bh privrednik [broj 69, juni-juli 2009.]

DANI TRGOVINE BIHVitez 1. - 30. 6. 2009.

Aktualno:Nova uprava Aluminija sigurno protiv krizeAktualno: Unaprijediti gospodarsku suradnju RH i BiHRazgovor s povodm: Trgovina u funkciji antirecesijskih mjera u BiH

OPĆINA VITEZ

U OVOM BROJU DONOSIMO:

BH PrivrednikLipanj / Srpanj 2009

2


3


4

Izdavač: Inter 96 d.o.o. • za Izdavača: Darko Juričić • GlavnI urednIk: Mario Mlakić • IzdavačkI savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • novInarI: Miroslav Vasilj, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Anja Grujić, Zvonimir Živković, Anita Bošnjak • FotoGraFIje: Siniša Skenderija, Stojan Lasić, FIS Vitez • adresa redakcIje: Stjepana Radića 2, 72250 Vitez, BiH • GraFIčka prIprema I dIzajn: Borislav Sučić • tIsak: SUTON, Široki Brijeg • marketInG: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • [email protected] • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez

mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

. . . i m p r e s u m . . .

69Privrednik

uvodnIkRiječ glavnog urednika 7

Iz Broja u Broj50 milijuna eura zajma „Konzumu“ u BiH 8Kompanija IT Computers prijavila stečaj 9

Okrugli stol o prekograničnoj suradnji 9Novi predsjednik GSV-a

Posavske županije 10Kamate se vraćaju na stare vrijednosti 10Novi pravilnik dodatno otežava stanje 11Građani dužni sklopiti Ugovor o opskrbi

strujom s EP HZ HB 11aktualno

Nova uprava Aluminija sigurno protiv krize 12

Unaprijediti gospodarsku suradnju RH i BiH 15

Sporna zakonska zaštita domaće proizvodnje 16

razGovor s povodomTrgovina u funkciji antirecesijskih

mjera u BiH 18Klinička bolnica po najvišim standardima 20

Očekuje se skori kraj krize 22poslovnI uspjesI

Mostarski sajam ponos Grada na Neretvi 24predstavljamo uspjeŠne

Otvoren suvremeni objekt novih partnera ASA Prevent grupacije 28

Vodeće mjesto u struci - vrhunski rezultat 29BH reGIje

Zatražena zaštita domaće proizvodnje 32Osjećaju se posljedice krize 34

Otvoren novi objekt Nezavisnog biroa za razvoj 35

Učenici posjetili farmu krava 36Bez zadovoljnih seljaka

ugroženo i poduzetništvo 36Smanjeni prihodi 37

Trebinje – grad nezaposlenih 39Zastupnike pozvali da „skrešu“

svoja primanja 41Otvoren najveći Mercator centar u BiH 42

reGIonalne vIjestI43 Tri Eura za dvanaest kilometara puta 44 Projektima prema zajedničkom cilju 45 Hrvatski studenti traže besplano školovanje47 Spasila ih proizvodnja hrastovog parketa InIcIjatIve49 Poduzetnici ogorčeni na rad Vlade i Skupštine HNŽ-a InvestIcIje50 Primamljive kreditne linije 51 Posavski bostan Izdvojeno52 Vrlo loša godina za svjetsku ekonomiju 52 Neće biti najgoreg scenarija promocIje55 Bosanskohercegovački inovatori već su odavno dio EU 57 Kompjuterski kriminal BaŠtIna59 Stećci-pamćenje u kamenu doGaĐajI61 Najveći hercegovački pršut stigao u Trebinje zanImljIvostI62 Četiri desetljeća sprema djevojke i žene 64 Zaboravljene mlinice u Hercegovini projektI67 S peletima nema zime sustavI kvalItete70 HACCP sustav u Bosni i Hercegovini još uvijek stvar prestiža turIzam72 Neprocjenjiva duša Parka Prirode Blidinje oBljetnIce75 Poslodavci pozvani da poštuju prava radnika 77 Lipanjske zore su spasile Hercegovinu od sudbine Srebrenice posljednja vIjest79 BiH: Mjesečna deflacija u travnju bila 1,2 posto 80 U ožujku 493.250 nezaposlenih osoba


5


6


7

Uvodnik

Je li kriza zaista u krizi? Ili je tek recesija u blagoj recesiji? Ovako formulirane, s prizvukom oksiomorona i naizgled

apsurdne rečenice, nameću se kao vrlo aktualne, kada se pogledaju pojedine ekonomske analize i procjene ekonomskih stručnjaka, počevši od najaviše razine – Svjetske banke, pojedinih relevantnih financijskih institucija, pa do srednjih i nižih slojeva financijskih, ekonomskih i političkih institucija.

Izvjesni tonovi optimizma, temeljeni na činjenici da se kriza nije pokazala u onoj mjeri kakva je predviđana početkom ove godine, ugodni su za uho i pružaju nadu da nismo zakoračili preko ruba ekonomskog kraha. Procjene se uglavnom odnose na širi teritorij onoga što se zove Jugoistočna Europa. No pravo je pitanje koliko su realno utemeljeni ovi glasovi optimizma i u kojoj se mjeri mogu primijeniti na naše lokalno okruženje. U BiH je već zabilježen stečaj jedne od većih (često se govorilo i najveće) i najbrže rastućih kuća za promet informatičkom opremom, a kada se pogleda u svim dijelovima BiH mogu se vidjeti brojni radnici na «čekanjima», «prinudnim godišnjim odmorima» ili drugim oblicima «prinudnog nerada». U jednome se slažu svi – i poslodavci i stručnjaci i radnici i sindikalisti – pojam «recesije» koristi se i kao opravdanje za brojne poteze koji nisu uzorkovani toliko strahom od njezinih posljedica, nego željom za zadržavanjem

visine profita na jednakoj razini kao i prethodnih godine. Takvim se potezima, zapravo, kriza dodatno produbljuje i povećava ionako negativna socijalna tenzija u BiH. No, u nedostatku dovoljno jasne inicijative sa razine države, entiteta ili neke druge «visoke» instance i za očekivati je ovakve poteze. Teorijski gledano, svaka kriza na koncu donosi i pozitivan učinak, jer da bi se organizam iz nje izvukao mora pronaći nove forme preživljavanja. Pritisnuti krizom, počeli smo daleko efektnije postavljati pitanja bankarskog sustava i kamata, utroška proračunskih sredstava, rasipanja novca od strane administracije. Ovakva su pitanja postavljana sporadično i ranije, ali se tek u situaciji krize ona formuliraju na pravi način. O daljnjoj terapiji i procesu ozdravljenja, možda neki drugi put...

Važan događaj, koji ima veliki značaj u aktualnim antirecesijskim raspravama, će se desiti upravo kada ovaj broj «BH Privrednika» ugleda svijetlo dana. Osmi put po redu, u Vitezu će biti održani «Dani trgovine BiH», a na ovom skupu se očekuje dolazak značajnih gostiju koji će, iznova, imati prigodu postaviti pitanja, ponuditi odgovore i predložiti rješenja. U kojoj mjeri se inicijative poslovnih ljude, koji su i do sada prednjačili u nuđenju rješenja, mogu sprovesti u djelo, znat ćemo nešto više u sljedećem broju naše novine.


8

iz Broja u Broj

“Konzum” je u vlasništvu hrvatskog “Agrokora”, najveće kompanije u agribusinessu u jugoistočnoj Europi, koja posluje u sektorima maloprodaje te proizvodnje hrane i pića, saopćeno je iz EBRD-a.Uz potporu EBRD-a “Konzum” će restrukturirati bilancu, te proširiti svoju maloprodajnu mrežu otvaranjem novih centara u manjim gradovima u zemlji. EBRD će sindicirati 25 milijuna eura zajma pod A/B strukturom, dok će preostalih 25 milijuna eura biti odobreno iz vlastitih sredstava Banke. “Agrokor” će, istovremeno, uz EBRD-ovu investiciju u njegovu supsidijaru, sa svoje strane povećati kapitalni ulog u “Konzumu” za sedam milijuna eura. Maloprodajno tržište u BiH još uvijek je nedovoljno razvijeno i fragmentirano, sa svega 10 kvadradnih metara mloprodajne površine na 1.000 stanovnika, u usporedbi s prosjekom

50 milijuna eura zajma „Konzumu“ u BiH

EBRD će dati zajam od 50 milijuna eura “Konzumu”, vodećem maloprodajnom lancu u BiH, kako bi pomogao kompaniji u osnaživanju kapitalne baze i stvaranju modernih dućana diljem zemlje.

EU od 270 metara kvadratnih. “Ovaj će projekt pomoći “Konzumu” da konsolidira svoju poziciju kao tržišni lider širenjem svoje maloprodajne mreže na područja u zemlji gdje moderne prodavnice još nisu prisutne. Ujedno će promovirati standarde visoke kvalitete roba i usluga širom BiH”, kazao je direktor poslovne grupe za Rusiju, agribusiness, nekretnine

i turizam u EBRD-u Alain Piloux. EBRD već dugo surađuje s “Agrokorom”. Banka je 2006. godine investirala dionički kapital u iznosu od 110 milijuna eura, te postala dioničarem “Agrokora”. EBRD je najveći institucijski investitor u BiH. Do danas je Banka dala 2,4 milijarde eura za različite projekte u zemlji, koji su privukli dodatne investicije vrijedne 1,4 milijarde eura.

Karting Klub restoran-pizzeria | adresa: BiH-88000 Mostar, Vukovarska bb | tel: (387 36) 326 456 (dostava i rezervacije), 326 880 (sportski tereni ) | www. kartingklub.ba


9

iz Broja u Broj

IT Computers, kompanija koja je već nekoliko godina bila vodeća kompanija u prodaji informatičke

opreme u BiH je kod nadležnog suda podnijela prijedlog za pokretanje stečajnog postupka. S obzirom da je u dosadašnjem poslovanju stvorena moćna materijalna baza, sa stabilnim bilancom stanja, dobrim bonitetom i ugledom kod kupaca, dobavljača i banaka, firma je zauzela lidersku poziciju na tržištu. Utvrđena je i planska orijentacija, te se od protekle godine ušlo u fazu umjerenog i kontroliranog rasta, što bi učvrstilo i lidersku poziciju. Međutim, u 2009.godini su sistemski okviri za poslovanje

Kompanija IT Computers prijavila stečaj

Bh. računarska kompanija IT Computers se prijavila za stečajni postupak nakon osam godina uspješnog rada. Promet ove kompanije je u nekoliko zadnjih mjeseci zabilježio pad od 90% posto,

stoji u objavljenom saopćenju za javnost ove informatičke kompanije.

kompanije postali izuzetno nepovoljni. Stoga je napravljen i “Program mjera i akcija na poboljšanju poslovanja-sanacioni program”, kako bi se utvrdile unutarnje rezerve u poslovanju, te mjerama interne ekonomije aktivirale te rezerve. Nakon izvršene stabilizacije poslovanja, počela je intenzivno djelovati recesija na poslovanje kompanije, sa svim svojim negativnim posljedicama. Povećanje nezaposlenosti i pad kupovne moći stanovništva, kriza u bankarskom sistemu, smanjen obim potrošačkih kredita doveli su do pada obima prodaje i do 90%. Sve poduzete mjere na smanjenju troškova i prilagođavanje smanjenom

plasmanu proizvoda na tržištu nisu imale učinka. Zbog toga se ušlo u u zonu poslovanja s negativnim rezultatima, što je dovelo do poslovanja pod nemogućim uvjetima i pritiscima, a sve u jednom poslovnom okruženju, koje nije na odgovarajući način poticano od strane vlasti u BiH i u kojem je postojala ravnodušnost prema problemima privrednika. Iz navedenih razloga, poslovodstvo firme se odlučilo na pokretanje stečajnog postupka”, zaključeno je u saopćenju za javnost IT computersa.

U Mostaru je organiziran okrugli stol o temi “Prekogranična suradnja - prednosti i mogućnosti za ekonomski napredak u Gradu Mostaru i

Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK)”, a u organizaciji Resursnog centra za demokratizaciju - Agencije lokalne demokracije (LDA). Prema riječima projekt managera LDA Mostar Igora Kajgane, u narednom periodu bit će otvorena tri bilateralna programa prekogranične suradnje i to sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. “Okrugli stol smo organizirali kako bi pojasnili prednosti i mogućnosti koje BiH ima iz europskih fondova.Željeli smo također razmijeniti ideje. LDA ima iskustvo u implementaciji europskih projekata, te želimo pomoći našim institucijama vlasti da lakše prevaziđu probleme koji postoje”, kazao je Kajgana. Prema njegovim riječima, i Vlada HNK treba izdvojiti određena sredstva, jer se nijedan od ovih programa ne financira u 100-postotnom iznosu iz europskih fondova. “Sredstva iz europskih fondova su namijenjena za poduzetništvo i turizam i smatram da je tu naša najveća mogućnost. LDA će ponuditi svoju pomoć pri pisanju i realizaciji ovih projekata”, kazao je Kajgana.

Okrugli stol o prekograničnoj suradnji


10

iz Broja u Broj

On se te dužnosti prihvatio nerado i tek nakon svojevrsnog pritiska koji su na njega

izvršili predstavnici sindikata. Zamjenici predsjednika u narednom jednogodišnjem razdoblju bit će ministar zdravstva, rada i socijalne politike Blaž Župarić te predsjednik Saveza samostalnih sindikata Posavske županije Ramiz Subašić. Na istoj sjednici prihvaćen je i Program rada GSV-a za ovu godinu kojim je među najvažnije zadaće uvršteno organiziranje okruglog stola o razmatranju strategija kratkoročnog razvitka Županije i općina na ovome području te seminara o ulozi i značaju GSV-a u sadašnjoj ekonomskoj krizi.

Novi predsjednik GSV-a Posavske županije

Za novog predsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća Posavske županije na zadnjem je zasjedanju izabran Marko Damjanović, predsjednik Udruge poslodavaca općine Orašje.

Neke su banke odgovorile da prihvaćaju preporuke Ombudsmana za zaštitu

potrošača, odnosno da vrate kamatne stope, a neke banke su se već izjasnile da su vratile kamatne stope“, izjavila je pomoćnica Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, Ljubica Čolović. Prema njezinim riječima, ovo je rezultat niza sastanaka institucije Ombudsmana, entitetskih Inspektorata, Agencije za bankarstvo FBiH, banaka u našoj zemlji i dr. Banke su, kako dodaje Lj. Čolović trebale do 15. maja dostaviti svoje odgovore. «Sa sastanka su upućene smjernice i preporuke Ombudsmena prema sektorima potrošačkih kredita banaka

u BiH. Institucija Ombudsmana će i dalje nastaviti raditi na zaštiti prava potrošača u smislu postupanja po svakoj podnesenoj žalbi, te reagirati po službenoj dužnosti na svako saznanje o kršenju prava potrošača u našoj zemlji», kazala je Lj. Čolović. Ona je dodala da će institucija Ombudsmana poduzeti sve potrebne radnje da javnost tokom bude upoznata sa izjašnjenjem svih banaka o prihvaćanju, odnosno neprihvaćanju danih smjernica i preporuka od strane određenih banaka. Prije nekoliko mjeseci pojedine banke u BiH su povećale kamatne stope na postojeće potrošačke kredite, i to od dva do četiri posto.

Kamate se vraćaju na stare vrijednosti

Petnaest od ukupno dvadeset i devet banaka u BiH dostavilo je tražene odgovore na pitanje da se vrate kamatne stope na postojeće kredite koje su povećane proteklih mjeseci na postojeće

kredite građana.

Marko Damjanović, novi predsjednik GSV-a Posavske županije


11

iz Broja u Broj

Mljekari u našoj zemlji podržavaju donošenje pravilnika jer će on značiti

kvalitetnije mlijeko i približavanje europskim standardima, ali upozoravaju da će u tom procesu veoma teško biti opstati mali proizvođači kojih je u BiH najviše. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara u RS-u Vladimir Usorac je, nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te resornih entitetskih ministarstava zatražio i da se zakonski reguliraju rokovi plaćanja proizvođačima mlijeka od prerađivača, navodeći da ima onih koji po devet mjeseci nisu ništa platili mljekarima. “Problem je i ponašanje pojedinih

Novi pravilnik dodatno otežava stanje

Pravilnik o kontroli svježeg mlijeka, koji od 1. srpnja stupa na snagu u oba bh. entiteta, mogao bi dodatno ugroziti proizvođače mlijeka u BiH.

prerađivača, koji su posljednjih dana donijeli odluku o smanjenju otkupne cijene za oko 15 posto“, naglasio je Usorac i precizrao da su se proizvođači u BiH „jedva uklapali i u raniju cijenu, a da sada apsolutno nemaju nikakav interes i da ne mogu podmiriti osnovne troškove struje ili vode“. Upozoreno je i da «obaranjem» cijene mlijeka nastaju viškovi i ugrožava se 3.100 domaćinstava koja se bave proizvodnjom mlijeka u BiH. “Proizvođači mlijeka će, ako se takvo ponašanje prerađivača nastavi, zatražiti uvođenje carina, jer to Sporazum CEFTA dozvoljava ako je ugrožena domaća proizvodnja“, kazao je Usorac i podsjetio da mlijeko koje se uvozi iz Srbije ili Hrvatske ima

nisku cijenu jer te države imaju bolju zaštitu i novčano pomažu mljekare. Pomoćnica ministra poljoprivrede Federacije BiH, Emina Selman rekla je da mljekari u oba entiteta imaju iste probleme - proizvođači s viškovima mlijeka, a prerađivači s cijenom otkupa, te da se o cijeni moraju dogovoriti oni sami kako bi svi u ovom lancu imali interesa. Na sastanku je zaključeno da se formira radna grupa koju će činiti predstavnici udruženja mljekara oba entiteta, privrednih komora i resornih ministarstava oba entiteta, a koja bi usuglasila zaključke za prevazilaženje problema u mljekarskoj grani i dostavila ih vladama na razmatranje.

Odluku je donio FERK – Regulatorno povjerenstvo za električnu

energiju Federacije BiH. S početkom primjene Općih uvjeta od 1. srpnja 2009. obrasci ugovora bit će dostupni u svim ovlaštenim uredima za odnose s kupcima, odnosno poslovnicama i radnim jedinicama Elektroprivrede HZ Herceg Bosne, te na web stranici. Sklapanje Ugovora o korištenju distribucijske mreže i Ugovora o opskrbi električnom energijom s postojećim kupcima, kao i preuzimanje potrebnih obrazaca obavljat će se bez novčane naknade. Od 1. srpnja 2009. godine počinje

se primjenjivati i novi Pravilnik o priključcima sukladno kojem izgradnju priključka krajnjega kupca/proizvođača može izvršiti isključivo Elektroprivreda HZ Herceg Bosne. Pravilnik o priključcima sadrži opće smjernice za projektiranje, izgradnju i nadzor novih priključaka i rekonstrukciju postojećih priključaka. Iz Elektroprivrede HZ Herceg Bosne ističu kako će nastojati kroz cijelo ovo razdoblje sustavno i kontinuirano pružati građanima potrebne informacije i pojašnjenja putem oglasa u medijima, prigodnim letcima i obavijestima koji se dostavljaju uz račun za utrošenu el. energiju, kao i preko web stranice.

Građani dužni sklopiti Ugovor o opskrbi strujom s EP HZ HB

Kupci iz svih kategorija potrošnje kućanstvo, ostala potrošnja, javna rasvjeta i ostali kupci obvezni su tijekom 2009. godine sklopiti Ugovor o korištenju distribucijske mreže i Ugovor o opskrbi

električnom energijom s Elektroprivredom HZ HB.


12

aKTuaLNo

Javnost je samo uza rub promatrala što se događa unutar zelenoga kompleksa „bijeloga zlata

Hercegovine“, a novo se rukovodstvo tvrtke brzo latilo posla i već sve izvrsno funkcionira. Nadzorni je odbor Aluminija d.d. Mostar 30. travnja ove godine novim direktorom Društva imenovao Ivu Lasića, dosadašnjega upravitelja Pogona anoda. Lasić je na mjestu direktora zamijenio dugogodišnjega generalnoga direktora (naslov koji je posljednjim statutarnim izmjenama preimenovan u „direktora“) mr. Miju Brajkovića koji je, pak, ostao u tvrtci, kao specijalni konzultant za strateški razvitak Aluminija d.d. Mostar. Nadalje, Velimir Ćavar imenovan je izvršnim direktorom za tehničke poslove i razvitak, Mladen Galić izvršnim direktorom za računovodstveno-financijske i komercijalne poslove, a Ivo Bradvica izvršnim direktorom za pravne, kadrovske i zajedničke poslove. Savjetnicima direktora Društva imenovani su gospoda Vladimir Božić i Jure Musa, dosadašnji izvršni direktori u Aluminiju d.d. Mostar.

Velimir Ćavar, prije preuzimanja nove dužnosti, bio je direktorom proizvodnje Aluminija, Mladen Galić bio je izvršnim direktorom za ekonomsko-financijske poslove Aluminija, dok je Ivo Bradvica na novo mjesto, kao negdanji dugogodišnji djelatnik Aluminija, došao s mjesta ombudsmana za ljudska prava BiH, a ranije pomoćnika Javnoga tužitelja FBiH. Nadzorni je odbor Društva 7. svibnja usvojio Program rada novoga direktora, a sukladno tomu programu usvojena je i izmjena Organizacijske sheme koja će biti ostvarena u sljedećem razdoblju.

Rekordan prihod u prošloj godiniAluminij d.d. Mostar ustrajava u

Nova uprava Aluminija sigurno protiv krize

Kako i dolikuje gospodarskom divu koji zasluženo nosi titulu najjače tvrtke i najvećega izvoznika u BiH, te ekološki najosvještenijega poduzeća u široj regiji, ali i svjetskim razmjerima, Aluminij d.d.

Mostar, bez potresa i pompe, izvršio je primopredaju dužnosti starih i novih članova Uprave.

izgradnji Hercegovine kao aluminijske regije. Unatoč svjetskoj gospodarskoj krizi, prošlu je godinu završio ostvarivši rekordan prihod od 458 milijuna dolara. Samo kupcima u BiH isporučio je 30 tisuća tona aluminija, što je za 27 posto više nego godinu prije. Aluminij prošle godine pušta u rad i potpuno obnovljenu i osuvremenjenu Tvornicu anoda, projekt vrijedan 80 milijuna maraka, koja povećava proizvodnju aluminija i aluminijskih proizvoda za čak 15 tisuća tona, čime je otvoren put stvaranju aluminijske doline u regiji.Pokazatelji i na međunarodnom planu bili bi još i bolji da recesija nije dovela do pada cijene aluminija na Londonskoj burzi, što je izravnom posljedicom krize u automobilskoj proizvodnji, koja se odrazila i na Aluminij d.d. Mostar. No, gospodarski se div iz Hercegovine uspio othrvati zahvaljujući uspjelim programom štednje, koji bi trebao biti primjerom rada cijeloj državi. Nisu, naime, otpustili niti jednoga radnika. Namjesto toga, Društvo je smanjilo plaću Upravi za 15 posto, članovima menadžmenta za 12 posto, a ostalim

djelatnicima za 10 posto, osim onima čiji prihodi nisu premašivali tisuću maraka. Otkazani su i poslovi vanjskim izvođačima, itd., a sve je polučilo željeni učinak – jednak broj radnika kao i prije krize.Aluminij danas proizvodi 130 tisuća tona na godinu, premda će im ove godine recesija smanjiti tu brojku za oko 30 tisuća tona. No, realno i čvrsto stojeći na zemlji, nova uprava najavljuje nastavak primjene učinkovitih proturecesijskih mjera, a čim se stanje na svjetskom tržištu stabilizira, bosanskohercegovački će gospodarski gigant upaliti još 64 isključene ćelije.

I dalje najskuplja struja za AluminijOno što ovu tvrtku uporno koči u njezinu nezaustavljivu rastu, činjenica je da godinama ne plaća struju po istoj cijeni kao i ostali veliki potrošači u BiH i to što politika nikako ne dopušta privođenje kraju dugotrajnoga procesa privatizacije. Samo zbog te 20 posto skuplje struje nego drugima, Aluminij je prošle godine izgubio 13 milijuna eura i prinuđen je uvoziti struju dok

Direktor Al Mostar Ivo Lasić


13

aKTuaLNo

Elektroprivreda BiH, u sprezi s FERK-om i Vladom FBiH, izvozi struju premda nisu podmireni domaći proizvođači.Uprava Aluminija krivce vidi u očitim političkim podmetanjima jer nije zaključen ni kupoprodajni ugovor 88 posto udjela u Aluminiju s prvorangiranim ponuđačem, konzorcijem Glencore-Feal-Dalekovod, koji su ponudili 130 milijuna eura gotovine i još 170 milijuna eura ulaganja. Ukupno, dakle, 300 milijuna eura prihoda u Bosnu i Hercegovinu koje je Vlada FBiH opet zaustavila. Treba podsjetiti kako je novcem od privatizacije Aluminija planirano i uvezivanje radnoga staža i obeštećenje svih bivših i sadanjih radnika, što nijedno drugo društvo u BiH nije provelo.

Nažalost, električna je energija i danas za Aluminij, premda najvrjednije i najzdravije gospodarsko tijelo u državi, za 20 posto skuplja nego drugima, a proces privatizacije se sabotira, premda mješovito Povjerenstvo za privatizaciju Aluminija, sačinjeno od predstavnika Aluminija i Agencije za privatizaciju FBiH, nema nijedan prigovor na zaključenje ugovora, pošto su svi preduvjeti odavna već ispunjeni. Vlada FBiH, napose njezino ministarstvo za energetiku, na čelu s ministrom Vahidom Hećom, odavna već stoji kao teški kamen oko vrata Aluminiju, u čijem vlasništvu baštini udio i kojega bi trebala njegovati i pomagati, a ne podmetati mu nogu.

Piše: D. Juka


14

aKTuaLNo


15

aKTuaLNo

Bio je to, ujedno, prvi veleposlanikov posjet srednjoj Bosni, a domaćini u Vitezu bili su

mu gospodarstvenici na čelu s Franjom Rajkovićem, vlasnikom ugledne tvrtke Economic, ujedno predsjednikom Udruge poslodavaca Viteza.

