bh privrednik 85

U OVOM BROJU DONOSIMO:

Razgovor s povodom:

dr. don Ante Komadina: Caritas je ljubav koja potičeAktualno: Advan Akeljić: Gospodarstvenicima želim biti servis, ali očekujem ispunjavanje obveza prema općiniAktualno: Na Mediteraneo festivalu i vina iz Bosne i Hercegovine - Nuić i Tvrdoš

GODINA XVI • BROJ 85 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

85Privrednik

Izdavač: Inter 96 d.o.o. • za Izdavača: Darko Juričić • GlavnI urednIk: Mario Mlakić • IzdavačkI savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Željko Ko-caj • novInarI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonjić, C. Kusić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvonimir Živković • FotoGraFIje: Valerija Bobaš-Pupić, Stojan Lasić, Iva Pezić • adresa redakcIje: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GraFIčka prIprema I dIzajn: Borislav Sučić • tIsak: SUTON, Široki Brijeg • marketInG: Radica Bošnjak • Valerija Bobaš-Pupić Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raif-

feisen bank d.d. BiH - filijala Vitezmišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03.

zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika.

i m p r e s u m

Uvodnik 7iz broja u broj

BiH ostala bez 450 milijuna KM 8 Strane investicije u BiH pale

za čak 81 posto! 9Preminuo Joseph Woodland,

izumitelj barkoda 10razgovor s povodom

Neum – maleni biser s dušom 11Caritas je ljubav koja potiče 14

aktualnoGospodarstvenicima želim biti servis,

ali očekujem ispunjavanje obveza prema općini 17

Direktori najjačih tvornica u aluminijskoj industriji u BiH otvoreno

p(r)ozvali državne strukture 19Na Mediteraneo festivalu i vina iz Bosne

i Hercegovine – Nuić i Tvrdoš 20Podržimo SOS dječja sela u BiH 22

Naše ekonomske problem neće nam rješavati EU 24

predstavljamo uspješneSlobodno birajte M-Libertas 25

bh regijeOd proljeća brža izgradnja koridora Vc i

posao za 5.000 radnika 26 Otvorena zimska turistička

sezona u FBiH i festival turizma “Vlašić expo tours”, 27

Dinarski krš i dalje najvrijednija prirod-na cjelina krša u svijetu, 28

Ima perspektive za proizvodnju biodizela u Republici Srpskoj, 29

Obiteljski biznisi - izazovi vezani za upravljački sustav, 30

Novih 600 radnih mjesta u Travniku!, 32Skupljači svjetla od sada osvjetljavaju

prostore medicinskog faulteta, 33događaji

4. Dani kazališta – Vitez 2012. 34Božićni koncert u FC BiH

Božiću u susret 36

38 Kraljica jeseni u haljini od lišća40 Maja i Nino kod djece otklanjaju strah od ortodonta41 U BiH je 240.000 oboljelih od dijabetesa regionalne vijesti43 Izvoznici iz BiH suočeni s više od 200 necarinskih barijera 44 Hrvatski Telekom prvi u svijetu pred-stavio mrežu budućnosti - TeraStream projekti46 Sajam „Intervitis interfructa 2013.“ predstavljen bh. proizvođačima 48 Slovenci oduševljeni Neumom 50 Lovely bags – torbice poznatih dama 51 Meet Hercegovina – kompletan turistički doživljaj Hercegovine 52 Proizvodnja biomase mora postati održiva burza / financijsko poslovanje54 Centralna banka BiH dobila najviše ocjene od EU 55 Firme u BiH zabilježile dvije milijarde maraka gubitaka izdvojeno56 Obiteljsko imanje u Hercegovini dobilo dvije nagrade u Meksiku 58 Bijeg od tereta svakodnevice u svijet stihova i slika59 Izvrsna djela bh. književnika upoznala austrijska i slovenska publika 60 Znate li čitati deklaracije na namirnicama? 62 Deset zanimanja koja će biti najtraženija u 2013. godini 63 Kretanje Djeda Mraza preko Windowsa prenijeto iz tiska64 Posljedice ekonomskog kaosa: Zapad povlači novac s Balkana i Istočne Europe posljednja vijest66 Dvadeset i pet uspješnih godina

BH PrivrednikDecembar / Januar 2012/2013


Uvodnik

Ako ove novine trenutno držite u rukama, znači da smo svi skupa ipak preživjeli najavljeni smak svijeta. Ironično pitanje bi glasilo:Koliko je to

dobra vijest u svijetu kakvog danas živimo? O tome neki drugi put.

Naime, ekonomski pokazatelji stanja u Bosni i Hercegovini i okruženju su, na žalost, takvi da je smak svijeta već odavno gotovo prirodno stanje kojega živimo. Ekonomska kriza i kontinuirana politička nestabilnost razlozi su što strani investitori bukvalno bježe sa Zapadnog Balkana. Iako nepotpuni, potvrđuju to i ovogodišnji izvještaji o izravnim stranim ulaganjima u zemljama u regiji. Bilanca stranih ulaganja je gotovo poražavajuća. Tako je prema podacima Centralne Banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), u Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci 2012. godine ostvareno 56,7 milijuna konvertibilnih maraka stranih ulaganja, što je tek oko 29 milijuna eura. Riječ je o dramatičnom padu stranih investicija. Naime, priliv stranih investicija u 2011. godini je iznosio oko 289 milijuna eura, odnosno 2,2 posto BDP-a, što je više nego u 2010. Godini, kad je registriran priliv od 220 milijuna KM. Najviše je tada novca došlo iz Rusije, oko 64 milijuna eura, Austrije 54 milijuna eura i Srbije oko 48 milijuna eura.

Situacija nije ništa bolja niti u zemljama okruženja, ali je u Bosni i Hercegovini, očito, najteža situacija, a

stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice ovakvog trenda. Činjenica koja kaže da je u BiH 28.000 tvrtki blokirano, a najveći broj će završiti u stečaju, gašenjem i gubitkom radnih mjesta, sliku naše stvarnosti čini još depresivnijom. Potpuni prestanak investiranja, smanjenje aktivnosti bankarskog sektora i nedostatak jasne vizije daljnjeg napretka su posljedica predstavljaju okvir za sliku naredne godine koja će (kao da će se razlikovati od svih prethodnih), biti „najteža od svih“.

I tako će nas i ovaj svjetski smak mimoići i nastavit ćemo dalje živjeti svoj, domaći, autohtoni (ekonomski, politički, društveni) smak kojeg polako dovodimo do savršenstva. Do kad ćemo u tome uspijevati zavisi od mnogih faktora, ali prije svega od nas samih. A da je u velikoj mjeri do nas, potvrđuje i nedavna izjava guvernera Centralne banke BiH koji je izrazio nadu da će sljedeća godina donijeti konačno prekid negativnih trendova koji se bilježe od sredine ove godine. Ova pozitivna projekcija zasniva se, kaže guverner Kozarić, na činjenici da su usvojeni proračuni na svim razinama, da je na državnoj razini postignuta nova parlamentarna većina, koja se opredijelila za reformske procese, te da iz perioda stagnacije i recesije BiH ulazi u fazu blagog ekonomskog oporavka.

Godina koja je iza nas je ionako izgubljena, ostaje da se nadamo da nećemo izgubiti i ostale.

BH PrivrednikProsinac / Siječanj 2012/2013

8

iz broja u broj

U 2008. godini, kada je naplaćivana puna carina na sve proizvode, u bh. kasu je ušlo

oko 650 milijuna KM, a primjera radi, u ovoj godini to je svega 200 milijuna maraka od naplate carina, izjavio je za Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO. On podsjeća da od 1. siječnja 2013. godine stupa na snagu potpuno ukidanje carina na određeni broj proizvoda porijeklom iz Europske unije (EU) koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu. Riječ je, primjera radi, o polovnim putničkim vozilima, određenim vrstama voća i povrća, mliječnim prerađevinama, nekim vrstama mesa poput junećeg i telećeg, kavi, određenim vrstama tekstila i slično. Kovačević napominje da se radi se o proizvodima koji su 2012. godini imali nižu stopu carina, koja se u proteklim godinama spuštala i u ovoj godini iznosila između dva i tri posto, dok se od početka naredne godine carina ukida i naplaćivati će se samo PDV prilikom uvoza tih proizvoda, a koji imaju porijeklo iz EU.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO podsjeća da je to rezultat nastavka primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU. Treba podsjetiti da je primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima počela 1. srpnja 2008. godine, što znači da je dolazilo do postepenog ukidanja carina u petogodišnjem periodu. Za veliki dio proizvoda koji se uvoze iz EU i imaju porijeklo iz Unije carina je ukinuta već 2009. godine,no za određene proizvode, za koje je pregovarački tim BiH utvrdio da su od posebnog značaja za BiH, postignut je dogovor s EU-om da se stope carine postepeno smanjuju za period od 2008. do 2013. godine. Ukidanje carina, međutim, nije dovelo

BiH ostala bez 450 milijuna KM

Ukidanje carina na određen broj proizvoda koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu iz Europske unije i imaju porijeklo iz Unije, značajno je smanjilo prihode Uprave za indirektno oporezivanje BiH i u

proteklih pet godina to je gubitak od oko 450 milijuna maraka.

do značajnijeg pada cijena na tržištu BiH. Naime, formiranje cijena ovisi od ponude i potražnje, a država, praktično, nema mehanizam nekoga prisiliti da, za smanjenje poreznog opterećenja, u

ovom slučaju ukidanje carina, smanji i finalnu cijenu tih proizvoda na tržištu BiH.


9

iz broja u broj

U BiH je za prvih devet mjeseci zabilježen priliv stranih investicija od svega 56,7

miliona KM, što je za čak 81 posto manje u odnosu na isti period lani, kada su iznosile 300,4 milijuna KM, podaci su Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Razmjere ovogodišnjeg pada stranih ulaganja možda najbolje otkriva činjenica da je to za čak 11,5 puta niži iznos u usporedbi sa istim razdobljem 2010. godine, kada su iznosile 652 milijuna KM.

Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH u novom biltenu prenosi podatke resornog ministarstva, prema kojima su ukupna ino-ulaganja u trećem kvartalu iznosila tek 6,35 milijuna KM. Najveća ulaganja u srpnju imale su firme “Bader Real Estate” iz Kuvajta od 1,1 milijun KM i “Axpo BH” iz Švicarske od milijun maraka, dok se u kolovozu bilježi investicija firme “Jadranska ulaganja” iz Hrvatske u iznosu od 2,87 milijuna KM.

Promatrajući svih devet mjeseci, najveće strane investicije bile su

Strane investicije u BiH pale za čak 81 posto!

U BiH je za prvih devet mjeseci zabilježen priliv stranih investicija od svega 56,7 milijuna KM, dok su lani iznosile 300,4 milijuna KM. Najveća povlačenja kapitala iz BiH imala je Hypo Alpe Adria

banka u iznosu od 45,48 milijuna KM

od strane slovenskih investitora – kompanije “Droga Kolinska” od 13,44 milijuna KM i financijske grupacije NLB od 10,76 milijuna KM. S druge strane, najveća povlačenja kapitala iz BiH imala je Hypo Alpe Adria banka u iznosu od 45,48 milijuna KM, te firma “Tipo” iz Odžaka od 3,98 milijuna KM.

Dosadašnja ino-ulaganja u 2012. godini drastično su manja od ranijih, očito nerealno optimističkih, prognoza DEP-a prema kojima se u našu zemlju ove godine trebalo „sliti“ između 460 i 660 milijuna KM…


10

iz broja u broj

Norman Joseph Woodland, izumitelj sveprisutnih bar-kodova koji su preobrazili

trgovinu, umro je u 91. godini. „Dok je iscrtavao crte na pijesku u Miami Beachu prije 64 godine, sinula mu je ideja da upotrijebi motiv crta koji bi sadržavao informacije o proizvodu“, ispričala je listu New Jersey Record njegova kći Susan Woodland. „S partnerom Bernardom Silverom, koji je umro tokom šezdesetih godina, deponirao je patent barkoda 1952. Godine, koji su prodali elektroničkoj kompaniji Philco za 15.000 dolara, dodala je. Woodland je bio inženjer strojarstva i radio je za IBM trideset i pet godina, te se umirovio 1987. godine. Bio je član ekipe koja je razvila laser čitač barkoda tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Woodland i Silver, koji su predavali na sveučilištu Drexel u Philadelphiji, radili su na razvoju barkoda nakon što ih je to zatražila uprava jednog lanca trgovina. Joseph Woodland je umro od posljedica Alzheimerove bolesti u domu za umirovljenike u New Jerseyju, gdje je i rođen.

Preminuo Joseph Woodland, izumitelj barkoda

Preminuo je Joseph Woodland, čovjek koji je izumio barkod. U 91. godini svladala ga je Alzheimerova bolest.

razgovor s povodom

Udruga trenutno ima više od 50 članova, uglavnom pravnih osoba. O radu

Udruge, turističkim rezultatima, ali i potencijalima Neuma te planovima za iduće razdoblje, razgovarali smo s Josipom Njavrom, predsjednikom Udruge.

BHP: Gospodine Njavro, kažite nam nešto više o djelovanju Udruge turističkih djelatnika Neuma. Koji su njezini ciljevi?

Njavro: Ukidanjem općinskih turističkih zajednica 2003. godine, FBiH je, u odnosu na turističke trendove u svijetu, krenula u kontra smjeru. Umjesto da pratimo trend stvaranja profesionalnog, depolitiziranog i decentraliziranog sustava turističkih zajednica s ciljem poboljšanja konkurentnosti na sve zahtjevnijem turističkom tržištu regije, Europe, a i svijeta, mi smo se potrudili cijeli sustav centralizirati i rekao bih - privatizirati. Ovakva situacija, naravno, nije dobra, pa danas zbog toga imamo slučaj da većina lokalnih zajednica dijeli stav: Boravišna pristojba bolje bi se plaćala, kada bi lokalna zajednica od toga imala kakve koristi, jer, kao što znamo, prihodi od boravišne pristojbe se dijele između županijske i federalne TZ, a aktivnosti navedenih TZ su skromne i apsolutno nedovoljne za bilo kakav ozbiljan iskorak i napredak u turističkoj ponudi.

Neum – maleni biser s dušom

Udruga turističkih djelatnika Neuma osnovana je 19. svibnja 2009. godine s temeljnim ciljem okupljanja hotelijera, restoratera, turističkih djelatnika i agencija u turističkom prometu s područja općine Neum, a zbog zaštite i promocije zajedničkih, ponajprije strukovnih interesa svih

svojih članova.Vidjevši da smo, uglavnom, prepušteni sami sebi u smislu funkcioniranja turističko ugostiteljske djelatnosti kao i u većini drugih općina, pokušali smo se organizirati i zaštiti svoje interese. Što reći kada smo jedino turističko mjesto na svijetu bez autobusne stanice i, unatoč svim naporima i lobiranjima, već dugi niz godina ne uspijevamo postići nikakav rezultat! Što reći kada smo prometno najizoliranija općina u BiH!? Što reći kada vas TZ FBiH „zaboravi“ staviti u svoj turistički katalog!? Kako se pripremati za sljedeću sezonu i marketinški promovirati Neum u politički nestabilnom okruženju i kada posljednjih mjeseci ne silazimo s naslovnica oko rješavanja problema prolaska/tranzita kroz Neum!? Što reći kada iz godine u godinu, tijekom lipnja i srpnja, federalni inspektori u pratnji specijalnih snaga naoružanih dugim cijevima, dolaze u Neum organizirano autobusom, borave po nekoliko dana i upadaju u naše trgovine i turističko-ugostiteljske objekte, kao u akcijskim filmovima, a ove godine su nam čak nakratko i blokirali promet kroz Neum? Ovo je samo dio problema, kojih je jako puno, ali - pokušavamo funkcionirati i s njima se nositi!

BHP: Unatoč svim ovim poteškoćama i opstrukcijama, rekla bih, Neum, ipak, oživi u ljetnim mjesecima u pravome smislu te riječi. Kakvi su trenutačni turistički

kapaciteti, što Neum nudi što se tiče hotelskog, ali i privatnog smještaja?

Njavro: Ponuda hotelskog i privatnog smještaja je iznimno dobra, pogotovo imajući u vidu izgradnju nekoliko obiteljskih hotela s jako kvalitetnim sadržajima koji dodatno obogaćuju neumsku turističku ponudu. Procjenjujemo da Neum raspolaže s više od 5000 ležaja u hotelima i obiteljskim hotelima, te više od 6000 ležaja u privatnom smještaju! Nažalost, manji dio objekata je kategoriziran te nastojimo motivirati naše članove, ali i one koji to nisu, na kategoriziranje objekata, jer je to

Josip Njavro, predsjednik Udruge turističkih djelatnika Neuma


12

razgovor s povodom

neophodno za ozbiljniji nastup na turističkom tržištu. Ono što svakako priželjkujemo i što bi neumskom turizmu dalo sasvim jednu drugu dimenziju jest izgradnja hotela visoke kategorije s 4 ili 5 zvjezdica.Dakle, ponuda nam je, za sada, jako dobra i svaki gost za sebe može pronaći adekvatan smještaj. Međutim, problem privatizacija, devastirani odmarališni objekti s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, prometna ne/povezanost, nedostatak ulaganja u turističku infrastrukturu..., samo su neki od razloga koji značajno utječu na ostvarivanje turističkih potencijala Neuma, ali - nadamo se da je bolje vrijeme pred nama!

BHP: Gdje turistički djelatnici Neuma vide svoju “šansu”?

Njavro: Za nedavnog posjeta Udruge turističkih vodiča Slovenije Neumu, u razgovoru s našim prijateljima Slovencima, a na osnovi njihovih impresija boravkom u neumskom zaleđu, zajednički smo napisali slogan za buduću promidžbu Neuma, koji glasi: Neum - maleni biser s dušom! Zaista, tko je posjetio Neum i naše plavo more, te neumsko zaleđe i susreo se s prirodnim ljepotama, bogatom povijesno – kulturnom baštinom, stoljetnim maslinicima, običajima, autohtonom kuhinjom te s iznimno gostoljubivim ljudima koji svojom ljubaznošću i jednostavnošću nikoga

ne ostave ravnodušnim, uvjerit će se da doživljaji koji izlaze iz „kamena i zelenila“ Neumu daju dušu, zbog čega ćete ponovno doći u posjet ovom jedinstvenom prekrasnom dijelu Hercegovine. Svoju priliku vidimo upravo u realizaciji ovoga slogana, odnosno u kvalitetnoj i prisnoj suradnji turističkih djelatnika i lokalne zajednice, kako bismo razvili kompleksnije turističke proizvode i programe u predsezoni i postsezoni te na taj način produžili turističku sezonu na turističku godinu! Međutim, neće nam biti lako, jer situacija na turističkom tržištu, pogotovo u ovo vrijeme značajnog smanjenja gospodarskih aktivnosti u regiji, a i šire, prilično je složena. Ako uzmemo u obzir da će RH, nama susjedno i konkurentsko tržište, od 1. siječnja 2013. godine u turističkom sektoru početi primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 10 posto i kada još, k tomu, dodate činjenicu da RH za promidžbu turizma u 2013. planira izdvojiti oko 32 milijuna €, definitivno će nam biti jako teško bez potpore države, kojoj se, izgleda, teško možemo nadati. Dakle, teško ćemo biti konkurentni s obzirom na ulaganja susjednih država – izravnih konkurenata – u turizam, ali nemamo izbora, borimo se dalje!

