov Križanović i Nikola Šarić, dokje za fotograiju zadužena Iva Pezić,a graičku pripremu Borislav Sučić.Izvršni producent predstave, ujedno i

Dobra jea “Zlocestobije”

U Konjicu je, u organizaciji Amaterskog pozorišta ‘’Neretva’’, krajem mjeseca travnja održan 8.Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH. U Konjicu su, treć i put za redom, i ove godine

nastupili č lanovi Gradskog kazališta mladih Vitez s predstavom «Zloč estobija».

voditelj GKM Vitez, Ivan Sajević pohvalioje rad redateljice Mirne Mišković, ali i

cijelog tima koji je radio na predstaviZločestobija i ostvario ovaj, možemoslobodno ustvrditi, povijesni uspjehi jedan od najznačajnijih rezultata napolju kulture u Vitezu. Također, uputioje i zahvale svima koji su podržaliodlazak GKM Vitez u Konjic.

Redateljica predstave, MirnaMišković, presretna je što je dugotrajani mukotrpan rad došao na naplatute što se, usprkos sumnji nekih«dušobrižnika», pokazalo kako su mladi

kadri producirati velike stvari.

Dodajmo i to kako je drugomjesto na ovogodišnjem festivalusrednjoškolskog dramskog stvaralaštvaBiH osvojilo Bosansko pozorište Tešanjs predstavom ‘’Tri čekića’’, dok je trećemjesto zauzela bugojanska Fedra ipredstava ‘’Životinjska farma’’.

Premijera i u Vitezu

Zločestobija je svoju premijeru imala ipred viteškom publikom što je izazvaloveliki interes kod građana Viteza isusjednih općina. Obzirom na velikozanimanje prvo izvođenje ove predstave

Grasko kazalište mlaihVitez – GKM osnovano je 2006.goine u okviru Uruge mlaih«Enter» - Vitez, kao kulturnainstituija koja okuplja mlaezaljubljenike u kazalište. Uokviru razlicitih grupa kojejeluju pri GKM Vitez o saa jeuspješno realizirano petnaestkazališnih prestava. Grasko

kazalište mlaih Vitez jeluje utri razlicite starosne skupine iokuplja više o peeset aktivnihclanova.

u Vitezu nisu uspjeli pogledati svi koji suimali namjeru, jer to kapacitet dvorane

nije dopustio. Više od četiri stotinesretnika, koji su uspjeli kupiti ulaznicuna vrijeme, imali su priliku pogledatinovu hit predstavu Gradskog kazalištamladih Vitez, a repriza je najavljena započetak 6. mjeseca. Dugotrajni pljesakkojim su na koncu predstave nagrađenimladi članovi GKM Vitez jasno jepokazao koliko ova predstava vrijedii koliko Vitežani cijene rad i kvalitetuGKM Vitez.

Piše: M. Mlaki ć

Fotogra f ije: Iva Pezi ć




70

IZDVOJENO

«Želio sam ostaviti jedan dublji trag,jedno jače sjećanje na književnikaIliju Ladina. Danas je došlo vrijeme„brzog življenja“ i književnika je lakozaboraviti. U njegovom zavičaju - tkoće se sjetiti dati ime školi ili ulici ponjemu!? A - cijela je Bosna i Hercegovinanjegov zavičaj», kaže književnik MiroPetrović, zahvaljujući čijoj je ideji, kojuje kasnije uobličio u scenarij, nastaonjegov kratki igrani prvijenac – Kako jeIlija Ladin predavao njemački.

Zadovoljstvo cjelokupne ekipezanimanjem javnosti koje je izazvaoilm, čija je premijera priređena usklopu Mostarskog proljeća, bilo jetim veće jer su, kako nam je kazaoproducent Ivan Vukoja, pravili u vrlo

skromnim inancijskim uvjetima: «Naraspolaganju smo imali samo polaplaniranog iznosa, tako da je ekiparadila s minimalnim honorarima, aneki i bez honorara, te smo, umjestopredviđenih pet dana snimanja, imalisamo tri. Budući da je ovo i redatelju iscenaristu i producentu bio prvi igraniilm, mislim da smo napravili dobarposao».