A o razlozima dolaska u Vitez, veleposlanik Staničić je kazao: „Ne treba mi važniji razlog od činjenice da ovdje Hrvati žive, rade i k tomu su poslovno vrlo uspješni. Naša je ideja oživljavati gospodarske aktivnosti, pogotovo suradnju s Republikom Hrvatskom, a takvu politiku i suradnju želimo i na konkretan način provoditi i realizirati“, naglasio je veleposlanik Staničić, istaknuvši kao prvu konkretnu zadaću doći i vidjeti što će se dešavati u okviru tradicionalne gospodarske manifestacije „Dani trgovine Bosne i Hercegovine“ koja u Vitezu počinje 1. lipnja i traje do kraja mjeseca.

„Na toj manifestaciji bit ću nazočan sa svojim suradnicima, a već smo postigli načelnu suglasnost i dogovorili da 4. lipnja, dakle u okviru manifestacije «Dani trgovine BiH», organiziramo i

Unaprijediti gospodarsku suradnju RH i BiH

Veleposlanik RH u BiH, Tonći Staničić, boravio je u službenom posjetu Vitezu.

jedan skup hrvatskih gospodarstvenika ovdje u Vitezu i gospodarstvenika iz Republike Hrvatske koji su u BiH već nazočni sa svojim tvrtkama i predstavništvima, te tvrtki koje su autohtono bosanskohercegovačke, a usmjerene su i na suradnju sa Hrvatskom i zapošljavaju hrvatsko poslovodstvo ili hrvatsku radnu snagu. Želimo, naime, okupiti sve one

koji imaju interesa na bilo koji način surađivati sa hrvatskom komponentom u BiH, i pokušati vidjeti što zajedno možemo napraviti, unaprijediti ili poboljšati», ističe Staničić.

Održavanje tematskog okruglog stola Prema riječima veleposlanika Staničića, bit će to jedan vid okruglog stola. „doveli bismo jedan broj visokih hrvatskih dužnosnika u BiH, i raspravljali i o ekonomskoj krizi i o tomu što se više i bolje može napraviti i za gospodarstvo Hrvata u srednjoj Bosni i u BiH, te u suradnji s Republikom Hrvatskom“, kazao je veleposlanik Staničić. Na pitanje nije li (pre)kratko vrijeme za sve to organizirati, veleposlanik Staničić je kazao: „Nema mnogo vremena za filozofiranje, treba biti kratak, jasan i konkretan. Uspjet ćemo zacrtano i planirano realizirati i uvjeren sam da ćemo okupiti relevantne sudionike na tom okruglom stolu, a inicijalnu ideju, te prijedloge i ideje koji budu izneseni kasnije će se razvijati, razrađivati, dorađivati i, uvjeren sam, mnoge od njih i realizirati“.

Veleposlanik RH u BiH, Tonći Staničić

“Veleposlanik republike Hrvatske u BiH ovom je prilikom govorio i o drugim vidovima suradnje, posebno na kulturnom i obrazovnom planu, istaknuvši kako pomoć Hrvatske usmjerena Hrvatima u BiH, ni u ovim teškim ekonomskim vremenima, neće izostati. „Činjenica je da ulazimo, u ekonomskom smislu riječi, u teško razdoblje. Međutim, ni ja ni moji suradnici nećemo se ponašati na način kako je kultura uvijek na začelju. Nema segmenta naše suradnje i brige o Hrvatima koji će biti zapostavljen. Nastavljamo davno započeto, posebno kada je u pitanju pomoć republike Hrvatske Hrvatima u BiH koja je bila raznovrsna i svakorodna. Sve se to nastavlja, ali na početku sam želio staviti naglasak na gospodarstvo jer od toga se živi. Ako nema posla, novca, onda mi uzaludno pričamo i o kulturi i drugim segmentima duhovne nadgradnje. Možda bi, u tom slučaju, bio aktualan onaj vjerski aspekt – moliti se Bogu da nas spasi. A bilo bi dobro da prvo mi sami sebi pomognemo, pa će nam i Bog pomoći“.


16

aKTuaLNo

Ovaj je zakonski projekt prvo razmotrio i usvojio Zastupnički dom državnoga parlamenta,

a zatim je glasovima bošnjačkih i srpskih zastupnika u Domu naroda usvojen u prvom čitanju i od strane ove parlamentarne institucije. Dobio je zeleno svjetlo nadglasavanjem hrvatskih članova, koji su svi redom i bez izuzetka glasovali protiv njega. Silni napori te snažni i uvjerljivi argumenti o njegovoj štetnosti po interese Bosne i Hercegovine, koje su tom prigodom uložili predsjedatelj Doma naroda, gospodin Ilija Filipović, a onda i svi ostali zastupnici iz reda hrvatskoga naroda u ovom parlamentarnom tijelu, nisu tom prigodom uvaženi od strane zastupnika iz reda druga dva naroda. Majorizacija hrvatskih zastupnika je uobičajena pojava, ali je ona ovom prigodom bila neočekivana. Na sljedećoj sjednici Doma naroda , održanoj 20 svibnja 2009. ovaj je zakon trebao biti razmotren i u drugom čitanju usvojen. To se ipak nije dogodilo, budući da je na zahtjev mjerodavnog povjerenstva

Sporna zakonska zaštita domaće proizvodnje

Gotovo kao ni jedan drugi, predloženi Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, alternativno poznatiji kao «Lijanovićev zakon», izazvao je niz burnih i kontradiktornih rasprava i reakcija različitih

domaćih i međunarodnih subjekata.

Piše: prof. dr. Božo Žepić

racionalnosti i posljedicama njegova donošenja.

Kada pogleda naziv ovoga zakona običan čovjek bi se mogao s pravom zapitati što je to tako sporno u jednom zakonu koji ima za cilj tek samo zaštititi domaću proizvodnju. Radi se, zapravo, o zakonskoj inicijativi za uvođenje i naplaćivanje punoga iznosa carine na uvoz određenih roba, odnosno poljoprivrednih proizvoda iz susjednih država – Republike Hrvatske i Republike Srbije. Zanimljivo kako je to, na prvi pogled obično pitanje, postalo i međunacionalno i međudržavno, budući da su zastupnici iz reda dva brojnija naroda glasovali «za», a zastupnici iz reda najmalobrojnijeg, hrvatskoga naroda, glasovali «protiv». Pitanje je također internacionalizirano, budući da je na usvajanje ovoga zakona reagirala Delegacija Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, koja smatra da predloženi zakon može, ne samo biti u suprotnost sa Sporazumom CEFTA, već s duhom sporazuma o stabilizaciji

Gospodarstvenici iz Viteza na sastanku sa veleposlanikom RH u BiH

Tijekom dana hrvatski veleposlanik u BiH, u pratnji svojih domaćina, razgledao je neke od poslovnih objekata u Poslovnom Centru PC-96, najvećem takve vrste u BiH, a prezentirani su mu podaci o uspjesima i poteškoćama s kojim se susreću viteški gospodarstvenici.

Piše: Z. Čilić

zakon skinut s dnevnoga reda, čime je produljena amandmanska faza postupka njegova donošenja do naredne sjednice, koja bi se trebala održati za petnaest dana. U međuvremenu će se obaviti dodatne konsultacije o


17

aKTuaLNo

i pridruživanju, pa zato urgira da se zaustavi proces njegova usvajanja, da bi se izvršile konsultacije s članicama ove organizacije, u cilju pronalaženja obostrano prihvatljivog rješenja. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u obrazloženoj i argumentiranoj promemoriji, upućenoj Bosni i Hercegovini, ističe da se sporne tarife odnose na meso, mlijeko i njihove prerađevine, ptičja jaja, med, ribu, proizvode od povrća, voća, pića, alkohol, ocat i druge artikle. Ukazuje se kako ne postoje indikatori koji bi ukazivali na tržišne poremećaje, uzrokovane primjenom Sporazuma CEFTA-e. Napominje se da Bosna i Hercegovine u duhu Sporazuma do sada nije konsultirala Republiku Hrvatsku, iako je to bila dužna. Iz tih razloga smatra se da bi proizvodi iz ove susjedne zemlje «bili dovedeni u neravnopravan položaj na tržištu Bosne i Hercegovine, što nije u duhu Sporazuma CEFTA», te da bi ovakav čin predstavljao «unilateralno uvođenje zaštitnih mjera i kršenje međunarodno preuzetih obveza Bosne i Hercegovine, imao nesagledive posljedice na bilateralne odnose Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine, kako gospodarske, tako i one političke» prirode.Direkcija za europske integracije u svom, pismeno danom mišljenju, smatra da je Sporazum CEFTA multilateralni međunarodni ugovor i da ima obvezujući karakter za države članice. Zaključuje da «poštivanje ugovornih obveza je neupitno, što će se izravno reflektirati i na provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje uskoro predstoji.» Napokon, u svom mišljenju o ovom spornom zakonu Direkcija smatra da «zaključeni i ratificirani međunarodni Sporazum o pristupanju srednjoeuropskom Sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA), kao međunarodni sporazum, nadređen je pravnom snagom domaćem zakonodavstvu», pa budući da se u biti zakonom «predlaže kršenje Sporazuma CEFTA», iz svih tih razloga predmetni Zakon pravno je neutemeljen i neosnovan i krši odredbe međunarodnog ugovora, te se isti ne može prihvatiti.»

Iz rečenog proizlazi da bi usvajanje zakona bilo logično, racionalno i opravdano u slučaju da Bosna i

Hercegovina nije potpisnica Sporazuma CEFTA i time postala članica ove asocijacije. Tada ne bi morala voditi računa o mogućim posljedicama donošenja takva zakona, kao i mogućim posljedicama po drugi međunarodni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, ulazak u takve međunarodne asocijacije podrazumijeva dosljednu primjenu i poštivanje preuzetih obveza i pravila ponašanja. Odnosno trpljenje posljedica njihova eventualnog kršenja.

Budući da iza ovog zakonskog projekta stoje snažni domaći lobiji i njihovi interesi, te da je ostalo tek nešto malo vremena i aktivnosti do njegova konačnog usvajanja, ostaje vidjeti kakav će stav, s obzirom na tako ozbiljna upozorenja i moguće posljedice zbog kršenja međunarodnih ugovora i njima preuzetih obveza, nakon aktivnost koje će u međuvremenu uslijediti, konačno zauzeti i kakvu će odluku konačno donijeti Dom naroda. Drugim riječima, hoće li on u drugom čitanju ovaj sporni Zakon o zaštiti domaće proizvodnje odbaciti ili prihvatiti?

Piše: Prof. dr. Božo Žepić


18

razgovor s Povodom

Trgovina u funkciji antirecesijskih mjera u BiH

Ovogodišnji Dani trgovine održavat će se pod službenim motom „Trgovina u funkciji

antirecesijskih mjera u BiH“, što će biti i naziv središnje tribine, zakazane za prvi dan manifestacije. Naš sugovornik na temu Dani trgovine BiH je Franjo Rajković, predsjednik Organizacijskog odbora i ujedno predsjednik Udruge poslodavaca Vitez, koja se i ove godine javlja u ulozi organizatora.

BHP: S vremenskog odmaka od osam godina već se s pravom može govoriti o ulozi i značaju Dana trgovine BiH. Koja je njihova uloga i značaj za gospodarstvo Viteza, ali i BiH?

Rajković: Trgovina u BiH ima zaista veliki značaj i, prepoznajući tu činjenicu, mi u Vitezu već osmu godinu organiziramo Dane trgovine BiH i očekujemo, sukladno tomu, realizaciju nekih svojih ciljeva. I u Strategiji razvoja Viteza naveli smo trgovinu kao jednu od najznačajnijih grana, znajući, također, da trgovina sa sobom povlači i proizvodnju, ali i različite vrste usluga, zbog čega je ona vrlo, vrlo značajna. Imamo puno primjera koji to potkrjepljuju, a dobri primjeri su Merkator u Sloveniji, Agrokor odnosno Konzum u Hrvatskoj ili Delta u Srbiji. Svaka država ima svoje prepoznatljive trgovce, a i mi ovdje nastojimo potaknuti državne institucije da više razmisle o davanju dodatnog doprinosa da se netko i od trgovaca iz BiH profilira, ne samo u lokalnog nego i regionalnog lidera. To bi za sobom povuklo puno korisnih stvari, koje bi se dogodile u proizvodnoj djelatnosti, a što, opet, automatski znači i puno novih radnih mjesta.

BHP: Dani trgovine u Vitez redovito dovode ugledne goste, ekonomske

Već osmu godinu za redom, Vitez će biti domaćin jednoj od najvećih gospodarskih manifestacija u BiH - Danima trgovine BiH, koja svojim sadržajima, uglednim gostima i rejtingom, kojeg je

desegnula u proteklim godinama, umnogome i prevazilazi granice Bosne i Hercegovine.

i druge stručnjake. Koga očekujete ove godine i, općenito, kakav će biti ovogodišnji program?

Rajković: Radosni smo što će jedna od gošći Dana trgovine biti Azra Hadžiahmetović, kojoj smo posebno zahvalni, jer je prije osam godina, kao tadašnja ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dala poseban pečat. Također, srdačan susret smo imali i s Mladenom Zirojevićem, aktualnim ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Na sastanku s njima bilo je naše izaslanstvo, u kojem su još bili Muhamed Pilav, predsjednik Skupštine trgovaca BiH, Petar Milanović, te predsjednik Izvršnog odbora Udruženja trgovaca BiH. I ministar Zirojević je prepoznao potrebu da se uključi, a iskazao je zadovoljstvo što ima partnera za nove projekte. Osobno mislim da su njegovi vidici, kada je trgovina u pitanju, vrlo, vrlo široki. Također i entitetski ministri trgovine Desnica Radivojević iz Federacije i Predrag Gluhaković iz RS-a potvrdili su dolazak i imat će svoja stručna izlaganja

na središnjoj tribini na temu „Uloga trgovine u antirecesijskim mjerama države Bosne i Hercegovine“.

BHP: Koja je uloga trgovine u funkciji antirecesijskih mjera u BIH?

Rajković: Pokušavamo osigurati trgovini mjesto koje zaslužuje, a uloga je ta što će ona plasirati proizvode proizvedene od strane proizvođača i uposlenika u BiH. Nastojimo ćemo zatvoriti taj krug – proizvodimo i prodajemo. Kako? Prodajemo putem trgovinskih lanaca, ali vlastitih. Jako je teško ubaciti se u druge trgovinske lance. Sretni su oni koji su to uspjeli ali ih je manjina. Ako analiziramo strukturu roba u trgovinskim lancima u BiH, lako je vidjeti što se tamo nalazi. Uvozimo i ono što ne trebamo uvoziti, a dobar primjer je voda za piće, koju imamo i sami, ali je ipak uvozimo.

BHP: Je li izlaz u obvezivanju tih trgovinskih lanaca određenim postotkom domaće robe, zastupljene u njihovoj ponudi?

Rajković: Oni kad dobivaju građevinske i lokacijske dozvole da uđu u BiH oni su obvezani time, ali vremenom se to izgubi i oni prelaze na ono što njima najviše odgovara. Mi, svakako, želimo biti otvoreni. Po Sporazumu CEFTA a i nekim drugim koje je BiH potpisala, mi smo obvezni biti „široki“ i ne zatvarati se u vlastite okvire. Međutim, moramo tražiti načine kako pronaći dodatne stimulativne mjere za proizvode proizvedene u BiH.

BHP: Spomenuli ste Sporazum CEFTA. Osjete li se bilo kakve razlike između ovog i vremena prije potpisivanja tog Sporazuma?

Franjo Rajković, predsjednik Organiza-cijskog odbora “Dani trgovine BiH”


19

razgovor s Povodom

Rajković: Želim vjerovati da je najteže razdoblje iza nas, iako sve još nije gotovo. Pomak se osjeti, ali u kojoj mjeri, ostaje nam za vidjeti. Moram reći da sam bio veći optimista nego što se desilo.

Na manifestaciju dolazi i Visoki predstavnik

BHP: Je li došlo do promjena u organizaciji Dana trgovine BiH?

Rajković: Uglavnom ne. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zadržalo je ulogu generalnog pokrovitelja. Vrijedi pohvaliti i zahvaliti Općini Vitez, koja je uvijek u ulozi pokrovitelja i među proračunske stavke je uvrstila Dane trgovine BiH. Kanton Središnja Bosna, zajedno s Općinom Vitez je pokrovitelj, a zaista puno poduzeća iz Viteza uključilo se u ovu manifestaciju i bit će zaista obilje sadržaja u njihovoj realizaciji. Bit će tu i dosta manifestacija koje Danima trgovine daju regionalni karakter. Izdvojit ću susret gospodarstvenika u organizaciji veleposlanika RH u BiH Tončija Staničića. Na tom susretu, zakazanom za 4. lipnja, više će se govoriti o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Nama je posebno interesantna suradnja sa susjednim zemljama, od kojih, što je poznato, s Hrvatskom imamo najveću vanjskotrgovinsku razmjenu.

BHP: Osim uglednih gospodarstvenika i drugih gostiju, na manifestaciju Dani trgovine doći će i Visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik Europske unije u BiH Valentin Inzko. Rajković: Da, imamo njegova čvrsta obećanja da će doći, istina, ne prvoga dana, jer će tada biti u Bruxelesu, ali tijekom lipnja sigurno će doći i dati svoj doprinos. Visoki predstavnik je primio izaslanstvo Udruženja trgovaca BiH i iz tih razgovora vidjeli smo da ima jako široku viziju i puno ideja vezanih za trgovinu. Očekujemo da se i on, ali i njegovi suradnici uključe, jer je to u interesu cijele države BiH. Zahvaljujući trgovini Vitez se razvio u gospodarsko čudo, kako ga često nazivaju. Zahvaljujući trgovini, uspjeli smo otvoriti puno proizvodnih radnih mjesta i proizvode iz proizvodnje plasirati kroz trgovinsku mrežu koju smo sami napravili. Treba jačati trgovinsku mrežu i s tim ciljem mi i organiziramo Dane trgovine, s ciljem zaštite i promicanja interesa trgovaca.

BHP: Može li se susret s Visokim predstavnikom u okviru Dana trgovine „iskoristiti“ za lobiranje u smislu još povoljnijih uvjeta suradnje bh. i austrijskih tvrtki?

Rajković: Valentin Inzko je i ranije davao svoj doprinos razvoju Viteza i ovog kraja. On je u Vitezu već bio nekoliko puta, još i u vremenu kada je bio austrijski veleposlanik u BiH. Nama je itekako interesantna kvalitetna suradnja s kvalitetnim državama, među kojima je, svakako, Austrija. Od njih možemo puno naučiti, a i njima je u interesu suradnja s nama. Dakle, radit će se o interesnoj suradnji s ciljem povećanja vanjskotrgovinske razmjene BiH i Austrije.

BHP: Pod motom Dani trgovine – Dani kupovine i ove godine se pripremaju i drugi zanimljivi sadržaji, te značajna sniženja cijena u ovdašnjim poduzećima.

Rajković: Osim značajnih sniženja cijena, što je u interesu i kupaca i trgovaca, ali i kompletne manifestacije Dana trgovine BiH, bit će tu još niz sadržaja – od kulturnih, poput kazališnih predstava, do sportskih. Najavljujem i zanimljiv nogometni turnir, na kojem će nastupiti prvoligaši iz BiH i Hrvatske. Izvlačenjem automobila, kao prve te brojnih drugih nagrada, bit će obilježena prva godišnjica Franšiznog centra BiH. FIS će, također, realizirati svoju nagradnu igru, a i ostale kolege trgovci zaista su se pobrinuli da prirede razna iznenađenja.

Razgovarala: D. Sivonjić


20

razgovor s Povodom

Germanski precizno pojašnjava nam koliko je sredstava utrošeno na koji objekt, koliko ljudi na

njemu radi... Čini se da zapravo poznaje svaki kutak nove bolnice koja Mostaru bar donekle vraća izgubljeni gradski štih. Intervju smo započeli nimalo laganom temom jamstvom za saudijski kredit za izgradnju toliko potrebne onkologije, a kojega je politika kočila. U međuvremenu dogodila se dobra stvar. Vlada HNŽ-a napokon je dala suglasnost, a sve bi trebala potvrditi Skupština HNŽ-a. Riječ je o kreditu vrijednom preko šest milijuna dolara plus sredstvima od 5 milijuna KM s kamatom od svega jedna i pol posto.

BHP: Je li napokon gotova priča o saudijskom kreditu?

Kvesić: Već tri godine traje priča o tom kreditu. U međuvremenu smo proveli proceduru kroz upravno vijeće, projektirali smo objekt i samo čekamo ta sredstva. Prije pet godina smo poslali i šest onkologa na specijalizaciju kako bi i kadrovski zaokružili cijeli projekt. Nažalost, jedna doktorica je prošli tjedan otišla jer nije imala strpljenja čekati da politika uradi svoje. Imamo još pet onkologa. Vjerujem da će prevladati zdrava logika.

BHP:Je li se osoblje snašlo u novom objektu?

Kvesić: Uvjeti koje smo imali prije i koje imamo sada su dva svijeta. Istina je nismo se još potpuno prilagodili na nove uvjete i nama je to šok. Još se nismo vratili normalnoj radnoj temperaturi.

BHP: Što pacijent u praktičnom smislu dobiva s novim objektom bolnice?

Klinička bolnica po najvišim standardima

S ravnateljem Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Antom Kvesićem intervju smo radili tijekom vikenda u novoj zgradi bolnice. Hodajući hodnikom bolnice posve spontano razgovara s osobljem i

pacijentima raspitujući se za njihovo zdravlje.

Kvesić: Izvrsne uvjete za liječenje. Od samog ulaska u bolnicu vidi se jedan cijeli izgrađeni sustav koji je u funkciji pacijenta. Imamo nove krevete svaka soba ima sanitarni čvor. Znači jedan visoki standard. Ako ćemo hotelskom terminologijom mjeriti. Prije smo imali jednu zvjezdicu, a sada imamo četiri zvjezdice. Što se tiče tehnike operacione sale su na najvišoj razini. Bio sam u puno bolnica i nigdje nisam vidio ovakvu opremu. Doktori koji nas posjećuju iz inozemstva ostaju šokirani kada vide što smo napravili u Mostaru.

BHP: Ubraja li se u četiri zvjezdice i Centar urgentne medinice - CUM?

Kvesić: Prije smo radili na šest lokacija a sada je sve na jednom mjestu.. Ustrojena je jedna potpuno nova služba CUM. Takav koncept u ovim krajevima postoji samo u Koprivnici. Riječ je o projektu Svjetske zdravstvene organizacije. Mi smo prvi u BiH. Svi pacijenti koji dolaze s hitnim uputnicama prođu kroz CUM. Nema gubljenja vremena. Odatle se upućuju doktorima specijalistima. Sve

će više rad sličiti američkim serijama, a manje našoj sumornoj bh. stvarnosti.

BHP: Što je s kadrovima?

Kvesić: Kadrova imamo. U bolnici sada radi 1.300 djelatnika. Naravno još ih nedostaje. Ova bolnica je školovala oko 250 specijalista, od toga ih je 190 ostalo ovdje na što smo posebno ponosni.

BHP: Doprinosi li tome i suradnja s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru?

Kvesić: Dovoljan je dokaz koliko nam je važna suradnja s Medicinskim fakultetom da smo bolnici dali ime Sveučilišna klinička bolnica Time smo odaslali poruku i cilj. Na neki način doživljavam sveučilišnu bolnicu kao pravu simbiozu kliničke bolnice i Medicinskog fakulteta. Oni su nam baza za buduće kadrove.

BHP: Kada se spomene Tuzla sinonim za nju je kardiokirurgija. Na što bi SKB Mostar ljude trebala asocirati?

Ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Ante Kvesić


21

razgovor s Povodom

Kvesić: Isto! Šalim se. Tuzla je prva krenula s kardiokirurgijom. Prof. Kabil je sa svojim suradnicima napravio odličan posao. No u Tuzli imaju problem duploga kapaciteta. Mi smo stjecajem okolnosti ušli u priču invazivne kardiologije. Mi sada imamo kardiologiju u kojoj rade domaći kadrovi uz pomoć dr Starčevića koji dolazi jedanput mjesečno za složene stvari. Do sada smo imali oko 200 operacija što je velik broj s obzirom da se radi o razdoblju od pola godine. Već mjesec dana imamo kardiokirurgiju dr. Sejo Mulahasanović sa svojim mladim doktorima radi odličan posao. Praktički imamo svaki dan operaciju. Imamo kardiokirurgiju koja će biti jedna od najkvalitetnijih u regiji.

BHP: Kako otkloniti šumove na komunikaciji doktor – pacijent?

Kvesić: Pokušava se. Odnos doktora naspram pacijenta treba sagledavati iz nekoliko pozicija. Prije svega riječ je o kućnom odgoju. Kao ravnatelj ne mogu reći doktoru kako će se ponašati prema pacijentu. Računam da samim izborom poziva treba imati socijalnu inteligenciju i normalan način ophođenja prema ljudima. S druge strane postoje i pacijenti koji su neurotični. Tako da i njihovi komentari nisu uvijek najkorektniji. Naravno imamo i doktore koji se uopće ne bi mogli i trebali baviti tim poslom. U

Kaos oko privatnih ordinacija

BHP: Na koji način regulirati privatnu praksu i u tom segmentu boriti se protiv korupcije?

Kvesić: Nisam protiv privatne prakse, dapače ali sam siguran da jasno treba razdvojiti privatno od državnog. Dakle država svakoga doktora treba pitati radite li privatno ili u bolnici. Potom ako radite privatno imate li ugovor sa zavodom. Neprihvatljivo je da pacijent ide doktoru s 50, 100 maraka ili nekom drugom svotom. Mora ići s knjižicom. Dok god nemamo takvo stanje imat ćemo kaos. Ovo jeste kaos.

BHP: Kako se boriti protiv toga u ovakvom neuređenom stanju?

Kvesić: Nikako. Ima barem 30 do 40 doktora koji rad privatno. Ne usudim se ni raditi tu analizu. Jednostavno nemate kontrolu. Onda pretpostavljam da ljudi doživljavaju neugodnosti zbog toga što imamo doktora koji istodobno rade u bolnici i u privatnoj ordinaciji. Država je na potezu.

većini slučajeva je to odnos dva odrasla čovjeka. Pacijent i doktor bi morali imati odnos povjerenja. Ukoliko toga nema onda nešto ne valja nešto u toj priči. Ponavljam da ljudi doživljavaju svašta i osobno sam bio svjedokom toga i to se mora iskorijeniti.

BHP: Što poduzimate da to iskorijenite?

Kvesić: Nažalost mi nemamo statut. Poslodavci nisu preuzeli osnivačka prava na što ja ne mogu utjecati. Ravnatelj nije u stanju nikoga izbaciti s posla bez obzira o njegovoj kvaliteti ili ne kvaliteti. Ne mogu čak ni smanjiti plaću. U takvim okolnostima djelujemo. To nije normalno.