BHP: Kakvi su rezultati prošle turističke sezone i koliko ste njima zadovoljni?

Njavro: S obzirom na globalnu situaciju, možemo biti koliko-toliko zadovoljni ovom sezonom. O statističkim podacima u turizmu neću govoriti jer su jako upitni. Koliko znam, uglavnom se temelje na procjenama, jer ako Agencija za statistiku BiH u svom izvješću navede da „U BiH, prema službenim podacima, ukupno ima 447 smještajnih objekata, od čega najveći dio čine hoteli i moteli“, svaki komentar je suvišan. Dakle, moramo prvo stvoriti odgovarajući zakonski okvir za organizaciju, razvijanje i praćenje turizma i to žurno, jer svako daljnje odlaganje stvarat će bolnije posljedice. Značajno je istaknuti da je pred Neumom kao turističkom destinacijom, zbog ulaska RH u EU 1. srpnja 2013. godine, jako složena i neizvjesna situacija, jer se već sada povremeno čeka u kolonama na provjeru, a „magistrala“ Neum - Stolac se jako, jako sporo gradi... Što tek možemo očekivati kada EU postane naš susjed i kada krenu ljetne gužve? Kada se razgovaralo o prolazu/tranzitu kroz Neum imali smo puno sugovornika, a kada nam treba pomoći osigurati održivost turizma od kojega živimo, onda smo prepušteni sami sebi! I uza sve ove probleme uspjeli smo, ovih prethodnih godina, ostvariti zadovoljavajuće rezultate, pa se nadamo da ćemo to uspjeti i 2013.!

BHP: Kakvi su planovi za iduće razdoblje u vezi s proširenjem


13

razgovor s povodom

kapaciteta i poboljšanjem ponude?

Njavro: Smještajnih kapaciteta imamo dovoljno, ali kao što sam već naveo, potrebno bi bilo ulagati u hotele visoke kategorije jer ih uopće nemamo. Zatim u turističku infrastrukturu te u razvijanje novih turističkih sadržaja i programa. Dakle, moramo vrlo aktivno raditi na proširenju turističke sezone uz navedeni slogan „Neum – maleni biser s dušom“, jer Neum pruža izvanredne mogućnosti razvijanju ne samo morskog i odmarališnog turizma, nego i kulturnog, ekološkog, seoskog/ruralnog, kongresnog, zdravstvenog, lovnog, manifestacijskog (HGF Etnofest, Večer folklora, Večer klapa...), gastronomskog, sportsko-rekreacijskog turizma..., odnosno uz pametno planiranje i investiranje, u vrlo kratkom vremenu, u Neumu bi svaki gost mogao pronaći nešto za sebe. S obzirom da RH najavljuje u 2013. ulaganja u turistički sektor u iznosu od 2,5 do 3 milijarde kuna, a u samu promociju turizma planiraju uložiti oko 32 milijuna €, onda je jasno u kakvoj se poziciji nalazi

cijelo turističko tržište BiH. Dakle, uz skromne investicije i promociju, očekuju nas i skromni rezultati. Kada se u BiH povećavaju turistički rezultati, pitanje je - je li to realno povećanje ili je to, u stvari, iz nekog razloga smanjenje udjela „sive zone“ u ukupnim vrijednostima! Bez obzira na sve probleme i minimalne marketinške aktivnosti turističkih zajednica, nastojat ćemo, kao i do sada, raditi kvalitetno te biti pažljivi i dugoročni u izgradnji odnosa prema svakom gostu te oslanjajući se na iznimne atribute kao što su ljepota i očuvanost prirodne i kulturne baštine Neuma, zatim gostoljubivost i vrijednost za novac, nadamo se bez prevelikih problema napredovati i graditi bolju budućnost.

BHP: Koliko ste uvezani s udrugama turističkih djelatnika iz susjedne Hrvatske, pa i zemalja u okružju i što, općenito, za turističke djelatnike znači razmjena iskustava sa sličnim udrugama?

Njavro: Oscar Wilde kaže: «Iskustvo je ime koje svako daje vlastitim

pogreškama». Stoga je razmjena iskustava jako bitna u svakoj djelatnosti i u svakom području života kako ne bismo ponavljali tuđe pogreške. S obzirom koliko nama susjedne i konkurentske države investiraju u izgradnju turističke infrastrukture i u promociju turizma, i na rezultate koje ostvaruju u ovom kriznom razdoblju kojemu se kraj ne nazire, zasigurno od njih možemo puno naučiti i značajno ubrzati razvoj turizma - kako u BiH, tako i u Neumu. Trudimo se što se bolje povezivati s istim ili nama sličnim Udrugama i organizacijama i informirati, te iz prikupljenih informacija izvući ono najbolje i primijeniti u praksi. Međutim, za vidljiviji i značajniji rezultat potrebna je aktivna suradnja svih razina vlasti u BiH kako bi turizam u BiH postao strateška gospodarska djelatnost, a s obzirom na činjenicu da turizam potiče skoro sve gospodarske i javne djelatnosti!

Razgovarala: M.B.Milinković


14

razgovor s povodom

BHP: Don Ante, čestitamo na ovoj značajnoj obljetnici – 30 godina djelovanja Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan! Na početku razgovora, u kratkim crtama, možete li nam reći nešto više o povijesti ove ustanove?

Don Ante Komadina: Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan utemeljio je dekretom od 17. kolovoza 1982. ondašnji mostarski biskup mons. Pavao Žanić. Djelovanje Caritasa kroz protekla tri desetljeća moglo bi se podijeliti u četiri razdoblja. Prvo razdoblje obuhvaća godine komunističkog režima kada je djelovanje Crkve i - dosljedno tome Caritasa - bilo ograničeno i sputano. U tome bi se razdoblju skromne aktivnosti Caritasa mogle okarakterizirati kao kriptodjelovanje. Caritasovi volonteri su prikupljali rabljenu odjeću i obuću, pravili pakete i slali ih našim misionarima u Africi. Slične pakete je Caritas slao također u siromašne krajeve Kosova. Nastojalo se,

Caritas je ljubav koja potiče

naravno, pomoći također i siromasima na području hercegovačkih biskupija. Drugo razdoblje djelovanja Caritasa obilježio je rat i poratne godine. U Mostaru je rat započeo 3. travnja 1992. Za vrijeme rata najvažnije je bilo organizirati prijevoz karitativne pomoći do Hercegovine, zatim je dopremiti najvećim dijelom u Mostar te potom razdijeliti. To je bila glavna i gotovo jedina zadaća Caritasa za vrijeme ratnih godina. Sjećam se vrlo dobro kako su ljudi znali satima čekati i stajati u dugim redovima ispred katedralne župne kuće kako bi dobili paket osnovnih živežnih namirnica. I tako je bilo pred gotovo svakom župnom kućom. Osjećam potrebu naglasiti kako sam upravo za vrijeme rata pa i poraća, bio osobito ponosan na činjenicu što sam kršćanin, što sam član Katoličke Crkve, jer sva ova pomoć koju smo dobivali dolazila je iz katoličkih i kršćanskih zemalja Europe. Treće bi razdoblje nazvao Novo lice Caritasa. Naime, kada je oružje utihnulo, na poticaj naših partnera iz inozemstva,

Caritas je započeo širiti svoju djelatnost: gradili smo i otvarali karitativne ustanove, planirali i ostvarivali razne projekte imajući pred očima uvijek ono temeljno poslanje Caritasa: priteći u pomoć svakom čovjeku u nevolji i potrebi bilo materijalne ili duhovne naravi. Četvrto bih razdoblje posvetio

Don Ante Komadina

Svečanom akademijom Caritas Mostar je obilježio 30. obljetnicu djelovanja. Moto akademije u povodu 30. obljetnice postojanja i djelovanja Caritasa Biskupijȃ Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan

jest Vjera raste po ljubavi, što je i naslov i tek otisnute Caritasove monografije.


15

razgovor s povodom

Caritasu koji je po svome angažmanu i djelovanju postao respektabilan partner s iskustvom i svakako vrijedan pažnje onih koji određuju socijalne propise i zakone ovoga društva te osiguravaju njihovo finaciranje. Ovo je razdoblje karakteristično upravo po činjenici da su Caritasovi inozemni partneri financirali izgradnju Caritasovih ustanova i realizaciju brojnih uglavnom socijalnih, zdravstvenih i gospodarskih projekata te da je njihova pomoć na izmaku i da sada, s pravom, očekuju da ovo društvo i ova država preuzme obvezu financiranja svega onoga što Caritas vrlo dobro i profesionalno ostvaruje.

BHP: Koje danas ustanove djeluju pri Caritasu, koji su projekti iza vas?

Don Ante Komadina: Caritas hercegovačkih biskupija je uspio razviti vrlo raznovrsnu karitativnu djelatnost. Pokušavam to uvijek opisati na slikovit način uspoređujući naše projekte i ustanove s „kružnicom“ koja predstavlja tijek ljudskoga života od dječje dobi pa sve do jeseni života. Evo naših projekata:

- Skrb za djecu predškolske dobi – Dječji vrtić »Sveti Josip«;

- Obitelj je životodajna stanica Crkve i svakoga društva – »Obiteljsko sa-vjetovalište«:

- Prihvatilište za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja - »Mirjam«;

- Svaki dan Caritas Mostar skrbi o više od 80 djece i odraslih osoba s posebnim potrebama u rehabilita-cijskom centru »Sveta Obitelj«, po-tom radionicama za hendikepirane »Nazaret« i »Emanuel« u Mostaru te »Betlehem« u Čapljini;

- Promicanje kršćanske kulture i duhovnih vrijednosti – obrazovno-duhovni centar »Emaus« i knjižara »Logovita«;

- kućna njega starih i nemoćnih »Ve-ronika«.

Nisu ovo svi naši projekti, imamo i onih koji su, recimo tako, kraćega daha što ne znači da su manje vrijedni. Važno je također spomenuti »Ured za razgovor« i pružanje jednokratne pomoći u hrani, odjeći, obući, lijekovima, ogrijevu itd.

Preko župnih Caritasa organiziramo već dugi niz godina adventsku akciju »Paket ljubavi« za siromašne obitelji i korizmenu akciju »Zrno ljubavi« za stare i nemoćne.

BHP: Na koji ste način obilježili ovu 30. obljetnicu?

Don Ante Komadina: Bila je to skromna proslava. U Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru priređena je Akademija. Na tu smo akademiju pozvali sve prijatelje i dobročinitelje Caritasa kojima smo zahvalili na njihovoj pomoći i svakovrsnoj podršci koju nam već godinama pružaju. Kratka prezentacija, slikom i filmom, predstavila je našim prijateljima djelovanje Caritasa, ali na jedan drugačiji, rekao bih - originalan i specifičan način. Naime, nećemo predstavljati pojedinačne projekte, nego ono što Caritas, djelotvorna ljubav, u ljudima pobuđuje i potiče: Caritas je srce koje vidi; Caritas je radost u srcu; Caritas je osmijeh na licu; Caritas je ljubav koja potiče; Caritas je zajedništvo u Kristu… Akademija je bila također protkana nastupima klape »Krš« te pjesmom i igrom dječice iz Caritasova vrtića »Sveti Josip« i Rehabilitacijskoga centra »Sveta Obitelj«. Skromne darove naše duboke zahvalnosti uručili smo dugogodišnjim prijateljima i dobročiniteljima Caritasa te volonterima. Svim posjetiteljima i sudionicima akademije darovali smo Caritasovu monografiju Vjera raste

po ljubavi te knjige Staza u život i Oku nevidljivo kao sjećanje na 30. obljetnicu Caritasa.

BHP: Kakva je suradnja s ostalim Caritasima u BiH, ali i RH i zemljama okruženja?

Don Ante Komadina: U BiH postoje tri Biskupijska Caritasa: u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u Sarajevu, u Banjoj Luci te u Mostaru - Caritas hercegovačkih biskupija. U Sarajevu je također sjedište Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koji koordinira neke zajedničke projekte Biskupijskih Caritasa. Inače svaki je Biskupijski Caritas autonoman i od mjesnog biskupa ordinarija dobiva jurisdikciju za karitativno djelovanje na području biskupije čije je pastoralno tijelo.Suradnja s drugim Caritasima u BiH je vrlo korisna i uspješna, no svaki Biskupijski Caritas ima svoje specifičnosti koje su nastale usljed različitih političkih, gospodarskih i kulturnih okolnosti te se prepoznaju također i u projektima koje Biskupijski Caritasi provode. Suradnja s Caritasom Republike Hrvatske je vrlo razvijena i učinkovita. Hrvatski Caritas organizira već dugi niz godina tijekom korizme Tjedan solidarnosti kada se od vjerničkog puka Hrvatske sakupljaju milodari za pomoć Crkvi i Caritasu u BiH, jer na taj se način najbolje može pomoći svim ljudima u BiH za koje skrbe Biskupijski Caritasi. Mostarski je


16

razgovor s povodom

Caritas posebnim vezama prijateljstva povezan s Caritasom Đakovačke nadbiskupije. Dobru i plodonosnu suradnju imamo također s nacionalnim Caritasima Njemačke, Austrije, Italije, Švicarske te s Caritasom Biskupske konferencije Amerike – CRS, ali također i s nekim Biskupijskim Caritasima iz ovih zemalja: Linz, Trst, Volterra itd.

BHP: Caritasu uvelike pomažu , i sami ste spomenuli, volonteri i prijatelji iz zemlje i inozemstva. U kojoj mjeri i u čemu se ogleda njihova potpora?

Don Ante Komadina: Veliko blago svakog Biskupijskoga Caritasa su dobro organizirani volonteri, koji dragovoljno pomažu u obavljanju onih poslova koje im povjeri karitativna ustanova kojoj su se stavili na raspolaganje. Dragovoljni rad je vrlo koristan, ako je volonter dosljedan i ako savjesno obavlja obveze koje su mu povjerene. U našem su Caritasu dragovoljci prisutni posebice u radu s djecom i osobama s posebnim potrebama te djelomično sa starim i bolesnim osobama. Na volonterski rad potičemo i pripremamo mlade ljude posebice kroz projekt Župnih Caritasa te u tu svrhu organiziramo redovito Školu volontarijata. Gotovo svake godine imamo također volontere iz Njemačke, Austrije i Italije. Dosada najvrijedniji volonterski rad koji nije samo pomoć Caritasu Mostar, nego cijeloj regiji jesu talijanski zubari, koji

već sedam godina dolaze svaki mjesec po tri dana i popravljaju zube, uz pomoć domaćeg anesteziologa prim. dr. Karlovića, ne samo Caritasovim korisnicima, nego djeci i osobama s posebnim potrebama iz cijele regije. Oni su doista nenadmašan primjer dragovoljnog rada.

BHP: Imate li neke nove projekte u planu i o kojim se projektima radi?

Don Ante Komadina: U ovoj smo jubilarnoj godini pokrenuli dva nova projekta. Na početku listopada smo otvorili Centar za djecu, mlade i obitelj »Spes«. Već tri mjeseca se u »Spesu« uspješno provode programi za djecu različitih uzrasta, što je uvjerljiv znak da su i djeca i roditelji zadovoljni i sretni. U Čapljini smo u fazi opremanja prostorija budućeg hospicija »Betanija« gdje će, uz terminalne bolesnika bez obzira na njihovu dob, biti smještene i stare i iznemogle osobe. U »Betaniju« su se smjestili i naši korisnici radionice »Betlehem« za osobe s posebnim potrebama koja se više od godinu i pol dana nalazila u iznajmljenom skučenom prostoru u Čapljini.

Oba ova projekta, odnosno ustanove Caritasa hercegovačkih biskupija jubilarni su projekti kojima smo također htjeli obilježiti svoju 30. obljetnicu postojanja i djelovanja.

BHP: Što biste poručili našim

čitateljima u ovo teško vrijeme opće krize i recesije, kada malodušnost preplavljuje čovjeka?

Don Ante Komadina: Za svakoga, a posebice za mlade ljude, frustrirajuće je ovo razdoblje krize i recesije. Visok je postotak nezaposlenih. Nizak životni standard. Umirovljenici koji su cijeli život radili, zbog niskih mirovina žive u siromaštvu. Korupcija se uvukla u sve pore društva. Akohol, droga i hazardne igre razaraju obitelji... No, unatoč ovim crnim činjenicama, usuđujem se pozvati sve nas da ne gubimo vjeru i pouzdanje u Boga. Čovjek je tvorac kriza i recesija, a Bog je tvorac blagostanja, pravde, reda i mira. U čovjekovom se srcu smišlja zlo i kroji nepravda i korupcija. Božje je srce sama ljubav i izvor svake ljudske ljubavi. Usmjerimo svoj pogled prema nebu, prema Bogu koji je svojom žrtvom na križu i slavnim uskrsnućem pobijedio Sotonu, začetnika svih zala i kriza. Pobijedio je i smrt koja predstavlja recesiju čovjekova ovozemaljskoga života. Upotrijebimo sve svoje sposobnosti i uložimo sve svoje sile i ne dopustimo da nas obuzme malodušje. Bog je ipak gospodar povijesti i on svojim vjernima sve okreće u dobro. Ako se ne budemo uzdali u Boga, tko će nam drugi biti životni oslonac kada se sruše i istrunu svi ljudski oslonci?!

Razgovarala : M.B.Milinković


17

aktualno

Riječ je o mladoj i perspektivnoj osobi, koja, kako sam kaže, želi biti menadžer Općine i uložiti

svoj maksimum kako bi se što bezbolnije prevazišli problemi, prvenstveno oni financijske naravi. Novoizabrani načelnik općine Vitez Advan Akeljić, rođen je 1983. godine. Oženjen je i otac jednog djeteta. Po zanimanju je diplomirani pravnik. Radno iskustvo stjecao je, kao pripravnik, u MUP-u KSB - Policijska stanica Vitez, a tri godine je radio kao sekretar Kantonalne organizacije SDA KSB. Do sada stečeno iskustvo namjerava iskoristiti kao menadžer u Općini Vitez. Aktivno se bavio sportom, a doprinos u društveno-korisnom radu iskazao je još kao student, kao aktivni član ”Asocijacije studenata Studentskog doma u Zenici”, zatim u osnivanju i radu udruženja mladih ”Izvor mladosti” iz Kruščice, te u raznim projektima sportskog, kulturnog, vjerskog i infrastrukurnog karaktera na području općine Vitez. Na mjesto načelnika Viteza izabran je na Lokalnim izborima 2012. s osvojenih 4 336 – 34.28 % glasova.