Iliju Ladina izvrsno je utjelovioDragan Šuvak, koji, priznaje, Iliju nije

glumio, već mu samo dao svoje obličje.Uz Šuvaka, ostale uloge povjerenesu Sandi Krgo, Nerminu Omiću iVladi Jokanoviću. Zašto baš pričao ovome, pomalo zaboravljenom izapostavljenom književniku? – pitamoMiru Petrovića.

Otkriva nam da je on s Ladinom jednovrijeme zajedno stanovao, a i sam jeLadin predavao francuski i latinski uljubuškom kraju, nadomak Petrovićevarodnog Klobuka. Poznavali su ga i

njegovi roditelji.»Njegovo pravo prezime je Kozić. Rođenje u Stratinskoj kod Banjaluke. Doživioje onoratnu obiteljsku tragediju, ostao

Ilija Lain saa ovjekovjecen i na filmu

mlad bez roditelja. Kao uspomenuna oca, kojemu je bilo ime Ladislav– Lade, uzeo je sebi za umjetničkoprezime izvedenicu iz njegovog imena– Ladin. Školovao se kod trapista uBanjaluci, gdje se, vjerojatno, i susreos latinskim i francuskim - jezicima kojeće kasnije studirati. Zbog siromaštvanjegov studij se odužio, jer je radiopo bosanskohercegovačkim školamai pomalo polagao ispite… Za dvadeset godina radnog staža radio je udvadesetak škola», priča nam Miro

Petrović i otkriva detalje iz njihovasustanarskog života.

Godine 1979. Ilija Ladin je dobio „novistan“ od Udruženja književnika BiH.U to vrijeme, ako bi netko od „užegrukovodstva udruženja“ dobio noviji iliveći stan – stambeno bi se poboljšalasituacija za pet-šest književnika, jerbi se tih pet-šest pomjerili, svatko,u bolji stan nego što mu je bio onajprethodni. Kako je Ilija stanovao učuvenom „suterenu be be“ (to je bio

jedan podrumski stan, kod današnjegŠopinga na Grbavici) – i on je dobiopriliku preseliti u bolji stan. A, kako sam

Film o književniku Ladinu, nadasve zanimljivoj osobi, prvijenac je i mladome redatelju SegoruHadžagić u, a producentska kuć a Koncept iz Mostara, takođ er prvi put producira kratki igrani ilm.

ja bio bez stana, a bio član Udruženja –mene je dopalo stanovati u „suterenu bebe“ i u tome mi je pomogao Mile Stojić.Još ranije ondje su stanovali ili boraviliknjiževnici Nikola Martić, Jakov Jurišić,neko vrijeme Mile Pešorda i NedžadIbrišimović… Bio je tu ponekad slikarŠiraz Muftić i novinar Nebojša Tošić,pa tada studenti - danas profesoriIvan Sivrić, Jozo Džambo, Željko Šain,Franjo Tolić … Zapravo mi je, Ilija, kadje dobio „novi stan“ oslobodio jednusobu u „mom stanu“, s objašnjenjem da

će mu trebati nekoliko dana da odnesesvoje stvari i knjige. Tih „nekoliko dana“odužilo se na tri godine, da bih ja nakraju saznao da je Ilija iznajmljivaostudentima svoj „novi stan“. Književnici




71

IZDVOJENO

su uvijek loše živjeli, pa se Ilija takosnašao, i tu nema moralnih zamjerki.Stan je bio dvoipolsoban, tako da je unjemu bilo mjesta i za Iliju i za mene iza prespavati našim kolegama izvan