BHP: Ima li SKB Mostar problema u financiranju kao Sveučilište i javni mediji?

Kvesić: Nije loše kao na Sveučilištu i u medijima iz razloga što još uvijek imamo zavode koji financiraju bolnicu i to redovno. Još se nikad nije dogodilo da je plaća zakasnila tri dana. Čovjek treba biti pošten i to kazati. Međutim nažalost prije nekoliko godina dogodio se raspad međužupanijskoga zavoda i to je bila najveća financijska katastrofa barem za bolnicu. Ono što meni smeta je da imamo financiranje zdravstva po paušalu i to je strašno i neprihvatljivo. Dok god ne bude stanje da zdravstvo

naplaćuje svoje usluge imat ćemo katastrofalno stanje.

Razgovarao: M. Vasilj


22

razgovor s Povodom

Polemični tonovi koji pri tome prevladavaju najviše do izražaja dolaze u raspravama u kojima

sudjeluju čelnici sindikata s jedne i predstavnici županijskih vlasti s druge strane. Za sindikaliste je sadašnje stanje s obzirom na broj zatvorenih poduzeća i ugašenih radnih mjesta više nego alarmantno i zahtijeva hitne mjere sanacije i spašavanja onoga što se spasiti može, dok vlastodršci smatraju kako situacija još nije izmakla kontroli.

BHP: Obje se strane, gospodine Vidoviću, slažu da smo u krizi. Ono u čemu se razilaze je stupanj u kojem je ona zahvatila Posavsku županiju? Vidović: Gospodarska aktivnost na našem području ne može se ni u kojem slučaju promatrati zasebno, kao nekakav izolirani otok. Financijska se kriza samim time prelila i kod nas, te se već itekako osjeća, a pogotovu u općini Odžak gdje je njome u najvećoj mjeri pogođena metalska i drvna industrija, odnosno tvrtke iz tih oblasti koje su prijašnjih godina cjelokupnu proizvodnju plasirale na inozemno, a posebice tržište Europske unije. A kriza se, poznato je, najprije pojavila u tim državama i potom preselila evo i na naše područje. U prva su tri mjeseca ove godine zbog toga veoma otežani uvjeti privređivanja što najbolje oslikava pad uposlenosti i porast neuposlenosti. Prema svim sadašnjim indikatorima, za očekivati je kako će doći do oživljavanja gospodarskih aktivnosti, vjerujem da će u narednom kvartalu trenutni negativni trendovi u gospodarstvu biti zaustavljeni, nakon čega će opet doći do povećavanja gospodarskih aktivnosti, porasta uposlenosti i vraćanja na neki način na razdoblje koje smo imali 2008. i ranijih godina. Ova je gospodarska kriza dosta

Josip Vidović, ministar gospodarstva Posavske županije

Očekuje se skori kraj krize

U posljednjih šest mjeseci rijetko koji skup na kojemu se razmatra stanje u gospodarstvu Posavske županije protekne, a da se sudionici ne dotaknu ekonomske krize i njenih posljedica za ovo područje.

duboka, s tim se slažu svi ekonomski analitičari, a sada je samo pitanje koliko će potrajati. Osobno očekujem da neće dugo i da će proizvodni kapaciteti koje ovdje imamo ponovno proraditi u istom obujmu kao i prije dolaska krize.

BHP: Otpuštanja radnika odnosno porast broja nezaposlenih jedan je od pokazatelja krize, koji su ostali?

Vidović: Trpi naravno i financijski sektor, otežana je naplata potraživanja gospodarskih subjekata što će u konačnici rezultirati padom javnih prihoda a tu je i pad industrijske proizvodnje. Kod nas je država jedan od najvećih poslodavaca i jedan od pokretača gospodarskih aktivnosti, puno toga u prevladavanju sadašnjega stanja ovisi o njoj.

BHP: Znamo kako država može pomoći, primjerice putem poticaja poljoprivredi i na sličan način. Što mogu Posavska županija i vaše

ministarstvo učiniti na stabilizaciji sadašnjeg stanja?

Vidović: Objektivno, naša županija nema preveliku financijsku snagu dok su s druge strane obveze koje ima jako velike. Na proračun ovakav kakav je ne može se puno računati. No, novost u ovoj godini su sredstva s tzv. Eskrow računa na kojemu su deponirani novci ostvareni prethodnih godina tijekom privatizacije. Njih imamo namjeru preko Razvojne ili drugih komercijalnih banaka implementirati radi dobivanja povoljnijih kreditnih sredstava i na taj način ostvariti bolje preduvjete našim gospodarskim subjektima da dođu do povoljnijih kredita na financijskom tržištu.

BHP: Poslije svega što ste rekli dajte zaključite - da li smo u krizi ili ne? Vidović: Ako se u krizi nalazi država onda su u njoj i niže razine no teško je utvrditi stupanj recesije. Za gospodarstvo Posavske županije usuđujem se kazati da je u određenim poteškoćama uvjetovanim prije svega gospodarskom krizom na svjetskom tržištu i padom potražnje za proizvodima koji se proizvode na našem području.

Razgovarao: Z. Živković


23

razgovor s Povodom


24

PosLovNi usPjEsi

Dvanaesti međunarodni sajam gospodarstva, po broju izlagača i posjetitelja, stručnim i

edukativnim skupovima, te cjelokupnoj organizaciji potvrdio je svoje liderstvo među sajmovima u zemlji, ali i šire. U pet sajamskih dana posjetitelji, izlagači, brojni gosti i uzvanici mogli su vidjeti jednu od najsadržajnijih sajamskih manifestacija do sada. Na svečanoj ceremoniji otvorenja, koja je predstavljala događaj sam po sebi, nazočili su visoki uglednici među kojima i Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, zatim dr. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dopredsjednik Vijeća ministara BiH, Dragan Vrankić, te članovi diplomatskog kora i predstavnici bošnjačkog i hrvatskoga naroda u BiH - Sulejman Tihić i dr. Dragan Čović. Čast da Sajam proglasi otvorenim pripala je premijeru Republike Hrvatske dr. Sanaderu ispred zemlje partnera ovogodišnjeg Mostarskog sajma. „Ovaj Sajam je pozitivan primjer što svima nama treba. Ljudima treba posao, da za

Mostarski sajam ponos Grada na Neretvi

Početkom proljeća, Grad na Neretvi, zahvaljujući Mostarskom sajmu, ponovno je bio središte ne samo gospodarskog već i političkog života šire regije, s čije su govornice u svijet odaslane snažne

političke, ali i poruke od životne važnosti za sve stanovnike ovih prostora.

taj posao budu adekvatno i plaćeni. Jer od gospodarstva se živi a ne od politike“ poručio je premijer RH-a Sanader.

Posjećenost iznad očekivanjaS obzirom na nezavidnu gospodarsko-financijsku situaciju u društvu, popunjenost Sajma bila je stopostotna, a posjećenost premašila očekivanja

organizatora, koji nisu krili zadovoljstvo postignutim rezultatima. Vjerovali su u sebe i svoje mogućnosti, ali i u prijateljstvo sa svojim izlagačima, što je plod dugogodišnjeg stjecanja povjerenja. – Naravno da smo zadovoljni učincima postignutim na ovogodišnjem Sajmu. U vremenu kad i znatno veće sajmove u Europi pogađa kriz,a mi smo uspjeli i sadržajno i kvalitetom napraviti iskorak – zadovoljno će direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak. Na XII. Mostarskom sajmu izlagalo više od 700 izlagača iz 30 zemalja. Zemlja partner bila je Republika Hrvatska, čiji su izlagači i ove godine potvrdili svoju vjernost sajmu. Pored dvije tradicionalne podsajamske manifestacije Sajma vina i vinogradarstva te Sajma knjige i nakladništva, prvi put na Sajmu održan je Sajam turizma – Međunarodni dani turizma Mostar 2009., koji je također opravdao očekivanja. Organizatori Mostarskog sajma nadaju se kako će i ova podsajamska manifestacija, od iznimnog značaja za promoviranje turističkih potencijala, zaživjeti i postati

Visoki državnici BiH i RH na otvorenju Sajma u Mostaru


25

PosLovNi usPjEsi

tradicionalna. U sklopu Sajma turizma, održano je nekoliko iznimno značajnih konferencija o ulaganju i razvitku turizma. Sve u cilju bolje i kvalitetnije promidžbe prirodnih resursa kojim Bosna i Hercegovina obiluje.

Brojni poslovni ugovoriPosebno mjesto na Mostarskom sajmu zauzimao je štand prijateljske Republike Mađarske, odnosno ITD Hungary, tvrtke za promicanje ulaganja. Poslovni partneri iz Mađarske i ove su godine u značajnoj mjeri došli izlagati na Mostarskom sajmu. Njih više od 50 posto čini to već četiri godine, od kada je Mađarska bila zemlja partner. Uz njih, značajno mjesto na Mostarskom sajmu zauzeli su gospodarstvenici iz Italije, Srbije, Makedonije, Slovačke, Njemačke, Austrije, Irana, Slovenije... Organizatori Sajma svojski su se potrudili napraviti uistinu prekrasno poslovno ozračje, u kojem su na najbolji mogući način mogli predstaviti svoje proizvode i sklopiti poslovne ugovore sa svojim poslovnim partnerima. I doista na Sajmu je ponovno potpisano na desetke ugovora o poslovnoj suradnji. Brojna inozemna izaslanstva, članovi diplomatskog kora, ministri i predsjednici gospodarskih komora, boraveći na ovome sajmu, izrazila su želju da poduzeća iz njihovih zemalja, dogodine, u još većoj mjeri izlažu na Mostarskom sajmu. Tako veliko zanimanje ponukalo je organizatore na razmišljanje o proširenju izložbenog prostora sajma, što bi se trebalo ostvariti već narednih godina.

Najbolja promocija grada i regijeZbivanja sa i oko manifestacije pratio je do sada rekordan broj medija. Više od dvije stotine akreditiranih novinara, svakodnevno je s Mostarskog sajma u svijet slao jednu pozitivnu, lijepu sliku iz Grada na Neretvi. Mostar je bio u središtu zanimanja, ali ne po ničemu lošem, već naprotiv. Šetajući paviljonina Mostarskoga sajma i razgledavajući štandove, vidjeli smo nevjerojatan raskoš ponude na jednom mjestu. Paviljoni su u potpunosti opremljeni suvremenom opremom a, sadrže nekoliko multimedijskih konferencijskih dvorana, press centar, sanitarne čvorove, restorane i barove. Blizina špedicije, zračne luke i carinarnice pogoduju izlagačima za lakše

obavljanje posla. Svi štandovi uređeni su po najmodernijim marketinškim načelima, a izlagači su se, svaki na svoj način, natjecali u originalnosti. Za organizaciju ovakve jedne manifestacije zaslužan je tim kreativnih ljudi, koji svoj posao obavljaju s puno ljubavi i entuzijazma. Za potrebe Sajma, Uprava dodatno angažira više od stotinu vanjskih suradnika i koperantskih tvrtki iz cijele Hercegovine. Mostarski sajam gospodarstva održava se u postoru Slobodne zone Hercegovina u mostarskom naselju Rodoč. Izložbeni prostor zauzima površinu od gotovo 30.000 metara četvornih, unutarnjeg (dva paviljona) i vanjskog prostora. U krugu Sajma nalazi se i parking prostor koji može primiti više oko 3.000 vozila s posebnim mjestima za organizirane posjete. Činjenica da na Mostarskom sajmu godišnje izlaže oko 700 izlagača iz 30-tak zemalja svijeta te da ga posjeti oko 50.000 posjetitelja dovoljno govori o njegovom značenju. No Sajam ne čine samo brojke. Brojni su primjeri uspješno

sklopljenih partnerstava na Sajmu. Mostarski sajam 2009., zasigurno je nanovo obogatio gospodarsku scenu Bosne i Hercegovine i regije te dao novi poticaj poduzetnim ljudima u sklapanju novih poslovnih aranžmana i partnerstava. Lijepo je bilo posjetiti Mostar i Mostarski sajam koji je ponovno bio mjesto istinskog druženja, promocija, konferencija, prezentacija, degustacija, poslovnih razgovora, ugovora i razmjene iskustava. Oraganizatori su nam obećali ponovni susret dogodine na istome mjestu. Do viđenja na Mostarskom sajmu 2010. godine!

Piše: O. Cvitković

Predsjednik Vlade RH, dr. Ivo Sanader na otvorenju Sajma


26


27


28

PrEdsTavLjamo usPjEŠNE

Vlasnik objekta je Dragan Jurčević Buba, ujedno i vlasnik trgovinskog poduzeća

Buba commerce, koje u okviru svojih djelatinosti ima veleprodaju i maloprodaju alkoholnih i bezalkoholnih pića s posebnim naglaskom na pivo, trgovinu naftnim derivatima s vlastitim benzinskim crpkama, odjel transporta, te svadbeni salon.

Ovlašteni VW partner za Srednju BosnuSvečanim presjecanjem vrpce, a čast da to učini pripala je Peteru Jurčeviću, sinu vlasnika Dragana Jurčevića Bube, suvremeni i moderno opremljeni poslovni prostor Auto kuće Buba otvoren je i stavljen u funkciju na radost svih ljubitelja VW-ovih vozila. Osim ponude, uglavnom novijih modela s potpisom ovog svjetski poznatog proizvođača vozila, Auto kuća Buba osigurala je i mogućnost obavljanja neophodnih pregleda i popravki na automobilima VW-a.Matija Marjanović, voditelj prodaje i marketinga Auto kuće Buba, govoreći o tehničkim detaljima, kaže kako se

Otvoren suvremeni objekt novih partnera ASA Prevent grupacije

Samo deset mjeseci trebalo je da uz magistralni put M5, u poslovnom centru u Vitezu, u punom sjaju zasja objekt Auto kuće Buba, ovlaštenog Volkswagen partnera za područje srednje Bosne.

na površini od oko 4 500 m2 nalaze prodajni salon, servis vozila, prodaja originalnih rezervnih VW dijelova i dodoatne opreme, te lakirnica i limarija. „Kompletan objekt opremljen je najnovijom opremom i specijalnim alatima i uređajima prema posljednjim

standardima Volkswagena“, kaže Marjanović, dodajući kako je trenutačni broj zaposlenih u Auto kući Buba četrnaest s tendencijom rasta.Naglašavajući poslovnu politiku Auto kuće Buba, koja se nadovezuje na poduzeće Buba commerce, on dodaje kako će ova poduzeća ustrajati na mladim, obrazovanim i, po europskim i svjetskim mjerilima, školovanim ljudima. „U planu nam je zapošljavanje još dvadesetak djelatnika, a prosjek starosti sada zaposlenih je 27 godina“, kaže Marjanović.Auto kuća Buba, kao ovlašteni prodavač i serviser VW vozila pokrivat će područje Središnje Bosne, očekujući da će svoju ponudu uskoro proširiti i na područje Zenice. Opravdanost ulaganja u nove poslovne objekte, poput ovog objekta, koji u Auto kući Buba vide u podacima koji govore da su i prije otvorenja novog objekta već prodali 30 vozila i imali 90 prolaza kroz servis samo u mjesecu travnju ove godine.

Uložen je ogroman trudBrojni poslovni suradnici i kolege, uz predstavnike lokalnih i viših razina vlasti, nazočili su svečanosti otvorenja. Predsjednik Uprave ASA Prevent grupacije Nihad Imamović istaknuo je da je da je Auto kuća Buba dvanaesti po redu partner ove grupacije za VW-ova vozila u BiH. Ističe svoje uvjerenje kako će ova auto kuća biti dostojan reprezent VW-ovih vozila. „Uložen je ogrman trud i novac da se uđe u ovaj biznis, jer se ne radi o jeftinom projektu, posebno u ovakvim vremenima“, kazao je Imamović, naglašavajući kako su spremni svojim novim partnerima pružiti svaku potrebnu pomoć i znanje stečeno u trinaest godina bavljenja ovim poslom.

Piše: D. Sivonjić

Predsjednik Uprave ASA Prevent grupacije Nihad Imamović i Dragan

Jurčević, Auto kuća Buba


29


Dr. Radoslav Jurilj očito je bio čovjek s vizijom, jer rijetki su oni koji su za tako kratko

vrijeme uspjeli u svome poslu, kao što je to slučaj s tim vrhunskim stručnjakom. Samo predan rad i puna posvećenost pacijentima, doveli su do vrhunskih rezultata koje danas svojom praksom i svojim znanstvenim uradcima , ovaj stručnjak prenosi i na mlađe naraštaje. Ono čime se može podičiti malo koja poliklinika na ovim prostorima je i konzultacija s vrhunskim stručnjacima iz regije, što čini sastavni dio usluge pacijentima. Sami troškovi liječenja na taj način bivaju smanjeni, a usluga koju dobivaju jednaka najsuvremenijim svjetski, poliklinikama. Tako su stalni suradnici i konzultanti Poliklinike dr.Jurilj doc.dr. M.Radoš, specijalist radiolog sa Zavoda za radiologiju KBC-a „Rebro“ Zagreb; prof.dr. B.Brkljačić, specijalist radiolog, predstojnik Zavoda za radiologiju KB-a „Dubrava“ Zagreb; prof.dr. V.Petrić specijalist otorinolaringolog s ORL

Vodeće mjesto u struci - vrhunski rezultat

Od lipnja prošle godine, kada je otvorila svoja vrata, upravo vođena takvim smjernicama Poliklinika dr.Jurilj u Posušju, izrasla iz privatne internističke ordinacije,zauzela je vodeće mjesto u struci

predstavljajući parametre u profesionalnosti i vrhunskim rezultatima koje postiže.

KB-a „ Sestre Milosrdnice“ Zagreb; prof.dr. V.Jukić, specijalist psihijatar, ravnatelj psihijatrijske bolnice „Vrapče“ Zagreb, te prof.dr. J. Mašković, specijalist radiolog, voditelj Odjela za intervencijsku radiologiju i angiologiju KB-a Split, ujedno voditelj Katedre za radiologiju na Medicinskom fakultetu u Mostaru te voditelj Studija inženjera medicinske radiologije na MF u Splitu i Visokoj zdravstvenoj školi u Mostaru.Uz osnivača i vlasnika, prim.dr. Radoslava Jurilja , koji je nakon sticanja diplome na Medicinskom fakultetu u Sarajevu , specijalizaciju iz interne medicine , te poslijediplomske stručne seminare iz ultrazvuka završio u Zagrebu, tu je i dr. Vinka Đevenica, specijalista-radiolog. Digitalna tehnologijaTijekom dugogodišnjeg rada s pacijentima u Posušju i okolici,želeći unaprijediti zdravstvenu uslugu , dr. Jurilj odlazi na tečajeve iz ultrazvučne dijagnostike. Posebno ga zanima ultrazvučna dijagnostika iz područja

srca. Otvaranjem internističke ordinacije, pacijentima je pružen širi spektar zdravstvenih usluga i to korištenjem ultrazvučnog uređaja za pregled svih organa i krvnih žila, te srca i srčanih krvnih žila. Na raspolaganju pacijentu je i EKG monitoring te 24- satno praćenje tlaka.

Danas je Poliklinika dr. Jurilj jedina poliklinika s digitalnom tehnologijom na ovim prostorima i jedna od rijetkih u široj regiji koja ide ukorak s najsuvremenijim tehnološkim dostignućima koje zahtijeva današnja medicina. Suvremena oprema za radiološku i internističku dijagnostiku omogućila je pacijentima koji su do sada

radi složenijih medicinskih pretraga morali odlaziti u susjedne države, obavljanje najsloženijih pregleda na jednom mjestu. Vrhunska medicina tako je zahvaljujući korištenju suvremenih informatizacijskih tehnologija poput telaradiologije, postala dostupnom svim pacijentima.

Interna medicina- pregledi Što se interne medicine tiče, u ovoj poliklinici možete obaviti opći internistički pregled (uključuje – fizikalni pregled, EKG, ultrazvučni „screening“ pregled trbuha, srca,

Dr, Radoslav Jurilj


30


vratnih arterija i štitnjače), UZ srca, krvnih žila, (arterija,vena), te štitnjače, svih trbušnih organa (jetra, žučnjak, gušterača, slezena, bubrezi);

INFO:Poiklinika dr.JuriljBana Jelačića 5, 88 240 PosušjeTel. 039/685 450 , 680 999www.poliklinika.drjurilj.come-mail: [email protected]

Uređaji Poliklinike dr. Jurilj:

ultrazvučni aparat acuson Cv 70

EKg Helige Corina

Tonoport aparat za mjerenje tlaka kroz 24 sata

msCT somatom volume zoom s 3d kolor radnom stanicom

mammomat 3000 s dvije veličine snimanja

ultrazvuk zdjelice(mokraćnog mjehura i prostate), a na raspolaganju su vam i EKG-monitoring, RP mjerenje krvnog tlaka te mjerenje tlaka kroz 24 sata. Vrhunska radiološka dijagnostikaŠto se pak, radiološke dijagnostike tiče, ondje možete obaviti kompletan pregled MSCT- om – višeslojnim CT uređajem pomoću koga možete dobiti 3D kolor prikaz svih organa, te MSCT- svih krvnih žila tijela, glave i mozga, pluća i virtualne bronhoskopije, srca i krvnih žila srca, trbuha i trbušnih organa te cijele kralježnice.Također, možete uraditi i mamografiju s prikazom svih detalja. U ovoj, prvoj poliklinici na ovim prostorima s digitalnom tehnologijom, na raspolaganju vam je, kao što smo već naveli, snimanje MSCT uređajem čija je šrednost- manje zraćenje za pacijenta no što ga proizvode ostali uređaji. (MSCT uređaj omogućuju snimanje cijelog volumena tijela u vrlo

kratkom vremenu, te su moguće 2D i 3D rekonstrukcije skeniranog područja, što omogućava precizniju dijagnostiku).

Teradiologija i Infomedica Zanimljiv je pojam teradiologije koji je pacijentima dostupan u Poliklinici dr. Jurilj, a teradiologija znači: radiološka dijagnostika s udaljenih lokacija, koje su povezane s centrom, bilo kojom vrstom

komunikacije. Teradiologija je suštinski telemedicinska disciplina zasnovana na digitalnoj obradi, skladištenju i prijenosu medicinske slike, dobivene klasičnim dijagnostičkim uređajima korištenim u radiologiji. To, u slučaju Poliklinike de.Jurilj konkretno znači- vaše slike na konzultacijama su sa stalnim suradnicima i stručnim konzultantima,a digitalnu arhivu snimaka s obradom možete vidjeti na radnim stranicama tvrtke Infomedica (www.infomedica.hr)

Infomedica, pak, posjeduje prvi hrvatski integrirani radiološki informacijski sustav- iRIS koji je zamišljen kao cjelovito rješenje za potrebe odjela radiologije,


31


utemeljen na suvremenoj otvorenoj arhitekturi i vrhunskim tehnologijama.

Partner na svjetskoj razini Za partnera, poliklinika dr.Jurilj odabrala je poznatog svjetskog proizvođača radioloških uređaja s vrhunskom njemačkom kvalitetom – tvrtku Siemens. Siemens Medical Solution je jedan od najvećih proizvođača medicinske opreme u svijetu zbog svojih inovativnih proizvoda,vrhunskih usluga i cjelokupnih rješenja. Sustavi za dijagnostičko snimanje. Te terapijska oprema za liječenje, elektromedicinski i slušni instrumenti, IT rješenje koja poboljšavaju radnu efikasnost u klinikama, bolnicama…Tehnološka rješenja i usluge kojima se sektor već dokazao na svjetskoj razini mogu biti jednako uspješno uključene i u ovdašnje medicinske ustanove radi maksimalne brige i zaštite zdravlja.

Jedinstvena zdravstvena misijaU svijetu medicinske tehnologije, Siemens Medical Solution sinonim je

za inovativne i pouzdane medicinske uređaje, servis i usluge koji omogućavaju precizno tretiranje svih faza neke bolesti- od dijagnostike do terapije.U poliklinici dr.Jurilj ističu- tako su dio Europe, prenijeli i u ovu regiju. „Nedjeljiva suradnja kliničara i

diajgnostičara i njihova medicinska sinergija čine našu zdravstvenu misiju jedinstvenom na ovim područjima s jednim jedinstvenim ciljem, a to je- zdravlje pacijenta“ kažu u Poliklinici dr.Jurilj.

Piše: A. Bošnjak


32

BH rEgijE

Posljedica je to kašnjenja poticaja poljoprivrednicima s ovoga područja za prošlu godinu

koji, unatoč brojnim obećanjima iz federalnih ministarstava poljoprivrede i financija, nisu isplaćeni niti u jednom od dogovorenih rokova. Budući da seljaci nisu na vrijeme dobili te novce usmjeravane uvijek za nabavku sjemenske robe zasijavan je primjerice lanjski kukuruz koji je prezimio u koševima, a na vrijeme nije obavljena niti gnojidba. Ovogodišnji će prinosi proljetnih usjeva stoga, kako se procjenjuje, u najboljem slučaju biti prepolovljeni.

Nakon prosvjeda novci počeli pristizati„ Kolikogod se stanje činilo teškim ono je moglo biti i još gore da u nekoliko navrata nismo prosvjedovali i time vlastima do znanja stavili koliko smo nezadovoljni njihovim odnosom prema nama. Naime, poslije svake blokade magistralne ceste Orašje-Tuzla organizirane tri kilometra od graničnog

Zatražena zaštita domaće proizvodnje

Osim što je obavljena na 30 posto manjim od planiranih površina, protekla je proljetna sjetva u Posavskoj županiji istodobno, s obzirom na korištene repromaterijale bila i jedna

od najnekvalitetnijih.

prijelaza skraćivan je rok za izmirivanje duga za poticaje a najveći je pomak ostvaren nakon što smo zaprijetili da ćemo, budemo li ponovno izigrani, sa poljoprivrednim strojevima i uređajima zapriječiti prolaz tom cestom sve dok ostavku ne podnesen ministar poljoprivrede Damir Ljubić. Pare za

poticaje pronađene su u roku od tjedan dana i na naše račune počele dolaziti u drugoj polovici travnja, te je do kraja toga mjeseca dug uglavnom namiren. Prema našim podacima, od oko 40 milijuna maraka koliko je iznosio preostala je isplata još 4-5 milijuna, a i ona će ovih dana biti završena. Žalosno je da smo, kako bi došli do svojih i prijeko potrebnih novaca morali prosvjedovati i time kažnjavati putnike namjernike ali drugačije nije išlo. Da nismo izašli s traktorima ne bi vjerojatno zasijali ni ovo što smo ipak zasijali a sada ćemo vidjeti koliko će sve to roditi“, kaže predsjednik Saveza udruga poljoprivrednika Posavske županije Slavko Martinović.