Predložit ću realan nacrt proračunaNa poziciju načelnika općine Vitez, kaže Akeljić u razgovoru za BH Privrednik, došao je s određenim informacijama, koje su se pokazale tek polovičnim. „Tek dolaskom ovdje i nakon izvršene primopredaje, te analize rada i izvješća općinskih službi, uočeno je da je globalni trend zahvatio i općinu Vitez. I moji prethodnici su govorili o neravnopravnoj raspodjeli prihoda koje Vitez ostvaruje kao trgovinski centar kroz PDV i da mu se to ne vraća na adekvatan način – da, to je tako!“, kaže Akeljić. „Kada dodamo tome još i činjenicu da se viši organi vlasti, kad god mogu zaduže kod MMF-a, od čega

Gospodarstvenicima želim biti servis, ali očekujem ispunjavanje obveza prema općini

Na osnovu rezultata lokalnih izbora u BiH, Advan Akeljić (SDA) je s 4 336 ili 34,28 % glasova odnio pobjedu nad svojim protukandidatima i na taj način postao načelnikom općine Vitez za mandatno

razdoblje od četiri godine.

lokalna zajednica malo ili ništa nema, a neizravno to vraćamo kroz povratak sredstava s jedinstvenog računa tako što se prvo isplaćuje financijski dug, a ono što preostane ide na raspodjelu lokalnoj zajednici, dolazimo do situacije da imamo globalno nepovoljno stanje, koje pogađa cijelu društvenu zajednicu, pa tako i Vitez. Usporedo s tim, mi smo u situaciji da nam je punjenje Proračuna slabo, a naše stanovništvo je u prethodnim godinama naučilo da im se ispunjavaju i neki prohtjevi koji nisu od vitalnog značaja. Istina, prethodne strukture puno su toga učinile po pitanju infrastrukture, ali, ako me pitate hoće li se moći nastaviti tempom koji je bio do sada, odmah mogu reći da neće. Glavni razlog leži u činjenici da je rebalansom našeg proračuna planiran deficit od oko milijun KM. To zači da nam u naredom razdoblju predstoje akativosti kako iznaći sredstva. Ima načina i prostora da se iznađu prihodovna rješenja, odnosno novci koji će uprihodovati novac, koji tek tada možemo trošiti na odgovarajući način. S tim u vezi mi smo održali iz sastanaka

s predstavicima poduzeća i institucija koje se naslanjaju na općinski proračun. Prezentirali smo im stanje kakvo jest. Po prirodi sam realista i želim vidjeti stanje onakvo kakvo stvarno jeste. Ljudima smo otvorili oči, ali im nismo dali povoda za pesimizam. Mislim da i ja, kao i moji pomoćnici, te novi saziv Općinskog vijeća i novi predsjednik imamo jednu novu energiju koju ćemo probati iskoristiti sada kada imamo manje sredstava. Uvjeren sam da ćemo tom novom, mladom i jačom energijom možda, barem jednim dijelom nadokaditi taj debalans u Proračunu. Predstoji nam nova godina, koja će biti usmjerena na to kako sanirati stanje s Proračunom. Ako do kraja godine stanje uspijemo sanirati, bit ću slobodan u procjeni, nekih 70 %, smatrat ću da smo uradili dobar posao. Bit će teško, ali proračun za 2013. godinu, koji ću predložiti u Nacrtu, gledat ću da bude što realniji. Koliko će on zadovoljiti realne i osnovne potrebe u nekim segmetima, ne znam, ali potrebna nam je zajednička solidarnost. Na sastancima sam isticao da ću se zalagati

Načelnik općine Vitez, Advan Akeljić


18

aktualno

za to da svi ovu krizu što jedostavnije podnesemo, da nikoga u nekom većem izosu ne oštetimo. Možda će to najviše osjetiti kapitalna ulaganja, iako ni tu stavku nismo zanemarili, što se može vidjeti iz primjera potpisanog ugovora o dodjeli sredstava za projekte zaštite okoliša, koji su sklopljeni između Fonda za zaštitu okoliša FBiH i općine Vitez, a radi se o realizaciji projekta “Rješavanje problema vodoopskrbe u općini Vitez”, čija je ukupna vrijednost 488.797,34 KM. Općina Vitez će osigurati iznos od 138.797,34 KM, a Fond za zaštitu okoliša FBiH odobrio je iznos od 350.000,00 KM. Realizacijom planiranih aktivnosti u situacijama nepovoljnih hidrometeorolških uvjeta, kada u sustavu Kruščica nedostaje vode, voda za piće će se nadopunjavati iz sustava Kremenik. Na ovaj način će se ukinuti redukcije vode za piće, aktualne od srpnja 2012. godine. Ugradnjom crpki na izvorištu Kremenik i rekonstrukcijom stare i dotrajale vodovodne mreže od azbestnih cijevi, osigurat će se dodatne količine vode u sustavu Kruščica, te će se na taj način stvoriti pretpostavka za priključivanje novih korisnika na sustav gradskog vodovoda.

Privući strani kapitalJoš jedna dobra stvar koja nam se desila, kaže za BH Privrednik Advan Akeljić, načelnik općine Vitez, jest

potpisivanje Memoraduma s IFAD-om i OdraZom, kada je u pitaju poboljšanje uvjeta života u ruralnim dijelovima, gdje se IFAD pojavljuje s učešćem od 70%, a općine s 30 % ulaganja. Dakle, s dobrim planiranjem u Proračunu mi, s malim sredstvima iz Proračuna za narednu godinu, možemo realizirati dobre infrastrukturne i druge projekte. Ako budemo radili kako treba, iako i to ovisi o globalnoj situaciji u društvu, već u 2014-tu godinu ući ćemo relaksiranije i, nadam se, sanirati deficit. Moram reći da i u Općini kasne plaće, neka obveze iz devetog mjeseca nisu riješene. Kriza je zahvatila sve, pa ni mi nismo pošteđeni. S druge strane, a vezano je za naš Proračun, ako bismo gledali s formalne strane, imali bismo suficit kad bismo naplatili sva potraživanja, koja iznose više milijuna. I, tu moramo pažljivo postupati. Razgovarao sam u dva navrata s poduzetnicima. I oni su u jako teškoj situaciji i moramo imati međusobnog razumijavanja i pronaći model kako riješiti ta dugovanja koja oni imaju prema Općini. Ja ne mogu blokirati njihov rad, jer onda će oni otpuštati radnike i pravimo novi socijalni problem. Gospodarstvenicima sam poručio da želim biti njihov servis, ali, jednako tako, od njih očekujem da ispunjavaju svoje obveze prema Općini. Predstoji nam dosta mukotrpne borbe i hodanja po tankoj niti, da se ne prevagnemo ni na jednu stranu, nego

ostanemo na pravom putu i isplivamo iz ovih turbulentnih vremena zdravi i da nam dostignuta razina zaposlenja i ulaganja u infrastrukturu ne padne. Pa, i ako ne bude novih ulaganja, ne smatram to strašnim. Bitno je ne pasti 2013. godini! Stalno imamo razgovore i s ljudima izvan naše općine koji nam daju nadu kako bismo mogli otvoriti temu i stranih ulaganja iz Hrvatske, Srbije, Turske i nekih drugih zemalja. Na nama je da zainteresiramo strani kapital i dovedemo ga u našu Općinu.

Rad općinskih službiKada je u pitanju rad općinskih službi, ima tu još mjesta za ostvarivanje napretka, kako u međusobnim, tako i u odnosima prema građanima. Dobio sam ponude kako bismo rad administracije učinili još efikasnijim. Očekujem da ćemo vrlo brzo potpisati ugovor s IFC-om, koji su partneri Svjetskoj banci. Projekt je poznat pod nazivom Giljotina propisa. IFC će analizirati stanje u općini i softverski poboljšati mogućnost apliciranja i komunikacije između građana, poduzetnika i Općine, a sve s ciljem da Općina bude što pristupačnija građanima. Pokušavamo ispipati puls i potrebe građana i ciljanih grupa.

Piše: D. Sivonjić


19

aktualno

S obzirom na krajnje dramatično stanje koje je pogodilo cjelokupan aluminijski sektor u BiH, a koji

državne strukture na svim razinama uporno ignoriraju, premda prijeti eskalirati u najcrnju katastrofu, popraćenu zatvaranjem tvorničkih pogona i otpuštanjem nekoliko stotina, potom i tisuća zaposlenih u ukupnoj proizvodnji i preradi aluminija, u Upravnoj je zgradi Aluminija d.d. Mostar upriličen krizni sastanak čelnih ljudi najjačih prerađivača aluminija u BiH, s članovima Uprave Aluminija. Direktori širokobriješkoga i mostarskog Feala, širokobrijeških Presala i TT kabela, vlaseničkoga Alproa, Alloy Wheelsa iz Jajca, te tomislavgradskoga Kapisa, zajedno s direktorom Aluminija, kao članovi Udruge prerađivača i proizvođača aluminija u BiH, u najoštrijemu su tonu odnos države prema aluminijskoj industriji nazvali maćehinskim, s očitom političkom pozadinom, čije će djelovanje, ukoliko ne dođe do promjena u najkraćemu roku, dovesti do otpuštanja zaposlenih u svim pobrojanim tvornicama, počevši već od siječnja, najkasnije od veljače 2013. godine.

Cijena struje za mostarski Aluminij izravno se i surovo odrazila i na cjelokupnu preradu aluminija u BiH te je Aluminij primoran osjetno podići cijene metala svojim otkupljivačima, i to za onoliko za koliko je poskupjela električna energija koju kupuje od Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne. K tomu, nema drugoga izbora nego uvjetovati otkupljivače čak i za avansno plaćanje za prvo tromjesečje sljedeće godine. „Gubitak Aluminija bit će daleko veći od planiranoga jer je struja poskupjela izvan svih očekivanja, a Ferk je već donio Odluku o novomu poskupljenju, počevši od 1. siječnja sljedeće godine. Stjerani smo uza zid

Direktori najjačih tvornica u aluminijskoj industriji u BiH otvoreno p(r)ozvali državne strukture

Maćehinsko je ponašanje državnih struktura potvrdilo ionako bijednu sliku o BiH u očima međunarodnih gospodarstvenika i dovelo aluminijski sektor u krajnje dramatično stanje koje

prijeti eskalirati u najcrnju katastrofu

i, ma koliko željeli drukčije, moramo promijeniti odnose prema našim partnerima u BiH, nastojeći i sami preživjeti“, komentirao je direktor Aluminija d.d. Mostar, na što su njegovi kolege iz prerađivačkih tvornica, svi redom, izrazili puno razumijevanje za stanje u kojemu se Aluminij nalazi, ipak jasno istaknuvši kako će se novi uvjeti poslovanja tegobno odraziti na njihova poduzeća, poglavito jer su svi vezani dugogodišnjim međunarodnim ugovorima, sklapanim u vrijeme puno nižih ulaznih cijena.

„Šutnja države drska je i bahata i tražimo trenutačan prekid ovoga nedopustivo ignorantskoga ponašanja, i to na svim razinama vlasti, jer prerađivači dolaze iz obadva entiteta. Sva naša nastojanja za prebrođivanje ove svjetske krize, za premošćivanje ovih udara s kojima se nosi Aluminij, a koji se odražavaju i na nas prerađivače, na najgori mogući način, naišla su na šutnju i bezobraznu nebrigu i Sarajeva i Banjaluke. Ne dira ih na stotine milijuna eura uloženih u novu tehnologiju, ne dira ih na tisuće radnih mjesta, ne dira ih naša 90-postotna okrenutost izvozu, ne dira ih sramota koju stvaraju kod naših stranih

partnera ovim bestidnim ponašanjem koje samo potvrđuje ionako bijednu sliku o BiH u očima međunarodnih gospodarstvenika. Gospodo iz Vijeća ministara BiH, iz Vlade Federacije BiH, iz resornih ministarstava obadva entiteta, iz gospodarskih i trgovinskih komora i svi drugi mjerodavni pojedinci i skupine, gotovo kao da vas raduje katastrofa koju generirate igrama oko opskrbe strujom Aluminija odnosno našim ukupnim radom. Sazovite žuran sastanak, sazovite ga odmah, pozovite nas i razuvjerite naše sve snažnije uvjerenje kako Vam je cilj slomiti kralježnicu aluminijskomu sektoru, perjanici koja drži na nogama državnu industriju i nevjerojatno velik postotak ukupnoga izvoza cjelokupne BiH“, uzbunjujući je zajednički zaključak i otvoreni istup direktora obadva Feala, Presala, Alproa, Alloy Wheelsa, TT kabela, Kapisa i Aluminija, kojim su, potpuno istupivši iz okvira uljudne poslovne komunikacije, pokazali kako su dovedeni do pred ponor u kojega, poručili su, ne kane šutke upasti i tamo povući nekoliko tisuća zaposlenika i njihovih obitelji.

Za BHP priredio: M. Mlakić


20

aktualno

Na Mediteraneo festivalu i vina iz Bosne i Hercegovine – Nuić i Tvrdoš

U luksuznom hotelu Metropol Palace u Beogradu održan je treći Mediteraneo festival vina, gastro-nomije i vinskog turizma, na kojemu je nastupilo stotinjak izlagača iz Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Makedonije, Slovenije… U dva dana održavanja, ovaj vinski festival pogledalo je oko 5.000

posjetitelja, a mogli su uživati u 40-tak događaja upriličenih u sklopu sajma.

Sa svojim vinima predstavili su se i izlagači iz Bosne i Hercegovine – Vinogradi Nuić iz Ljubuškoga i

Podrumi manastira Tvrdoš iz Trebinja.Prema riječima direktora Vinograda Nuić Josipa Nuića, sa svojim su vinima prvi put na Mediteraneu i više su no za-dovoljni prijamom i razinom festivala. „Festival je iznimno zanimljiv. Predsta-vili smo svoju Blatinu, Žilavku, Caber-net Sauvignon i nešto novo – autohtonu sortu Trnjak koja se koristi kao opra-šivač za blatinu, pa je često u žargonu zovemo „muž od blatine“. Od nje jako puno očekujemo, tek je flaširana, etikete će stići za mjesec dana. Riječ je o jednoj od najstarijih sorti koja je nepravedno gurnuta u drugi plan – kaže Nuić ističu-ći da svoja vina trenutačno najviše pla-siraju na domaće tržište, a dio na tržište Hrvatske, Srbije i Njemačke. Ovakvi su festivali i okupljanja vinara, pak, prigo-da za razmjenu iskustava, uvezivanje i nove poslovne korake“, naglašava Josip. Prema riječima direktora Festivala Save Kesara, u tri svoja izdanja Mediteraneo je prerastao u tradicionalnu manifesta-ciju čiji su ciljevi unaprjeđenje i kultura konzumiranja vina, trajnih delikatesnih proizvoda i ponuda turističkih agenci-ja, a u vezi s vinskim putovima Srbije, ali i cijele regije. Značaj Mediteraneo festivala prepoznala je i Privredna ko-mora Srbije, partner Festivala, koja je u njemu našla važnog partnera za pro-mociju domaće vinarske industrije. Ina-če, na trećem Mediteraneu priređen je iznimno bogat program. Posjetitelji su mogli kušati razna vina, specijalitete nacionalnih kuhinja, uživati u pršutu, siru, maslinama i tartufima, ali i eduka-tivnim predavanjima o različitim tema-ma – o utjecaju bioloških promjena na vinogradarstvo, klimatskih promjena na kvalitetu vina, o temi vinskog turiz-ma. Na Mediteraneo kulinarskom iza-zovu natjecali su se gastro timovi Srbije,

Hrvatske, Makedonije i Crne Gore sa specijalitetima mediteranske kuhinje, a sve pod voditeljskom palicom pred-sjednika Asocijacije šefova kuhara Srbi-je Milijana Stojanića. U sklopu vinskih Master Classes vinski kritičar iz Hrvat-ske Saša Špiranec govorio je o vinima bivše Jugoslavije, predsjednik Udruže-nja someliera Vojvodine Igor Luković o temi „Balkanska kuhinja i vino – priča o savršenom uparivanju“. Priređena je i ekskluzivna radionica „Naša vina s Manhattana“ u kojoj je napravljena pa-

ralelna degustacija autohtonih – srpske Tamjanike i hrvatske Malvazije. Zani-mljivo je bilo i na ekskluzivnoj radionici „Perfektno finale“ koju je vodio Zdravko Brkić, jedan od najvećih poznavatelja kubanskih cigara na svijetu, gdje je po-vezao konzumaciju kubanskih cigara, konjaka i eno-gastronomiju u suradnji s mnogostruko nagrađivanim kuharom i vlasnikom prestižnog hotela Monte Mulini iz Rovinja.

Piše: M.B.Milinković

aktualno

21bh privrednikDecembar / Januar 2012/2013

Dojmove o festivalu podijelili smo i sa Aleksandrom Bečićem, direktorom komunikacija

Mediteraneo festivala.

BHP: Kako ste zadovoljni ovojesenskim izdanjem Mediteranea?

Bečić: Moram reći da je kompletan tim Mediteraneo Festivala prijatno iznenađen trećim izdanjem koje smo održali u Metropol Palaceu. Zaista smo se trudili da se svaki izlagač, ali i svaki posjetitelj, bio on VIP osoba, predstavnik sedme sile ili ljubitelj vina, na našem festivalu osjeća kao na omiljenom mjestu, gdje svi imaju barem jednu zajedničku ljubav. Naravno, govorim o vinu. Prema našoj evidenciji, za dva dana je na našem Festivalu bilo više od 5.000 ljudi, a ono što nas posebno raduje jest činjenica da smo registrirali više od 150 stranih posjetitelja, ne samo iz zemalja regije, nego i šire.

BHP: Jesu li ugovoreni konkretniji vidovi suradnje s izlagačima, posjet i predstavljanje na drugim festivalima?