Sarajeva, ili nekim drugim umjetnicima,slikarima…

Ilija je ustajao u četiri ujutro i odlaziou Zenicu, predavati latinski i francuski,u tamošnjoj medicinskoj školi. Odmahujutro pojeo bi kajganu od 10-15 jajai „bio miran cijeli dan“. Uz travnički sir– to mu je bilo glavno jelo. Kupovao bipo 4-5 školjki jaja odjednom i po 2-3kilograma sira. Ako bih ja pojeo jednojaje – odmah bi zamijetio, tako da bih ja,kada „posudim“ jaje – ostavio 25 para,

koliko je koštalo jaje i to je bilo u skladus „Ilijinom ekonomijom“. Mi smo se malosretali u stanu, budući da je rano odlazioi dolazio popodne, a ja odlazio u podnei dolazio kasno… Tu „ekonomije“ je Ilijapočeo s novinama koje sam ja kupovao(Oslobođenje, Vjesnik, Politika). Kadbi Ilija došao iz Zenice – pročitao bi„moje novine“ i ostavio bi 25 para (kao

jedna četvrtina njihove cijene) „zaupotrijebljeno čitanje“, jer „nisu novei samo ih je čitao“ – smije se Petrović,prisjećajući se zgoda iz suživota s ovimneobičnim književnikom.

Bilo kako bilo, ilm „Kako je Ilija

Ladin predavao njemački“, kojemu jeveliku potporu pružila Fondacija zakinematograiju BiH, kako planirajuautori, nastavit će svoj put. Planirano jeorganizirano prikazivanje po školama iustanovama, a ni festivali nisu isključeni.Mi im samo možemo poželjeti sreću!

Piše: M. B. Milinkovi ć

Nježan dodir čistoće

www.shpgroup.eu




72

IZDVOJENO

Institut mecenatstva poznat jedakle, od davnina i bez njega,nije pretjerano reći, ne bi bilo ni

Sikstinske kapele. Ulaganje u kulturupoduzeća bi trebala shvatiti kaoizvrstan način pozitivne promocije,odnosno PR-a poduzeća. U Vitezu, kaojednom od razvijenijih općina u BiH,sve više shvaćaju važnost ulaganjau kulturu i kulturne projekte, što sepoduzećima, nesumnjivo je, vraća kaoposredno ulaganje u marketing, čak i najeftiniji i bolji, a za drušvenu zajednicukorisniji način.

Organizirani kulturni život u Vitezupočinje 1906. godine osnivanjemPovjerenstva, a nešto kasnije iPodružnice Hrvatskog kulturnog

društva (HKD) „Napredak“ iz Sarajeva.Već sredinom dvadesetih godinaprošlog stoljeća izgrađen je Hrvatski(Napretkov) dom na kruščičkomraskrižju. U novoizgrađenom domuodvijao se, za to vrijeme i prilike, vrlobogat i sadržajan kulturno-zabavniživot. Padom Viteza u ruke partizanau listopadu 1944. godine opljačkan je izapaljen Napretkov dom, a dekretom jezabranjen rad društva. Prema podacimaiz Kalendara HKD Napredak iz Sarajevaostalo je zabilježeno da su te godine

Odbor viteške podružnice činili: fraAnto Strukar (predsjednik), MarijanČilić (potpredsjednik) Katarina Čondrić(tajnica), Pero Garić (blagajnik), teodbornici Ibrahim Topčić, Anto Budimiri Jozo Petrović. Zamjenici članovaOdbora bili su: Marko Androšević i AntoBarić, dok su u Nadzornom odboru biliAnka Babić i Petar Paar

U vrijeme bivše države SFRJ, od kraja60-tih djelovalo je KUD „SlobodanPrincip-Seljo“. Početkom demokratskih

promjena, zahvaljujući ponajprijeviteškom kapelanu fra Boži Blaževiću, 9.veljače 1991. godine, u prepunom hotelu

Interes kulture i gospoarstva – jean jeinteres

Može se reć i da je gotovo oduvijek, toč nije od nastanka prvih cehova i manufaktura, poznata i prepoznata potreba da uspješna i bogata poduzeć a potpomažu umjetnike i umjetnič ke projekte.