Zaštitne mjereKako bi se, po njegovim riječima, u ovoj godini spasilo što se spasiti može, Savez je predložio niz mjera. Među prvima je zahtjev da se za sve poljoprivredne proizvode donesu zaštitne cijene, kojih bi se država striktno pridržavala. Pri njihovom utvrđivanju, smatraju seljaci, treba uvažiti cijenu koštanja

Slavko Martinović


33

BH rEgijE

pojedinog poljoprivrednog proizvoda kao i potrebe države. Za merkantilnu pšenicu, tritikalij i raž predložena je cijena od 0,65 KM/kg a za ječam i zob 0,58 KM/kg. Cijena soje po izračunu Saveza trebala bi biti 0,78 KM/kg i kukuruza 0,42 KM/kg. Kada je riječ o utovljenim svinjama njihova bi cijena po mišljenju proizvođača trebala biti 4,20 KM/kg, a predložene su i premije za utovljene bikove, priplodne junice i krmače u iznosima od 250,00 do 400,00 KM po grlu. „ Smatramo da se u Federaciji BiH moraju odrediti i strateški proizvodi koji će se premirati uz ugovorenu proizvodnju, na primjer meso, mlijeko, žitarice, uljarice, duhan. Treba stvoriti „kružni tok“ tako da planirano zarade i mi proizvođači sirovine ali i prerađivači i trgovci a ne samo nakupci i to na račun nas proizvođača pri čemu ne plaćaju nikakve društvene obveze“, ističe Martinović. Razmatranje svih ovih i drugih prijedloga zatraženo je na zajedničkom sastanku federalnog premijera i njegovih ministara poljoprivrede i financija, predsjednika odbora za poljoprivredu oba doma Parlamenta, te ravnatelja Robnih rezervi i Razvojne banke, koji bi trebao biti održan u Orašju. Zbog važnosti poljoprivrede za ovo područje Savez udruženja poljoprivrednika Posavske županije očekuje od županijske Skupštine da žurno zakaže tematsku sjednicu na temu „Poljoprivreda i ambijent privređivanja u PŽ“. Prije toga zasjedanja istu problematiku, drže u Savezu, trebaju

razmotriti općinska vijeća Orašja, Odžaka i Domaljevca-Šamca.

Nedostaju sredstva za poticaj„Za nastalu se situaciju može govoriti o mojoj krivnji pa i o opravdanom traženju moje ostavke. Međutim, želim kazati da smo po prvi put od kada postoji Ministarstvo poljoprivrede do 15. prosinca obradili sve zahtjeve za poticaje u ukupnom iznosu od 32,5 milijuna maraka i uputili na trezorno plaćanje, te na taj način odradili naš dio posla. Razlozi zbog kojih oni nisu do danas skroz isplaćeni jesu nedostatka novca, što se rješava pozajmicama komercijalnih banaka a nadam se kako istih problema više neće biti. Za animalnu i biljnu proizvodnju te ruralni razvoj u 2008. godini Posavskoj

je županiji inače odobreno 4.160.000 maraka, što je gotovo dvostruko povećanje u odnosu na prethodne godine. Jedini put i rješenje za ovo stanje jeste da se svi zajedno borimo da poljoprivreda i proizvodnja hrane u ovoj državi konačno postanu prioritet, ali i da se vrati dostojanstvo selu i seljaku. U protekle dvije godine sa svim smo udrugama koje zastupaju poljoprivredne proizvođače uspostavili kvalitetnu suradnju, vrata ovoga ministarstva uvijek su im otvorena i dobrodošli su kao ravnopravni partneri“, odgovora na optužbe i pojašnjava sadašnju situaciju ministar poljoprivrede Damir Ljubić.

Piše: Z. Živković


34

BH rEgijE

U prošloj godini nisu se osjećale posljedice globalne krize, pa su tako zabilježena povećanja

svih parametara koji su u Informaciji obrađivani. Prema riječima Muhameda Rebihića, pomoćnika općinskog načelnika za poduzetništvo i lokalni razvitak, Informacijom su obrađena 243 gospodarska subjekta, s podacima o ukupnim prihodima, dobiti, broju uposlenih, prosječnoj plaći i drugim financijskim pokazateljima. Ona sadrži i 20 najuspješnijih subjekata na području Viteza prema ukupnom prihodu, dobiti i broju zaposlenih. „Povećanje ukupnog prihoda bilo je 17 %“, kaže Rebihić, dodajući kako je dobit u odnosu na prethodnu godinu smanjena, ali je istovremeno smanjen i gubitak tako da se u relativnom iznosu dobio podatak o jednakoj dobiti kao i u 2007. godini. Rebihić najvažnijim ocjenjuje da je broj zaposlenih u 2008. godini u odnosu na godinu ranije povećan za 13 %. „U 243 subjekta, koje smo obrađivali imali smo 5 216 zaposlenih“, kaže on. Dodaje kako je i dalje dominantna djelatnost trgovina i ugostiteljstvo, koja sa 70 % sudjeluje u ukupnim pokazateljima. Broj zaposlenih dostigao prijeratnu brojku U ovisnosti od izvora informacija, Rebihić nam potvrđuje kako su i stvarni podaci o broju zaposlenih različiti. „Tako je, prema podacima statistike na području Viteza zaposlenih 5 202, a prema podacima Zavoda MIO 6 533, dok prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja 6 150 je prijavljeno“, kaže Rebihić, pojašnjavajući kako su podacima Zavoda MIO obuhvaćene i osobe koje dolaze iz drugih općina, a rade u Vitezu, dok su u podatke Zavoda zdravstvenog

Osjećaju se posljedice krize

Informacija o financijskim rezultatima poslovanja gospodarskih subjekata s područja općine Vitez u 2008. godini, pokazuje da je viteško gospodarstvo u toj godini izuzetno dobro radilo.

osiguranja uključeni Vitežani koji rade izvan Viteza. Uspoređuje podatke s onima iz 1991. godine i navodi kako je te predratne godine bilo zaposleno 5 753 osobe. „Ovo sada su odlični pokazatelji, koji govore kako sada u Vitezu imamo više zaposlenih nego 1992. godine“, kaže Rebihić, dodajući da ti pokazatelji opravdavaju epitet Viteza, kojega nerijetko svrstavaju među najrazvijenije općine ne samo u Federaciji nego i u BiH. Ovaj epitet zasigurno narušava podatak da je prosječna neto plaća u 2008. godini bila manja od županijskog i federalnog prosjeka i iznosila je 551,76 KM. Istina, ovaj iznos veći je za 13 % u odnosu na prosječnu plaću u 2007. godini,

Dvadeset najuspješnijih

Prema ukupnom prihodu, dobiti i broju zaposlenih, najuspješnije tvrtke na području Viteza su: FIS, Economic, Kim-Tec, Ecos, CM – Cosmetic Market, Buba commerce, Ovnak, Grand MS, Kesten, Kalvarija Cop, Einhel, Vitezit, Ti Oil, FIS Izgradnja, G-Tank, Gudelj, Bogner Čelik, FIS Šped, JKP Vitkom i Real Commerce.

ali je značajno manji u usporedbi sa županijskim i federalnim prosjekom, koji iznosi 608 KM, odnosno 751,30 KM. O stanju na području Viteza govori i podatak o broju nezaposlenih osoba. „ Zaključno sa 31. 12. 2008. godine broj nezaposlenih je bio 3 748 osoba, što je za 12 % manje nego u 2007. godini, kada smo ih, dakle na kraju 2007. godine, imali 4 221. Ovaj podatak dopunjavamo s novih 198 osoba, koje su bez posla ostale u ovoj godini, odnosno koliko ih je u tom razdoblju prijavljeno Službi za zapošljavanje“, kaže Muhamed Rebihić, potvrđujući da su to prvi pokazatelji utjecaja ekonomske krize na gospodarstvo Viteza.

Piše: D. Sivonjić


35

BH rEgijE

Ovoj svečanosti prisustvovali su čelnici općine Modriča, Johann Hesse, šef Sekcije operacija za

ekonomski razvoj i prirodne resurse, Delegacija Europske komisije u BiH, Drago Vuleta, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica RS, te predstavnici susjednih općina. Nezavisni biro za razvoj u partnerstvu sa općinom Tuzla implementirao je projekt „Strateško jačanje postojećih i osnivanje novih razvojno-poduzetničkih centara u sjeveroistočnoj BiH“. Vrijednost projekta je 588.548 KM, od čega je 89% sredstava financirala Europska unija, a čija je implementacija započela u listopadu 2007. godine.Nova zgrada sagrađena je na 408,30 m2 i namijenjena je za smještaj novih izvozno orijentiranih malih i srednjih poduzeća. Johann Hesse iz Delegacije Europske komisije u BiH, podsjetio je da ovaj projekt ima ogromnu važnost, da je EU u njega uložila 260 hiljada eura, te prenio stav Evropske komisije da je u Bosni i Hercegovini neophodno ojačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća, posebno u vrijeme svjetske ekonomske krize. Drago Vuleta, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS, podvukao je kako događaj iz Tarevaca predstavlja dobar primjer da se može pomoći svim povratnicima u poduzetništvu,

Otvoren novi objekt Nezavisnog biroa za razvoj

U Tarevcima kod Modriče na svečan način otvoren je novi „Objekt 2“ za mala i srednja poduzeća Razvojno-poduzetničkog centra pri Nezavisnom birou za razvoj, te održana završna konferencija povodom okončanja projekta „Strateško jačanje postojećih i osnivanje novih razvojno-poduzetničkih

centara u sjeveroistočnoj BiH“.

otvaranju malih i srednjih poduzeća. „Bilo bi neoprostivo i nedopustivo da nam povratnici zbog nemogućnosti održivog povratka i egzistencije razmišljaju ponovo kuda i što. Ovo je dobar primjer da se može raditi udruženim sredstvima i zajedničkim naporima. Vlada RS je uložila u ovaj projekt 110.000,00 KM“, istaknuo je Vuleta.Mladen Krekić, načelnik Modriče, pohvalio je Nezavisni biro za razvoj, primijetivši da je sve do sada urađeno imalo smisla.„To se pozitivno odnosi na zapošljavanje, adaptaciju određenih

objekata i može se reći da je ovo postalo malo industrijsko središte. Napravljen je novi objekt gdje će se koncentrirati tri poduzeća koja će biti i izvoznog karaktera. Važno je da će tu biti zaposleno između 10 i 15 ljudi i da iz Modriče idu proizvodi koji će svoje tržište naći u Evropi. To je dobro za Tarevce i Modriču“, rekao je Krekić.

Projekt su podržali Vlade Republike Srpske i Federacije BiH, Kanton Sarajevo, općina Modriča i sami građani.

Piše: M. Mlakić


36

BH rEgijE

“Dukat” o svojim potrošačima brine svakodnevno nudeći zdrav, svjež i ukusan mliječni proizvod, ali i inicijativama poput ove kojima najmlađe želimo educirati o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane te razvijanju zdravih prehrambenih navika, kazala je Antonela Blaškić, voditeljica marketinga Dukat mljekare d.o.o. Gradačac dodajući kako mnogo djece do sada nije imalo priliku uživo vidjeti mnoge domaće životinje, posebno krave, pa im posebno veselje predstavljaju prvi susreti s tim životinjama. Svoj edukativno-humanitarni projekt «Mliječni put dobrote» „Dukat“ na

Učenici posjetili farmu krava

U okviru vlastitog edukativno-humanitarnog projekta «Mliječni put dobrote» mliječna industrija „Dukat“ organizirala je za učenike tri razreda osnovnih škola iz Sarajeva, Brčkog i Stare Bile posjet

mljekari „Inmer“ u Gradačcu i tamošnjoj farmi muznih krava «Ledenička dolina».

Na ovakvo drastično rezanje proračunskih novaca za seljake oštro je reagirao Upravni odbor

Udruge poduzetnika općine Orašje.„Poduzetnici u velikoj mjeri ovise o prvoj stepenici, a to je poljoprivredna proizvodnja. Nije nam stoga svejedno što se u toj oblasti događa i jako nam je stalo da poljoprivrednici mogu živjeti od svojega rada. S obzirom na predviđena izdvajanja u županijskom proračunu za ovu godinu, to će im međutim malo teže poći za rukom. Zbog toga smo još dok je proračun bio u fazi izrade očitovali prijedlogom o umanjivanju sredstava za poljoprivredu razmjerno smanjenju ukupnih prihoda i rashoda jer je to, po

Bez zadovoljnih seljaka ugroženo i poduzetništvo

Grant za poljoprivredu u proračunu je Posavske županije s 2,1 milijun maraka u prošloj smanjen na 1.450.000 maraka u ovoj godini. Budući su u 2009. godinu prenesene neizvršene lanjske obveze za poticaje u iznosu od 500.000 maraka u konačnici su sredstva za poljoprivrednu proizvodnju više

nego prepolovljena.

nama, jedini način da svi proračunski korisnici jednako snose teret recesije. Naše mišljenje nije uvaženo i grant za poljoprivredu pretrpio je neviđeno „kresanje“, čime smo razočarani jednako kao i ignoriranjem našega prijedloga“, pojašnjava predsjednik Udruge poduzetnika Marko Damjanović.

Poboljšanje kroz rebalans?Držanje županijskog ministra poljoprivrede Ante Petrića ocjenjuje korektnim, tim više što je kao jedini član Vlade bio protiv izglasavanja proračuna kojim su sredstva za njegov resor dvostruko umanjena. No, nejasnim Damjanović smatra

držanje zastupnika Skupštine Posavske županije koji su, unatoč tome što imaju iste stranačke iskaznice kao i Petrić, podržali predloženi proračun. Jedinu šansu za ispravljanje učinjene nepravde poljoprivrednicima vidim u predstojećim rebalansima proračuna, do kojih će sigurno doći još nekoliko puta do kraja 2009. godine, a prilikom kojih se još uvijek može prepoznati važnost poljoprivrede za ovo područje, te izvršiti pravičnija raspodjela sredstava, s namjerom da se ide u smjeru primarne poljoprivredne proizvodnje, zaključuje čelnik ove udruge.


različite načine provodi u cijeloj regiji od 2007. godine. Akcija posjete djece mljekari „Inmer“ pokrenuta je prošle godine s učenicima iz samog Gradačca, a ove je godine proširena na osnovce širom BiH.



37

BH rEgijE

U odnosu na prošlu godinu kada je za zadržavanje kamiona za vrijeme obavljanja carinskih

formalnosti u tome mjesecu naplaćeno 110.00 maraka, u 2009. godini je, zbog smanjenog prometa općinska kasa ostala siromašnija za 42.000 maraka.„ Pad prometa je u prvom redu izravna posljedica recesije kao globalne pojave i tu se ništa nije moglo učiniti. Postoje, međutim, i drugi razlozi koji su svaki na svoj način utjecali na smanjenje broja vozila koja se pri ulasku s robom za tržište BiH odlučuju za granični prijelaz kod Orašja a samim time i na opadanje prihoda. Jedan od njih je postojanje tzv. terminala u provozu formiranog prošle godine s kojega se sva naplaćena sredstva uplaćuju Upravi za indirektno oporezivanje. Preko ovoga terminala usmjeravaju se kamioni s građevinskim materijalom i osobna vozila na što otpada velik dio ukupnog prometa. Uz pretpostavku da dnevno uđe samo petnaest kamiona s građevinskim materijalom, Općina Orašje gubi 600 maraka, za 25 radnih dana u mjesecu gubitak iznosi 15.000, a godišnje čak 180.000 maraka. Prema našim saznanjima, ovo je jedini granični prijelaz u BiH na kojem paralelno funkcioniraju dva terminala, a rješenje o tome doneseno je proizvoljno, pri čemu općinske vlasti nisu ništa pitane, niti su naknadno nešto mogle učiniti“,

Smanjeni prihodi

U ožujku 2006. godine preko carinskog terminala u Orašju koji je u općinskom vlasništvu prošlo je 2398 teretnih vozila, u istom mjesecu godinu kasnije 2874 a lani 2771. U ožujku ove godine

zabilježen je promet samo 1700 vozila.

pojašnjava koordinator rada na terminalu Marijan Živković.

Sljedeći uzrok opadanju prometa i zaobilaženju Orašja od strane prijevoznika, po njegovom mišljenju, jeste ljudski faktor odnosno neažurnost carinske službe čijim djelatnicima za obradu prateće dokumentacije za samo jedan kamion treba i do 15 sati dok na drugim graničnim prijelazima isti posao bude završen za najviše 2-3 sata. „ Više smo puta do sada skretali pozornost nadležnima da u carini nešto ne štima, a za takvo stanje najodgovornijim

s m a t r a m o v o d i t e l j a prijelaza. Ako je netko sposoban i dokazao se na radnom mjestu onda neka radi povjereni mu posao, ali ako radi na štetu cijeloga ovoga područja i stanovništva

onda se mora potegnuti pitanje njegova daljeg ostanka na toj funkciji. Carina u Orašju ima 5-6 inspektora, koji se vjerujem mogu uklopiti u norme na drugim prijelazima. Kada momčad ne igra dobro mijenja se trener, igraču su tu uvijek da slušaju i rade kako se to od njih traži“, zaključuje Živković.Na svoj način, ističe koordinator oraškog terminala, na ukupno se stanje odražava i prevelik broj špeditera koji ovdje imaju svoje poslovnice. Čak trideset i pet špedicija je, smatra, puno a dovoljno za promet u najboljim danima bilo bi tek 15-tak špedicija. Potvrđuje to i primjer Izačića, graničnog prijelaza kod Bihaća s približno istim prometom koji se ostvaruje kod Orašja, na kojem postoji samo dvanaest špedicija. Osim toga, naglašava Živković, dopuštanje nekontroliranog otvaranja i gomilanja špedicija bilo je kontraproduktivno tim više što 90 posto njih sjedišta imaju na području drugih županija.


Marijan Ivković


38

BH rEgijE


39

BH rEgijE

Svjetska kriza ili recesija samo je kap koja je prelila čašu, s obzirom da agonija u spomenutim

poduzećima traje već više mjeseci. «Industrija alata Trebinje»privatizirana je početkom 2007. godine od strane koncerna „ Swisslion Takovo“, kada je, između ostalog, privatizacijskim ugovorom potpisano da će nekadašnji privredni gigant u metalskoj industriji, iz godine u godinu zapošljavati sve veći broj radnika. Na žalost, početkom ove godine taj aneks je «obrisan», a trenutno u pogonima radi oko 150 radnika, od ukupno 1200 radnika koliko ih, na papiru, zapošljava «SL IAT». Ovo

Trebinje – grad nezaposlenih

«Trebinje - grad sporta, mladosti i kulture“ kako ovdašnji političari volereći, mogao bi uskoro postati grad nezaposlenih. Naime, tri nekadašnja privredna giganta „Industrija alata Trebinje“,

„Novoteks“ i „Neimarstvo“ nalaze se, bukvalno na rubu provalije.

poduzeće je dobilo i pola milijuna KM od Vlade RS, kao poticaj za izvoz, ali ta sredstva nisu dovoljna da bi se poduzeće «vratilo u život».

«Tražili smo da nam se odobri 10% od ostvarene razlike između uvoza i izvoza u posljednje dvije godine. Pošto još nema nikakvih zakonskih odluka, kojima se to mže realizirati, dobili smo maksimalana sredstva za s u i f i n i a n c i ra n j e pticanja izvoza prema važećim standardima. U svakom slučaju, bolje je išta nego ništa» kaže

BogdanGolić, generalni direktor «SL Industrije alata Trebinje» i dodaje da bi ovih dana trebala početi dogradnja hala za prehrambenu industriju, a početkom desetoga mjeseca i pokretanje prvih linija iz prehrambene industrije, shodno zaključcima sastanka većinskog vlasnika SL IAT Rodoljuba Draškovića i menadžmenta ovog kolektiva, koji je održan početkom ožujka, da je «zbog svjetske krize koja je direktno pogodila “ Swisslion Industriju alata Trebinje” potrebno u najskorijem roku sadašnju proizvodnju - burgija, ureznika i sličnih proizvoda, zamijeniti proizvodnjom hrane u većem dijelu ovog poduzeća”«U našem kolektivu je dosta radnika starijih od pedeset godina, koji će, ukoliko se počne proizvoditi hrana, ostati bez posla, jer je poslodavac za ovu djelatnost najavio upošljavanje mlađih ljudi, iako ne vjerujemo da će proizvodnja konditorskih proizvodi krenuti od listopada, kako se to najavljuje, jer još nije počela ni priprema hala gdje bi se otvorile nove linije» rekao je Boško Pikula. Predsjednik sindikata metalaca i rudara “SL IAT”.

Rodoljub Drašković, većinski vlasnik IAT


40

BH rEgijE

Gradilišta bez radnikaU građevinskom poduzeću “Neimarstvo” situacija je još kritičnija. Naime, dvije stotine radnika već osam mjeseci nije primilo plaću, a zbog obveza prema radnicima i prema dobavljačima gotovo svi poslovi su obustavljeni. Iako menadžment poduzeća najavljuje brz oporavak i nastavak radova, gradilišta i su i dalje prazna. “Mi smo dobili uvjeravanja da će nam sve obveze biti isplaćene najkasnije do početka petog mjeseca, ali ispostavilo se da smo opet prevareni. Radnici, uglavnom ne idu na posao i praktično smo na rubu živaca. S obzirom da su radnici uglavnom građevinske struke, mnogi bi našli posao na provatnim građevinama i bar na taj način prehranili obitelji, ali zbog ovog iščekivanja ne mogu to napraviti, i s te strane su blokirani. Zaista ne znamo što da radimo”, kaže nam Siniša Kovačević, jedan od radnika «Neimarstva» AD.

Tekstilci na čekanjuNiti u “Novoteksu”jedinom tekstilnom poduzeću u Trebinju, situacija nije ništa bolja. Zbog ogromnih nasljeđenih dugova, u visini od preko 18 milijuna KM, oko 780 radnika svakodnevno strepi za svoju egzistenciju. Vlada RS je predložila da se sve obveze koje su

«Prošloga tjedna u Trebinju su održani «Dani vina, sira i pršuta» i sve je „šljaštalo“ od glamura, dok na drugoj strani gotovo 2500 radnika očekuje otkaz i gleda kako da prehrani svoju obitelj. Ružno i tužno. Pametnije bi bilo da gradske vlasti organiziraju sastanak Vlade u Trebinju i zajedno razmotre način kako da se spasi sudbina tolikih radnika», kažu nam žene zaposlene u «Novoteks» AD.

nastale do 31. prosinca 2007. godine reprogramiraju, porezi do petnaest, a doprinosi do osam godina, uz grace period od dvije godine, te da se donese odluka o odlaganju izvršenja naplate poreza i doprinosa u prošloj godini do srpnja ove godine , s mogućnošću produžavanja. Također, predložena je još jedna mogućnost „spašavanja“ trebinjskog tekstilnog kombinata, a to je da Vlada RS izvrši konverziju svojih potraživanja po osnovu poreza u akcije, čime bi postala većinski vlasnik ovog kolektiva.„Konverzija duga u akcije koju je

predložila Vlada RS u okviru mjera za ublažavanje e k o n o m s k e krize ne dolazi u obzir, jer u okruženju postoje negativni primjeri „ p o d r ž a v a n j a “ poduzeća u p o s l j e d n j i h godinu i po dana, poput bijeljinske «Save». U tvrtkama gdje ima posla ne bi valjao ići korak unazad, jer se država pokazala kao loš poslodavac. Država je prodala « N o v o t e k s » 2005. godine, s dugovima preko 15 milijuna KM

i da je tada imala drugog rješenja sigurno bi ga ponudila», kaže Milan Grubač, predsjednik UO tekstilnog poduzeća «Novoteks» Trebinje.

Radnici spomenutih poduzeća, nažalost, ne mogu očekivati pomoć lokalne zajednice, jer njihovom privatizacijom, sve ingerencije grada nad njihovom sudbinom su prestale.«Iako općina nema izravnih ingerencija u rješavanju problema u poslovanju ovih poduzeća, pošto se u sva tri slučaj radi o firmama u kojima je većinski dio kapitala privatni, u svakom slučaju smo zainteresirani za njihovu sudbinu i sudbinu zaposlenih u tim privrednim kolektivima. Naš cilj je da se ta poduzeća oporave i dobro posluju, da radnici ne ostaju bez posla , jer su to naši sugrađani», rekao je dr. Dobroslav Ćuk, načelnik trebinjske općine. On je podsjetio da je sudjelovao u razgovorima između većinskog vlasnika SL IAT Rodoljuba Draškovića, Vlade RS i sindikata oko pokretanja proizvodnje hrane u ovom poduzeću.„Razgovarao sam i s predstavnicima ministarstva privrede, energetike i razvoja oko situacije u «Novoteksu». Što se tiče „Neimarstva“, imam informaciju da to poduzeće osiguralo poslove u Libiji i da bi se financijska situacija trebala stabilizirati. Općina će i dalje sudjelovati u svim pregovorima s vlasnicima tih poduzeća , jer je naš interes dobar privredni ambijent“, ističe Ćuk.