Bečić: Mediteraneo Festival širi duh suradnje sa svima onima koji imaju za cilj promociju vina. Vina s Balkana imaju sjajnu šansu, ali je neophodna znatno veća i tješnja suradnja među proizvođačima, trgovcima, vinofilima, festivalima. Mnogi izlagači su nam zatražili kontakte sa zemljama i organizatorima iz regije, a mi smo uvijek voljni da im pomognemo da odu i na druga tržišta. Naravno i na ovaj način, koristeći Vaše cijenjene novine, pozivamo organizatore sličnih festivala da nam se jave, kako bismo napravili pravu jaku mrežu na svestranu korist.

BHP: Koliko ste zadovoljni izlagačima i posjetom iz BiH? Kako animirati i druge vinare iz BiH da dođu na Mediteraneo?

Bečić: Zahvalni smo izlagačima iz Bosne i Hercegovine koji su bili na Mediteraneo Festivalu. Svojim

Izlagači iz BiH su svojim prisustvom obogatili naš festival

prisustvom su obogatili naš festivalski prostor. Da bih odgovorio na drugi dio Vašeg pitanja, zatražit ću pomoć prijatelja: zamolit ću Vaše predstavnike da iskreno kažu svojim kolegama kako im je bilo tijekom dva dana na Mediteraneo Festivalu. Uvjeren sam da će to biti najbolji način animacije.

BHP: Vjerujem da su već počele pripreme za sljedeći Mediteraneo. Kada će se održati, imate li već obrise novoga programa i novoga festivalskog vinskog druženja?

Bečić: Mi u Mediteraneo Festivalu ozbiljno radimo. Datum IV. Festivala vina, gastronomije i vinskog turizma je već određen: 23. i 24. 11. 2013. Mjesto održavanja Festivala ostaje isto - Metropol Palace. Međutim, nećemo se zadržati samo na dvodnevnom programu krajem iduće godine. Mediteraneo Festival priprema nekoliko novih segmenata, zahvaljujući kojima ćemo se, nadamo se, mnogo više družiti i s Vama, ali i drugim vinarima iz regije, kao i ljubiteljima vina i vinskog turizma. Koristimo priliku da svim prijateljima iz

Aleksandar Bečić, direktor komunikacija Mediteraneo festivala

BiH čestitamo na ovaj način predstojeće praznike, kao i da im poželimo da se u 2013. mnogo više susrećemo i radimo zajedno.


22

aktualno

Ove godine organizacija u BiH slavi svoj 18 rođendan. U proteklim godinama svi napori

bili su usmjereni na podršku djeci bez roditeljskog staranja, te djece i obitelji u potrebi. U BiH djeluju dva SOS Dječja sela – u Sarajevu i Gračanici, u kojima, kroz obiteljski model brige osiguravamo toplo i sigurno mjesto za odrastanje djece. Prema konceptu SOS Dječjih sela, u svakoj obiteljskoj kući živi SOS mama s najviše šestoro ili sedmero djece i oni čine jednu SOS obitelj. Djeca u obitelji međusobno se nazivaju braćom ili sestrama. Biološka braća i sestre žive zajedno. Svaka SOS obitelj integrirana je u zajednicu i sudjeluje u njenom životu, tako da se djeci pruža prilika da uspostavljaju odnose s drugima, uče životne vještine i razvijaju samopouzdanje. U ovakvom obiteljskom obliku zbrinjavanja, djeca imaju mogućnost odrastanja u toploj, obiteljskoj atmosferi u kojoj se izgrađuju trajni emocionalni odnosi. Pored toga što je SOS majka profesionalno obučena, ona djeci u obitelji pruža ljubav, sigurnost i podršku i radi u najboljem interesu za razvoj svakog pojedinačnog djeteta. U tome joj pomažu stručni radnici sela i svi izvori podrške u zajednici. U svakom SOS selu postoje i programi za mlade, koji im pomažu da, izgrađujući stavove, ponašanja, vještine i samopouzdanje, mogu odgovorno kreirati svoju budućnost. SOS Dječja sela takođe brinu i o vjerskom, nacionalnom i kulturnom porijeklu djece. Svoje programe pomoći i podrške Organizacija SOS Dječja sela dizajnira kao rezultat analiza potreba zajednice. Na ovaj način razvijen je i SOS Program jačanja obitelji koji podrazumijeva pomoć i podršku obiteljima koje su pod rizikom da napuste svoju djecu. Pomažući 237 obitelji s 525 djece da ostanu na okupu, naša Organizacija

Podržimo SOS dječja sela u BiH

Organizacija SOS Children’s Villages International postoji već 63 godina u 133 zemlje svijeta na svim kontinentima. Svoj koncept brige o djeci bez roditeljskog staranja razvija brižljivo šest desetljeća u

suradnji s vlastima svake zemlje i u skladu sa specifičnostima kulture.

se bavi ne samo posljedicama već i korjenom problema, štiteći tako djecu od mogućeg razdvajanja od roditelja i stjecanja statusa djeteta bez roditeljskog staranja. Program se realizira u Sarajevu, Mostaru i Goraždu. U suradnji sa školama i vrtićima u zajednici, pokrenuli smo i edukativne programe i skraćene predškolske aktivnosti za vulnerabilne skupine djece u ruralnim područjima, a u okviru formalnog obrazovnog sustava u zemlji. Na ovaj način omogućavamo svoj djeci prava na obrazovanje bez obzira na mjesto stanovanja. U SOS Dječjim selima ulažemo dodatne napore i resurse kako bismo brinuli o djeci i nakon punoljetstva. Ovo podrazumijeva da o mladim ljudima brinemo do njihove samostalnosti, što ne znači dobnu starost od 18 godina. Suradnja sa zajednicom je SOS Dječjim selima uvijek bila od iznimne važnosti, te smo i do sada, kao što će to biti slučaj i u narednom periodu,

vrlo aktivni u ostvarivanju kontakata i suradnji s lokalnom zajednicom. Ovo podrazumijeva da su naša sela potpuno otvorena i integrirana sa susjedstvom te opća pravila zajednice važe i za nas.

Najbolji interes djece je uvijek bio i bit će u prvom planu kada je u pitanju naša posvećenost brizi o djeci bez roditeljskog staranja. Svakodnevno 200 zaposlenika predano, odgovorno i profesionalno brine o interesima, razvoju i budućnosti 269 djece povjerene nam na brigu u SOS Dječjim selima, te preko 2 000 djece u drugim programima. Život, tako običan, a tako lijep i pun radosti, djeci u SOS Dječjim selima omogućavaju brojni prijatelji naše organizacije, koji svojim donacijama i poklonima uljepšavaju svakodnevnicu za dječake i djevojčice. Iskrenu zahvalnost dugujemo svakom od tih dobrih ljudi, koji su shvatili kako zajedništvo i ljubav mogu i trebaju biti pokretačka snaga i koji su bili uz nas svih proteklih godina. Poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza jedan je od njihovih prijatelja,


23

aktualno

a s praksom pomaganja namjeravaju nastaviti i dalje, te pozivaju sve ljude dobrog srca i spremne da pomognu da se pridruže nekoj od aktivnosti:

• Uključivanjem u program redovitog davanja, gdje sami odlučujete o dinamici plaćanja i iznosu donacije;

• Sponzoriranjem jedne SOS obitelji sa 7 djece koje iznosi 31.284 KM za 1 godinu dana (godišnji troškovi hrane, odjeće, obuće, sredstava za higijenu, školskog materijala, …)

• Sponzoriranjem samo godišnjih troškova hrane za jednu SOS obitelj: 17.628 KM

• Sponzoriranjem troškova stručne, specijalističke pomoći logopeda i/ili defektologa (9.500 KM godišnje za oba SOS dječja sela u BiH u Sarajevu i Gračanici), ukupno 700 sati rada na godinu sa djecom s govornim teškoćama i teškoćama u učenju;

• Podrška mladim u osamostaljivanju, za kupovinu najnužnijih stvari za početak samostalnog života. Trenutačno 17 mladih osoba iz oba SOS Dječja sela se spremaju za samostalni život. Prosječan trošak pomoći po jednoj mladoj osobi iznosi 1.200 KM.

• Donacijama u naturi (namještaj za SOS kuće, bijela tehnika i kućanski aparati, sredstva za pranje i čišćenje, hrana-proizvodi kompanije, računala i računalna oprema, školske potrepštine, odjeća i obuća, ljetovanja, zimovanja, izleti...);

• “Cause related marketing”: Poklanjanje postotka ili iznosa od prodanog proizvoda u korist SOS Dječjih sela BiH;

• Kupovinom božićnih i novogodišnjih čestitki SOS Dječjih sela BiH;

• Prodajom SOS čestitki u vašoj prodajnoj mreži;

• Zapošljavanjem naših mladih koji završavaju srednju školu ili fakultet;

• Stipendiranjem srednjoškolaca i studenata;

• Pružanjem edukacija i omogućavanjem odrađivanja prakse za naše mlade u vašoj kompaniji;

• Umetanjem poziva za pomoć SOS Dječjim selima BiH u pisma vašim klijentima ili poslovnim partnerima;

• Pozivom vašim partnerima da nam se pridruže.

Piše: D. Sivonjić


24

aktualno

U svom obraćanju bh. javnosti, čelnici Europskog pokreta istovremeno su zahvalili

građanima Bosne i Hercegovine, koji su dostojanstveno i maksimalno korektno koristili slobodu kretanja i mogućnost vremenski ograničenog boravka u većem dijelu zemalja - članica Europske Unije. Građani Bosne i Hercegovine, u ogromnoj većini, nisu kršili odredbe o slobodi kretanja unutar granica EU. Naši građani, osim nekoliko tisuća”lažnih azilanata” nisu podnosili zahtjeve za azil ili na slične načine pokušavali, na nelegalan i nekorektan način, doći do boravka u nekoj od zemalja EU, ističe se u pismu Europskog pokreta. Zahtjeve za azil u nekoliko zemalja EU podnosili su uglavnom pripadnici romske nacionalne manjine, koji u BiH žive u više no lošim uvjetima, te osobe slabijeg materijalnog stanja iz reda svih naroda BiH. Podnositelji zahtjeva za azil se nadaju da će na osnovu teškog financijskog stanja,visokog postotka nezaposleniosti ili drugih, uglavnom, ekonomskih razloga dobiti mogućnost trajnog ostanka i boravka u EU, kaže se u obraćanju Eurosposkog pokreta u BiH i dodaje: ”Ovim putem još jednom upućujemo apel svima koji bi evntualno u narednom period pokušali podnijeti zahtjev za azil u nekoj od zemalja EU, da ne nasjedaju na laži i obmane međunarodnog i domaćeg kriminalnog lanca prevaranata i mešetara, koji za velike novčane iznose obmanjuju i guraju naše građane u ovu visoko riskantnu avanturu, jer niti jedna zemlja EU neće odobriti azil - bilo političke ili ekonomske prirode građanima BiH, pošto naša zemlja nije na listi zemalja u kojoj su ugrožene osnovne ljudske slobode i životi (sigurnost) državljana”.

Ekonomske i opće egzistencijalne probleme velikog dijela pripadnika romske nacionalne manjine, kao i

Naše ekonomske problem neće nam rješavati EU

15. prosinca 2012.godine navršene su dvije godine od ukidanja viznog režima za građane BiH za ulazak u zemlje EU. Tim povodom Europski pokret u BiH uputio je čestitku građanima BiH.

sve prisutnije siromaštvo u svim narodnim i društvenim slojevima Bosne i Hercegovine društvo mora sustavno rješavati, jer samo na taj način će se broj podnositelja zahtjeva smanjivati, a naša zemlja neće doći u situaciju da nam EU ponovo uvede vizni režim (kao mogućnost se navodi već prva polovica 2013. godine, ukoliko pod hitno ne smanjimo broj ”lažnih azilanata”, prije svega u Njemačkoj). Jedan od načina rješavanja nagomilanih društvenih problema, uključujući siromaštvo, te problem “azilanata” iz BiH jeste konačno ubrzanje procesa EU integracija i privlačenje stranih investicija, a to je moguće samo ukoliko lideri bh. političkih partija napokon s deklarativnog pređu na konkretno - iskreno prihvatanje procesa EU

integracija, što podrzumijeva i ispunjenje uvjeta dogovorenih u “Mapi puta” u Bruxellesu sa predstavnicima Europske unije. Europski pokret u BiH se, povodom godišnjice ukidanja viznog režima za građane BiH, posebno zahvaljuje Slovačkoj Republici, SlovakAid, veleposlanstvu Slovačke u Sarajevu, kao i Bobar Radiju, Radio Kameleonu, Radio Herceg-Bosna, SensServisu i ostalim medijskim partnerima na potpori organizaciji relizacije projekata kojima su članovi Europskog pokreta na preventivan način djelovali i informirali građane naše zemlje o nemogućnosti dobivanja azila u zemljama EU samo na osnovu teške ekonomske situacije u našoj zemlji.



25

predstavljamo uspješne

U objektu, smještenom na Babanovcu, na Vlašiću, okupilo se dvjestotinjak prijatelja

obitelji Čurak – Slobodana i Marice, kako bi oživjeli stari, dobri duh ove planinske ljepotice. Ujedno je obilježen i značajan jubilej – deset godina, koliko vrhunske usluge svojim gostima M – Libertas nudi u vlastitom objektu Pizzerije – slastičarne u Novoj Biloj, a sedam je godina prošlo i otkako ljubiteljima planine ugostiteljske, smještajne, a uskoro i rekreativne usluge nudi Pansion – pizzeria na Babanovcu. „Želja nam je da Vlašiću vratimo sve one goste, koji su prestali dolaziti zbog ratnih dešavanja 90-tih godina, želimo im pokazati sve ljepote ove planine, kao i kapaciteta, koje ona sada nudi. Vlašić je danas i ljepši, ali i sadržajno puno bogatiji nego što je to ikada bio“, govori nam Slobodan Čurak, direktor i vlasnik poduzeća „M – Libertas“. Dodaje kako svake godine, redovito, sa svojim prijateljima i poslovnim suradnicima iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, te šire Dalmatinske regije, obilježava početak nove zimske sezone, uz ugodnu atmosferu, koju su ove godine dodatno zagrijali Trio band i klapa sv. Florijan iz Splita. Uživalo se u biranim specijalitetima, koji su dio standardne ponude M-Libertasa, a nazdravljalo biranim kapljicama domaće rakije i hercegovačkog vina. Posebno mjesto i ovaj su put zauzela vina vinarije „Zlatna kapljica“, vlasnika i dugogodišnjeg prijatelja obitelji Čurak, Bože Pinjuha iz Širokog Brijega. Suradnja, koja traje već deset godina, dodatno se oplemenila, jer su priliku za razmjenu poslovnih ideja imala i dvojica načelnika – Admir Hadžiemrić (Travnik) i Miro Kraljević (Široki Brijeg). Jedna od ideja, koju odgovornima u vlasti KSB predlaže Slobodan Čurak jest da se djeci, kroz odgovarajuće organiziranje nastave i

Slobodno birajte M-Libertas

I ovogodišnji početak turističke sezone 2012/2013. godine na Vlašiću „M – Libertas“ je obilježio u ugodnom društvu svojih prijatelja i poslovnih suradnika.

kolske raspuste, koji bi bili prilagođeni snježnim danima na Vlašiću, omogući uživanje na snijegu. Inače, kao i objekt u novoj Biloj, i ovaj na Vlašiću za svoje je goste otvoren tijekom cijele godine. Vrhunsku gastronomsku i smještajnu ponudu namjeravaju već od naredne godine obogatiti dodatnim sadržajima, namijenjenima rekreativcima, a radi se o biciklima, kako bi se uređene biciklističke staze na Vlašiću u cijelosti mogle iskoristiti. Potvrdu svojoj inovativnosti Slobodan Čurak dobio je, uz ostalo, još 2005. godine, kada ga je Direkcija za izbor menadžera u BiH i JI Europi proglasila menadžerom i privrednom ličnošću te godine u našoj zemlji, što predstavlja najviše priznanje za oblast ugostiteljstva i turizma.

U zimskoj sezoni, koja je pred nama, Pansion – pizzeria M-Libertas, svojim gostima nudi vrhunski smještaj u osam dvo i trokrevetnih soba, uz isprobani menu, na kojem se svakodnevno, osim specijaliteta talijanske kuhinje (pizze, lasagne, tortellini, njoke, salate, rižoto) i jela s roštilja, nalaze i hladne plate i domaća, negdje već i zaboravljena

jela, kao što su lukovača ili kukuruza. Ljubazno osoblje Pizzerije-slastičarne M-Libertas u Novoj Biloj, također će vam ponuditi ove specijalitete, ali i vrhunske kolače iz domaće proizvodnje i sladoled po receptu kuće. Po narudžbi rade i svadbene torte od 5 i 7 katova, rođendanske torte, torte za krštenja i za svaku priliku. Uz već odavno prepoznate torte i kolače, preporučamo i cijelu paletu Božićnih suhih kolača, koje možete naručiti putem telefona 030/707-349. Pizzeria - slastičarna M-Libertas u Novoj Biloj raspolaže sa 170 sjedećih mjesta na dva kata, banket salonom za mini sastanke, prezentacije i seminare s 30 do 50 mjesta, binom za vokalno-instrumentalne sastave i podijem za ples. I jedan i drugi objekt nude vam nezaboravan doček Nove godine. Goste u Novoj Biloj zabavljat će Trio band,a na Vlašiću band Vremeplov. I zato: Libertas – osjetite slobodu u sebi i slobodno birajte najbolje. M – Libertas Nova Bila i Babanovac na Vlašiću!

Piše: D. Sivonjić


26

bh regije

Federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić je na sjednici Vijeća istakao da se

tim zakonom dobiva pravni okvir kojim se omogućava privlačenje investicija, kao i kreiranje pravne sigurnosti za investitore i kreditore koji žele da vide procese implementacije efikasne i ubrzane. Prijedlog zakona o autocesti na Koridoru Vc, podsjetio je Bijedić, predložen je po hitnoj proceduri i jednoglasno usvojen na sjednici Predstavničkog doma i na sjednici Doma naroda Parlementa Federacije BiH, ali uz pet usvojenih amandmana koje je podržala Vlada FBiH.

“Preostalo je da Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvoji istovjetan tekst kao i Dom naroda sa pet uloženih amandmana i onda konačno imamo usvojen zakon. Ukoliko se to ne desi, onda mora ići na komisiju koja usuglašava tekst zakona između oba doma”, kazao je Bijedić.