„Kruščica“ održana je obnoviteljskaskupština HKD „Napredak“, podružnicaVitez. Za predsjednika je izabran fraBožidar Blažević, a za tajnicu OlgicaBobaš. Uz njih u Predsjedništvodruštva izabrani su: Nikica Šafradin,Marko Martinović, Srećko Stipović,Ernest Jablanović, Franjo Kurevijai Jozo Ivanković, te naknadnopridruženi Matilda Šikić, Zvonimir

Čilić, Olgica Kurevija, Krešimir Miketai Anto Marijanović. Od obnoviteljskeskupštine, uz fra Božidara Blaževića, načelu HKD „Napredak“ podružnica Vitezbili su Zvonimir Čilić, Anto Marijanović,Ljubomir Pavlović i Vlado Karin, dokod rujna 2008. godine „Napredak“vodi istaknuti kulturni djelatnik,dugogodišnji plesač, koreograf i voditeljfolklorne sekcije, Zoran Kupreškić.Svoj bogat i kvalitetan repertoarviteški napretkovci su demonstrirali umnogim mjestima u BiH, u Hrvatskoj

te u Austriji i Švicarskoj. Najuspješnijisu folkloraši te mladi tamburaši ovogdruštva koje vodi Ico Grabovac. Pored

toga, zahvaljujući ponajviše vrijednimviteškim novinarima, te književnicimaVitez je postao svojevrstan izdavačkicentar u kojem je dosad tiskanoniz vrijednih knjiga, publikacija teknjiževnih djela.

Od 1989. godine u Vitezu uspješnodjeluje Kulturno društvo Bošnjaka(BZK-KDB) „Preporod“. Prvi predsjedniki osnivač društva bio je Varupa Midhat,

a tu funkciju obnašao je i Sedžad Mašić.Aktualni Odbor društva čine: FejzulahBešo (predsjednik), Samra Bešić(tajnica), Damir Bešić (tehnički tajnik),te članovi Mujo Mujanović, Mujo Trako,Avdulah Zlotrg i Meho Mujkić. U okvirudruštva djeluju: Zbor ilahija i kasida(voditelji Samir Spahić i Sakib Peskić),Folklorni ansamb (Fejzulah Bešo iSamra Bešić), Dramsko-recitatorskasekcija (Mujo Trako i Mirnesa Trako),Glazbena sekcija i sekcija solista (Meho

Mujkić i Muharem Džidić) i Likovnasekcija (Mustafa Varupa).

Folklorni ansambl i Zbor ilahija i kasidanastupao je u više od dvadeset gradova




73

IZDVOJENO

BiH te dva puta, 1997. i 2008. godine uTurskoj.

Vrlo zapaženo mjesto u kulturnomživotu Viteza, pa i šire regije, pripada

Mješovitom pjevačkom zboru „Viteškiakordi“ koji vrlo uspješno vodi glazbenapedagoginja, ujedno i osnivačica,profesorica Olgica Krezić. Ovaj ansamblmnogi, s pravom, smatraju viteškimbrendom i kulturnim zaštitnimznakom svoga grada. Takav epitet stekli su brojnim nastupima u mnogimgradovima BiH i Republike Hrvatske, uraznim povodima i različitim kulturnimmanifestacijama. Ansambl je osnovan1997. godine, a 2007. godine snimili sui CD.

Udruga mladih ENTER obogatilaje kulturni život Viteza osobitoangažmanom na utemeljenju kazalištamladih koje je već dobilo niz priznanjana natjecanjima u BiH. Oko ovogprojekta okuplja se veliki broj mladihljudi koji se vrlo uspješnom bavekazalištem i kazališnom glumom unekoliko predstava. Uz mlade, u Vitezuje počela djelovati i glumačka družinastarijih kolega, a utemeljen je i Viteškiambijentalni teatar. UM Enter jeobnovila i upravlja Gradskom galerijom«Vitez». Pored toga, ovo društvozajedno s HKD „Lašva“ već nekolikogodina, zahvaljujući generalnompokroviteljstvu poduzeća ECONOMIC,organizira književni nagradninatječaj za kratku priču koji nosi imepokojnog književnika iz Viteza, MarkaMartinovića.