Piše: V. Mihojević

Milan Grubač, predsjenik UO Novoteks


41

BH rEgijE

Između ostaloga, zatraženo je osiguranje sredstava za isplatu

naknada radnicima koje, nakon što ostanu bez posla, preuzima Služba za upošljavanje, kao i zamrzavanje plaća i naknada iz plaća u svim institucijama na prošlogodišnjoj razini, podizanje kvalitete rada inspekcija, a posebice inspekcije rada, smanjenje granta političkim strankama za 40 posto, privremeno smanjenje naknade zastupnicima i vijećnicima, kao i članovima Upravnih odbora na svim razinama za 30 posto, te racionalizaciju u korištenju službenih vozila, mobitela i trošenju uredskog materijala. „Primjenom ovih mjera godišnje bi se moglo uštedjeti između 300 i 400 tisuća maraka, što u sadašnjoj situaciji nisu beznačajna sredstva. Ona bi bila akumulirana na posebnom grantu za stimuliranje razvoja gospodarstva, posebice tvrtki koje izvoze. Na taj način iskazana briga za gospodarske subjekte bila bi svojevrsni poticaj njihovom daljem radu, a najviše bi

Zastupnike pozvali da „skrešu“ svoja primanja

Županijski odbor Saveza samostalnih sindikata je u cilju ublažavanja posljedica ekonomske krize pokrenuo inicijativu prema zakonodavnim i izvršnim strukturama vlasti Posavske županije i

općina na ovome području.

značila za obitelji radnika, čija bi radna mjesta time bila sačuvana“, pojašnjava inicijativu predsjednik SSS Ramiz Subašić. Tražiti pomoć od viših razina vlastiSjednici su nazočni bili i predsjednik županijske Vlade Mijo Matanović i ministar gospodarstva Josip Vidović. Sindikalci su ih izvijestili o samovolji poslodavaca, kršenju radnih i socijalnih prava, te brojnim birokratskim problemima koji utječu na poslovanje gospodarskih subjekata. Matanović je čelnike sindikata upoznao sa

županijskim proračunom za ovu godinu, napominjući da će on biti i za 20 do 25 manji od prošlogodišnjeg, čemu će biti prilagođeni svi rashodi. Vlada na svojim plećima ima školstvo, policiju, sudstvo, a ništa od toga ne može se ukinuti, naglasio je predsjednik županijske Vlade.„Razlika je u nastupanju sindikalista iz proizvodnje i onih drugih koji su, da tako kažem, u toplom. Naravno da zaključak koji je donesen, čini mi se, da ne ide u prilog razrješenju ove situacije nego samo u prilog one skupine

koja dobro i solidno funkcionira, jer je na državnim „jaslama“. Vlada i ja osobno govorili smo o stanju u proračunu i poteškoćama u pronalasku odgovora na pitanje kako završiti ovu godinu bez velikih potresa, a da se servisiraju sve potrebe proračunskih korisnika, te da imamo sluha i za vanproračunske korisnike, grantove, kapitalna ulaganja itd. Smatram da moramo još pored angažmana na području PŽ tražiti pomoći od viših organa vlasti“, kaže Matanović.



42

BH rEgijE

“Mercator je istrajao u svojoj poslovnoj odluci da ovdje gradi poslovni centar i zaposli što direktno što indirektno 370 radnika što je za RS veoma važno imajući u vidu poslovnu aktivnost u regiji”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, nakon otvaranja ovog centra. Prema njegovim riječima, otvaranje Mercatora je dobar znak da RS podržava strane investitore. Također je podsjetio da je Mercator Ljubljana za otvaranje ovog centra uložio 80 milijuna KM što, kako je rekao, govori o tome da je svjetska ekonomija u krizi, ali da razvoj ne smije stati. “RS, za razliku od regije, i dalje bilježi rast svog fizičkog obima proizvodnje i po svi parametrima RS održava

Otvoren najveći Mercator centar u BiH

U Banjaluci je zvanično otvoren najveći Mercator centar u Bosni i Hercegovini (BiH), u čiju je izgradnju uloženo više od 80 milijuna KM. Mercator Centar zvanično su, presjecanjem vrpce, otvorili premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović, predsjednik

uprave Grupe Mercator Žiga Debeljak i direktor Mercatora Banjaluka Damjan Davidović.

svoju stabilnost i to se prepoznaje na ovaj način kao znak povjerenja stranih investitora u ono što mi ovdje radimo“, rekao je Dodik. Debeljak je istaknuo da je politika Mercatora na svim tržištima jednaka, te da ovaj centar nastoji na svojim policama imati što više proizvoda domaćih potrošača. “Više od polovine proizvoda je lokalnih proizvođača, a ostala roba se nabavlja od importa. Što više ima kvalitetnih lokalnih proizvođača, to mi više na našim policama imamo lokalnih proizvoda. Znači, naša ideja je veoma jednostavna - time što stavljamo lokalne proizvode na naše police mi podržavamo lokalna radna mjesta“, rekao je Debeljak. Direktor «Mercatora» Banjaluka rekao je da se ovaj Centar prostire na dva nivoa, i to sa ukupno 41.500m2, te da će Centar zapošljavati oko 350 radnika. “U okviru Mercator Centra Banjaluka, pored Hipermarketa površine tri tisuće i 910 metara kvadratnih nalaze se još Modiana – multi brend prodavnica, Iintersport, kafe- bar Santana, Beautique, Lumpi igraonica za djecu, te još 47 lokala u zakupu“, rekao je Davidović. On je danas, nakon otvaranja Mercator Centra, uručio i donaciju u vrijednosti od 5.000 KM direktoru Centra “Zaštiti me“ Miroslavu Gajiću. Ovom donacijom je, po riječima Davidovića, Mercator iskazao svoju želju i namjeru da podrži razvoj lokalne zajednice u kojoj posluje, te da pomogne onima kojima je pomoć najviše potrebna. Gradonačelnik Banjaluke je istaknuo da je otvaranje Mercator Centra u Banjaluci dobar znak za sve domaće i strane investitore koji žele ulagati u ovaj grad i RS.

Piše: M. Mlakić


43

rEgioNaLNE vijEsTi

Od ovoga previle će biti izuzeti oni koji kupe tzv. TAG uređaj, s kojim je jedan prelazak 1,5

eura, odnosno 50 % jeftiniji. Pored ovoga uređaja, novost u odnosu na prošlogodišnju sezonu je i to što će od Trebinja do Meljina putovati potpuno rekonstruiranim putnim pravcem, jer su nedavno završeni radovi i na kilometar i pol puta na dionici od Aleksine Međe do Tuli.

Svakako, ovo najviše pogađa stanovnike graničnih općina Trebinje i Herceg Novi, koji smatraju da su to visoke cijene, iako u općini Herceg Novi tvrde da se zbog naplaćivanja putarine nije smanjio broj prelazaka preko Sitnice. Predsjednik općine Herceg Novi, Dejan Mandić kaže da je ovo bio jedini način da se put , koji je bio potpuno neuvjetan rekonstruira kroz crnogorski teritoriji i na taj način dobije moderna prometnica. „Na graničnom prijelazu Sitnica građani od rujna prošle godine mogu kupiti TAG uređaj koji, zajedno s karticom za deset prelazaka, košta trideset eura, a trajanje kartice je

Tri Eura za dvanaest kilometara puta

Svi oni koji se odluče ovog ljeta putovati na crnogorsko primorje putem Trebinje – Herceg Novi i dalje će na naplatnoj rampi, odmah iza graničnog prijelaza Sitnica, morati platit 3 eura u jednom

pravcu za oko dvanaest kilometara puta kroz Crnu Goru do Meljina.

neograničeno. Nakon što se potroši ova prva kartica, putnici mogu kupiti „dopunu“ po minimalnoj cijeni od devet eura za šest prelazaka, što govori da je cijena prelaska s ovom karticom 50% jeftinija. Sam uređaj nije vezan za registarske tablice vozila, pa ga može korisiti više vozača“, ističe Mandić. Putarina na putu Meljine - Petijevići za motocikle iznosi 1,5 eura, za vozila tri i za kamione 18 eura. Samo u kolovozu prošle godine, granicu s Crnom Gorom prešlo je 341. 852 lica i 94.105 vozila, što je u odnosu na isti mjesec 2007.godine, povećanje za 100 posto, odnosno 80 posto vozila. Prema brojkama zabilježenim na Sitnici i prostoj računici, koncesionar puta Meljine-Petijevići “Univerzal Monte” inkasirao je samo u kolovozu najmanje 300.000 eura putarine, ako se računa minimalni iznos po vozilu od tri eura, a procjenjuje se da je zarada i mnogo veća.

Nelegalna putarina?Dileme da li je naplata putarine na putu Meljine - Petijevići legalna, razriješili su iz Ministarstva prometa i pomorstva

Crne Gore koji objašnjavaju da od Herceg Novog do Trebinja postoji i drugi, alternativni put preko Debelog brijega, Konavala i Ivanjice i da se na njemu ne naplaćuje putarina. Tako je, prema tumačenju predstavnika crnogorskog ministarstva zadovoljena klauzula da se putarina može naplaćivati samo ako postoji drugi putni pravac koji se može koristiti besplatno. Načelnik općine Trebinje, Dobroslav Ćuk kaže da su predstavnici općina Trebinje i Herceg Novi više puta razgovarali o naplati putarine kroz Crnu Goru na putu Trebinje – Herceg Novi i usuglasili se da je cijena od tri eura za jedan prijelaz visoka za sve građane.„Naša namjera je bila uvesti određene popuste, pa se već koristi aparat čijom kupnjom je cijena prolaska 1,5 euro. Kako me u posljednjem razgovoru obavjestio gospodin Mandić vode se i neke aktivnosti između Crne Gore i BiH , kako bi prijelaz bio otvoren i za robni promet, kada bi se najvjerojatnije omogućili i neki ustupci i za putnički promet“ rekao je Ćuk .


Gužva na prijelazu uprkos visokoj cijeni putarine

Za kamione - 18 eura u jednom pravcu


44

rEgioNaLNE vijEsTi

S tim u vezi razmotrene su mogućnosti kandidiranja zajedničkih projekata iz svih

područja, odnosno projekata od važnosti za obje susjedne županije kako bi se namaknula određena financijska sredstva iz fondova Europske unije. Župan Galić tom je prilikom najavio kako će uskoro biti objavljen natječaj za aplikaciju i prijedloge projekata u području zdravstva, te predložio izradu i kandidiranje kvalitetnih projekata koji će udovoljiti uvjete natječaja. Premijer Matanović podržao je taj prijedlog napomenuvši kako Posavska županija zaostaje u kandidiranju za Vukovarsko-srijemskom županijom, te naglasio da upravo u zajedničkom kandidiranju vidi šansu za županiju koju vodi.

Dogovoreno je da detalje zajedničke prijave za spomenuti natječaj, ali i sve druge ubuduće utvrđuju zajednički i pri tome najuže surađuju Upravni odjel za međunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja Vukovarsko-srijemske županije i stručni tim Posavske županije koji će biti žurno sastavljen. Razgovarajući o istoj temi izaslanstva su

Projektima prema zajedničkom cilju

U središtu pozornosti trećeg u nizu sastanaka izaslanstava Vukovarsko-srijemske županije na čelu sa županom Božom Galićem i Posavske županije, predvođenog predsjednikom Vlade Mijom

Matanovićem bilo je unaprjeđenje prekogranične suradnje.

cijeloj Hrvatskoj. Unatoč ponekim teškoćama izražena je spremnost za prijem pacijenata koji na liječenje budu upućeni iz Posavske županije. Suradnja po tome pitanju, utvrđeno je, bit će održavana sve dok se veći dio potreba stanovništva u toj županiji ne riješi završetkom i opremanjem Županijske bolnice u Orašju.


se složila da puno bolja suradnja od dosadašnje mora biti uspostavljena između općine Orašje i grada Županje, te je njihovim čelnicima koji su također p r i s u s t v o v a l i s a s t a n k u p r e p o r u č a n o da uspostave barem tjednu k o m u n i k a c i j u u okviru koje bi razmatrali i rješavali zajedničke probleme. Galić i njegovi suradnici, r a v n a t e l j i domova zdravlja u Vinkovcima i Županji kao i Opće bolnice, upoznali su potom goste o stanju u zdravstvu u ovome dijelu države i


45

rEgioNaLNE vijEsTi

Studentski zahtjevi i prosvjedi počeli su prije mjesec dana, u svim hrvatskim sveučilišnim

gradovima. Ističu da njihova borba za besplatno obrazovanje nije borba za vječne studente, a podsjetili su i da bolonjski sustav studiranja to onemogućuje. Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića održali su i performans u kojemu su prolaznicima “nudili” studente po cijeni prosječne godišnje školarine. Isti performance održan je prije desetak dana i na riječkom Korzu. Filozofski fakultet u Rijeci prekinuo je blokadu 17. svibnja. Performans se održao kod mjesta na kojem se potpisuje peticija za pravo na besplatno školstvo. Peticijom je dosad prikupljeno gotovo 100.000 potpisa.

Besplatno školovanjeStudenti traže besplatno studiranje,

Hrvatski studenti traže besplano školovanje

Studenti riječke Akademije primijenjenih umjetnosti i studenti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, okupljeni u Nezavisnu studentsku inicijativu idalje nastavljaju s blokadom nastave u tim

ustanovama.

ali uz zadržavanje kriterija izvrsnosti. Državna tijela bi trebala predložiti način na koji bi se naplaćivalo od onih koji taj kriterij ne zadovolje. Predlažu model besplatnog školovanja prema kojemu ne smije biti bilo kakvih oblika naplaćivanja, a dovoljnim korektivom za neredovito ispunjavanje studentskih obveza smatraju privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava. Predsjednik Stjepan Mesić podupro je studentski prosvjed jer je, kaže, i sam bio dio generacije koja nije plaćala školovanje pa može shvatiti sve studente koji danas to traže.

Komentirajući nagađanja u medijima da iza prosvjeda stoji SDP, premijer Ivo Sanader rekao je da je korištenje studenata kao paravana loša taktika. Ako je riječ o političkom prosvjedu, onda se treba politički organizirati, a

ne skrivati iza studenata, naglasio je premijer Sanader.

Ljetni ispitni rok najranije 26. lipnjaDekan zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković odlučio je da neće pokretati postupke za primjenu sankcija koje spadaju u etičku i stegovnu odgovornost studenata ako se odmah prekine blokada fakulteta, najkasnije nakon plenuma 22. svibnja.

U skladu s odlukom Fakultetskog vijeća, ljetni ispitni rok počet će nakon održane nastave, najranije 26. lipnja, osim u slučajevima kad je ispit dio nastavnog procesa. Do ljetnih praznika osigurat će se, prema mogućnostima, prostor za daljnji rad radnih grupa plenuma i barem jednog plenuma tjedno Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje.


46

rEgioNaLNE vijEsTi

Dekan Jurković rekao je da će svaki nastavnik odlučiti hoće li biti sankcija za studente koji ne pohađaju nastavu na alternativnim lokacijama. Rekao je da će se nastava ondje održavati do 12. lipnja, nakon čega će se odrađivati u opsegu i formi u kojoj je potrebno najmanje dva tjedna. Studenti drže da je to još jedan primjer prebacivanja odgovornosti, te da je dekan prije rekao da sankcija neće biti, a sada to prebacuje na profesore.

Radna skupinaSenat zagrebačkoga Sveučilišta sastavio je peteročlanu radnu skupinu koja će raditi na promjenama legislative sustava financiranja Sveučilišta. Radnu skupinu čine prorektorica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Ksenija Turković (Pravni fakultet), Damir Markučić (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Amir Hamzić (PMF) te dvojica studenata - Jure Marinović (Filozofski fakultet) i Luciano Dešković (Arhitektonski fakultet).Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, na primjedbu da malo studenata pohađa nastavu na alternativnim adresama odgovorio je da akademska zajednica treba poštovati zahtjeve i traženja većine, ali da je za nju bitna i zaštita prava manjine. Naglasio je

da je zatečen komentarima nekih profesora koji podupiru metodu tzv. neposredne demokracije i poručio im da izbjegavaju brze zaključke. Kazao je da je štrajk zakonsko pravo, dodajući kako nema službenih podataka na kojim se fakultetima štrajka, ali da može neslužbeno reći da vjerojatno štrajkaju svi članovi sindikata. Studente je u njihovim zahtjevima podržao i jedan od najpoznatijih svjetskih filozofa i aktivista Noam Chomsky koji im je u pismu poželio uspjeh. I britanski pisac i govornik David Icke pružio je potporu hrvatskim studentima u njihovim zahtjevima za besplatnim školovanjem.

Piše: A. Grujić


47

rEgioNaLNE vijEsTi

Zahvaljujući dobro osmišljenoj poslovnoj politici stanje ne smatramo alarmantnim, tvrdi

upravitelj radne jedinice TVIN-a Stjepan Šimotić.Njegove riječi na najbolji način potvrđuje odlučnost uprave tvrtke da se ove godine kraju privede ranije započeta izgradnja nove sušare u Županji. Investicija je to vrijedna milijun eura koja će značajno ubrzati proizvodnju u tvornici dužinskih i širinskih ploča te tako automatski skratiti rokove isporuke uglavnom inozemnim kupcima. Što je najvažnije, stavljanjem u funkciju nove sušare u ovoj će se radnoj jedinici koja trenutačno upošljava

Spasila ih proizvodnja hrastovog parketa

Zbog smanjene potražnje namještaja iz našega asortimana u prosincu je s radom prestao pogon za njegovu proizvodnju, a petnaest u njemu zaposlenih radnika je raspoređeno u druge pogone u

kojima se radi punom parom.

šezdeset i jednog djelatnika otvoriti oko četrdeset novih radnih mjesta. Tržišna orijentacija U okviru p r i l a g o đ a v a n j a n o v o n a s t a l o j situaciji proizvodnja se u ovome pogonu usmjerava isključivo na robu za kojom postoji potražnja. To je, ističe Šimotić, u ovome trenutku parket. S dvije linije za njegovu p r o i z v o d n j u dnevno silazi 260 kvadratnih metara parketa što je dvostruko više od uobičajene količine. Kako bi se povećana proizvodnja odvijala bez zastoja i primarna je pilana

prorezivanje povećala na 35 kubnih metara trupaca dnevno što je za oko 40 posto više nego ranije.„Vjerujem kako će nas ova kriza ojačati za daljnju borbu na nemirnom tržištu. Za njeno prevladavanje, s jedne strane, raspolažemo s dovoljno snažnim kapacitetima. Racionalizacija poslovanja s podizanjem razine kvalitete naših proizvoda su, s druge strane, recept za opstanak i što bezbolniji prolazak kroz nadolazeću recesiju“, zaključuje upravitelj TVIN-ovog pogona u Županji.Tijekom posjeta Županji generalni direktor TVIN-a Ivan Slamić demantirao je glasine o navodno skorom otpuštanju jednog broja radnika u ovoj radnoj jedinici. „Iz krize se ne može izaći s otpuštanjem djelatnika nego edukacijom, promjenom ponašanja i prihvaćanjem uvjeta koji se na tržištu stvaraju. To je teška borba koja se ne može riješiti sa slanjem ljudi na burzu rada. Ova kriza traži žrtve kroz stvaranje kvalitete“, naglasio je prvi čovjek TVIN-a.



48

rEgioNaLNE vijEsTi


49

iNiCijaTivE

Ovo se, između ostaloga, navodi u otvorenome pismu predsjednika Udruženja

Link Tomislava Majića upućenoga nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti Hercegovačko-neretvanske županije. „Naprotiv, bosanskohercegovačko gospodarstvo u situaciji globalne gospodarske krize i starih problema nerazvijenosti tržišta i sve veće nelikvidnosti, treba žurne mjere poticaja kako ne bi došlo do daljnje erozije privrede, radnih mjesta i gašenja firmi. Stoga i upućujemo ovo pismo predstavnicima resornih ministarstava, koji su direktno najviše i vezani za ovu problematiku, i svim članovima Skupštine HNŽ, da obrate pozornost na trenutno stanje gospodarstva i potrebnu žurnih mjera i odluka. Napominjemo da svi članovi Skupštine HNŽ moraju uzeti u obzir činjenicu da Proračun županije puni poduzetništvo ovoga grada i županije, što zorno svjedoči podatka da se Proračun županije puni sa svega 62 posto od planiranog. To je nepobitni dokaz da je poduzetništvo u velikoj krizi. Budući da na leđima poduzetnika županije živi sva javna uprava, smatramo da je sramotno što se u Proračunu HNŽ za 2009. godinu, za stavku poticaja razvoja i opstanka poduzetništva, izdvojilo svega 1.400.000 maraka. Prema federalnim propisima obveza svih županija je da se iz proračuna za poduzetništvo izdvoje 2 posto, što je na primjeru HNŽ 3,6 milijuna maraka, a izdvojeno je svega 1,4 milijuna maraka. Zastupnici Skupštine HNŽ ovakvim krojenjem Proračuna i suprotstavljanja razvoju, siječe se grana na kojoj sjediti i vi i mi poduzetnici“, navodi se u otvorenome pismu.

Poduzetnici ogorčeni na rad Vlade i Skupštine HNŽ-a

Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar smatra da je nužno potrebno ubrzati postupak utroška proračunskih sredstava za razvoj poduzetništva i obrta. Konstantno zatezanje i preispitivanje Proračuna na relaciji Vlada HNŽ i Skupština HNŽ ne doprinosi poslovnom okružju.

Simbolična sredstva za razvojpoduzetništvaU Linku ističu da od 180 milijuna konvertibilnih maraka ovogodišnjeg Proračuna HNŽ, samo je mali dio sredstava odvojen za poduzetništvo. Naime, za poticaj obrta i malog poduzetništva odobreno je 680.000 maraka. Od toga 200.000 maraka je za poticaj obrtničkih radnja, 100.000 maraka za bankovne garancijske fondove i 380.000 za opstanak i razvoj subjekata malog gospodarstva. „Ta sredstva su jako mala i simbolična za ovu privredu, a još će biti teže ukoliko se žurno ne izvrši njihova raspodjela i ukoliko se sredstva ne vrate u gospodarstvo iz kojeg su i uzeta putem raznih poreza i nameta, upravo sada kada gospodarstvo grca u problemima i recesiji. Nije tajna kako je za jedno novo radno mjesto potrebno i do 100.000 maraka, a te novce naši poduzetnici nemaju niti ih mogu

garantirati kreditnim garancijama ako se značajnije ne stane iza njih kako bi mogli krenuti u investicije i razvoj biznisa. Za poticaj standardizacije i certificiranja proizvoda odobreno je svega 50.000 maraka što opet govori samo za sebe, odnosno da naše robe ne mogu izaći na inozemno tržište bez standarda kvalitete. Odobrena sredstva za očuvanje starih obrta u visini od 70.000 maraka su također simbolična za značajniju afirmaciju zanatskih poslova i obiteljskog biznisa. Za učešće na sajmovima i manifestacijama je izdvojeno 30.000 maraka, što samo za sebe govori da će biti nedostatna sredstva za ozbiljnije sudjelovanje na sajmovima i aktivnostima promocije. Ista svota od 30.000 maraka određena je i za razvoj obrtničke komore što u značajnoj mjeri limitira kvalitetu i obim programa rada i mogućnosti regionalnog razvoja“, poručuju u Linku.

Piše: M. Vasilj

Uključiti sva ministarstvaU Linku pozdravljaju rad ministra gospodarstva HNŽ-a Esada Hume koji je već prošle godine prepoznao ovlasti svog ministarstva i mogućnosti da može izdvojiti poticaje za razvoj poduzetništva. „Međutim, smatramo kako su ta sredstva koja su odobrena ovom Ministarstvu sramotno mala i nedostatna za ozbiljnije projekte i rezultate na terenu. Nama poduzetnicima HNŽ-a nadu i zraku svijetla u ovim teškim ekonomskim vremena pružaju i određene aktivnosti koje poduzima premijer Vlade HNŽ/K Srećko Boras u svezi pokušaja uvezivanja naše regije s razvijenim regijama iz okolnih zemalja. Međutim, bili bi jako zadovoljni kada bi se sva županijska ministarstva, koja su na bilo koji način vezana za poduzetništvo, aktivnije uključila u pronalaženje rješenja ove ekonomske krize. Članove Skupštine HNŽ molimo da pri rebalansu Proračuna povedu računa o povećanju izdvajanja za mjere podrške opstanaka i rasta poduzetništva jer samo tako ova županija/kanton i Federacija BiH mogu preživjeti ova teška vremena. Na kraju ovog pisma posebice apeliramo na savjest i razum zastupnika u Skupštinu HNŽ, da konačno shvate važnost ulaganja u razvoj privrede i kako nema sreće za ovu županiju bez uvažavanja stava poduzetnika“, navodi se u otvorenome pismu kojega je predsjednik Udruženja Link Tomislav Majić uputio nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti u HNŽ-u.


50

iNvEsTiCijE

Dogovoreno je da se dio sredstava iz općinskog proračuna, osiguran za malo

i srednje poduzetništvo, uloži u kreditno-garantni fond kako bi se dalje multiplicirala te tako stvorila veća novčana masa koju bi potom poduzetnici pod određenim uvjetima koristili za razvoj svojih poduzeća.„ Puno toga sada ovisi od Općine. Što ona više od novaca predviđenih za gospodarstvo usmjeri u Garancijski fond, koji bi potom bili umnoženi za 3,5 puta, toliko će naši poduzetnici imati više na raspolaganju. Od načelnika očekujemo da, uz suglasnost Općinskog vijeća u najkraćem mogućem roku povuče poteze u tome smjeru, u čemu ima našu punu potporu. Zanimanje za oplođena sredstva koja će biti plasirana putem kreditnih linija pokazalo je već nekoliko poduzetnika iz oraške općine, među kojima su drvoprerađivači i metaloprerađivači, te pogoni koji se bave proizvodnjom prehrambenih i roba od plastike. Ne mora se posebno isticati koliko bi, kako njima tako i ostalim potencijalnim korisnicima u

Primamljive kreditne linije

Udruženje za razvoj NERDA je na skupu upriličenom u općinskim prostorijama oraškim gospodarstvenicima predstavilo svoje glavne projekte u ovoj godini.

ovoj situaciji značila financijska injekcija od nekoliko desetaka tisuća maraka“, kaže komentirajući mogućnosti koje se ovdašnjim gospodarstvenicima otvaraju Garancijskim fondom predsjednik Udruge poslodavaca općine Orašje Marko Damjanović.