S obzirom na to da se već godinama pokušava ubrzati priprema i izgradnja autoceste na Koridoru Vc, i da je, kako je istaknuo resorni ministar, izgubljeno dosta dragocjenog vremena, ovaj zakon je predložen za usvajanje po žurnom postupku. “Osim toga, građevinska sezona počinje na proljeće, a u Luksemburgu je potpisan kreditni sporazum s Europskom investicijskom bankom u vrijednosti od 166 milijuna eura, kojim će se financirati dionice Vlakovo – Tarčin i Svilaj – Odžak. Zakon je nužan da bi se brže i učinkovitije rješavali problemi vezani za imovinsko-pravne odnose, pretvorbe zemljišta u građevinsko, ishođenje raznih suglasnosti i drugo”, istakao je ministar Bijedić. Delegacija poslodavaca u ESV-u je podržala namjeru Vlade da se skrate preduge administrativne procedure za ovakav postupak, te preporučila da

Od proljeća brža izgradnja koridora Vc i posao za 5.000 radnika

Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritoriju Federacije BiH podržava donošenje zakona o autocesti na Koridoru Vc i amandmane Vlade Federacije BiH na taj zakon.

se tako reguliraju i drugi investicijski projekti. Delegacija sindikata u ESV-u očekuje da se realizacijom tog projekta osigura upošljavanje, odnosno smanji nezaposlenost.

“Ove godine na Koridoru Vc radilo je 2.500 ljudi, a u sljedećoj se planira da 5.000 radnika iz građevinske operative bude angažirano na izgradnji dionica autoputa”, kazao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. ESV je razmatrao i podržao donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku. Federalni ministar pravde Zoran Mikulić je kazao da se predloženim izmjenama i dopunama uvode mnogo jasnija zakonska rješenja, te ostvaruje veći stupanj ekonomičnosti i učinkovitosti u postupanju suda. Također, usvajanjem predloženih zakonskih rješenja stječu se uvjeti za smanjenje broja predmeta u parničnom postupku pred sudovima u Federaciji BiH. Sindikat i poslodavci smatraju da ovaj tekst sadrži određena poboljšanja, ali da bi članak koji govori o izvršnom postupku trebalo procentualno definirati u proračunima, a stav Vlade je da se to planira po mogućnostima.

“Pokušavamo održati fiskalnu stabilnost i zato je potrebno voditi računa o prioritetima”, kazao je federalni ministar financija Ante Krajina. ESV je razmatrao i prihvatio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku i zaključilo da se socijalni partneri uključe u javnu raspravu i dostave svoje primjedbe radi dobivanja kvalitetnog zakonskog rješenja. Ministar Mikulić je obrazložio da potreba za postizanjem konciznog, sadržajnog i praktičnog zakonskog rješenja u ovoj oblasti predstavlja korak ka ispunjenju ciljeva u otklanjanju pravnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja u Federaciji BiH. Te izmjene su u vezi i sa 67 preporuka Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini sadržanih u dokumentu pod nazivom “Bijela knjiga”, kojim se vlastima sugeriraju prioritetne reforme radi otklanjanja ključnih prepreka za investicijska ulaganja. Naime, kako se niz primjedbi i sugestija sadržanih u tim preporukama Vijeća stranih investitora direktno ili indirektno reflektira i na Zakon o stečajnom postupku ukazala se potreba za donošenjem zakona o izmjenama i dopunama.

Piše: M. Mlakić


27

bh regije

U prisutnosti velikog broja turista, turističkih djelatnika, te predstavnika javnog i kulturnog

života, zimsku turističku sezonu 2012./2013. godine otvorenom je proglasila ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH Branka Đurić. „Vlašić i u ovoj sezoni ima itekako puno toga za ponuditi potencijalnim turistima, od zaista neupitnih prirodnih ljepota, do tradicijskih obrta, folklora i gastronomije, svega što će se tokom tradicionalnog festivala turizma “Vlašić toursa” prezentirati. Zadovoljstvo mi je da se iz godine u godinu ulaganjima kako u Vlašić tako i ostale ski-centre u FBiH, vraća sjaj našim planinskim ljepoticama“, istaknula je ministrica Đurić.

Naglasila je kako je infrastruktura ključ uspjeha svakoga razvoja, pa tako i turizma na Vlašiću. „ Prethodnih godina smo dobili značajno unapređenje u smislu tehničkih pomagala u infrastrukturi, a ove konačno i zasnježenje koje će uveliko produžiti skijašku sezonu. Potrebno je sljedećih godina, uz nastavak razvoja vertikalnih transporta, dati snažan poticaj za razvoj klasičnog ruralnog i zdravstvenog turizma za što planina Vlašić ima sve potrebne potencijale“, dodala je ministrica Đurić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kako je dodala, i dalje će podržavati sve projekte značajne za razvoj bh. turizma, kako bi naše ski-centre pretvorili u moderno evropsko skijalište i destinaciju razvijenog ruralnog turizma.

Piše: M. Mlakić

Otvorena zimska turistička sezona u FBiH i festival turizma “Vlašić expo tours”

Ovogodišnja zimska turistička sezona 2012./2013. u Federaciji BiH i službeno je započela današnjom prigodnom svečanošću u prepunoj dvorani “Vlašićke kolibe” na Babanovcu, a uz koju je otvoren i

tradicionalni festival turizma “Vlašić expo tours” – zimski dani turizma na Vlašiću.

Jahorina spremna, ski-staze idealno pripremljene za skijaše svih profila

Visina snijega na Jahorini iznosi 90 centimetara i trenutno su u pogonu ski-liftovi Poljice i Olimpik, kao i dvosjed Ogorjelica 2, a staze su, kao i u protekla tri dana, idealno pripremljene za skijanje, izjavio je danas Srni rukovodilac za sport i ski-staze u Olimpijskom centru “Jahorina” Miro Kalem. “Za vikend planiramo da pokrenemo i šestosjed Ogorjelica 1, a radit će i ski-liftovi Željo, Olimpik i Poljice”, najavio je Kalem.

On je naglasio da su staze vrlo dobro pripremljene zahvaljujući stručnom radu tehničke službe, koja je posebnu pažnju posvetila pripremi podloge za staze za predstojeću ski-sezonu. “Na ruku su nam išle i obilne snježne padavine, tako da smo u kombinaciji sa vještačkim snijegom, koji smo pravili našim sistemom za vještačko osnježavanje, veoma dobro pripremili staze za skijaše svih profila”, rekao je Kalem. Prema njegovim riječima, i najavljeno toplije vrijeme pogodovati će još boljem slijeganju snijega i izgradnji postojane podloge za ski-staze.

Kalem je podsjetio da se 20. ili 21. decembra očekuje svečano puštanje u rad novog šestosjeda na jednoj od najpopularnijih jahorinskih staza Skočine.

On je istakao da su sve ski-staze osigurane, postavljena je vertikalna signalizacija sa znakovima upozorenja, obavještenja i zabrane za skijaše, kao i zaštitne mreže i strunjače. “Gorska služba spašavanja, odnosno spasilačka i redarska služba sve vrijeme su na terenu, tako da Olimpijski centar Jahorina spremno očekuje sve ljubitelje ove olimpijske ljepotice, bilo da je riječ o skijašima, borderima, sankašima ili šetačima”, poručio je Kalem.


28

bh regije

domaćih i sudionika iz zemalja regije, koji su prikazali znanstvene i stručne radove iz poznavanja, upotrebe i zaštite krša. Pored redovitih tema o istraživanjima krša, pažnja sudionika bila je usmjerena na pitanja identiteta Dinarskog krša, odnosno pitanja što čini najveće svjetske vrijednosti krša, kako ih učiniti poznatima domaćim javnostima, i zainteresirati domaće vlasti za njihovu održivu upotrebu. Na skupu je bilo riječi i o temama vezanim za akutne probleme krša, među kojima se posebno ističu štetni i zastarjeli projekti izgradnje hidrocentrala na krškim rijekama. Tijekom rasprave istaknuto je kako se kršem u dinarskim zemljama loše upravlja i proizvode velike štete. Tako, sezonski ritmovi plavljenja krških polja smatraju se nekom vrstom

prirodne greške za koju investitori h i d r o a k u m u l a c i j a tvrde da će ih ispraviti i tobože oplemeniti prostor. Time nažalost uništavaju bogate i unikatne ekološke sustave, plod razvoja milijuna godina. Pri tome, lažiraju istraživanja i falsificiraju studije utjecaja koje tvrde da neće biti štete već samo koristi, rečeno je tijekom konferencije. Takve studije su HE Dabar, HE Ombla, CHE Vrilo, HE Ulog i brojne druge, rečeno je na skupu. Predstavljajući z b o r n i k p r o š l o g o d i š n j e g skupa, akademik Andrej Kranjc, glavni tajnik Slovenske

Dinarski krš i dalje najvrijednija prirodna cjelina krša u svijetu

Trodnevni Međunarodni znanstveno-stručni skup “Čovjek i krš”, održan u Međugorju, u organizaciji Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Bijakovići-Međugorje i Centra za

krš i speleologiju iz Sarajeva okupio šezdesetak domaćih i sudionika zemalja regije.

akademije znanosti i umjetnosti i voditelj doktorskog studija krša na Sveučilištu Nova Gorica u Sloveniji, ocijenio je da konferencija u Međugorju predstavlja novi pristup u istraživanju krša koje zahtijeva suvremeno doba.

U sklopu skupa upriličena je i cjelodnevna stručna ekskurzija od imotskih jezera do Neretve, koja na relativno malom prostoru obuhvaća iznimno raznolike krške pojave od zaravni, preko polja, jama, ponora, izvora, krških rijeka ponornica do suhih dolina, te širok spektar krških okoliša. Sudionici skupa obišli su tok rijeke Trebižata od najviših dijelova njegova sliva, tj. od područja sela Tribistova, preko Posuškog i Imotsko-bekijskog polja, uključujući Crveno i Modro jezero, kršku zaravan Dubrave-Brotnjo, zatim izvor i tok Tihaljine, Mlade i Trebižata te s velikim zadovoljstvom utvrdili veliko bogatstvo i raznolikost ovdašnjeg krša. Na svojoj zadnjoj stanici, vodopadu Kravice, ostali su zatečeni i zgroženi devastacijom krajolika Kravica koja se čini izgradnjom dionice autoceste Kravica - Bijača. Inače, prema podacima međunarodnog projekta «Balkanske rijeke – Plavo srce Europe», na rijekama od Slovenije do Bosfora do danas je izgrađeno 270 hidrocentrala jačih od 1 MW, trenutno ih se 18 implementira, a u planu su čak 573 nove hidrocentrale. Dinarski krš je vodeća takva priroda vrijednost u svijetu, s iznimnim geodiverzitetom i biodiverzitetom. Dok je po biljnim vrstama vodeći u Europi, po podzemnim životinjskim vrstama je vodeći u svijetu. O važnosti krške baštine govori činjenica da su brojni međunarodni krški termini uzeli narodna imena pojava iz Dinarskog krša, koji se proteže od Udina do Skadarskog jezera.

Piše: Cvita K.

“Dinarski krš i dalje ostaje najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, ali mizerna izdvajanja

za njegova istraživanja i općenito loše upravljanje kršem trenutno ističu druga područja koja izgledaju spektakularnija, izjavio je geolog dr. Ivo Velić na Međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Čovjek i krš održanom u Međugorju, komentirajući mišljenja svjetskih stručnjaka o sve većoj ulozi krša Jugoistočne Azije i nekih drugih područja. Iznoseći argumente za svoju tvrdnju, dr. Velić je kazao da niti jedan krš nema ono što ima Dinarski krš, a to je debljina njegovih naslaga, koje prelazi osam kilometara i njegova iznimno razvijena krška polja koja objedinjavaju sve krške pojave. Skup u Međugorju okupio je šezdesetak


29

bh regije

Proizvodnja biodizela u Republici Srpskoj ima perspektivu radi ekoloških, strateških i

ekonomskih razloga i zato treba povećati sjetvu uljane repice, čije je ulje odlična sirovina, rekao je šef Zavoda za industrijsko bilje u Poljoprivrednom institutu Srpske Miloš Nožinić. On ukazuje da je potrebno raditi na animaciji stanovništva o značaju korištenja biodizela, čije su prednosti višestruke. Riječ je o obnovljivom, ekološki prihvatljivom gorivu koje ne sadrži sumpor i nema čađi.

Nožinić napominje da je za kvalitetno gorivo potrebna i kontrola, koju bi trebalo da vrše akreditirane institucije. Poljoprivredni institut Republike Srpske posjeduje suvremenu opremu za analizu kvalitete biodizela, vrijednu oko milijun maraka, ali nedostaje dodatnih 60.000 KM da bi bila kompletirana.

“Ključna riječ je kvaliteta i zbog toga je važno osposobiti Institut za kontrolnu funkciju”, istaknuo je Nožinić. On je naglasio da je u posljednjih nekoliko mjeseci na Institutu ovladano s nekoliko važnih analiza kvalitete biodizela. Osim kontrole, Institut je ove godine započeo i vlastitu proizvodnju biodizela, kojega koristi za svoje dizel mašine. Za sada je za proizvodnju biodizela zainteresiran jedan broj domaćih poljoprivrednih proizvođača, ali samo za vlastite potrebe. Pri tom procesu bi, kaže Nožinić, koristili uljanu repicu kao vlastitu sirovinu. Nožinić je istaknuo da je tvornica “Sistem ekologika” iz Srpca jedini krupni domaći proizvođač biodizela u Srpskoj, s kojim Institut ima veoma dobru suradnju.

Vlasnik tvornice za proizvodnju biodizela “Sistem ekologika” Nenad Kokanović rekao je da u prosjeku mjesečno proizvedu oko 1.200 tona biodizela, koje izvozi na inozemno

Ima perspektive za proizvodnju biodizela u Republici Srpskoj

Šef Zavoda za industrijsko bilje u Poljoprivrednom institutu Srpske ukazuje da je potrebno raditi na animaciji stanovništva o značaju korištenja biodizela, čije su prednosti višestruke. Riječ je o

obnovljivom, ekološki prihvatljivom gorivu koje ne sadrži sumpor i nema čađi.

tržište. „Kada je riječ o sirovini, i tu sve uvozimo iz inozemstva”, kaže Kokanović. Tehnički direktor u Poljoprivrednom dobru “Semberija” Radomir Prodanović ističe da na ovim prostorima postoje potencijali za proizvodnju uljane repice, a samim tim i biodizela. Prinosi uljane repice kreću se oko tri tone po hektaru. Uljana repica je veoma profitabilna kultura, naglašava Prodanović, ali ističe da se zbog globalnog zatopljavanja i suše veoma malo sije u individualnom sektoru. “Zbog sve veće potražnje uljane repice na tržištu, mi smo se opredijelili da sjetvu financiramo sami i na proljeće je ponudimo zainteresiranim kupcima na području Srpske i šire”, kaže Prodanović. Poljoprivredno dobro “Semberija” uljanu repicu sijalo je na površinama od 300 do 700 hektara, ali je u posljednje dvije godine umanjena zbog nedostatka padavina u kolovozu. Također, Prodanović je napomenuo da je do prije dvije godine bilo registriranih poljoprivrednika koji su sijali uljanu repicu, ali da su povećani rizici utjecali na obustavu proizvodnje. Osim uljane repice, za proizvodnju

biodizela upotrebljavaju se i korištena ulja u restoranima i domaćinstvima. Prema riječima stručnjaka, restorani uglavnom prodaju ta ulja kao dopunsku hranu za perad i svinje, što je opasno za zdravlje životinja i ljudi. Bilo bi, navode, mnogo korisnije da se utroši u energiju, odnosno u proizvodnju biodizela.

Piše: M. Mlakić


30

bh regije

Viteškim gospodarstvenicima prezentaciji na temu «Obiteljski biznisi - izazovi vezani za

upravljački sustav i kako ih prevazići» predstavili su Merima Zupčević Buzadžić iz Međunardodna financijske korporacije (IFC), Aida Bučo - SEE Business Solutions i Branko Kecman - Advantis Broker.

Na prezentaciji se moglo čuti kako je obiteljski biznis najrasprostranjeniji u svijetu i na taj način posluje oko 80 % poduzeća. No, opasnost obiteljskog biznisa je kratak vijek postojanja, jer, prema nekim statistikama, on iznosi tek 24 godine, a oko 95 % obiteljskih biznisa ne opstane do treće generacije. Korporativno upravljanje posebno je važan faktor za produženje životnog vijeka obiteljskog biznisa, odnosno lakši prijelaz s jedne na drugu generaciju. Ta vrsta upravljanja nudi odgovor na ključne izazove s kojima se suočava većina obiteljskih poduzeća, a prije svega, na zapošljavanje i zadržavanje najboljeg kadra, razvijanje kulture povjerenja i efikasnosti, te definiranje logične i efikasne organizacijske strukture, istaknuto je na prezentaciji. O ovim, i za viteške poduzetnike, jako važnim temama, razgovarali smo i

Obiteljski biznisi - izazovi vezani za upravljački sustav

Obiteljski biznis najrasprostranjeniji oblik biznisa u svijetu, a ovaj oblik upravljanja je dominantan u čak 80 % poduzeća u svijetu. Franšizni centar BiH u Vitezu bio je domaćin prezentaciji na

navedenu temu.

nekima od njih, ali i s financijskim, odnosno stručnjacima za korporativno poslovanje.