HKD „Lašva“ već nekoliko godinauspješno organizira likovne kolonije nakojima se okupljaju likovni umjetniciiz BiH te Hrvatske i ostavljaju ovomgradu svoja vrijedna umjetnička djela.Uz pokojne Dragoslava Ramljaka iJosipu Bralo, istaknuti viteški likovniumjetnici su Fabijan Tomić, DejanPranjković, Stjepan Perković, IvanBatarilo, Marinko Glušica, Stipo Sučić,Zlatko Vidović i drugi.

Kulturni život Viteza, na speciičani orginalan način obogaćuje Udruga«Kraljica Katarina», osnovana 1997.

godine pod imenom „Žena ženiprijatelj“. Članice udruge njeguju iprezentiraju stare narodne običajeHrvata ovoga kraja, hrvatsku narodnu

Sponzorstvo u kulturi – europska iskustva

Svaki pouzetnik, onosna tvrka, zasniva svoju poslovnu startegiju natome a se utisne u svijest potrošaca kao netko tko nui trajno kvalitetnurobu ili uslugu. Dakle, uz neposreni proizvo kojeg neka tvrtka nui natržištu, ona želi ponuiti i svoj “višak vrijenosti” koji se može sažetoopisati kao garaniju kvalitete kojom osvaja povjerenje potrošaca. Kaaneka tvrtka sponzorira neki znacajan kulturološki neosporno vrijeankulturni projekt ona ona inirektno time želi “višak vrijenosti “ togkulturnog obra prenijeti na svoju tvrtku. Strucnjai za marketing taj

fenomen oznacavaju kao “transfer imiža” u kojem se ozracje i vrijenostnekog kulturnog obra prenosi na njihovu tvrtku. U Njemackoj su vrloznacajni spozori velike banke i šteionie. Na primjer, finaijska grupanjemacke Sparkasse samo je tijekom jene goine za finaniranjekulturnih projekata i instituija izvojila preko 122 milijuna eura. To jegotovo šestina ukupnih finanija koje nisu ošle iz ržavnog sektora.Zbog cega ta Sparkasse ulaže tolika srestva u kulturu? U njihovomse programu navoi: “Sparkasse su pouzetnii koji se orijentirajuna ostvarenje ope obrobiti i preuzimaju ruštvenu ogovornost. To je ujeno i izraz njihovog povezivanja sa zajeniom u kojoj jeluju i ukojoj žele aktivno utjeati na kulturnu ponuu.” Sparkasse poržavaprojekte na lokalnoj, naionalnoj i inetrnaionalnoj razini. U okviru tefinanijske skupine jeluju i zaklae i fonovi za kulturu i oni razradujuvrlo speificne kriterije na osnovu kojih se prate pojeini kulturni

projekti. I Njemacka banka - Deutshe Bank ulaže ogromna srestva ukulturu. Deutshe Bank rao istice u prvi plan svoj soijalni angažman,a bitan aspekt toga je i finairanje kulture i obrazovanja.




74

IZDVOJENO

nošnju, te izvorni narodni melos.Članice ove Udruge sudionice su svihvažnijih kulturnih, vjerskih i drugihmanifestacija u Vitezu i mjestimasrednje Bosne, a vrlo zapažene nastupe

imale su u više navrata i u RepubliciHrvatskoj. Od osnivanja Udruguuspješno vodi Milica Garić.

Vitez se već odavno može pohvalitinekolicinom već airmiranihknjiževnika, kroničara i publicista.Među njima su najistaknutiji pokojniMarko Martinović, Željko Kocaj, AntoZirdum, Dragan Mučibabić, Ivo Totić,Saša Skenderija, Đurđica Čilić, AntoMarijanović, Srećko Stipović, PeroSkopljak, Anto Valenta, Drago Bošnjak,

Zvonimir Čilić, Zoran Kupreškić,Lucija Marković, Senada Smajić,Fikreta Poparić-Zukan, EmsudinPašanović, Ivan Maros i drugi. Uz MarkaMartinovića, počasno mjesto pripadaAnki Topić, prvoj ženi pjesnikinji uBiH, koja je izdala zbirku pjesama„Izgubljena zvijezda“, daleke 1908.godine.