Različite forme kreditiranjaKrediti iz ovoga fonda bit će inače odobravani za proizvodnju, kvalificirane usluge, obrtništvo, aktivnosti vezane za izvoz ili zamjenu uvoza, te za inovativne aktivnosti u high techu. Najveći iznos na koji mala i srednja poduzeća mogu računati iznosi 50.000 maraka, a može se dobiti uz kamatnu stopu od 6,625 posto i rok otplate do 60 mjeseci, uz moguće grace razdoblje u trajanju od pola godine. Do 30 posto od kredita može biti utrošeno u obrtna sredstva, dok ostalo mora biti uloženo u nove investicije. Veliku pozornost poduzetnika na ovome skupu privukla je i prezentacija mogućnosti koje pruža Razvojni fond. Osnovni uvjet za konkuriranje za sredstva osigurana u njemu jeste uložiti najmanje 50 posto

od predviđene investicije, pa tek onda zatražiti kredit. Treći projekt koji su predstavnici NERDE promovirali jeste Prekogranična suradnja, koji je kao takav bio zanimljiv općinskim vlastima. Za takvu je suradnju, istaknuto je, u Republici Hrvatskoj osigurano 2, a u Republici Srbiji 1,7 milijuna eura u ovoj godini i to isključivo za tzv. neprofitabilni razvoj. Pod tim se primjerice podrazumijevaju ulaganja u zaštitu okoliša, uređenje zelenih površina i slično. Izgradnja ekonomski stabilne regijeUdruženje za razvoj NERDA regionalna je razvojna agencija osnovana za ekonomsku regiju sjeveroistočna BiH i odgovorna je za jačanje, koordinaciju i promociju ekonomskog razvoja na tome području. Aktivnosti su dakle usmjerene ka izgradnji jake regije putem mobilizacije unutrašnjih i vanjskih izvora u cilju poboljšanja kvalitete života i konkurentnosti gospodarstva. Jedinstvena svrha ovoga udruženja jeste da doprinese ubrzanju ekonomskog razvoja upravljanjem strateškim razvojem te da bude instrument u rukama ljudi, poslovnih subjekata, nevladinih organizacija i vlasti koji zajednički rade na smanjenju siromaštva, ekonomskoj samoodrživosti i stabilnosti sjeveroistočne BiH. Sa sjedištem u Tuzli NERDA predstavlja vodeću organizaciju u društveno-ekonomskom razvoju ovoga dijela zemlje koja koordinira i implementira regionalnu razvojnu strategiju podržavajući pri tome harmoničan razvoj cijele regije te stvarajući bolje radne i životne uvjete a time i svjetliju perspektivu za sve.



51

iNvEsTiCijE

Među onima koji su se preorijentirali na jednu od tih do nedavno nazivanih

alternativnih poljoprivrednih proizvodnji je i Ilija Krištić iz Boka, koji se već isprofilirao u jednoga od najvećih proizvođača bostana odnosno lubenica i dinja u oraškom kraju. Sredinom svibnja njima je ponovno zasadio komad od 3 hektra svoga najplodnijeg zemljišta.„Nije mi u početku bilo ni malo lagano. Ipak je to za nas ovdje posve nova proizvodnja, nitko se time nikada nije bavio „na veliko“, jer ako je netko i posadio lubenice, bilo je to po par komada u vrtu da mu se nađe preko ljeta. Rizik je stoga bio jako velik no odlučio sam krenuti u to i, evo, sada mi nije nimalo žao. Poslije desetak godina koliko se ovim poslom bavim mogu kazati da sam već iskusan proizvođač bostana, a što je najvažnije uzgoj mi se već toliko zavukao pod kožu, tako da mi nimalo teško ne padaju svakodnevne obveze vezane za zalijevanje, zaštitu i održavanje bostaništa i ostale radove koji se uglavnom izvode po najjačem

Posavski bostan

Tradicionalnu proizvodnju ratarskih i industrijskih kultura poput duhana, kukuruza, pšenice ili šećerne repe zadnjih godina na području Posavske županije sve više potiskuje uzgoj različitog voća

i povrća.

Suncu. Proizvodnja je to koja uz velika odricanja traži i stalna ulaganja, uvijek se mora pratiti tehnologija što naravno nije jeftino, ali su zato i rezultati jako dobri. Veliku pozornost i ljubav koju lubenicama posvećujem one osjećaju pa je i urod iz godine u godinu sve bolji tako da sam zadovoljan“, ističe Krištić.

Obiteljski posaoProizvodnju bostana ovaj poljoprivrednik namjerava razvijati kao svojevrsni obiteljski bussines u koji bi osim njega i supruge bila uključena i djeca. Sin je, kaže, upravo završio srednju školu i do sada je u svemu pomagao, gledao i učio no još ne zna da li će ostati i jednoga dana nastaviti tradiciju uzgoja bostana. Volio bih da ostane ali nisu danas djeca baš zainteresirana za seljačke poslove, radije će se snalaziti i raditi sve ostalo a ovo je izgleda na zadnjem mjestu jer vide kako se mi patimo a na kraju opet sve može uništiti neka elementarna nepogoda, tako da im se i ne može puno zamjeriti, smatra ovaj uzgajivač lubenica.

Skupa prizvodnjaNjihova je proizvodnja, napominje, među najskupljima i košta 300 maraka po dulumu godišnje. Ulaganja su dakle velika a za rentabilnost je potrebno osigurati još neke dodatne uvjete, prije svega vodu nužnu za napajanje biljki. Premda se bostanište nalazi izvan sela Ilija Krištić s navodnjavanjem nema problema jer je u polju izbušio zdenac iz kojega s 500 metara dubine crpi mlaku vodu koju potom uz pomoć maloga motora potiskuje u cijevi kojima se lubenice nalijevaju po tzv. Sistemu kap po kap. Parcela izbrana za uzgoj nalazi se uz to u nekadašnjem koritu jedne od rijeka koje su nekada davno prolazile ovim krajem tako da je zemlja toliko rahla i sitna da se hodajući po njoj propada do gležnja. Riječ je, kako je utvrđeno, o iznimno kvalitetnom humusu koji bi se mogao pakirati i prodavati. Ne treba onda čuditi što se zahvaljujući tim preduvjetima prosječna težina jedne lubenice kreće oko 15 kilograma.

„Jedini i najveći problem u cijelome ovome poslu predstavlja plasman bostana. Kada mu dođe vrijeme zrije kao lud i ako se nema kupca puno toga može propasti. U početku se to nerijetko događalo ali sada ipak malo toga ostane neobrano na njivi jer ni meni nije teško večeras nabrati pun u prikolicu pa je traktorom ujutro izvesti negdje uz cestu, parkirati i onda polako ispijajući pivce prodavati. Cijena za mene nije nepromjenjiva kategorija, ljudi smo i sve se možemo dogovoriti, bitno mi je samo da lubenice ne vraćam kući jer dan kasnije više nisu jednako sočne i svježe“, zaključuje Ilija Krištić.



52

izdvojENo

BH PrivrednikTravanj / Svibanj 09

52

Dominique Strauss-Kahn je rekao publici u Nacionalnom pres-klubu u Washingtonu kako

postoje znaci da bi nagli pad ekonomije

Vrlo loša godina za svjetsku ekonomiju

Čelnik Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn izjavio je da je 2009. godina zapravo izgubljena godina za svjetsku ekonomiju te da će u toj godini postojati rizik

osiromašenja miliona ljudi.

Neće biti najgoreg scenarija

Glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Erik Berglof ocijenio je da je «najgori scenario» krize u zemljama u tranziciji izbjegnut i da postoje naznake da se situacija stabilizirala.

«Ekonomska kriza je pogodila zemlje u tranziciji u listopadu 2008. godine, ali je značajno istaknuti da je najgori scenario izbjegnut», kazao je Berglof, a saopćila EBRD koja na održavanju Godišnje skupštine. »Postoje naznake da se situacija stabilizirala, ali predviđa se da će oporavak biti spor. Mnoge privrede

svijeta će ove godine zabilježiti pad, koji će u nekim zemljama biti osjetan, a pad će zabilježiti i zemlje u tranziciji», kazao je on. Berglof je ocijenio da nije bilo povezanih kriza financijskih sektora i valuta i dodao da zapadne zemlje nisu «okrenule leđa svojim istočnim susjedima».

Bez «ekonomskog nacionalizma»U saopćenju EBRD ističe se da su se najveće privrede obvezale da neće poticati «ekonomski nacionalizam», koji bi mogao da dovede do «začaranog kruga protekcionizma», kao i da su zapadne banke, koje su vlasnici većeg dijela financijskog sektora u istočnoj Europi, stavile do znanja da su posvećene poslovanju u toj regiji. Navodi se da su i međunarodne financijske institucije «odlučno» odgovorile na krizu i da je iznos kojim raspolaže Međunarodni monetarni fond (IMF) za stabilizaciju privrede povećan. «Međutim, to nije dovoljno. Još nismo izašli iz teškoća», kazao je Berglof i dodao da se iz razgovora sa

međunarodnim bankama i na osnovu statistike Banke za međunarodna poravnanja zaključuje da se kapital povlači iz zemalja u tranziciji. On je istaknuo da su odlivom kapitala manje pogođene zemlje srednje i istočne Europe i dodao da je tome doprinijelo angažiranje međunarodnih financijskih institucija, ali da je to i pokazatelj «zrelosti regulatornog okvira srednje i istočne Europe». Berglof je ocijenio da je za budućnost privreda značajno da se kandidati za pristupanje EU potiču da napreduju u tom procesu i da se ne osjeti «zamor proširenja» EU.

EBRD radi u Albaniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Estoniji, Gruziji, Hrvatskoj, Jermeniji, Kazahstanu, Kirgiziji, Letoniji, Litvi, Mađarskoj, Makedoniji, Moldaviji, Mongoliji, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Tadžikistanu, Turskoj, Turkmenistanu, Ukrajini i Uzbekistanu.

Piše: M. Mlakić

mogao usporiti. Ali usprkos tome, rekao je, 2009. neće biti dobra godina. »Godina 2009. bit će strašno loša godina.

Bez obzira na ono što se sada događa, šteta se ne može zaustaviti. Rast globalne ekonomije bit će izrazito negativan. Mislim da svi sada dobro razumiju

(EBRD) Erik Berglof


53

izdvojENo

BH PrivrednikTravanj / Svibanj 09

53

da se radi o prvoj pravoj globalnoj krizi», kazao je direktor MMF-a. Bivši francuski ministar financija rekao je da oporavak ekonomije ovisi o djelotvornosti gospodarskih politika provedenih u glavnim svjetskim ekonomijama. U polugodišnjoj ekonomskoj prognozi MMF-a, koja će biti objavljena sljedećeg mjeseca, navodi se da će tekuća recesija vjerojatno biti neobično duga i teška. Strauss-Kahn je rekao da je nedavno održani samit G-20 u Londonu bio iznimno uspješan, uglavnom zbog toga što su se prisutni čelnici obvezali na poduzimanje potrebnih koraka za izvlačenje globalne ekonomije iz prve krize nakon Drugoga svjetskog rata. Tome je dodao da vladini ekonomski programi za povećanje potražnje vjerojatno neće uspjeti

sve dok se ne normalizira kreditno poslovanje. »Dakle, djelotvornost vladinog paketa mjera ovisit će o načinu odmrzavanja kreditnog sustava. Ovisno o tome potreba za dodatnim stimulansom za 2010. godinu bit će potpuno drugačija. Stoga danas možemo reći da će nam trebati dodatnih financijskih poticaja u 2010. godini», kazao je. Strauss-Kahn je izrazio zabrinutost zbog činjenice da usporenost svjetske ekonomije ugrožava siromašno stanovništvo zemalja u razvoju, prijeteći daljnjim osiromašenjem milijuna ljudi. No, dodao je, sporazum zemalja G-20 kojim je osigurano više novca za MMF znači da će taj fond imati potrebno oruđe za pomoć zemljama u financijskim problemima.

Piše: D. Sivonjić

(MMF) Dominique Strauss-Kahn


54


55

PromoCijE

Da je ova izložba ne samo od europskog nego i od svjetskog značaja, potvrdio je svojom

posjetom dr Andraš Vedreš (András Vedres), predsjednik Svjetske federacije inovatorskih organizacija, IFIA (International Federation of Inventors’ Associations), koja okuplja inovatorske organizacije iz osamdeset i šest zemalja. Jedna ovakva manifestacija u BiH – istina, bez preciziranog datuma održavanja – uvrštena je u plan rada IFIA za 2009. godinu, u kojem je ukupno osam takvih dogadjaja, širom svijeta, posvećeno „Europskoj godini“. O značaju i izložbe i Vedrešove posjete svjedoči činjenica da je predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr Nikola Špirić, u pretijesnom kalendaru planiranih dnevnih obveza, kada su u Sarajevu boravili Biden i Solana, našao 20-ak minuta za razgovor sa Vedrešom. Da se nije radilo o kurtoaznom posjetu, nego o plodnoj razmjeni mišljenja ljudi koji znaju da bez inovatorstva nema razvoja govore, između ostaloga, i ove riječi prvog prvog ministra BiH: „Naši inovatori su snažan kohezioni faktor u zemlji, a kao takvi su i faktor integriranja BiH u EU!“

BiH ima izniman inovativni potencijalPojasnio je da su izložbu zajednički priredili Direkcija za europske integracije BiH i Asocijacija inovatora BiH, što samo po sebi govori koliko BiH drži, kako do uključivanja u europske integracijske tokove, tako i do inovativno-stvaralačkih mogućnosti svojih građana. Istaknuo je i da je ponosan zbog mnogobrojnih uspjeha koje su bh. inovatori ostvarili na raznim međunarodnim izložbama inovacija, naglasvši značaj stvaralačkih potencijala u promociji zemlje i visoku razinu primjene inovacija u BiH, „što

Bosanskohercegovački inovatori već su odavno dio EU

Mada nema mjerila kojim bi se ustanovilo koliki je pomak ka Europskoj Uniji napravila BiH zahvaljujući izložbi inovacija, održanoj u Sarajevu 19-22. svibnja, i posvećenoj „2009. – Europskoj godini kreativnosti i inovativnosti“ – pomak je zasigurno ostvaren.

Mnogo je činjenica koje tome idu u prilog..

svjedoči o velikom potencijalu unutar BiH“. Predsjednik IFIA je govorio projektu ove i inovatorskih organizacija zemalja-članica IFIA, usmjerenom na rješavanje svjetske ekonomske krize, koji se zasniva na geslu da „nema prosperiteta bez razvitka, nema razvitka bez inovacija, nema inovacija bez inovatora“! I on je pohvalno govorio o bh. inovatorima i o visokoj vrijednosti njihovih inovacija, a za Asocijaciju inovatora BiH je rekao da je jedna od najaktivnijih i najpriznatijih u svjetskom inovatorskom pokretu. Za ilustraciju je spomenuo da je BiH jedna od tri-četiri zemlje kojima Generalna skupština IFIA redovito ukazuje povjerenje i naveo da je predstavnik BiH, po četvrti put u proteklih devet godina, jednoglasno izabran u Izvršni komitet IFIA!

Odlikovanja IFIA bh. inovatorima Da se sve ne bi završilo na lijepim riječima, predsjednik Vedreš je došao u Sarajevo s pregrštem najviših svjetskih odlikovanja za inovatorstvo, ustanovljenih prošle godine: dodijelio je, 20. svibnja, na svečanosti u

Olimpijskom centru Skenderija, četiri ordena ranga „Oficir“ i sedam ranga „Vitez“! Što to znači, ili što bi trebalo značiti za BiH, vidi se iz činjenice da inovatori Kine imaju tri „oficira“ i šest „vitezova“, Malezija jednog „oficira“ i tri „viteza“, da je do sada dodijeljen samo 31 orden „Oficir“ itd. Treba znati i to da postoje još dva, viša ordena IFIA: „Veliki majstor“ (dr Vedreš) i „Komandant“ (Kralj Tajlanda, jedini suveren u povijesti koji ima patentirane inovacije). Za petnaest godina plodotvorne prisutnosti bh. inovatora na svjetskoj sceni, i isto toliko godina aktivne suradnje s dr Vedrešom, nekadašnjim generalnim sekretarom Mađarskog udruženja inovatora i stalnim članom IK IFIA, njemu nije promaklo da primijeti, da je BH Telecom generalni sponsor AIBIH-a, i da je to ranije bilo JP PTT saobraćaja BiH! Zato nije propustio priliku da BH Telecomu, tj. njegovom sadašnjem generalnom direktoru Nedžadu Rešidbegoviću, uruči zlatnu medalju IFIA! Od kojeg je značaja ovo priznanje za svjetski inovatorski pokret, potvrđuje činjenica da je BH Telecom

Bh. oficiri i vitezovi


56

PromoCijE

ne samo prvi dobitnik ovog priznanja, nego da je upravo BH Telecom (i PTT BiH) potaknuo predsjednika IFIA da ubuduće svake godine dodijeli ovo priznanje poduzećima i organizacijama koje podržavaju inovatore! Rešidbegović je uzvratio lijepim poklonom Vedrešu (gravurom u bakru baščaršijskog sebilja). Osim toga, BH telecom je bio domaćin Vedrešovog boravka u Sarajevu.

Mladi inovatori BiH 2008.U program svečanosti dodjeljivanja priznanja uvrštene su i nagrade “Mladi inovator Bosne i Hercegovine”, koje AIBIH dodjeljuje svake godine osnovcima, srednjoškolcima i studentima. Laureati za 2008. godinu su Emina Bajramović (Travnik), Edin Dumanjić (Sarajevo), Alen Džanić (Bihać), Ilidžanci Amra Džanić i Armin Hadžić, Irfan Hadžimehmedović (Visoko), Amina Ibišević (Sarajevo), Tamara Karić (Banjaluka), Armin Lendo (Travnik), Amila Rašidagić (Sarajevo), Berina Šuščević (Banjaluka) i Ramiz Turić (Travnik). Umjetnički dizajnirane plakete i diplome uručili su im Andraš Vedreš i Hajrudin Šuman, prvi ljudi svjetskog i bh. udruženja inovatora. Vrijedne novčane nagrade dodijelila im je TUVadria, a uručio Muamer Peljto, direktor TUVadria.

Priznanja Direkcije za europske integracijeNedeljko Masleša, pomoćnik direktora

Direkcije za europske intregracije BiH, koja je suorganizator izložbe priredjene kao doprinos BiH obilježavanju „Evropske godine kreativnosti i inovativnosti“, dodijelio je diplome-zahvalnice inovatorima koji su ovom prilikom izlagali svoje inovacije. Na natječaj je pristiglo više od trideset inovacija, ali odabrane su one koje su zadovoljavale jedan (ili oba) od dva kriterija: da predstavljaju najviši („europski“) domet kreativnosti i inovativnosti (a takvih inovacija BiH ima podosta!), ili da odgovaraju nazivu sajma u okviru kojeg je priređena izložba („Obnova i gradnja“, Skenderija, 19-22. svibanj). Posebnu zahvalnicu Masleša je uručio direktoru Olimpijskog centra Skenderija Suadu Džindi, koji je bh. inovatorima i za ovu priliku besplatno ustupio izlagački prostor.

Piše: M. Mlakić

„Oficiri“ su, abecedno: Gavrilo Grahovac, ministar kulture i sporta u Vladi BiH (zbog značajne, pouzdane, višegodišnje materijalne i financijske podrške bh. inovatorima), Husein Hujić, prvi predsjednik a sada generalni sekretar udruženja inovatora AIBIH i član IK IFIA, Hajrudin Šuman, predsjednik AIBIH i Mladen Karić, potpredsjednik AIBIH. „Vitezovi“: Drago Barbarić (Žepče), Enver Ibrović (Sarajevo), Ćetko Kapor (Trebinje), Marinko Lovrić (Široki Brijeg), Branko Milićević (Posušje), Kemal Mujkić (Banovići) i Muhamed Tafro (Sarajevo).

Dobitnici priznanja Direkcije za Europske integracije su: Emina Bajramović, Armin Lendo i Ramiz Turić, sve troje iz Travnika (Krov bez oluka), Alen Crnalić i Saša Vručinić, Banjaluka (Mašina za reciklažu plastičnih kesa), Armin Hadžić, Ilidža (Solarni kačket), Amina Ibišević, Sarajevo (Solarno navodnjavanje), Boris Trapara Istočno Sarajevo (Udobna kuća) i Emina Žunić, Sarajevo (Mirišljave čarape) – sve mladi inovatori, te starije kolege i kolegice dr Fikret Alić, Tuzla (Prečista plinova iz vozila), Borko Babalj, Trebinje (Hermetična pepeljara), Drago Barbarić, Žepče (Prozori i vrata sa tri stakla), Drago Ćosić, Doboj (Izolaciona cigla), Vukašin Daljević, Prijedor (Brava koja se ne može nasilno otvoriti), Sanela Dervić, Donji Vakuf (Ustakljeni mušebak), Halid Dervić, Donji Vakuf (Prozor koji se obrće do 1800), Zoran Dujaković, Banjaluka (Skela za sve visine i Hirurški zavoj-imobilizator), prof. dr Milan Djudurović, Banjaluka (Obrtni motor), Enes Hodžić, Sarajevo (Turbina sa obrtnim lopaticama), Enver Ibrović, Sarajevo (Nerastavljivi vijčani spoj), Munevera Jašarević, Tuzla (Lokalizator rentgenskog snimanja vilice), Ćetko, Djordje i Mladen Kapor, Trebinje (Zidanje bez maltera), Marinko Lovrić, Široki Brijeg (Poslužavnik pića), Branko Milićević, Posušje (Plastenik promjenljive visine), Rusmir Mustajbegović, Bugojno (Brava bez ključa), Murat Rekanović, Bihać (Ležaljka za odmor), Sašenko Sadiković, Ljubuški (Prozorska okna promjenljive boje), Ljubiša Samardžija, Bihać (Ekološka hidroelektrana), Abdulah Smajlović, Srebrenik (Ekološki sanduk za otpad) i Zoran Veselinović, Prijedor (Univerzalna poljoprivredna mašina).

Dr Andrash Vedresh, predsjednik IFIA

Svjetska odlikovanja za bh inovatore


57

PromoCijE

Pritom, kompjuter se upotrebljava bilo kao sredstvo ili cilj izvršenja, čime se ostvaruje neka, u

krivično-pravnom smislu relevantna posledica. Kompjuterski kriminalitet je također protivpravna povreda imovine, kod koje se računarski podaci s predumišljajem mijenjaju (manipulacija računara), razaraju (računarska sabotaža) ili se koriste zajedno s hardwerom (krađa vremena). Ovakve i slične definicije moguće je naći jednostavnim pretraživanjem tema na internetskim forumima, no time smo tek načinili prvi, vrlo mali korak u ovu oblast - o kojoj se mnogo govori, a zapravo prilično malo zna. Polazeći od ovih premisa, autor Vladica Babić upustio se u svojevrsnu avanturu pisanja knjige, kojom želi popuniti prazninu koja postoji, kako u stručnoj, tako i u popularnoj literaturi, kada je ova tema u pitanju. Avantura je to, prije svega, jer su kompjuteri, kompjuterska tehnologija i sve vezano za ovu temu, prostor u kojem svi mislimo da znamo sve i da upravo mi znamo najbolje. Jedan je to od razloga zbog kojega je nam je ovakva knjiga bila potrebna.

Kompjuterski kriminal

Kompjuterski kriminalitet predstavlja oblik kriminalnog ponašanja, kod kojeg se korištenje kompjuterske tehnologije i informacijskih sustava ispoljava kao način izvršenja krivičnog djela.

Teorija i praksaNa sustavan i gotovo didaktičan način, knjiga “Kompjuterski kriminal”, donosi nam osnovne informacije o računalnoj tehnologiji, njezinim prednostima, ali i opasnostima kojima smo izloženi u današnjem, “kompjuterski umreženom” svijetu. Gotovo nezamisliv bez kompjutera, računalnih mreža i

Interneta, današnji je svijet izložen brojnim opasnostima zloupotrebe tehnologije, koja može imati nesagledive posljedice za pojedince, tvrtke, pa i cijele države. Sama knjiga je nastala kao plod dugogodišnjeg autorovog bavljenja navedenom temom, kako teorijskim postavkama, tako i praksom (autor je diplomirani kriminalist), te obiluje brojnim primjerima, ali i cijelim nizom vrijednih istraživanja o upotrebi računara i Interneta, kao i njihovoj zloupotrebi, kako u Bosni i Hercegovini, tako i široj regiji i svijetu. Kako je istaknuo jedan od recenzenata knjige, prof. dr. sc. Duško Modly, profesor na Pravnom fakultetu i policijskoj Akademiji u Zagrebu, fakultetu Kriminalističkih nauka u Sarajevu i Prištini, ova knjiga „može poslužiti kao edukativno štivo, kako stručnim osobama i onom krugu osoba zainteresiranih za probleme kompjuterskog kriminaliteta (znanstvenici, zakonodavac, masovni mediji i slično)“. Knjiga je sveobuhvatna, s brojnim primjerima, kako iz prakse, tako i iz domene teorijskog studioznog istraživanja, koji daju relevantnu sliku teme koju obrađuje – kompjuterskog kriminala, ali i formi borbe protiv ove pojave, kao i zakonsku regulativu koja se bavi ovom problematikom.

Ova vrijedna i potrebna knjiga, jedan je od pionirskih pokušaja u BiH, koja uz sve svoje eventualne nedostatke, ima jednu prednost – prvi je pokušaj ozbiljnog bavljenja ovom problematikom u našoj zemlji. Jer, bez obzira što smo zatrpani informacijama o daleko primitivnijim formama kriminala, ipak smo, kao dio svjetske računalne zajednice potencijalno (i realno) izloženi daleko sofisticiranijim oblicima kriminala.

Piše: M. Mlakić

Prvi pokušaj sustavnog bavljenja aktu-alnom problematikom

Promocija knjige u Sarajevu

S obzirom na današnji razvoj i tehnologiju koja nam omogućava da stvaramo što bolje i što kvalitetnije proizvode, odlučili smo da svojim inovativnim rješenjima i modernim dizajnom ponudimo samo najbolje u izradi kuhinja.Budući da su kuhinje važan dio ljudske svakodnevice, potrudili smo se da u njihovoj izradi koristimo najkvalitetnije materijale i okove, ne pristajući na kompromise koji bi umanjili tu kvalitetu. Svakako jedna od mnogih prednosti naših kuhinja je u tome što ih radimo od nehrđajućeg čelika tj. inoxa koji svojim izgledom, prilagodljivosti svakom prostoru i željama svakog pojedinog kupca zadovoljava i najizbirljivije ukuse.