Obiteljski biznisi su okosnica gospodarskog razvitkaPredstavljajući IFC, Merima Zupčević Buzadžić, iz Međunarodne financijske korporacije (IFC), ujedno i voditeljica projekta Korporativnog poslovanja za BiH, kazala je da je IFC članica grupacije Svjetske banke, koja se bavi razvitkom privatnog sektora. „Imamo dvije poslovne linije, prva je vezana za izravne investicije u privatni sektor, a druga za savjetodavne usluge“, kaže Zupčević Buzadžić, dodajući kako su „među glavnim uslugama koje nude u BiH, korporativno upravljanje, što znači nuđenje usluga izravno tvrtkama bilo kroz odluke, bilo kroz dubinski rad s pojedinačnim biznisima na analizi sustava upravljanja, u kojima se daju preporuke za ono što je uspostavljeno kako treba, a što ne, a vezano je za nadzorna tijela – nadzorni ili upravi odbor i veze s Upravom. Tu su i pitanja vezana za dioničare i kontrolni procesi vezani za internu reviziju, kontrolu i upravljanje rizicima.“ Dakle, kaže Zupčević Buzadžić, „ono

što korporativno upravljanje radi jest pokušava odgovoriti na izazove koji stoje pred tvrtkama, posebno obiteljskim tvrtkama, a vezani su za potencijalno loše uređene sustave interne kontrole, nepostojanje nadzora i onoga što je kod nas često, nekog tijela koje bi se bavilo strateškim razvojem“. „Naime“, prema njenim riječima, „u obiteljskim tvrtkama uglavnom imamo vlasnika, koji je ujedno generalni direktor ili uprava firme i većinu poslovnih odluka donosi sam. Zbog toga on ostaje bez beneficije da netko sa strane pogleda što se dešava u firmi iznutra i daje smjernice na strateškoj razini.“ Obiteljski biznisi su okosnica gospodarskog razvitka u većini zemalja na svijetu i oko 80 % svih biznisa su obiteljskog karaktera, što s jedne strane, upućuje na ogromnu važnost tog dijela privatnog sektora, a s druge strane upućuje na veliki broj vrlo karakterističnih problema s kojima se oni susreću. „To je“, kako nam potvrđuje Merima Zupčević Buzadžić iz IFC-a, „uglavnom koncentracija donošenja odluka i vlasništva u jednoj osobi i, često, vrlo brz rast, kojega ne prati interna reorganizacija i interni razvoj, u smislu da kada firma naraste do


31

bh regije

određene veličine njome uglavnom upravljaju isti ljudi koji su upravljali u vrijeme kada je firma bila potencijalno dva ili tri puta manja. Tu, dodaje ona, usložnjavanjem poslovnih procesa i ponude firme, u ovisnosti od toga čime se ona bavi, dolazi do većih rizika i problema kojima je firma izložena. Kaže kako su napravljena različita istraživanja, na osnovu kojih se došlo do zaključka da je prosječni životni vijek jedne firme 24 godine, što znači da gotovo 95 % firmi ne dočekaju treću generaciju. „Razlozi su različiti, a uglavnom se kreću od toga da je lakše voditi firmu kada je koncentracija vlasništva u jednoj osobi. Nadalje, lošim planiranjem nasljeđivanja ključnih menadžment pozicija, koje osnivač nakon određenog vremena ne može više voditi sam, dolazi do različitih interesa, rasložnjavaju se razni procesi koje firma na kraju ne može ispratiti. Mi se upravo zbog toga fokusiramo na obiteljske biznise i oni su jedna od pet najvažnijih karika koje obrađujemo, zajedno s listiranim kompanijama, kompanijama u državnom vlasništvu i financijskim institucijama, u kojima se naglasak stavlja upravo na to – kako omogućiti da firma posluje što duže i po tržišnim standardima, dakle da se ne vodi iskučivo kao obiteljski biznis i razdvoji se taj obiteljski aspekt poslovanja od upravljačkog dijela. Dakle, važno je da je na čelu firme onaj tko ima najbolje kompetencije da vodi

firmu, a ne da je tu samo zato što je član obitelji, jer, uostalom, oni imaju druge beneficije koje nisu vezane za njihov vlasnički udio“, kaže Merima Zupčević Buzadžić iz Međunarodne financijske korporacije (IFC), ujedno i voditeljica projekta Korporativnog poslovanja za BiH.

Pozitivne i negativne strane obiteljskog biznisaNa upit koje su pozitivne strane obiteljskog biznisa ona kaže kako je „ono što ih razlikuje od ostalih firmi nevjerojatna privrženost i investicija vlastitog vremena i resursa, koji prevazilaze racionalne osnove“. „Dakle“, kaže Zupčević Buzadžić, „ljudi obično poistovjećuju svoj obiteljski biznis s obitelji i ime firme s imenom obitelji. Oni zbog toga ulažu daleko više nego ljudi koji su samo profesionalni menadžment. S druge strane, imamo nekompliciranost procesa što može biti i nedostatak i prednost, jer se odluke brže donose i puno je lakše ostvariti planove kada imate jednog ili dva vlasnika, nego u primjerice, dioničkim društvima, gdje imate sto i više vlasnika. Skraćene su procedure što omogućava da je firma agilnija, da bolje odgovara potrebama na tržištu i bolje se mijenja u odnosu na prilike na tržištu“. Zupčević Buzadžić na kraju ukazuje da su, istina, većina osnivača ujedno i najbolje osobe za vođenje

firme, ali ne znači da je to uvijek tako. „Treba, ipak, znati kada nešto prepustiti profesionanom menadžmentu. No, opet bih naglasila, upravo iz razloga što su obiteljske firme vrlo bitne i toliko rasprostranjene, važno je sve što se radi s njima prilagoditi tom obiteljskom aspektu. „Lako je reći odvojite obitelj od biznisa, ali je to u stvarnosti vrlo teško napraviti. Zato često preporučamo da firme imaju obiteljski protokol i statute i da se stvarno zna koje su to obiteljske obveze u firmi nasuprot onih koje su poslovne.

Primjer Ecos-aAnto Rajković, vlasnik poduzeća Ecos d.o.o. Vitez, mišljenja je, da, poslovanje u obiteljskim firmama ima puno više prednosti nego nedostataka. „Osnovni ili najvažniji razlog, kaže, jest to što se puno bolje kontrolira kapital, bolje se raspoređuje odgovornost i više razmišlja o svim posljedicama negativnih odluka.“ Što se tiče planiranja za budućnost, Rajković kaže da je još od osnivanja firme razmišljao o tome što i kako dalje. „U svakom slučaju, plan je da se firma zadrži u obitelji i ova je prezentacija zaista puno pridonijela da primijenimo iskustva koja su u svijetu već prisutna. U svakom slučaju, namjera mi je angažirati ove stručnjake, kako bi oni, na stručan način, locirali moguće probleme i pokušali dati prijedlog rješenja“, zaključuje Rajković.

Piše: D. Sivonjić


32

bh regije

Ovim činom otpočela je realizacija projekta kojim će se stvoriti uvjeti za

zapošljavanje nezaposlenih lica s područja Srednjobosanskog kantona / Kantona Središnja Bosna, registriranih na zavodu za zapošljavanje, efikasnost funkcioniranja tržišta rada, jačanja institucionalnih kapaciteta i povezivanja svijeta rada i svijeta obrazovanja kroz stručno osposobljavanje i zapošljavanje 600 nezaposlenih lica. Zainteresirane strane su se, uz tehničku potporu USAID-Sida FIRMA Projekta, dogovorile da pristupe rješavanju problema uočenih na lokalnom tržištu rada putem educiranja i zapošljavanja nezaposlenih lica kroz neformalno i formalno obrazovanje, a prema iskazanim potrebama lokalnog poduzeća “PREVENT TRAVNIK” DOO Travnik.

Poduzeće “PREVENT BH” je u sklopu svojih razvojnih planova i povećanja proizvodnih kapaciteta iskazalo potrebu za otvaranjem novih 600 radnih mjesta u sektoru automobilske industrije. S obzirom da je na prostoru Srednjobosanskog kantona / Kantona Središnja Bosna uočen disbalans u između ponude i potražnje za radnom snagom i njihovim vještinama i

Novih 600 radnih mjesta u Travniku!

Predstavnici entitetskih, kantonalnih i lokalnih vlasti, javnih ustanova sa entitetske i kantonalne razine, obrazovnih institucija, regionalne razvojne agencije, međunarodne organizacije, poslodavci potpisali su Memorandum o razumijevanju u implementaciji projekta ‘’Stručno osposobljavanje i

zapošljavanje 600 šivača autopresvlaka za potrebe Društva „Prevent Travnik’’ d.o.o.

kompetencijama, te da je Prevent je iskazao potrebe za zapošljavanjem određenog broja osoba koja posjeduju vještine i kompetencije za šivanje auto presvlaka, zainteresirane strane dogovorile su se da će pitanje disbalansa rješavati putem unaprjeđenja suradnje nadležnih institucija koja će voditi do efikasnijeg utroška sredstava iz javnih fondova namijenjenih za obrazovanje i obuku i mjere zapošljavanja. Imajući to u vidu, zainteresirane strane su se dogovorile da za potrebe lokalnog poduzeća “PREVENT TRAVNIK” DOO Travnik preko implementatora

- Regionalne ekonomske zajednice - REZ d.o.o. Zenica realiziraju program stručnog osposobljavanja za nezaposlene osobe u zvanje šivač autopresvlaka, putem kojeg bi se zaposlilo do 600 novih radnika. Ovaj sporazum predstavlja okvir za sustavniju suradnju zainteresiranih strana iz svijeta obrazovanja i svijeta rada, koji treba stvoriti uvjete i otvoriti mogućnosti za njegovo repliciranje u budućnosti.

Eni-news Za BHP priredio: M. Mlakić


33

bh regije

Kompozicija pod nazivom „Skupljači svjetla“ rađena je 2012. godine u kombiniranoj

tehnici - bojeno drvo, gips, žica, plastika promjenjivih dimenzija oko 300x300x300 cm. Vučković je već ranije donirao dvije drvene skulpture „Kompozicija“ i „Arka„ Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, kao i nekim drugim javnim i školskim ustanovama u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Kako sam kaže - ne vidi svrhu umjetničkog djela ako je ono samo u privatnom vlasništvu autora ili nekog kolekcionara. Njegove skulpture su oplemenile prostore kojima ih je namijenio, te tako našle i stalnu publiku koja s njima komunicira svakodnevno. „Moja je produkcija velika, stalno stvaram i to je moj način življenja. Sretan sam kad darujem svoju skulpturu, pa bih kao svoj credo upotrijebio izjavu pjesnika Halila Džubrana- Poklanjajte vi danas da ne bi vaši unuci poklanjali umjesto vas. Mnogo sam puta pobjeđivao na javnim natječajima za ambijentalne skulpture i spomenike u BiH i Hrvatskoj što nosi i financijsku dobit, ali svakako mi je zadovoljstvo darivati jer time ispunjavam sebe i svoju empatiju prema vremenu i prostoru u kojem jesam“, kazao je Vučković prigodom donacije Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Piše: M. B. Milinković

Skupljači svjetla od sada osvjetljavaju prostore medicinskog faulteta

Akademski kipar iz Metkovića i redoviti profesor kiparstva na ALU u Širokom Brijegu Nikola Vučković, donirao je kompoziciju pet skulptura Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.


34

događaji

Vitežani i ljubitelji kazališne umjetnosti iz susjednih općina imali su priliku pogledati

kazališne predstave u izvedbi kazališta „Mika Živković” iz Retkovaca, DIS teatra iz Banja Luke, Draft teatra iz Tuzle, Harlekin teatra iz Postojne, HAK-a Travnik, AP „Branislav Nušić“ iz Šida, Satiričkog kazališta mladih Slavonski Brod te domaćina Gradskog kazališta mladih Vitez.

Vrijedi istaknuti kako su kazališni dani započeli premijerom predstave „Pipov tajni prolaz“, GKM-a Vitez te završili još jednom premijerom viteških kazalištaraca, „Zmijska čorba“. Premijera predstave „Pipov tajni prolaz”, oduševilo više od 500 posjetitelja u krcatoj kazališnoj dvorani Hrvatskog doma u Vitezu. Mladi viteški glumci još su jednom podsjetili zašto slove za najuspješnije omladinsko kazalište u Bosni i Hercegovini.

„Pipov tajni prolaz” predstava je vrlo snažne poruke, a govori nam o onome čemu bi se trebali okrenuti u današnjem svijetu. Trebali bi se vratiti u djetinjstvo i barem u slobodno vrijeme ući u bajke, jer tamo je sve tako lijepo i savršeno. Jedno takvo putovanje ponudila je i nova predstava viteških kazalištaraca. Istina, putovanje koje nije zadivilo samo svojom ljepotom, nego i dobro nasmijalo kako najmlađe, tako i one starije. Posebno je oduševila spretnost i talent podmlatka GKM Vitez. Debitantska režija mladog, osamnaestogodišnjeg, glumca i redatelja GKM Vitez, Marka Mirkovića, izmamila je dugotrajni pljesak viteške publike i istinske ovacije.

U predstavi igraju: Ivona Matošević, Matea Bošnjak, Svjetlana Adžić, Antonela Jurišić, Marija Gudelj, Petar Pejović, Paula Radić, Ana Ramljak, Katarina Ramljak, Martina Ramljak,

4. Dani kazališta – Vitez 2012.

Tijekom studenog i prosinca Vitez je bio, nema dvojbe, bosanskohercegovačko kazališno središte. Četvrta manifestacija Dani kazališta – Vitez 2012. okupila je ponajbolje amaterske kazališne

skupine iz BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Ivana Bošnjak, Franciska Plavčić, Paula Grebenar, Anita Ramljak, Kristina Gudelj, Mirna Matković, Berna Mišković, Antonela Lukić, Valentina Jurković, Ana Gabrić, Marin Bikić, Ana Maros, Slaven Čalić, Ivan Blaž, Filip Križanac. Dani kazališta završeni su premijerom predstave „Zmijska čorba“ u izvedbi GKM-a Vitez, a publika je uživala u novoj urnebesnoj komediji, odnosno slobodno možemo kazati parodiji za koju su tekst, kostime, glazbu i režiju osmislili mladi viteški kazalištarci.

U predstavi igraju: Marko Mirković, Bruno Grebenar, Nikola Matković i Slaven Čalić. Za glazbu je zadužena Nataša Todorović, svjetlo: Ana Gabrić, fotografiju potpisuje Filip Šarić, grafičku pripremu Borislav Sučić, a izvršni producent predstave je Ivan Sajević.

U Vitezu održane trodnevne kazališne radionice za više od 30 mladih glumaca iz cijele BiH

U sklopu kazališnih dana u Vitezu je obilježena i Europska noć teatra”, kojom


35

događaji

je i ove godine u BiH koordiniralo Bosansko narodno pozorište iz Zenice. U okviru Europske noći teatra u Vitezu je organizirano i više kazališnih radionica kojima su, uz mlade kazalištarce iz Viteza, sudjelovali i mladi glumci iz kazališnih družina Mostara, Konjica, Tuzle, Goražda, Banja Luke, Drvara, Mrkonjić Grada, Bijeljine, Višegrada, Kotor Varoši, Bosanske Krupe...!

Voditelji kazališnih radionica koje su u subotu održane u Vitezu vodili su ugledni kazališni dužnosnici i pedagozi, a među njima i Novica Bogdanović, ravnatelj DIS teatra iz Banja Luke i kazališna redateljica, magistrica teatrologije, voditeljica internacionalne kazališne skupine „Baza – art” iz Beograda, Sunčica Milosavljević. „Došli smo u Vitez kod starih prijatelja, izveli smo predstavu, a brojna publika nas je frenetično pozdravila i nagradila. Ja sam ostao u Vitezu i uključio se u obilježavanje Europske noći teatra, a taj je događaj u Vitezu obilježen i dolaskom većeg broja mladih glumaca iz desetak bosanskohercegovačkih teatara, koji su sudjelovali u prigodnim kazališnim radionicama. Počašćen sam što sam i ja dio tog projekta, što sudjelujem edukativno u tim radionicama i prenosim znanje na mlade i perspektivne glumce”, kazao je direktor DIS teatra iz Banja Luke, Novica Bogdanović. „Pozvana sam kao trener u okviru projekta „Reality” u koji je ove godine uključeno i GKM Vitez i njihovi gosti iz cijele BiH. Kroz ovaj projekt okupljamo mlade glumce iz raznih kazališnih sredina,s ciljem i nakanom

upoznati ih s raznim tehnikama rada u kazalištima i najnovijim tehničkim dostignućima a koje će oni onda pokušati prenijeti i koristiti u svojim kazalištima. A mladi glumci, očito je, vrlo talentirani, upijaju sve što im govorimo i praktički demonstriramo, na što ih upozoravamo i na taj način nam uzvraćaju na naš uloženi trud i želju da im u njihovom radu i glumačkom napredovanju pomognemo”, kazala je ovim povodom, magistrica teatrologije, Sunčica Milosavljević.

Obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženamaZadnjeg vikenda u studenom u Vitezu je održana javna tribina „Hoću da znaš da postoji izlaz”, u organizaciji Udruge mladih “Enter”, Udruge građana “Svjetlo” Vitez, odnosno Udruženja žena „Šidijanke” i AP “Branislav Nušić”

iz Šida. Tribina je potrajala gotovo dva sata, a na istoj su razmijenjena iskustva o problemu nasilja nad ženama u Srbiji i BiH. Uspostavljeni su i kontakti između udruženja iz Viteza i Šida te najavljeno uspostavljanje još snažnije suradnje. Ovom tribinom ujedno je obilježen i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se službeno obilježava 25. studenog. Nakon tribine odigrana je predstava “Želim da se oslobodim”, koja govori o nasilju nad ženama, a u izvedbi Amaterskog pozorišta “Branislav Nušić” iz Šida. Ova predstava je nastala u okviru akcije borbe protiv nasilja nad ženama pod nazivom „Hoću da znaš da postoji izlaz”, koju je pokrenulo Udruženje žena „Šidijanke” iz Šida, a kao rezultat kazališne radionice koju je osmislio redatelj Cvetin Aničić.

„Ovogodišnji kazališni dani značajan su iskorak u odnosu na prethodne godine, kvalitetom, ali i sadržajem. Zahvaljujem se našim dragim gostima i prijateljima koji su nastupili na ovogodišnjoj smotri, a velike zahvale idu i našoj dragoj publici, koja je u velikom broju pratila sve predstave. Posebno sam ponosan na svoju ekipu, puno toga lijepog smo napravili u protekloj godini, a kazališni dani su bili kruna svega. Ovu i narednu godinu za nas nema odmora, slijedi nam audicija za prijem novih članova, a u siječnju imamo u planu organizirati mini turneju s našim novim predstavama. Naravno, početkom 2013. godine započinjemo raditi i na novim predstavama”, rekao je za BH Privrednik Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez.

Piše: M. Mlakić Foto: Filip Šarić


36

događaji

Neke od njih, Vitežani su mogli čuti i prošle godine, Katarinu Kikić, sopranisticu

i Đanija Stipaničeva, baritona, a na ovogodišnjem koncertu „Božiću u susret“ pridružio im se i Ivan Mikulić, tenor. Duh i radost Božića prenijeli su biranim skladbama u pratnji orkestra BellArte iz Sarajeva, pod dirigentskom palicom Alme Aganspahić. Brojna publika, kao i prethodnih godina, uživala je u ovom predblagdanskom događaju. Na repertoaru ovogodišnjeg koncerta bile su prigodne Božićne skladbe poput „Veselje ti navješćujem“, „Kyrie Eleison“, „U se vrijeme godišta“, „Tiha noć“ i „Narodi nam se“, ali i arije i dueti iz opereta „Kneginja čardaša“, „Vesela udovica“ i „Spli’ski akvarel“. Stvaranje

Božićni koncert u FC BiH Božiću u susret

Već tradicionalni Božićni koncert, koji se četvrti put održava u kongresnoj dvorani Franšiznog centra BiH, u Vitez je doveo ugledne glazbene goste.

blagdanske atmosfere i pridonošenje kulturnom životu Viteza, uz prenošenje Božićnih poruka mira, veselja, radosti i tolerancije kroz prigodnu glazbu i tekst bila je osnovna misao vodilja onih koji su omogućili održavanje ovog koncerta. Bili su to organizator – marketinška agencija Inter 96, te generalni pokrovitelji, poduzeća AM 2000, Economic, Horizont, Maks, Biljaka Trans, Ecos, Ovnak, MHE Vitez 1, Buba commerce, FIS, Ukras, Sofa MM, CM, Ganik, Kristal i VG Monting. Gosti koncerta su pokazali su svoju humanost, te su po završetku darivali novčane priloge, namijenjene liječenju malenog Vitežanina Davida Tarabe.