Puno je, dakle, kulturnih sadržaja koje u

Vitezu nude kulturni djelatnici, što značida je puno i prilika da gospodarstveniciovoga grada prepoznaju projektekojima su skloni po svojoj vokaciji ilinaprosto da prepoznaju projekte kojetreba podržati jer će im se uloženo

višestruko vratiti, ne smo kao dobromarketinško ulaganje, nego i kaoulaganje u budućnost ove sredine imladih koji u njoj odrastaju. Jer, kulturaje ogledalo jednog naroda.

Piše: Ž. Kocaj

suton




75

POSLJEDNJA VIJEST

Već niz godina, naši gradovipostaje sve zagušeniji vozilima,a biciklistička populacija raste.

Na žalost, ozbiljnija reakcija vlasti na tepojave izostaje, tako da biciklisti imajusve više problema s korištenjem biciklakao sredstva prijevoza, rekreacije ilisporta. Ono što udruženje građanaGiro di Sarajevo već treću godinu radiu Sarajevu, fokusirajući se na borbuza poboljšanje uvjeta za bavljenjebiciklizmom u urbanoj sredini, to isto

rade i aktivisti iz udruženja Zelena glavaiz Mostara.

Protekle nedjelje (30. svibnja),udruženje Zelena glava organiziralo jebiciklijadu ulicama Mostara pod nazivom„Pazi, bicikl!“, koja ima za cilj podizanjesvijesti o problemima biciklista u graduna Neretvi, i nedostatak osnovnihfaktora za kvalitetno korištenje bicikla,a to je infrastruktura – prije svegabiciklističkih staza. Na srdačan pozivorganizatora, nekoliko članova UG Giro

di

Sarajevo je organiziralo odlazaku Mostar i tako pružilo podrškumostarskim biciklistima, pedalajući snjima ulicama grada.

Trojica naših članova su čak i čitavurutu od Sarajeva do Mostara odvezlibiciklima, dok su im se ostali pridružiliu Mostaru, došavši automobilima ibiciklima na njima. U zaista prijateljskojatmosferi, upriličeno je i kratko

druženje s organizatorima biciklijade,kojima su uz poklone, uručeni ipozivi da se odazovu na tradicionalnibiciklistički događaj Giro di Sarajevo,koji će se ove godine održati 4. srpnja,te na Giro bambino, koji je u planu 15dana ranije, 20. lipnja.

Piše: Dž. Tanovi ć

Biiklijaa u Mostaru




76

POSLJEDNJA VIJEST

Ukoliko sud otvori stečaj, izglednoje kako će NTF, putem kojegBiH dobiva oko 70 posto nafte,

preuzeti tvrtka za trgovinu naftnimderivatima Deltagrip koja je, zbogpotraživanja od oko 9 milijuna kuna, ipokrenula stečajni postupak. Odlukomdubrovačkog suda NTF-u je zabranjenoraspolaganje imovinom bez prethodnesuglasnosti privremenog stečajnogupravitelja Maroja Stjepovića. On bitrebao voditi poslovanje NTF-a štitećivjerovnike, te utvrditi je li kompanijasposobna otplatiti dug. Stjepović bi seu srijedu trebao pojaviti u Pločama.Sudsko ročište u Dubrovniku zakazanoje za 10.lipnja.

U rješenju, odnosno obrazloženju

dubrovačkog suda navodi se da«ukupna vrijednost imovine ne prelaziiznos od 15 milijuna kuna, dok s drugestrane postojeće obveze dužnikaprelaze 55 milijuna kuna». Sud u svomobrazloženju, pozivajući se na zahtjevDeltagripa, navodi kako NTF-ova«eventualna smanjenja kratkoročnih idugoročnih obveza u 2009. godini i dosada u 2010. su neznatna i ne mogu

Imenovan stecajni upraviteljNaftnih terminala Feeraije

Trgovač ki sud u Dubrovniku postavio je u Naftne terminale Federacije iz Ploč a (NTF) steč ajnogupravitelja koji bi u iduć ih desetak dana trebao utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za steč aj, piše

zagrebač ki Poslovni dnevnik.

značajno utjecati na pokriće obveza».