Mi vam možemo pomoći da na osnovi vaših želja i našeg znanja svoj interi-jer, odnosno kuhinju uredite praktično i moderno, s najsuvremenijom i najkvalitetnijom opremom, te da dobi-jete ugodan prostor u kojem boravite ili radite, opremljen ukusno i u trendu.

your unique steel proposition

Partner u Bosni i Hercegovini:

Bogner Čelik d.o.o. Divjak b.b. 72 250 Vitez, Bosna i Hercegovina, Tel: 030/717-525 www.bogner-celik.com


59

BaŠTiNa

ReljefiNajizrazitije, najvrjednije i najorigi-nalnije umjetničko - likovne odlike stećaka su njihovi reljefi. Ljepota ukrasa, motiva i varijacija je raznovrsna, a majstorstvo kompozicije i osjećaj za cjelinu u velikom broju primjera doveden je do savršenstva. Po svojim likovnim i drugim osobinama , stećci su ukrašeni:

Bordurama - na stećcima to su zapravo vrpce,nalaze se na svi stranama stećka, neke su čisto geometrijski motivi, a neke su stilizacija biljnih motiva. Mogu biti: obične, zavrnuti konop, niz paralela, povijena loza, rozeta, niz stiliziranih listova; Astralnim motivima - to su motivi koji predstavljaju nebeska tijela, Mjesec, zvijezde i Sunce. Na stećcima se nalaze obično kao: polumjesec, zvijezda, krug, kružni vijenac, polu jabuka; Križevima – ovaj motiv je dosta zastupljen na stećcima, nalazimo ga udruženog i sa drugim motivima. Postoji više vrsta križeva i to: Grčki, latinski, Andrijin, Tau-križ, procesijski, kalvarijski, lorenski, antropomorfni, stilizirani, svastika;Biljnim motivima – spadaju u najzastupljenije motive na stećcima i to kao: stablo, spirala tj. loza, rozeta(cvijet sa jednakim zaobljenim laticama i naznačenim centrom), ljiljan, više latični list, grozd; Oružjem – čest motiv na stećcima, sa mnogobrojnim značenjima. Javlja se u obliku mača, štita, štita sa mačem, koplje, luk, buzdovan i sjekira. Simbolima zanimanja – reljefni motivi koji obilježavaju zanimanja ljudi, motika, srp, plug, čekić, nakovanj, štap;Predstavama životinja – ovi motivi su dobro zastupljeni i to kao zasebne cjeline, ali i kao kompozicije ljudi i životinja. Vrste životinja na stećcima su: jelen, konj, pas, lav, zmija i ptica;

Stećci-pamćenje u kamenu

Stećci su danas najvažniji dokaz predosmanlijske Bosne i Huma, najupečatljiviji materijalni simbol vremena od 13. do kraja 15. stoljeća. Iako se glas o njima pronio i prije, stećci se počinju sustavno

proučavati od austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine.

Predstavama ljudi – ovi motivi vidljivi su u primjerima lova, kola, turnira te kao figura i polu figura; Arhitektonskim motivima – motiv utvrđenih dvoraca, arkada, šindra, brvna (rebara)Svi ovi ukrasi-reljefi na stećcima su prava remek-djela.

Natpisi Natpisi na stećcima, a predstavljaju jedan vid originalnog stvaralaštva u srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti. Također su originalan i značajan umjetnički faktor. Natpisi nisu samo dragocjeno vrelo povijesnih podataka, već i autentična svjedočanstva o vjerskom i društvenom kontekstu, kojem su za života pripadali pokojnici. Oni prije svega svjedoče o počecima razvoja svijesti o našem postojanju i opstanku. Pismo kojim su ispisani natpisi je hrvatska ćirilica, neki je zovu i bosančica, ali to je pismo koje je nadživjelo kulturu stećaka, koje je kasnije njegovala Katolička crkva tijekom 17., 18., pa sve do 19. stoljeća. Uklesani u stećke sa istančanim smislom za cjelinu, natpisi su neodvojiv element

kulturno-likovne strukture stećaka, a srednjevjekovna hrvatska ćirilica je upravo na stećcima razvila najuočljivije svoje likovne i grafijske osobnosti.

Stećci su eklatantan primjer kako je ovaj vid umjetnosti jedinstven u svijetu. Nemaju svoga uzora niti su ičija kopija. Oblici stećaka, njihovi živopisni i jedinstveni motivi, jezik kojim su pisani, svjedoče o hrvatskom kulturno-povijesnom naslijeđu i kršćanstvu na ovim našim prostorima. Ovo osebujno kulturno-umjetničko blago izloženo je svim vidovima štetnih utjecaja. Kroz povijest uništavani, vremenskim nepogodama pogađani, tako zaboravljeni leže i podsjećaju, nas stanovnike ovih krajeva na kulturu koja je nekada prije šest-sedam stoljeća svjedočila o životu i smrti. Stećci su onaj dio kulturnog naslijeđa koji svojom pojavom ove prostore izdvaja iz sveukupnog korpusa europske srednjovjekovne baštine. Na kraju ne mogu da ne citiram velikoga Miroslava Krležu koji kaže: „Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike,

Autor: Boris Grbešić, prof.


60

BaŠTiNa

Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna i Hercegovina ima spomenike kulture - Stećke.“

Piše: prof. Boris Grbešić

Zgošćanski stećak

Međutim, jedan stećak se ističe od svih. Isklesao ga je nepoznati Dalmatinac u romanskom stilu i to od smeđog vapnenca iz okolice gdje je i pronađen. To je veliki, 14 tona težak, bogato ukrašen ornamentima i skulpturama Zgošćanski stećak koji je pronađen u Donjoj Zgošći kod Kaknja, a sada je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Ovo je najljepši do sada obrađeni stećak ove vrste u Bosni i Hercegovini. Sudeći po bogatstvu izrade, pretpostavlja se da je ispod stećka bio grob Sjepana II Kotromanića koji je umro 1353. godine, dok neki tvrde čak i Kulina bana. Na pročelju stećka koji je u biti veliki sljemenjak sa postoljem, prikazan je grad sa kapijama, do njih dvije visoke kule, a na uglovima po dvije manje kule. Pred gradom sjedi ‘ban’ na prijestolju, a do njega lijevo i desno stoje dva «dvornika». Na jednoj kuli sjedi na otvorenom balkonu osoba i gleda napolje. Ispod ove kompozicije drže dva konjušara dva odsedlana konja. Desna strana prikazuje u dva reda dva prizora: u gornjem oklopljeni vitezovi jašu jedan za drugim na lijevo dok je u donjem redu prikazan lov u šumi. Lijeva strana stećka ukrašena je sa velikim zvijezdama konstruiranih od kružnica. Ovaj stećak stoji i nudi samo ljepotu, a u njemu su sintetizirana i sublimirana sva znanja i umijeća ove umjetnosti.


61

dogaĐaji

Vlasnik poduzeća „Stević“, Ivan Bešlić Stević kaže da je pršut od svinje koja je imala oko 450

kilograma. „Ovaj pršut je sada polusuh, i ide na dozrijevanje, pa mu treba još oko godinu i pol dana da bi se mogao jesti. Jako je teško pripremiti ovoliki pršut, i sušiti ga „u cijelo“, a ja sam riskirao , jer imam svoju farmu i ovo je pršut od svinje koju sam uzgojio na toj farmi. Do sada sam proizvodio pršute do 35 kilograma težine, a ovo je probni, koji će sigurno biti dobar, Trebinjci će probati na narednom sajmu“ kaže Ivan Stević. Ivan otkriva da već osam godina proizvodi pršut, a pošto je ugostitelj suhomesnate proizvode nudi uglavnom u svojim objektima, dok male količine prodaje. „U proizvodnji pršuta u Hercegovini nema puno tajni, jer je klima veoma pogodna za sušenje. Vjetar suši meso, a ne samo dim. Ako je vlažan zrak i nema vjetra pršut se ne može osušiti“, otkriva Ivan „male tajne“ majstora za pršut.

Specijaliteti – kruh i vinoPored najvećeg pršuta u Hercegovini pažnju posjetitelja privukla je i specijalna vrsta kruha , proizvod pekare „Stević“, koji na prvi pogled najviše liči na štrudlu. „Kruh je mješavina crnog i bijelog tijesta koje je urolano. Mnogi su me pitali kakvo je to pecivo, ili s čim je štrudla, a kad kažem da je kruh, ostaju iznenađeni i traže recept“, ističe predstavnik poduzeća. Poduzeće „Stević“, koje je do sada je sudjelovalo na pet sajmova hrane i pića u BiH , na „Trebinjskim danima vina“ predstavilo je i svoj sir, za koje su osvojili tri zlatne medalje . Da li je bilo nagrada na sajmovima za pršut „Stević“ vlasnik nam nije želio otkriti. Najviše vinara na ovogodišnjim „Trebinjskim danima vina“ bilo je iz Trebinja, a jedna od vinarija koja je predstavila svoje

Najveći hercegovački pršut stigao u Trebinje

Na gastroturističkoj manifestaciju „Trebinjski dani vina“, festivalu vina, pršuta i sira, koju je organiziralo Udruženje vinara „Vinos“ iz Trebinja, među tridesetak izlagača iz BiH i Crne Gore posebnu pažnju posjetitelja privukao je štand poduzeća „Stević“ iz Posušja, a razlog je svakako

najveći proizvedeni pršut u Hercegovini, težak oko 45 kilograma.

proizvode je i vinarija „Runjevac“ iz Petrovog polja kod ovog hercegovačkog grada. „Naša tradicija je duga više od stotinu godina, moj pradjed je proizvodio vino, a ja sam nastavio tradiciju predaka. Vino proizvodimo od autohtonih sorti koje se gaje stoljećma u ovom dijelu Hercegovine, kao što je kadarun, plavac, plavka, vranac, žilavka ... Ne proizvodim sortno , već domaće vino koje je se radi po istoj tehnologiji kao i prije stotinu godina, samo se više pažnje posvećuje čistoći kapljice“, priča Jovo Runjevac, vlasnik vinarije. Na štandu ove vinarije bilo je i izloženo vino neobičnog naziva - „Demanie“. Runjevac objašnjava da je vino dobilo ime po riječi koju je nekada koristio njegov deda po majci u Popovom polju, koji je također proizvodio vino. „On je, kada bi vino bilo dobro govorio da je kao demanie, što znači da je nešto čisto. Nastavljajući tradiciju čistih domaćih vina, odlučili smo jedno naše vino nazvati tim imenom“, kaže vlasnik vinarije „Runjevac“, koji dodaje da su „Dani vina „ u Trebinju i slične manifestacije u okruženju prava prilika da se predstave i „mali proizvođači“.

Grah poljakSajam vina, pršuta i sira za obitelj Runjevac, koja vina proizvodi od grožđa autohtonih sorti iz vlastitih vinograda, bili su prilika da pored domaćeg vina i lozove rakije izlože i grah poljak, čiju su proizvodnju, želeći nastaviti tradiciju predaka, obnovili prije nekoliko godina. Jovo i drugi članovi poljoprivredne zadruge „Petrovo polje“ nadaju se da će to uskoro postati i zaštićeni brend njihovog kraja. Proizvodnja ove neobične mahunarke s nepravilnim zrnom sličnim kamenčićima, čiji kilogram na europskom tržištu košta oko dvadeset Eura, bila je skoro zaboravljena u trebinjskom kraju, a u upravo u obitelji Runjevac sačuvana je jedna tegla sjemena graha poljaka, za kojega kažu da ima ljekovita svojstva.



62

zaNimLjivosTi

Četiri desetljeća sprema djevojke i žene

Košulja zlatom vezena, bresuknjača, kožuh, pregača, tkanica i čarape guličanke, te pocalica i svezač kod udanih žena dijelovi su bogate ženske narodne nošnje ovoga kraja koje već 40 godina vrijedno i

predano izrađuje Ljubica Živković iz Kostrča, po selu tetka Ljuba.

«Sve nošnje na ženama i djevojkama u kojima se, onako okićene dukatima, šepure na kirbajima i misama su moje! S ovih sam deset prstiju sve to ja napravila - izvezla svu tu svilu i zlato, stavila šljokice, našlingala šifon, sašila kožuhe… Uglavnom mi dođu u zadnji tren i žele cijeli komplet, tako da sam većinu nošnji radila skoro bez predaha, ali neka, nije mi žao kada vidim kako lijepo stoje na svim tim ženama, kao na manekenkama», kaže tetka Ljuba.

Izradom narodnih nošnji ova se vrijedna žena bavi već četrdeset godina, prije koliko je taj zanat naslijedila od svoje majke. Za jednu joj nošnju treba oko mjesec i pol dana, no koliko je do sada napravila ne zna ni približno. Nije to, ističe, baš tako lagano izračunati jer osim što šije nošnje i popravlja, čisti i pegla, što je također vrlo zahtjevan posao.«Najzadovoljnija sam kada majke dovedu kćeri, oči im onako malenima stanu dok uzimam mjeru i objašnjavam kako će sve to stajati i izgledati na njima. Gledaju u mene kao da sam im zadnji spas! Pa onda počnu zapitkivati koliko će to koštati, hoće li to mame moći platiti, pa može li malo jeftinije. Ma može naravno, sve se ja sa svojim mušterijama dogovorim. Ako ne mogu odmah platit će kada i kako budu imali. I na kraju opet svi budu sretni i zadovoljni, pojašnjava svoju poslovnu politiku ova majstorica svoga posla.

Sve veća potražnjaNarodne su nošnje, po njenim riječima, u zadnje vrijeme sve traženije. Naručuju ih domaće, ali puno više djevojke koje žive u inozemstvu. Tamo se cure požele svojega kraja, a što je bolje od naše bresuknjače i kožuha da njih uvijek podsjeća a ostalima kaže odakle su, smatra Ljubica Živković.Osim pojedinačnih Ljubica Živković u nekoliko je navrata imala i velike narudžbe. Tako je primjerice po 24 kompletne nošnje radila za zagrebački „Lado“, KUD „Abrašević“ iz Beograda i KUD „Posavina“ iz Heibruna, kojega su osnovali naši iseljenici u Njemačkoj. Na tamošnjoj međunarodnoj smotri folklora te su nošnje proglašene najljepšim i osvojile prvu nagradu.



63


64

zaNimLjivosTi

Jedna od takvih je rijeka Vrijeka, koja teče kroz Dabarsko polje, i to svega oko dva i pol kilometra, prije no se

izgubi u ponoru mjesta Ponikve. I mada ova kraška ljepotica u ljetnom periodu podsjeća na oveći potok, čak i kao takva odavno je postala poznata i nadaleko se pročula po svojoj ljepoti, jer je njezina, ničim zagađena voda, kako uobičavaju reći i ovdašnji stanovnici - “bistra kao suza”. Iz nje se cijelim njezinim tokom i bez bilo kakve bojazni može piti i zimi i ljeti. Istina, ljeti se u donjem dijelu toka, gdje je mirnija i plića, zagrije, ali je i tada bistra kao hercegovačka “ljuta lozova rakija”, pa je pitka i u samom ušću u

Zaboravljene mlinice u Hercegovini

Osim što je poznata po kamenu, Hercegovina je predio koji se odlikuje i obimnim vodenim potencijalima, ali su rijeke ovdje neobične, te se čas pojave, a čas nestanu u ponorima “ko da ih Bog

nije ni davao”.

jami u Ponikvama. Kako ističe Živko Ilić, nekadašnji mlinar, jedna specifičnost vezana za ovu krašku ljepoticu odnosi se na činjenicu da ona ima dva imena, jer je ljudi koji žive uz dio gdje ona izvire nazivaju Vrijeka, dok je u drugim dijelovima bilećkog kraja zovu Vrioka. Zanimljivo je da su oba naziva točna, a narod koristi onaj na koji se navikao.

Mlinice vrijednije od zlata“Nekada su izvorište ove rijeke krasili mlinovi, čiji su vlasnici poslije Drugog svjetskog rata bili članovi moje obitelji - Ilići, a ranije Vujovići, Pešikani, Popadići, pa se tu na mljevenje dogonilo

žito s raznih strana, čak i iz sela udaljenih i po trideset kilometara”, priča osamdesettrogodišnji Živko Ilić, nekadašnji mlinar, koji sada živi kod sina u Trebinju, ali, kako sa sjetom dodaje, svoju rijeku nikada ne može zaboraviti. On i njegova dva brata su, kaže on, u tri mlinice imali trinaest mjesta za mljevenje žita na Vrijekoj, koje, kako dodaje, ne bi tada prodali ni da im je nuđeno po kilo zlata po svakoj, jer je jedna mlinica vrijedila, kako su procjenjivali seljaci, “ko dva dobra imanja”, a dnevno bi mljela po pet stotina kila žita zimi, a tri stotine ljeti kada bi riječni tok istanjio. Sjeća


65

zaNimLjivosTi

se Živko da su u mlinovima vlasnici dovozili žito u prečniku od trideset kilometar uokolo, iz susjedne Bileće, Berkovića, Stoca, pa su oni udaljeniji znali i prenoćiti, čekajući da dođu na red, a ispred mlinica bi bilo redovno zavezano na desetine konja, magaradi i mazgi koje su prenosile žito.

“Od mlinova je živjela cijela naša obitelj, koja je brojala po dvadesetoro čeljadi. Kotili smo krmače, radili zemlju, a iz mlinova je vazda sipalo, jer je ujam od pet posto bio dobra zarada. Radili smo jedno vrijeme, a onda smo oko šest godina bili u seljačkoj zadruzi, pa poslije toga ponovo nastavili s istim poslom, i u onom vremenu kad su se dijelile točkice, pa narod od gladi mljeo i kukuruz i kukuruzinu, i u vremenu narodnih intendanata, kada je za kilo žita mogla i glava sletiti s ramena, a i kasnije, dok nije počela trgovina mljevenog žita iz fabričkih mlinova. Poslije svega, došlo je do proboja tunela za Gornje horizonte, koji tuda ide, pa se i danas sudski sporimo sa

Hidroelektranama na Trebišnjici radi obeštećenja”, priča čika Živko.

Nije, kažu, ljepšeg kruha bilo od onoga spravljenog brašnom mljevenim na Vrijekoj, jer je svaki kamen za mljevenje dovezen ovdje iz čuvenog

majdana kamena iz gatačkog sela Izgori, plaćan po cijeni od tisuću dinara Kraljevine Jugoslavije, što je, sjećaju se oni stariji, vrijedilo po nekoliko tisuća današnjih maraka. I nikada se nije desilo da je bilo tko, koga je put nanio pored rijeke Vrijeke ostao gladan, jer onaj tko nije svraćao u mlinove, taj je mogao loviti ribe ili divljači u ovoj rijeci i oko nje. Šezdesetih i sedamdsetih godina su obale ove rijeke i mlinovi bili omiljeno izletište za Stočane i Bilećane, gdje bi se, prisjeća se stari mlinar,

okretalo i po nekoliko janjadi na ražnju, lovila riba i pila domaća rakija ...

Riba koja vraća mladostDanas su od mlinica ostale samo zidine, nad koje su se nadvile grane vrba i drugog drveća, ali i priče o nekadašnjim vremenima. Prema jednoj od tih priča, endemična riblja vrsta “gaovica” iz Vrijeke je završavala na trpezama bogatih, pa je stizala čak do dalekog Stambola grada i njegovog sultana.I čika Živko dobro zna za tu priču, prema kojoj su, putujući Hercegovinom uzduž i poprijeko, turski putopisci, vojskovođe, ajani i drugi emisari, prvi probali čuvenu ovdašnju ribu “gaovicu”, nakon čega su se uvjerili u njezinu kvalitetu, pa i istinitost tvrdnji da ona pomlađuje. Kada je ta priča došla do sultana i on je poželio probati čudnu riblju vrstu, pa su “gaovicu” u Stambol slali nakon što bi je osušili, ali i svježu, zavijenu u lišće jasena i smokve, kako se ne bi pokvarila i kako bi sačuvala sva svoja svojstva, od kojih je, kaže priča, za stare sultane najčuvenije bilo ono afrodizijačko. Gaovica i danas živi u pećinama i jamama hercegovačkih voda, u podzemnim vodama koje u jesen i rano proljeće, kada su obimnije padavine i tope se snjegovi, izađu na površinu, jer voda nabuja, pa “prorade hercegovačke vrulje”, kako se to ovdje kaže, pa se tada gaovica i lovi. Riječ je o sitnoj ribi dugačkoj u prosjeku oko deset centimetara ili još manje, ali izvanrednog okusa i prilične masnoće,

Živko Ilić, nekadašnji mlinarMlinice na rijeci


66

zaNimLjivosTi

te joj prilikom pripremanja gotovo nikako ne treba dodavati masnoća. Rijeka Vrijeka, međutim, obiluje i drugim vrstama životinjskog i biljnog svijeta, a među ribama je napoznatija pastrmka potočarka, a iznimno je bogata i riječnim rakovima, te velikik brojem vidri i brojnih ptičjih vrsta, koje se mogu vidjeti svukuda duž riječnog toka, ali i u cijelom Dabarskom polju. Oko ove rijeke se, također, na sve strane prostire i bogato lovište, u kojem je najviše vukova, divljih svinja, srna i sitne divljači, poput lisica, zečeva... Ako pitate bilo kojeg Hercegovca za ovaj predio, reći će vam i to da nigdje riba brže ne raste i ne napreduje kao u rijeci Vrijekoj, u kojoj se izvanredan prirast vjerojatno bilježi zbog obilja hrane i čistoće. “Ubacivali smo i kalifornijsku pastrmku, ali ona se tu može zadržati dvije, najviše tri godine, jer čim doraste do mrijesta zauvijek nestane kao da nije ni postojala”, kaže Zoran Vujović, ribočuvar Sportsko-ribolovnog društva Bileća iz istoimenog grada. On dodaje da im se, na pitanje gdje nestaje ova

vrsta pastrmke, odgovor ponudio sam, jer je ustanovljeno da je riba poslušala svoj iskonski instikt i otišla nizvodno, što u slučaju Vrijeke znači kroz jame, pećine i vodene podzemne kanale, da bi, najvjerovatnije, završila u Bilećkom jezeru ili možda u rijeci Bregavi koja protiče kroz susjedni Stolac i obiluje pastrmkom. To se, ipak, sa sigurnošću nikada nije moglo utvrditi, s obzirom da se ne zna gdje se vode ove rijeke, poslije poniranja u Ponikvama, sve pojavljuju.

S obzirom da Sportsko-ribolovno društvo Bileća gazduje vodama Vrijeke, ono što se sa sigurnošću zna, je činjenica da se isplati voditi računa o ovoj bistroj rijeci, na čemu se posljednjih godina članovi ovog društva izuzetno angažiraju, ne samo na zaštiti voda rijeke od krivolovaca, nego i na uljepšavanju njezinih obala. S njih sijeku šiblje i čiste obje strane rijeke koje su povezali s dva drvena mostića za svoje potrebe, ali i potrebe mještana Bijeljana i drugih sela na obodu Dabarskog polja.


U prostranom, kraškom, Dabarskom polju ima blizu 4.000 hektara najplodnije zemlje, što je za posni hercegovački predio pravo bogatstvo.Ranijih godina bi se cjelokupno ovo polje, u jesen, zimu i proljeće pretvaralo u ogromno jezero, a nabujala bi rijeka počela vraćati vodu nazad ispred zasićenog podzemlja i sve poplavila, pa bi se voda na Dabarskom polju znala zadržati i po nekoliko mjeseci. Probijanjem tunela Fatničko polje – Bilećko jezero i onog probijenog nešto ranije koji vodi od Dabarskog do Fatničkog polja, vode se odvode do Bilećkog jezera, pa su poplave postale prošlost, iako nisu baš sasvim iščezle, ali će se i taj problem riješiti uskoro, završetkom dodatnih radova na projektu Gornji horizonti.


67

ProjEKTi

Plasman je dogovoren za narednih pet godina a ekonomska kriza ne bi trebala poremetiti sklopljene poslovne aranžmane.“Izvoznici, znamo, u zadnje vrijeme jedva sastavljaju kraj s krajem, no s ovom vrstom robe ne očekujem nikakve probleme na stranom tržištu. Naime, radi se o bio-gorivu, čijim izgaranjem se ne zagađuje zrak, a kilogram peleta kaloričan je kao pola litre lož ulja, ali i daleko jeftiniji, a usljed sve češćeg zatvaranja slavina na plinovodima iz smjera Rusije najveći broj zemalja zapadne Europe već traži alternativne energente. Naši su briketi prepoznati kao jedno od mogućih rješenja i stoga smatram kako za nas i naše kupce neće biti zime”, pojašnjava svoj optimizam stručni suradnik u “Šišarki”, Mijo Ćošković.

Probna proizvodnjaU ovome pogonu još uvijek traje tzv. probna proizvodnja tijekom koje se

S peletima nema zime

Cjelokupnu godišnju proizvodnju od gotovo 50.000 tona peleta visokokaloričnog briketa za ogrijev, koji se dobiva sofisticiranom metodom prerade drvnih otpadaka, novoizrađena će tvornica

“Šišarka” pretežito isporučivati u Italiju te u Francusku, Njemačku i Austriju.

mora uhodati i razraditi p o s t r o j e n j e instalirano u hali, koja se prostire na gotovo 2000 četvornih metara, a proizvode se dvije vrste peleta. Peleti A kvalitete namijenjeni su za široku potrošnju u domaćinstvima dok su oni B kvalitete koriste u termoelektranama, š k o l a m a , t r g o v a č k i m centrima i sličnim, velikim objektima. T r e n u t a č n o “Šišarka” upošljava 12 ljudi što je, s obzirom na a u t o m a t i z i r a n i

proces rada, sasvim dovoljno. No, nakon izgradnje deponija za piljevinu koja će se dopremati iz svih pilana na području Slavonije i Baranje, skladišta od 600 četvornih metara i drugih pratećih zgrada posao će u ovoj tvornici dobiti još 20-tak radnika. Ostvare li se izražena očekivanja bit će to dakle jedna od rijetkih tvrtki koja će zapošljavati a ne otpuštati.



68


69


70

susTavi KvaLiTETE

Isprva zamišljen kao način da se astronautima osigura savršeno higijenski ispravna hrana, sustav

HACCP (Hazard analysis and critical control points - Analiza rizika i kritičnih točaka kontrole) u proteklih je 30 godina prešao put do globalno prihvaćenog sustava nadzora kvalitete prehrambenih proizvoda. Sistem je prihvaćen od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), američke federalne uprave za hranu i lijekove i cijelog niza drugih agencija kao pouzdan način pripreme sigurne hrane na svim razinama - od onih koji hranu primarno proizvode, preko prerađivača prehrambenih proizvoda, u kućanstvima, restoranima, itd.Stručnjaci upozoravaju na probleme koji se javljaju prilikom držanja hrane, koja zahtijeva držanje na određenom mjestu na određenoj temperaturi. Kada se ti faktori ne poštuju datum naznačen na pakiranju proizvoda nije ispravan, a upravo je to jedan od najčešćih primjera kojeg primjenjuju ugostitelji diljem Bosne i Hercegovine a koji bi nestao implementiranjem HACCP

HACCP sustav u Bosni i Hercegovini još uvijek stvar prestiža

Ugostiteljima u BiH, nažalost, još uvijek velikim dijelom nepoznanica, a u europskim zemljama uvjet egzistencije ugostiteljskih objekata. Riječ je o HACCP sustavu koji identificira, promatra i

kontrolira rizike koji su značajni za sigurnost hrane.

sustava.Naime, prijašnjim načinom kontrole zdravstvene ispravnosti hrane, nadzor je bio povremen i usmjeren na kontrolu sanitarno higijenskih uvjeta. Međutim, takav nadzor ne osigurava permanentno rješenje za ugostiteljski objekt u smislu serviranja zdravstveno ispravne hrane. Upravo u navedenom leži uloga HACCP sustava.