Piše: D. Sivonjić

O izvođačima:

Katarina Kikić rođena je 1981. Godine u zenici, diplomirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu. Nastupa u BIH, Hrvatskoj, Sloveniji i italiji. Na stručnom je usavršavanju na Muzičkoj akademiji, a radi u Zboru opere Narodnog pozorišta Sarajevo. Kao vanjska suradnica, radi u Glazbenoj školi u Žepču, odsjek za solo pjevanje.


37

događaji

Đani Stipaničev, poznati je kazališni tenor-bariton, pjevač, glumac, glazbenik. Zvijezda je domaćih rock opera i mjuzikala, široj javnosti poznat po svpojim vokalnim sposobnostima i kazališnim

angažmanima. Iza Đanija Stipaničeva je bogato iskustvo stalnog soliste brojnih TV emisija i cijelog niza kazališnih predstava. Svoj glazbeni put počeo je još u mladim danima u klapi Dalmati. Spletom

okolnosti dobiva ulogu u roch operi „Jesus Christ Superstar“, što mu je, ujedno, i prvi angažman u ZGK Komedija. Nakon odličnih kritika, dobiva uloge u brojnim predstavama, te tada postaje članom ansambla ZGK Komedija.

Ivan Mikulić, rođen je 1968. godine u Mostaru. 1995. počinje njegova profesionalna karijera nastupom na Dori s pjesmom „Ti i ja“. Na Dori, ali 2004. godine odnio je i pobjedu s pjesmom „Daješ mi krila“, te predstavlja Hrvatsku na natjecanju Eurosong u Istanbulu. Ivan je tumačio glavnu ulogu „Jesusa“ u najvećoj rock operi svih vremena „Jesus Christ Superstar“ i za tu ulogu dobio izvanredne kritike kako publike, tako i struke.


38

događaji

“Ideja je nastala slučajno u mojoj glavi. Kad sam je iznio Maji, moram priznati da sam se iznenadio kako

ju je ona zdušno prihvatila. Jesen u nama izaziva različite emocije. Možemo je doživjeti u različitim meteorološkim izdanjima. Kad nastupi, odlučna je u nakani da preodjene nekoliko kreacija različitih boja u kratkom razdoblju. Te boje su, svakako, po pitanju vizualnog doživljaja, obilježje jeseni koje posebno dolazi do izražaja. Jesen u fotografiji najradije doživljavam u kontrasvjetlu toplih tonova i zlatno-žutih zraka sunčevog zalaska“, kaže Ivan Kelava. „Ivan mi je jednostavno rekao da želi fotografirati finu i toplu jesen. Ne onakvu kakvu je mi doživljavamo - hladnu i kišnu... Predložio mi je da napravim haljinu od lišća. Nisam nikada to radila, što mi je bio još veći izazov. Odmah sam imala ideju kako bi haljina trebala izgledati. Radila sam je sedam dana. Ne bi bio problem napraviti je i brže, no - skupljanje posebnog lišća po Štefanijinom šetalištu i oko katedrale dodatno je usporilo završetak haljine“, naglašava Maja.

Broj listova utkanih u haljinu ne zna točno, no kaže da ga je – priličan broj.

„Listove sam lijepila na haljinu. Znači - nije šivana, već je svaki list posebno zalijepljen . Jedan po jedan. Nakon toga je prelakirana lakom za drvo. Mislim da je zaista ispala dobro, čak iznad mojih očekivanja“, kaže Maja, a Ivan se nadovezuje: „ Ideju smo, naravno, čuvali i polako razvijali iako sam ja u zadnjih mjesec i pol stalno pratio kako priroda „diše“ po pitanju boja. Tako sam odabrao lokaciju - na razrušenom odmaralištu uz rijeku Bunu, prije svega zbog svjetla i njegovog rasprostiranja kroz krošnje u željenom razdoblju dana kad sam planirao slikanje. Na lokaciju na Buni došao sam nekoliko dana prije, kako bih

Kraljica jeseni u haljini od lišća

Kada se spoje oštro fotografsko oko i ideja Ivana Kelave i talent i modno umijeće Maje Mišić, nastane – Kraljica jeseni. Nesvakidašnji umjetničko-modni projekt

tako je dobio svoje uprizorenje.

39bh privrednikDecembar / Januar 2012/2013

događaji

provjerio ponašanje svjetla. Maja i ja smo se, naravno, dogovarali oko pojedinosti. Ona je bila zadužena za haljinu da je sačuva postojanu, a ja sam pratio prirodu i njene boje. Uz to sam gledao i vremensku prognozu po sedam dana unaprijed trudeći se odabrati idealne meteorološke uvjete za slikanje“. Ivan također dodaje: „Ovaj projekt je nesputan pravilima i predefiniranim razmišljanjima kako bi nešto trebalo izgledati. Mi smo na samom početku bili svjesni kako, na našim prostorima, nije bilo puno ili gotovo nikakvih uradaka o ovoj temi…“.

Djevojka koja je utjelovila Kraljicu jeseni je Mostarka Antonela Šunjić. „Antonela se ranije bavila modelingom i s njom surađujem već duži niz godina. I dok sam pravila haljinu, radila sam je za nju iako ona nije znala uopće da ćemo snimati. Ivan i ja smo htjeli ovo ostaviti u tajnosti. Htjela sam je iznenaditi. Znala sam odmah da je prava osoba za ovakav posao. I - osim malih dosadnih komaraca na Buni, sve je prošlo onako kako smo i zamislili“, kaže Maja, a Ivan dodaje: „Sad kad pogledam unatrag stvarno vidim koliko smo uložili sebe u realizaciju ove ideje. Nadam se kako će ova vizija i ideja naići na pozitivne kritike javnosti, te kako će ovo biti početak jedne uspješne suradnje“.

Piše: M.B. Milinković Foto: Ivan Kelava


40

događaji

Tako je, ujedno, proslavljena i 15. obljetnica rada Poliklinike, koja je nastavila tradicionalno

darivati djecu. Ovaj put bit će podijeljeno čak 9.000 primjeraka stripa i to djeci s područja triju županija – Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Srednjobosanske županije. Djeci i roditeljima obratio se mr. sci. dr Gordan Jurišić, specijalist ortodont i vlasnik Poliklinike, koji je izrazio radost što su prepoznali vrijednost takvih štiva. Osvrnuo se na prethodno izdanje slikovnice za djecu 1. i 2. razreda – „Maja kod čarobnjaka“, koja je, prije dvije godine, promovirana i podijeljena djeci s područja HNŽ-a. Naime, nakon predavanja po osnovnim školama, kroz razgovor i druženje s djecom, primijetili su, kaže dr. Jurišić, strah od stomatologa i ordinacija, pa su, u cilju razbijanja mitova i nepoznanica, i uradili edukativnu slikovnicu, sada i strip. Autorica teksta je dr. Sanja Jurišić, specijalistica parodontologije i oralne medicine, koja je istaknula kako je to priča o dječaku Nini i njegovoj sestri Maji koji, uz pomoć stomatologa i specijalista ortodonta, rješavaju dva Ninina velika životna problema. Jedan estetski i drugi ljubavni. Dr. Gordan Jurišić pozvao je djecu da, kroz svojevrsnu nagradnu igru, osmisle slijedeći nastavak priče o Maji i Nini. Najbolja ideja bit će nagrađena besplatnom postavkom fiksnog ortodontskog aparata u gornju i donju čeljust, a svi oni koji nisu preuzeli svoj primjerak stripa, mogu ga podići u Stomatološkoj poliklinici Jurišić.

Uslijedila je predstava glumaca Ive Krešića i Igora Vidačkovića - Abeceda književnosti- Od A do Ž. Inače, Centar ortodoncije i Stomatološka poliklinika Jurišić, ususret blagdanima, a u sklopu edukacijskog projekta i promocije stripa “Maja i Nino kod ortodonta”, organizirali su i podjelu stripa učenicima 4., 5. i 6.

Maja i Nino kod djece otklanjaju strah od ortodonta

U prepunoj dvorani Kosače u Mostaru nedavno je svečano promoviran edukativni strip „Maja i Nino kod ortodonta“ izašlao u nakladi Centra ortodoncije i Stomatološke poliklinike Jurišić.

razreda u svim osnovnim školama na području Kiseljaka, Kreševa, Lepenice, Novog Travnika, Nove Bile, Brestovskog, Busovači , Viteza, Stojkovića i Gromljaka. Tim povodom bit će odigrana i prigodna predstava “Abeceda” u Osnovnoj školi u Kiseljaku. Edukacijski projekt obuhvatio je i Katolički školski centar u Sarajevu. I svi njihovi učenici, u dvorani KŠC-a, dobili su na dar primjerak stripa i kazališnu predstavu “Abeceda” koja je podjednako nasmijala i velike i male.



41

događaji

Kongres je priređen u okviru aktivnosti obilježavanja Dana dijabetesa u FBiH, a

pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva zdravstva i ANU BiH te Ministarstva zdravstva , rada i socijalne skrbi HN županije. To je prvi put da je Svjetski dan dijabetesa zajednički obilježen na teritoriju cijele FBiH. Registrirano je čak 384 sudionika, 20 predavača iz sedam zemalja, a kako je istaknuo zamjenik koordinatora za dijabetes i predstavnik Dijabetološke udruge FBIH dr. Midhat Mujić, intenzivno se radilo u tri dvorane: „U glavnoj dvorani bili su ugledni predavači dijabetolozi iz svijeta i regije, u maloj su se održavale sesije za med. sestre, radionice za inzulinske pumpe i okrugli stol iz obiteljske medicine, a u trećoj su se okupili predstavnici udruga oboljelih od dijabetesa i uspjeli se dogovoriti o mnogim važnim problemima“.

Što su rezultati – to će tek biti dobra priča i dobra preporuka za rad Federalnog i županijskih ministarstava zdravstva, kaže dr. Mujić: „Ponajprije, ovaj kongres naišao je na veliki međunarodni odjek, jedno veliko priznanje, pogotovo od predstavnika krovne svjetske dijabetološke udruge IDF-a dr. Miodraga Đorđevića, što će nam dodatno olakšati napore ulaska u tu asocijaciju. Formirana je i sekcija dijabetoloških sestara unutar Dijabetološke udruge FBiH, potpisan Memorandum o suradnji između naše udruge i udruge liječnika obiteljske medicine. Nadalje, liječnici obiteljske medicine donijeli su odluku da se i oni kao udruga priključe dijabetološkom savezu koji će aplicirati za svjetsku krovnu instituciju za dijabetes. Konačno, formiran je i jedinstveni savez udruga oboljelih od dijabetesa na razini svih županija u FBiH. Htjeli smo da kongres bude put ka ujedinjenju i

U BiH je 240.000 oboljelih od dijabetesa

Prvi dijabetološki kongres FBiH s međunarodnim sudjelovanjem, održan sredinom studenoga u Mostaru u organizaciji Dijabetološke udruge FBiH i Koordinacijskog radnog tima za dijabetes

Federalnog ministarstva zdravstva, nadmašio je sva očekivanja organizatora.

ravnopravnosti svih pacijenata oboljelih od dijabetesa u svim županijama FBiH, kao i svih kolega koji se bave problemom dijabetesa. Dakle – glavni cilj je ujedinjenje i liječnika i pacijenata. Kolege iz regije prenijele su nam jako puno pozitivnih iskustava od kojih možemo uzeti neke stvari primjenjive na naše ustrojstvo“.

Predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa dr. Željka Bilinovac iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dodala je kako su rezultati kongresa, zapravo, već vidljivi. „Jednu inzulinsku pumpu smo dobili. Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a dao je zeleno svjetlo da će platiti polovicu cijene za drugu pumpu koja nam treba za jednog dječaka koji ima dijabetes, autoimuni tireoiditis i celijakiju. ZZOHBŽ-a nam je dao signal za nabavu još jedne pumpe za pacijenta iz njihove županije kojemu je potrebna, a očekujemo odgovor od ZHŽ-a za jednu pacijenticu. Kongres je imao odličan odjeke među kolegama, a i zavodi su počeli razmišljati o tomu – je li bolje dati sredstva za prevenciju i liječenje, nego za liječenje komplikacija.

Dijabetes je tu, nismo zaštićeni mi niti naša djeca. Trebamo ulagati u prevenciju i onima koji dobiju šećernu bolest omogućiti adekvatno liječenje i samokontrolu. Tu trebamo potporu ZZO-a“, kaže dr. Bilinovac.

Još ne postoji registar oboljelih

Premda još ne postoji federalni registar oboljelih od dijabetesa, u razgovoru s dr. Mujićem i dr. Bilinovac saznajemo kako je taj registar, zapravo, prvi projekt koji će raditi iduće godine. „Postoje registri po domovima zdravlja, po županijama. Ono što imamo jesu podaci IDF—a, a vjerujte, oni ne griješe. Po njima, u BiH je 240.000 oboljelih od dijabetesa, s tim da 44 posto pacijenata još nije prepoznato. Jer kad se u BiH pacijentu dijagnosticira dijabetes, on već osam godina i boluje od njega. Pogotovo tipa 2, kod kojeg simptomi nisu karakteristični. Kao i u svijetu, 5 posto od toga broja otpada na djecu, te oboljele od dijabetesa tipa 1, ovisne o inzulinu. S ponosom mogu reći da, što se tiče liječenja oboljelih od dijabetesa, nimalo ne odstupamo od kolega iz regije.


42

događaji

Imamo jako puno mladih liječnika koji su preuzeli inicijativu, prate svjetske trendove, nove moderne terapije. Tu je terapija inzulinskim pumpama koja je već zaživjela i u Sarajevu gdje je jedan od najvećih regionalnih centara. Već se počela primjenjivati i u Mostaru. Na esencijalnu listu lijekova ove je godine stavljena i najnovija skupina lijekova tzv. inkretini , tj. jedan lijek iz te grupe. Napravili smo i jedinstvenu cijenu inzulina, uštedili veliki novac za inzulin, jer su se, od županije do županije razlikovale cijene različitih farmaceutskih kuća. Sadašnji ministar zdravstva to je sve objedinio. Smanjene su cijene u odnosu na cijene inzulina u RS-u. Vrlo smo zadovoljni i mislim da idemo pravim putem koji će na kraju rezultirati boljom zdravstvenom zaštitom oboljelih od dijabetesa“, kaže dr. Mujić. Po onome što se čulo na kongresu, BiH je tek korak od članstva u Međunarodnoj dijabetološkoj federaciji – IDF-u. „Te aktivnosti vodimo unatrag 6-7 mjeseci i imamo izravne kontakte s najvišim predstavnicima IDF-a. Sudjelovali smo i na sastanku s predsjednikom IDF-a i oni jedva čekaju uđemo u taj savez. Vrlo su zadovoljni našim aktivnostima, a mi smo, praktično, ispunili zadnji uvjet za članstvo u IDF-u, a to je ujedinjenje pacijenata i pristupanja ovom dijabetološkom savezu. Time bi BiH bila otvorena vrata da svojim projektima aplicira u međunarodne fondove čiji su iznosi i milijunski“, naglašava dr. Mujić.

Piše: M.B Milinković

Sa svečanosti otvaranja…

Na svečanosti otvaranja 1. Dijabetološkog kongresa FBiH obratili su se, između ostalih, u ime Organizacijskog odbora, predsjednik Radnog predsjedništva prim.dr. Ivan Cikojević, koji je upozorio na, kako kaže, veliki problem - nedostupnost besplatnih traka za mjerenje šećera svima osim djeci do 15 godina te da se radi na promjeni zakonske regulative po tom pitanju. Nazočne je pozdravila predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa dr. Željka Bilinovac, izražavajući zadovoljstvo odličnim odzivom na kongres. Predstavnik Dijabetološke udruge FBiH i zamjenik koordinatora za dijabetes dr. Midhad Mujić kazao je kako je, između ostaloga, namjera ujediniti sve liječnike i zdravstvene djelatnike radi planskoga i sustavnog rješavanja problema kako bi svi dijabetičari imali ista prava na cijelome području FBiH. Kongres je otvorila predstavnica federalnog ministarstva zdravstva Marina Bera, a nazočnima se obratio i dr. Miodrag Đorđević, predstavnik Međunarodne dijabetološke federacije kojoj je aplikaciju, prema riječima dr. Belme Aščić Buturović, predsjednice Kongresa, podnijela i Dijabetološka udruga FBiH. Nazočne su pozdravili i direktor Zavoda za javno zdravstvo FBIH Željko Ler, ministar zdravstva HN županije dr. Mladen Bošković, savjetnica gradonačelnika Grada Mostara Radmila Komadina, predstavnik ANU BiH prof.dr. Husref Tahirović te predstavnik pacijenata Jasmin Gazija. Tijekom svečanosti otvaranja, troipolgodišnjem Maidu Vele iz Mostara, na inicijativu dr. Mujića i dr. Bilinovac, dječaku koji boluje od diabetes Mellitusa tipa 1, autoimunog tireoiditisa i celijakije, tvrtke Intermedical i Medtronic donirale su inzulinsku pumpu MiniMed VEO s potrošnim materijalom i glukometrom Contour TS u vrijednosti 7.480 KM. Donaciju malome Maidu uručila je akademi k prof.dr. Senka Mesihović-Dinarević koja je zaslužna za uvođenje terapije inzulinskom pumpom.


43

regionalne vijesti

Izvoznici iz BiH suočavaju se sa više od 200 necarinskih barijera, od kojih se neke odnose na standarde

koje BiH mora ispuniti, ali ima dosta i “nelojalnih barijera” koje treba otkloniti, izjavila je u Sarajevu predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj parlamenta BiH Danijela Martinović. Martinovićeva je na konferenciji pod nazivom “Strategija promoviranja i rasta izvoza BiH” rekla da su neki od načina uklanjanja barijera diplomatska aktivnost ili uvođenje kontramjera.

Ona je navela da se eksterne prepreke sa kojima se suočavaju izvoznici iz BiH odnose i na sistem akreditiranja, certificiranja i mjeriteljstva, te dodala da BiH mora raditi na tome da bi imala kvalitetne proizvode koji zadovoljavaju standarde EU. Prema njezinim riječima, u Strategiji rasta izvoza BiH postoje detaljne informacije i preporuke koje se odnose kako na nacionalnu ekonomiju i izvoz BiH, tako i na rast i razvoj izvoza

Izvoznici iz BiH suočeni s više od 200 necarinskih barijera

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet smatra da bi mogao uslijediti transfer proizvodnje iz Hrvatske u BiH, putem stranih direktnih investicija ili putem prijenosa licenci za proizvodnju u BiH, a sve s ciljem da se održe prednosti koje postoje u okviru CEFTA-e iz koje će

Hrvatska biti isključena samim pristupom EU.

za šest sektorskih strategija.