Vlasnik NTF-a su državni TerminaliFederacije iz Sarajeva. Istovremeno,međunarodna zajednica traži od VladeFederacije smanjenje javne potrošnjekako bi se nastavila suradnja saMeđunarodnim monetarnim fondom(MMF). Vlada FBiH je prošle godine

putem dva kredita odobrila NTF-u 2,4milijuna eura, čime su isplaćene plaćeradnicima te carinski dug zbog kojegje kompanija bila u blokadi. Odnosizmeđu Deltagripa registriranog uLondonu i NTF-a zaoštrio se početkomtravnja kada je nova Uprava terminalapokušala podići cijene derivata koji seondje skladište. Deltagrip u Pločamaskladišti 40 tisuća tona nafte, a NTF jezatražio poskupljenje od oko 150 posto,sa 3,5 na 8 eura po kubičnom metru.

Ina raspolaže kapacitetom od 32 tisuće,a slovenski Petrol skladištem od 10tisuća tona. Iz Deltagripa poručujukako ih se pokušava istjerati iz Ploča ukorist ruskog Zarubežnjefta, odnosnonjegove banjalučke tvrtke Optima

grupe. «Zarubežnjeft je zainteresiranza dugoročni najam i modernizacijuskladišta u Pločama», rekao je u travnjuPoslovnom dnevniku Nemanja Šutonja,komercijalni direktor Optime.

Napomenuo je kako nikoga ne trebaistiskivati jer se «koristi tek 30 postokapaciteta». Ruska kompanija biderivate proizvedene u raineriji




77

POSLJEDNJA VIJEST

u Bosanskom Brodu dopremalaželjeznicom te ih brodovima plasiralana inozemna tržišta. Zarubežnjeftubi ipak netko trebao ustupiti izičkiprostor budući da Deltagrip, Ina i Petrol

u najmu imaju skladišta. Uprava NTF-ademantira bilo kakvo istiskivanje, većnapominje kako su ranije cijene kojeje dogovarao bivši predsjednik UpraveJosip Tomić bile preniske i štetne zakompaniju. Deltagrip se s druge stranepoziva na prošlogodišnji ugovor premakojem im je u razdoblju od pet godinazajamčena iksna cijena. Tomić jesmijenjen u prosincu prošle godine.To je pak rezultiralo privremenomobustavom pretovara nafte budući

je smijenjeni direktor imao podrškuradnika. Kompanija zapošljava 80-akljudi. Ugovor sa Deltagripom je sadaraskinut. Nakon kratkog sastanka uPločama, na kojem su obje strane zadržale nepromijenjene pozicije,Deltagrip je aktivirao zadužnice i mjenice na osnovi namjenskogkredita kojeg je 2006. odobrio NTF-u za modernizaciju skladišta.Dosad je NTF isplatio 1,1 milijun kuna, pa ostaje već spomenutidug od oko 9 milijuna kuna. «NTF je uredno otplaćivao rate kredita.Deltagrip je kompanija bivših Ininih direktora kojima je cilj preuzetinašu kompaniju», izjavio je Nikola Štula u travnju u razgovoru zaDubrovački vjesnik. Upravo 6.travnja Deltagrip je zbog duga blokiraote rminale, a prema zakonu ukoliko blokada potraje 60 dana slijedistečaj iz kojeg bi se vjerovnici trebali naplatiti. Potraživanje premaNTF-u ima i banka OTP Hrvatska.

Do 6. lipnja NTF mora pronaći inancijska sredstva ili dokazati da ćepodmiriti dugovanje. «Bit će teško no vjerujem da će se NTF izvući»,kaže izvor blizak NTF-u. «Svi preduvjeti za stečaj su ispunjeni», možese čuti sa suprotne strane.

Piše: M. Mlaki ć

bh privrednik [broj 74, juni-juli 2010.]

Documents