Primjenom HACCP-a trovanja stvar prošlostiPrimjenom spomenutog sustava, takvi slučajevi postali bi prošlost upravo zbog preciznosti djelovanja samog sustava koji ne dopušta nehigijenske uvjete prostora u kojem se spravlja hrana kao i samog osoblja. Hoteli i restorani koji primjenjuju HACCP mogu računati s tim da će svojim gostima ponuditi sigurnu hranu, ali i općenito bolji konačni proizvod. Moglo bi se reći da ovaj sustav sve više postaje «conditio sine qua non», kada je riječ o ugostiteljstvu, jer inozemni gosti u zemljama koje posjeduju traže upravo objekte s HACCP certifikatima, što im je jamstvo da će konzumirati kvalitetnu i prije svega higijenski ispravnu hranu.

Kupci traže posjedovanje HACC sustavaDanašnji trendovi usmjereni na kvalitetu i poboljšanje usluga orijentirani su ka kupcu. Od njega sve počinje jer on postavlja zahtjeve, ali ciklus njime i završava jer upravo je kupac taj koji daje povratnu informaciju o kvaliteti pružene usluge. Zahtjevi današnjeg kupca sve su veći, pa tako i u pogledu zdravlja. HACCP sustav je model koji će doprinijeti sigurnosti korisnika usluga, unapređenja njegova zdravlja, a time i njegova zadovoljstva.

Implementacija ipak spora i otežanaU BiH je više restorana bez HACCP certifikata, iako je njegova implementacija počela 2006. godine, a datum do kada svi restorani trebaju uvesti nije određen pa se očekuje da će njegovo uvođenje biti turbulentno jednom kad se datum odredi.

Prema riječima mnogih ugostitelja, i nakon uvođenja samog sustava, jako teško će biti provesti ga u potpunosti u djelo.Da bi ugostitelji provodili HACCP sustav, njihovi dobavljači također moraju implementirati HACCP i tu, ugostitelji smatraju, nastat će problemi, jer rijetki dobavljači ga posjeduju. Da bi se sistem pravilno održavao, potrebno je da se uključi četrnaest segmenata u lancu proizvodnje, pripreme, distribucije i serviranja samog sustava. Prilikom pripreme za ulazak BiH u Europsku uniju implementacija ovog sistema će biti jedan od uvjeta i zbog toga jako je bitno o ovom problemu govoriti kako bi se njegov značaj u skorijem vremenu prepoznao pa tako i sam razvoj ubrzao.

Piše: A. Bošnjak


71


72

Turizam

Park Prirode Blidinje prostire se na površini od 364 km2, između Vran planine ( 2074m)

sa zapadne strane i Čvrsnice (2228m) sa jugoistočne strane, ponosno ih zovemo hercegovačkim Alpama, te na sjeveroistoku Doljankom.

Blidinjsko jezeroU srcu prekrasne oaze mira i ljepote smjestilo se Blidinjsko jezero. Nastalo je u zavali između planinskih masiva Čvrsnice i Vrana u manjem konkavnom udubljenju s karakteristikama kraške uvale. ona. Padalinama, kišom i snijegom, Jezero se prihranjuje i bujičnim tokovima s Vran planine, Dugog polja i Čvrsnice. Zbog svoje ljepote i prirodnog bogatstva često je posjećeno u proljeće i ljeto, kada mirisi planinskog, endemskog bilja i zelenila trave osvajaju posjetitelje tog nedokučivog prirodnog spoja.

Neprocjenjiva duša Parka Prirode Blidinje

Za Blidinje se kaže da predstavlja oazu mira, ljepote i zdravlja, a šarena polja u proljeće i ljeto, kao i planine prekrivene svilenim bijelim plaštem zimi, neprocjenjiva su duša Parka prirode Blidinje.

Park prirode Blidinje - duh povijesti Uz Blidinjsko jezero uzdiže se crkva Gospe Snježne, s umjetničkim mozaicima i visokim zvonikom, a krećući se prema unutrašnjosti doline, uz cestu se nalazi mala kapela Svetog Ante, kroz koju na blagdan njenog sveca prođu desetine pobožnika. Zato kažemo da ovi hrvatski mitski prostori čuvaju duh povijesti, borbe za slobodu, dostojanstvo i hrvatski identitet, u ovim prostorima i danas intenzivno živi nepokoriv duh hajduka Mijata Tomića, kao znak otpora svakom zlu. Nezaobilazno bi bilo i tužno ne spomenuti grob Dive Grabovčeve na Kedžari..Ovaj grob svakog ljeta pohode brojni vjernici, jer krije tužnu životnu priču koja svjedoči kako se u smrti koja ima smisla postaje pobjednikom a ne žrtvom. Dolinom Blidinjskog područja oku su vidljivi i drevni stećci, tragovi ilirskih naroda te ostatci rimskih cesta koji potvrđuju kako je Blidinje bilo naseljeno još prije 2,500 godina. Veliki

nekropolis u Dugom Polju ukazuje i na to da su slavenska plemena koja su došla u 7.stoljeću od Blidinja napravila svoj dom.

Prirodni biser sjeverne HercegovineNacionalni park Blidinje, mjesto je na kojemu je neprekinut slijed boravka franjevaca još od davne 1735. godine. Masna Luka mjesto je gdje se nalazi predivna franjevačka crkva sv. Ilije koja se jako lijepo uklapa u planinski krajolik. Od crkve također postoji put do vrha Pločno na Čvrsnici. Pored crkve nalazi se fratarska kuća gdje obitava mjesni fratar, fra Petar Krasić, najzaslužnija osoba za proglašenje i za opstanak Parka prirode Blidinje. Danas bogati sadržaj flore Parka ispunja velika raznolikost bilja od mediteranskih do visokoplaninskih vrsta među kojima je i velik broj endema od gljiva do ljepotice parka – munike, koja u Masnoj luci i okolici ima najveći kompleks u Europi. Među brojnim životinjama Parka


73

Turizam

svakako je posebnost šumski kralj-mrki medvjed, i ukras vrhova Čvrsnice-divokoza.

Sudar dviju klimaPark karakteriziraju dva tipa klime. Niži i južno eksponirani dijelovi planina Čvrnice, Plasa, Čabulje i Vrana imaju mediteransku klimu. Dolinom Neretve i njezinim desnim pritocima mediteranska klima prodire do Jablanice i dublje u unutrašnjost. Sjeverne padine planina i viši nadmorski dijelovi pod utjecajem su kontinentalne klime. U ovoj oazi i ljepoti ipak dominiraju zimski dani, zime su duge hlade s puno snijega koji pada od listopada do svibnja što posebno pogoduje razvoju zimskog turizma. Prosječna količina padalina je 1 590 mm godišnje od čega najveći dio čini snijeg.

Zimski turizam u procvatuHladni dani čine upravo jedan dio, a možda i glavni u ovom Parku, a to je skijanje. Skijalište Risovac nalazi se na nadmorskoj visini od 2 228 metara u podnožju planina Vran i Čvrsnica. Iako u funkciji tek nekoliko godina, skijalište je dobro uređeno i posjetitelji kojih je svake sezone sve više, mogu koristiti ski lift dužine 575 metara, novi četverosjed kapaciteta 1 600 skijaša te dječji lift kapaciteta 560 djece na sat. Trenutno se planira daljnje uređenje skijališta, te izgradnja žičare do nadmorske visine od otprilike 3 500 metara. Godine 2004. Blidinje je dobilo i vlastiti skijaški klub

pod nazivom ski klub Blidinje-Čvrsnica. Iako nema dugo ispisanu povijest, već je iznjedrila državnog prvaka u alpskom skijanju među mlađim uzrastima što će u Blidinjskoj povijesti zasigurno pronaći duboko uklesano mjesto. Podneblje iz kojeg potiče naš prvak, Franjo Bošnjak, sunčano i bez snijega je razlogom da to zaista pravo čudo.

Sve više vikendica – sve više posjetiteljaPosljednjih deset godina na prostoru Blidinjske visoravni izgrađen je velik broj stambenih objekata. Najvećim dijelom to su vikendice koje njihovi vlasnici koriste tijekom zime kada je u funkciji športsko-rekreacijski centar

Risovac koji se smjestio na nadmorskoj visini od 1 250 metara. Velik broj vikendica u vlasništvu je stanovnika Republike Hrvatske, posebno iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije od kojih se Blidinje nalazi svega dva sata vožnje. Položaj i niske cijene privukle su ih da izgrade vikendice koje najvećim dijelom koriste isključivo tijekom zimske sezone kada je u funkciji obližnje skijalište.

Blidinjska naselja - Risovac i SvinjačaNa prostoru Parka Blidinje svega su dva naselja, Risovac i dijelom Svinjača, koja su nastanjena tijekom cijele godine. Osnovna značajka Blidinja jest depopulacija ruralnih prostora. Električna energija, uvođenje telefona, poboljšanje prometne infrastrukture, daljnja izgradnja skijališta, poboljšanje postojeće turističke ponude, vraćanje starim zanatima, poticanje ekološke poljoprivrede, samo su neki od preduvjeta koje je potrebno ostvariti kako bi se stanovništvo na ove prostore vratilo u većem broju. Proglašenje Parka prirode Blidinje i izgradnja skijališta dali su važan impuls bržem razvoju ovog kraja. Osim zimskog turizma koji privlači najveći broj turista, stanovnici ovog kraja sve više pažnje posvećuju mogućnostima ljetnog turizma zasnovanog na klimatskim pogodnostima i prirodnim ljepotama ovog kraja koji Vas jednako privlači u svim godišnjim dobima.

Piše: A. Bošnjak


74


75

oBLjETNiCE

Vlastima je poručeno da poštuju dogovoreno ili neka odstupe – sve su ovo poruke odaslane sa

središnje proslave 1. svibnja, koju je Savez samostalnih sindikata BiH ove godine upriličio u Odžaku. „ Zbog gospodarske krize koja trese cijeli svijet, situacija kod nas je izuzetno teška. U zadnjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine bez posla je ostalo oko 40.000 ljudi, čime su anulirani svi pozitivni učinci iz prethodnih godina. Nesigurnost za radna mjesta i strah uvukli su se među sve, a recesija nas, s obzirom da privreda u našoj državi i nije baš razvijena, još nije pogodila punom snagom. Ne postavimo li se prema njoj na pravi način, na ulici bi vrlo brzo i to u kratkom razdoblju moglo završiti još oko 50.000 radnika“, upozorio je na ovome skupu predsjednik SSS BiH Edhem Biber napominjući da stanje još težim čine naši radnici koji se poslije otkaza dobivenih u inozemstvo vraćaju svojim kućama.

Puni smisao obilježavanja praznika radaUpravo kriza kroz koju prolazimo, naglasio je, 1. svibnju ponovno vraća njegovo značenje, a obilježavati ga treba kako bi se one koji žele radnicima oduzeti prava stjecana stotinu i trideset godina podsjetilo na snagu sindikata. „Sindikati su danas jedina brana u zaštiti prava radnika! Zahvaljujući našem kontinuiranom djelovanju i spremnosti na kompromise izbjegnuti su veći i masovniji štrajkovi jer smo se odlučili za druge oblike sindikalne borbe. No, stanje je, na žalost, zrelo i za puno radikalnije poteze poslije kojih će se, bojim se, prosvjedima priključiti penzioneri, invalidi, borci“…, upozorio je sindikalni čelnik.Skup je u ime Vlade Posavske županije pozdravio njezin predsjednik Mijo Matanović, te svim nazočnim čestitao 1. svibanj, Međunarodni praznik rada.

Podsjetio je tom prigodom kako je ovo županija s najmanje štrajkova jer, kako je naglasio, svi se nesporazumi rješavaju pregovorima i dogovorima. Županijski ministar gospodarstva, Josip Vidović kratko se osvrnuo na stanje u toj oblasti uz ocjenu kako gospodarstvo sve više osjeća posljedice globalne krize. Najviše, dodao je, trpi metalska i drvna industrija a posebno tvrtke

koje su u cijelosti bile orijentirane na izvoz. Izrazio je nadu kako će sadašnji negativni trendovi u najskorije vrijeme biti zaustavljeni a određeni oporavak uslijediti već u drugoj polovici ove godine.

„Kritizirali su nas i govorili kako baš i nije vrijeme za ovakve proslave. Jest, vrijeme je! Vrijeme je da se vlasti, poslodavci i sindikati ujedine kako bi zajedno prevladali ovu krizu jer se jedino na takvoj tripartitnoj osnovi može graditi boljitak ovoga društva. U ovome trenutku međutim nemamo ni pomoći ni potpore od županijskih vlasti budući su i one bespomoćne, ali nema pomoći ni od države. Razvojna banka u ovo područje nije još uložila ni pfeninga mada smo izradili i kandidirali 5-6 različitih i to dobrih programa. Dok se te i takve stvari ne izmijene osuđeni smo na zatvaranje radnih mjesta i tvornica te na stagnaciju i propadanje“, kazao je uz ostalo u svojem govoru predsjednik Županijskog odbora SSS Ramiz Subašić.Kao što je to već običaj 1. je svibanj na ovome skupu veselo i tradicionalno proslavljen uz roštilj i pečenja s ražnja.


Poslodavci pozvani da poštuju prava radnika

Poslodavci koji su i do sada bili socijalno osjetljivi te činili sve da sačuvaju radna mjesta neka i ubuduće ostanu takvi, oni koji su zloupotrebljavali sadašnju ekonomsku situaciju i otpuštali radnike

bez pripadajući naknada neka znaju da borba za uskraćena prava tek predstoji.

Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH


76


77

oBLjETNiCE

Zapovjednik obrane Mostara brigadir Petar Zelenika s velikom dozom ogorčenosti govori o

zaboravu kojim se pokušava zataškati suština rata i činjenice tko je obranio i oslobodio Mostar „Sinoć sam gledajući ratne albume doživio šok, kada me je moj unuk koji je peti razred, pitao pa dedo tvoji su svi suborci u zatvoru ili su mrtvi. Nema pozitivnog lika koji bi mogao biti uzor. Mi uopće ne pričamo o pozitivnim stvarima i kako smo uopće opstali na ovim prostorima“, ogorčeno će Zelenika.

BHP: Zbog čega sve znamo o 93. a gotovo ništa o 92 .godini, poglavito se to odnosi na mlađu populaciju?

Zelenika: Mislim da je problem između ostalog u samim Hrvatima. Ako čovjek zaboravi prošlost tu nema ni budućnosti. Dnevna politika, nepostojanje elektronskih medija na hrvatskom jeziku, te činjenica da se o tome ništa ne uči u školi doveli su do takovoga rezultata. Osim toga, druga strana vješto to iskorištava i plasira istinu koja njoj odgovara. Za prostore Hercegovine ključne godine opstanka bile su 90., 91. i 92. godina.

BHP: Spominjete tzv. drugu stranu. Zbog čega toj tzv. drugoj strani ne odgovaraju rane 90-te?

Zelenika: Dvjema stranama ne odgovara 91. i 92. dok trećoj strani, onoj najmanjoj, te godine kada je sve počelo odgovaraju. No ta tzv. treća strana je pasivna, slabašna, nemoćna, nejedinstvena i nema svoj entitet da bi se to pitanje sustavno moglo izučavati.

BHP: Je li se zaborav tih godina razbija u političkom i svakom drugom obliku Hrvata ima o glavu?

Lipanjske zore su spasile Hercegovinu od sudbine Srebrenice

Lipanj je mjesec u kojem se prisjećamo oslobodilačke akcije HVO-a - Lipanjske zore kojom je ratne 1992. godine HVO oslobodio dolinu rijeke Neretve. No o 92. za razliku od 93. malo toga znamo ili

gotovo ništa.

Petar Zelenika

Zelenika: Naravno! Svakodnevno smo svjedoci. Bilo koji naš političar koji je se pojavio kao vođa mora biti optužen.

BHP: Je li produkt cijele te diletantske politike koju su vodili Hrvati i optužnica za hercegbosansku šestorku u kojoj se navodi da je herceg-bosansko vodstvo izvršilo udruženi zločinački pothvat?

Zelenika: U svakodnevnim svjedočenjima i izjavama s Haaškoga suda i dokumentima jasno se može vidjeti da nikakvog zločinačkog pothvata nije bilo. Jedini udruženi pothvat je obrana na ovim prostorima. Ako je to zločin onda smo krivi. Neka mi i u jednom predmetu kažu gdje je HVO napadao a da se na tome prostoru nisu branili Hrvati. Međutim nije to samo slučaj kod hercegbosanske šestorke tako je u svim ostalim procesima u kojima se sudi političkim i vojnim članovima Herceg-Bosne. Tu je hrvatska strana apsolutno podbacila jer se za

razliku od srpske i bošnjačke strane nije pripremila za sudske procese.

BHP: Koliko činjenice iz 92. odgovaraju obrani hercegbosanskoj šestorki?

Zelenika: Puno jer je nemoguće promatrati 93. bez 92. godine kada je su Hrvati zbrinuli veliki broj bošnjačkih izbjeglica i kada se Bošnjacima pomagalo na svaki drugi način u obrani od srpske vojske. Dakle ne možete se udruživati u zločinački pothvat, a samo godinu dana ranije spašavati iste te ljude. Inače bio sam protiv ovakve obrane jer smatram da u njoj trebaju sudjelovati odvjetnici s ovih prostora. Stranim odvjetnicima s kojima sam razgovarao trebalo je nekoliko godina da uopće shvate što se ovdje događalo. Puno vremena smo izgubili dokazujući da nismo ništa učinili i da smo bili napadnuti. Uzmite za primjer dokument od 18 travnja 93 godine izdat od strane Arifa Pašalića o napadu na HVO Mostara. To je početak sukoba. A cijelo vrijeme se HVO-u prebacivalo da je napao 9.svibnja.

BHP: Jesu li dvije riječi okupacija i istrebljenje ključ namjera srpsko-crnogorskog agresora u Mostaru i Hercegovini?

Zelenika: Da! Nije to nikakva tajna. Cijela Hercegovina se uklapala u prostor velike Srbije kako su to smislili srpski ideolozi Mostar je kao višenacionalan grad po njihovim procjenama trebao šaptom pasti bez otpora. Da se ostvario plan JNA u Mostaru bi imali Srebrenicu i danas bi forenzičari iskopavali masovne grobnice po Mostaru i zapadnoj Hercegovini. Agresor je htio i prije općeg napada na BiH već nakon pada Vukovara opkoliti Mostar sa svih strana, no i taj plan smo im u nekoliko navrata osujetili.


78

oBLjETNiCE

BHP: Kako su tekli pregori sa čelnim ljudima srpske vojske i politike?

Zelenika: Oni na početku nisu s nama uopće htjeli pregovarati. Naime ni nismo bili vojno školovani ljudi. Smatrali su da im nikakvi pregovori ne trebaju i da će svoj plan provesti u nekoliko dana. Hrvate i Bošnjake nisu uopće držali relevantnima. Predstavljali su se kao sila. Izravno nisam pregovarao s Perišićem ali posredno preko promatrača bivše Europske zajednice da. Njegove poruke su uvijek bile iste. Ultimatumi, prijetnjama sve je rezultiralo stravičnim zločinima nad civilima. Ukratko slušajte što vam kažem ili ću vas i dalje gađati. Na sreću nismo ga poslušali što je ovaj narod spasilo od totalne okupacije i nestanka.

BHP: Unatoč svemu Momčilu Perišiću se u Haagu ne sudi zbog Mostara, a ni ovdašnje županijsko tužiteljstvo se nije udostojilo

ispraviti tu nepravdu i podignuti optužnicu unatoč brojim dokazima?

Zelenika: To je neshvatljivo i nedopustivo.

BHP: Koliko je HVO imao tada vojnika a koliko srpska vojska?

Zelenika: Ukupno je u oslobađanju doline Neretve sudjelovalo oko 6000 ljudi. A sa srspke strane došlo je 17.000 rezervista s brojim naoružanjem.

BHP: S ove vremenske distance kakav je značaj Lipanjskih zora oslobođenja doline Neretve bio u vojnom smislu za daljnji tijek rata na području bivše Jugoslavije?

Zelenika: Lipanjske zore su napravile prostor za dalje. Zaustavljajući ovdje JNA mi smo spasili i Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Razgovarao: M. Vasilj

Jozo Marić ravnatelj Instituta Domovinskog rata

BHP: Gdje su danas dokumenti iz Herceg-Bosne?

Zelenika: Najviše su u Haagu. U cijeloj toj nesreći jedina korist od Haaga je da su nam skupili te dokumente. Tražili smo da se utemelji Institut Domovinskog rata. Dok nismo izravno otišli kod predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i dok nam on nije dao potporu to je bilo mrtvo slovo na papiru. Došli smo do samoga kraja utemeljenja Instituta. Izabran je i v. d. ravnatelja prof. Jozo Marić. Cijeli projekt se radnji u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru.


79

PosLjEdNja vijEsT

Pomatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje, a prema međunarodnoj klasifikaciji

COICOP, u travnju 2009. u odnosu na ožujak 2009. godine najveća prosječna sniženja cijena bila su u odjeljcima stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata (za 7,6 posto), odjeće i obuće (za 1,2 posto), prijevoza (za 0,6 posto), hrane i bezalkoholnih pića (za 0,4 posto), rekreacije i kulture (za 0,2 posto), namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće, komunikacija i ostalih dobara i usluga (za po 0,1 posto). U odjeljku stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata sniženje je izazvano prvenstveno padom cijena električne energije za 21,9 posto, koje je nastalo uslijed redovnog prelaska na ljetnu tarifu. Pored toga snižene su i cijene plina i čvrstih goriva za po 0,5 posto. Unutar odjeljka Odjeća i obuća, u travnju u odnosu na ožujak 2009. godine, došlo je do prosječnog pada cijena odjeće za 1,0 posto i obuće za 1,8 posto. Cijene prijevoza su u prosjeku manje

BiH: Mjesečna deflacija u travnju bila 1,2 posto

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju 2009. u odnosu na prethodni mjesec 2009. godine bile su u prosjeku niže za 1,2

posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

kao posljedica sniženja cijena goriva i maziva za 1,1 post (cijene dizela pale su za 2,4 posto i bezolovnog benzina 95 oktana za 0,2 posto), zatim sniženja cijena transportnih usluga za 0,9 posto (i to cijena cestovnog prijevoza u istom postotku), te pada cijena rezervnih dijelova za osobna vozila od 0,4 posto. U odjeljku hrana i bezalkoholna pića prosječno sniženje cijena izazvano je padom cijena hrane za 0,4 posto, dok su cijene bezalkoholnih pića imale rast od 0,1 posto. Cijene hrane su snižene uslijed prosječnog pada cijena kruha i žitarica za 0,5 posto, mesa za 0,7 posto, mlijeka, sira i jaja za 1,4 posto te ulja i masnoća za 1,5 posto. U odjeljku rekreacija i kultura sniženje cijena je nastalo uslijed pada cijena audio-vizualne, foto i informatičke opreme za 0,3 posto, te opreme za vrt i kućne ljubimce za 0,6 posto. U odjeljku namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće snižene su cijene opreme za vrt i kuću za 1,2 posto, cijene namještaja, tepiha i drugih podnih pokrivki, kućnih uređaja,

stakla i kućne opreme za po 0,1 posto. Jedino prosječno povećanje cijena u travnju u odnosu na ožujak 2009. godine bilo je u odjeljku alkoholna pića i duhan koje je nastalo poskupljenjem alkoholnih pića za 0,2 posto u prosjeku dok se cijene duhana nisu mijenjale. U ostalim odjeljcima, gledano u prosjeku, nije bilo promjena cijena. Na godišnjoj razini, u travnju 2009. godine u odnosu na isti mjesec 2008. godine nije bilo promjene prosječne razine cijena. U zemljama regije su u istom periodu zabilježene značajnije prosječne promjene razina cijena i to u Hrvatskoj za 3,8 posto, Sloveniji za 1,1 posto i Srbiji za 8,8 posto. Imajući u vidu da ova hrana i bezalkoholna pića i troškovi stanovanja zajedno čine preko 50 posto ukupne potrošnje domaćinstava, može se vidjeti da je godišnje povećanje cijena unutar njih doprinijelo ukupnoj godišnjoj inflaciji u BiH za skoro 2 posto (hrana i pića za 0,3 posto i stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 1,5 posto).


80

PosLjEdNja vijEsT

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.097, a slijede ih

osobe s visokom školskom spremom 12.777 (uključujući doktore znanosti i magistre), što je znak da oni lakše dolaze do posla. Udio ženske populacije među nezaposlenima iznosi 50,6 posto ili u apsolutnom iznosu 249.377 osoba ženskoga spola. U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalificiranih ženskih osoba NK - 85.368, KV/VKV - 72.333, a sa srednjom spremom SSS - 71.799. U ožujku 2009. broj zaposlenih u

U ožujku 493.250 nezaposlenih osoba

U ožujku 2009. godine broj nezaposlenih osoba u BiH je iznosio 493.250, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za 16.364 osoba. Najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i

KV kvalifikacijom 177.782, a zatim slijede osobe sa NK 164.561 i osobe sa srednjom stručnom spremom 114.387 osoba.

pravnim osobama BiH iznosio je 723.575, a od toga 288.642 žene. U odnosu na veljaču 2009. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama smanjio se za 0,4 posto, dok je broj zaposlenih žena ostao isti. Broj nezaposlenih u ožujku 2009. godine povećao se za 0,3 posto, a broj nezaposlenih žena povećao se za 0,4 posto u odnosu na veljaču 2009. Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači 2009. godine iznosi 40,5 posto, a za žene 46,4 posto. U poređenju s veljačom 2008. godine

najveći indeks zaposlenja imao je sektor ribarstvo s 8,2 indeksna poena, slijedi ga sektor ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti s 0,9 indeksnih poena, te sektor obrazovanje s povećanjem od 0,6 indeksnih poena. Kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor ribarstvo s povećanjem od 6,6 indeksnih poena, slijede ga sektori ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i sektor opskrba električnom energijom, plinom i vodom s povećanjem od 1,6 indeksnih poena.


81


82

SUTON170x125


83


84

bh privrednik [broj 69, juni-juli 2009.]

Documents