“Kada je riječ o ključnim sektorima, nastojimo napraviti jednu swot analizu, odnosno analizirati prednosti u svakom sektoru pojedinačno, i raditi na otklanjanju poteškoća i prepreka koje postoje”, istaknula je Martinovićeva. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet rekao je da BiH mora osigurati koherentnost izvozne politike s drugim politikama koje se vode u zemlji, kao što je industrijska, politika razvoja malih i srednjih poduzeća, razvoja poljoprivrede i slično. “Dosadašnja praksa pokazuje da su mnogi dokumenti i strategije koje su rađene o ovoj temi ‘bolovale’ od toga da su imale preambiciozne ciljeve, da zapravo nisu imale budžetsku podršku za realizaciju tih ciljeva, a i administracija je bila velika kočnica provođenju”, istakao je Domazet, te dodao da nisu bili osigurani potrebni resursi, prije svega, financijski za ostvarenje tih strategija. Prema njegovim riječima,

potrebno je pojačati obim potencijala agencija koje postoje za financiranje izvoza, te osigurati dodatni izvori za financiranje tenderskih procedura. Kada je riječ o ulasku Hrvatske u EU 1. Srpnja naredne godine, Domazet je rekao da ovaj događaj privreda BiH očekuje nespremna, te da se efekti ulaska mogu podijeliti na kratkoročne i srednjoročne. “Kratkoročni efekti će sigurno biti veoma nepovoljni, jer će u prvom redu ograničiti izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, uz već dobro poznate barijere koje će se u tom smislu postaviti pred izvoz BiH”, istaknuo je Domazet. Prema njegovim riječima, srednjoročni efekti bi mogli da budu dosta pozitivni, jer bi mogao da uslijedi transfer proizvodnje iz Hrvatske u BiH, putem stranih direktnih investicija ili putem prijenosa licenci za proizvodnju u BiH, a sve s ciljem da se održe prednosti koje postoje u okviru CEFTA-e iz koje će Hrvatska biti isključena samim pristupom EU.

Piše: M. Mlakić


44

regionalne vijesti

TeraStream diže brzinu pristupne mreže za oko 50 puta u odnosu na sadašnje kapacitete – pri-

stup omogućuje korisniku brzinu od 1 Gbit/s. Novom tehnologijom mreže, znatno se smanjuje jedinična cijena prijenosa podataka i omogućuje oma-sovljivanje izgradnje optičkog pristupa korisnicima.

TeraStream je novi koncept mreže ko-jim se omogućuje jednostavnija rea-lizacija i integracija naprednih usluga budućnosti. Posrijedi je tehnološki koncept kojim se sve usluge, uključuju-ći i tradicionalne telco usluge (glasov-ne, IPTV, pristup internetu) pružaju iz Clouda, za razliku od danas kad se one pružaju putem mreže. Ovu inovativnu tehnologiju mreže Hrvatski Telekom prvi je unutar Deutsche Telekom Grupe implementirao radi testiranja koncepta i unapređenja njezinih funkcionalnosti. Hrvatski Telekom investirao je u pro-teklih deset godina gotovo 13 milijardi kuna u infrastrukturu i usluge, a ula-ganje u TeraStream projekt vrijedno je više od 30 milijuna kuna. Pilot-faza od-vijat će se kroz prosinac 2012. i tijekom 2013. godine. Na temelju korisničkih iskustava i provedene analize poslov-nog modela, HT će donijeti odluku o

Hrvatski Telekom prvi u svijetu predstavio mrežu budućnosti - TeraStream

Hrvatski Telekom je u Zagrebu, prvi u svijetu, predstavio mrežu budućnosti – TeraStream. Pred više desetaka uzvanika iz političkoga, gospodarskog, akademskog i javnog života u Kući Lauba održana je svjetska premijera tehnologije koja označava tehnološku prekretnicu jer pojednostav-

ljuje mrežnu i pristupnu topologiju.

mogućoj komercijalnoj primjeni testi-rane TeraStream tehnologije.

TeraStream je iznimno pojednostavljen koncept IP mreže koji kombinira mrež-nu tehnologiju, tehnologiju podatkov-nih centara i optičku infrastrukturu. TeraStream koncept podrazumijeva protok značajno većeg volumena poda-taka po višestruko većim brzinama. U ovoj pilot-fazi mreža je inicijalno izgra-đena sa dva podatkovna centra (Zagreb i Varaždin), a osigurava i do 10 puta veći

kapacitet od ranijih tehnologija. Uku-pno instalirani kapacitet je 400 Gbit/s što predstavlja tri puta veći kapacitet od ukupnog realnog prometa svih tre-nutačnih HT-ovih komercijalnih usluga! TeraStream se u potpunosti temelji na IPv6 protokolu koji svakom korisni-ku daje više internetskih adresa nego što se danas ukupno koristi na cijelom globalnom internetu. Za prvu pilot fazu provedbe za partnera u Hrvatskoj je odabrana kompanija CISCO.

„Kako bismo kao društvo ostvarili uspjeh u budućnosti, moramo imati mreže koje mogu podržati najnapredni-ju komunikaciju i usluge. Posebno sam ponosan na dvije stvari: da je upravo Hrvatska s Hrvatskim Telekomom prva zemlja u svijetu koja instalira ovu ino-vativnu tehnologiju čije će prednosti postati ključne za uspjeh u budućnosti, za razvoj i konkurentnost gospodarstva te unaprijediti život pojedinaca. Pono-san sam i na naše hrvatske stručnjake koji zajedno s kolegama iz Deutsche Telekoma implementiraju ovaj visoko-zahtjevni, inovativni mrežni koncept. TeraStream se kao inovativno rješenje


45

regionalne vijesti

O Hrvatskom Telekomu

Hrvatski Telekom vodeći je pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj koji nudi usluge fiksne i mobilne telefonije, veleprodajne usluge te usluge interneta, uključujući IPTV, podatkovne i ICT usluge.

Hrvatski Telekom je lider u implementaciji naprednih tehnologija u Hrvatskoj i šire. Prvi je unutar DT Grupe 2006. korisnicima ponudio IPTV uslugu - MAXtv, koji je prema izvještaju Informe jedna od tri najuspješnije usluge tog tipa na svijetu.

Tijekom 2011. HT je korisnicima ponudio prvi Aplicentar u Hrvatskoj, a 2012. prvi je u rad pustio 4G mrežu u Hrvatskoj.

Također, 2012. godine HT je prvi u Hrvatskoj počeo s mobilnim plaćanjem baziranim na korištenju NFC tehnologije. Prvi je pokrenuo i ICT Martketplace, jedinstvenu automatiziranu virtualnu trgovinu poslovnih aplikacija i ICT usluga, nastavljajući tako niz inovativnih cloud usluga koje nudi od 2011.godine.

savršeno uklapa u HT-ovu viziju kom-panije budućnosti; mi našu kompaniju želimo evoluirati prema e-kompaniji, primjerice intenzivnim uvođenjem rje-šenja temeljenih na webu i Cloudu. Ovaj event je važan za Hrvatsku, označava našu tehnološku naprednost, potvrđuje našu infrastrukturnu spremnost i si-gnal je da smo pogodni za investiranje“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Te-lekoma.

„Tehnologija je ključ uspjeha u našoj industriji. TeraStream je revolucija u ar-hitekturi mreže - stvara čvrst i jednosta-van kostur spreman podržati iznimno veliko povećanje prometa i novih uslu-ga u budućnosti. Hrvatski Telekom je s ovim pilot-projektom predvodnik za ci-jelu Grupu“, kaže Claudia Nemat, članica Uprave Deutsche Telekoma odgovorna za područje Europe i tehnologiju.

Današnje tehnologije zasnivaju se na pretpostavci da se osnovni servisi (vo-ice, IPTV...) i dalje pružaju u mreži. Tera-Stream podrazumijeva da se sve usluge pružaju iz Clouda te ih se može brzo povezivati i nadograđivati. IPv6 tehno-logija koja je sastavni dio TeraStream koncepta osigurava da svaki uređaj u kućanstvu, od hladnjaka i pećnice do zaštitnih sustava i računala može imati svoju javnu IP adresu, a upravljati njima možemo s bilo kojeg mjesta i bilo kad.

Da bi sve ovo bilo moguće, TeraStream koristi Cloud tehnologije kao osnovni oblik pružanja svih usluga: potpunu povezivost i izgradnju kućne mreža po načelu plug and play. To podrazumi-jeva visokokvalitetnu videokonferen-cijsku vezu sa svim članovima obitelji i prijateljima, online edukaciju, video multiplayer igranje, backup svih poda-taka u Cloudu, teleworking iz kućnog ureda i slično. Poslovni korisnici moći će brže nuditi usluge, jednostavnije pri-stupati svih uređajima u uredu, imati bolji zaštitni sustav, ostvarivati vide-okonferencijski kontakt s klijentima, zaposlenicima i poslovnim partnerima

te jednostavno pohranjivati podatke u Cloudu i raditi na virtualnom desktopu.

TeraStream predstavlja revolucionaran koncept u telekom industriji, a njegova implementacija uvelike ovisi o investici-jama u podatkovne centre te naprednu optičku infrastrukturu i LTE tehnologi-ju. Hrvatski Telekom na ovom području već godinama uspješno implementira nove tehnologije (IPTV, Cloud, LTE, NFC, ICT Marketplace...) a TeraStream pilo-tom dokazuje se kao kompanija koja uvodi tehnološke inovacije i na svjet-skoj razini.


46

projekti

Riječ je o najvažnijem tehno-loškom sajmu na svijetu za vinare, voćare, proizvođače

voćnih sokova i žestokih alkoholnih pića, a spomenuti sajam se održava svake treće godine, kazao je glasnogovornik sajma Thomas Brandl. Organizatori sajma, Njemačka udruga vinogradara i Stuttgartski sajam, očekuju više od 600 izlagača i oko 40 tisuća stručnih posjetitelja iz cijelog svijeta. Generalni tajnik Njemačke udruge vinara Rudolf Nickenig kazao je u izjavi novinarima kako je Njemačka najveći uvoznik vina

Sajam „Intervitis interfructa 2013.“ predstavljen bh. proizvođačima

Predstavništvo njemačkog gospodarstva u BiH predstavilo je u Mostaru Međunarodni sajam tehnologija za vino, voće, sokove i alkoholna pića “Intervitis Interfructa 2013”, koji će se od 24. do

27. travnja 2013. godine održati u Stuttgartu.

na svijetu, a njemački potrošači su zainteresirani za upoznavanje novih tržišta. Istaknuo je kako vina iz BiH nisu toliko poznata u Njemačkoj, ali da su ljubitelji vina spremni za kušanje novih vina iz novih regija, s novim okusima. “Veoma je važno da proizvođači vina imaju nove tehnologije, koje će biti na svjetskoj razini i onda mogu parirati svjetskim proizvođačima. Zato vam preporučujemo da dođete na sajam i na kongres vinogradara. Dakle, to nisu samo strojevi i uređaji koje ćete tamo vidjeti već je to prigoda za razmjenu iskustava i informacija s kolegama iz branše”, poručio je bh. vinogradarima generalni tajnik Njemačke udruge vinara Rudolf Nickeing. Istaknuo je kako su teme kongresa vinogradara promjena klime, upravljanje vodom, optimalizacija kvaliteta i sl. Njemački kongres vinogradara pruža međunarodnim stručnjacima vrhunski presjek znanosti i prakse. “Sajam je za

mnoge proizvođače vina, naročito iz istočne i jugoistočne Europe, obvezan termin u njihovom kalendaru tako da imamo posjetitelje iz Češke, Slovačke, Ukrajine Bugarske, Hrvatske, Srbije, ali iz BiH još uvijek ne i zbog toga smo danas tu”, istaknuo je glasnogovornik sajma Thomas Brandl.

Intervitis Interfructa nezaobilazna manifestacija u centralnoj i jugoistočnoj EuropiIntervitis Interfructa međunarodni je stručni sajam tehnologija uzgoja i berbe, obrade i upravljanja procesima, punjenja i pakovanja te marketinga i distribucije za vino, voće, voćne sokove i alkoholna pića. Sajam se održava svake treće godine na površini od preko 60.000 m2, na jednom od najmodernijih sajmišta u Europi. Tu se susreću vinari, proizvođači voća i voćnih sokova te proizvođači alkoholnih pića sa svih


47

projekti

kontinenata kako bi vidjeli nove tehnologije – od traktora i kombajna, presa, filtera, spremnika i buradi do kompletnih pogona za punjenje, strojeva za pakovanje i logistike i kako bi razmijenili informacije o aktualnim trendovima u oblastima poput uređenje enoteka, marketinga ili vinskog turizma. Niti jedna druga izložba ne okuplja toliko međunarodnih eksperata pod jednim krovom kao ovaj sajam. U 2010. godini zabilježeno je 590 izlagača iz 23 zemlje i 35.731 posjetitelj iz 63 zemlje, a iduće godine očekuje se više od 600 izlagača i oko 40.000 stručnih posjetitelja iz cijelog svijeta. „Očuvanje resursa, energetska efikasnost, inteligentno upravljanje otpadnom i tehničkom vodom, ekološke metode uzgoja i pravi odgovori na pitanje klimatskih promjena – ukratko tema održivosti sasvim je jasno u centru pažnje na idućem sajmu“, kaže gospodin Nickeing. Pored vinara, uzgajivača voća, proizvođača sokova i žestokih pića iz njemačkog govornog područja tu su i njihove kolege, prvenstveno iz zemalja tranzicije istočne Europe koje koriste ovaj događaj i njegovu centralnu lokaciju kako bi se informirali o najnovijim trendovima i tehnologijama. Ali tu i stručnjaci s drugih kontinenata čine sasvim uobičajenu sliku. Značajan dio Intervitis Interfructa 2013. ponovno će činiti demonstracije rada strojeva. Na to se nadovezuje radionica za degustiranje novih vinskih sorti iz njemačkih obrazovnih institucija, više foruma i posebnih izložbi na temu arhitekture, vinskog turizma i drugih. Poseban događaj usmjeren ka prezentaciji tehnološkog razvoja i noviteta bit će dodjela nagrade za inovaciju koja se i 2013. godine organizira u sklopu sajma Intervitis Interfructa.

Predstavništvo njemačkog gospodarstva u BiHPredstavništvo njemačkog gospodarstva u BiH dio je mreže koju čini preko 120 njemačkih vanjskotrgovinskih komora i predstavništava u više od 80 zemalja svijeta. Osnovala ga je 1997. godine Njemačka gospodarska i industrijska komora kao servis njemačkim firmama s ciljem potpore u obnavljanju i uspostavljanju bilateralnih gospodarskih odnosa

i poslovne suradnje. U svom radu, Predstavništvo usko surađuje s Veleposlanstvom Njemačke u BiH, Udrugom za unapređenje njemačko-bosanskohercegovačkih gospodarskih odnosa, Agencijom za poticaj vanjske trgovine i investicija te s bh. partnerima. U proteklom razdoblju ovo Predstavništvo je organiziralo nekoliko putovanja u Njemačku za predstavnike bh. institucija i kompanija, a teme su bile energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije. Također, izdalo je i nekoliko brošura putem kojih su njemačkom tržištu predstavljene bh. firme iz metalskog, drvnog, građevinskog, prehrambenog, poljoprivrednog i sektora pića. Uz pomoć mreže

njemačkih nacionalnih gospodarskih komora, na skupovima u Njemačkoj informira njemačke poduzetnike o šansama i potencijalima u BiH te nastoji potaknuti suradnju između njemačkih i bh. kompanija.

Piše: Cvita K.


48

projekti

“Cilj i svrha ove radionice jest upoznati turističke djelatnike Slovenije sa zaleđem Neuma,

prirodnim ljepotama, bogatom povijesno – kulturnom baštinom, stoljetnim maslinicima, običajima, autohtonom kuhinjom te iznimnim ljudima koji, svojom ljubaznošću i jednostavnošću, nikoga ne ostave ravnodušnim. Svi koji jednom posjete Neum i njegovo zaleđe, te osjete sve doživljaje koji izlaze iz njegova „kamena i zelenila“, ponovno odluče doći u posjet ovom jedinstvenom prekrasnom dijelu Hercegovine“, istaknuo je Njavro.

Viši stručni suradnik TZ HNŽ-a Ramiz Bašić predstavio je projekt „Adristorical Lands“, koji promovira korištenje postojećih kulturnih vrijednosti i turističkog potencijala ciljnih područja. „Problematika turizma u EU“, bila je tema prezentacije koju je održala suorganizatorica i članica UO Udruge turističkih vodiča Slovenije, Dominika Koritnik Trepel. Uime Udruge turističkih djelatnika Neuma

Slovenci oduševljeni Neumom

„Turističko povezivanje i brendiranje“ naziv je programa, koji su kreirale i realizirale dvije prijateljske udruge: Udruga turističkih vodiča Slovenije i Udruga turističkih djelatnika Neuma, uz potporu općine Neum i Turističke zajednice HNŽ. Na početku radionice nazočne je pozdravio

organizator susreta i predsjednik Udruge turističkih djelatnika Neuma Josip Njavro.

Ana Piccolotti održala je prezentaciju „Kulturno povijesne znamenitosti općine Neum“ i „Razvoj agroturizma u zaleđu Neuma“.

Djelatnik Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine, publicist i novinar Stanislav Vukorep, stručni suradnik radionice, bio je vodič i prezentator po neumskom zaleđu. Tijekom susreta, Neumljani su ugostili i poznatog redatelja i scenarista Vlatka Filipovića, rođenog u Hutovu. Upoznavanje s neumskim zaleđem počelo je posjetom Ustanovi „Muzej i galerija” Neum, a priređen je i obilazak nekoliko domaćinstava u selima neumskog zaleđa: Davora Matuška (Moševići), Zlatka Glavinića (Babin Do), Ivice Bogdanovića (Oskrušnica), Nike Kralja (Gradac), Bože Mustapića (Hutovo), Blaške Jurkovića (Brštanica) i Tomislava Jurkovića (Brštanica). „Narodne nošnje, domaća rakija loza, suhe smokve, kruh ispod sača, uštipci, pršut, razne vrste sireva, žuti kolač te kupus raštika i jela ispod peke, kao

i zvuci lijerice i gusala našeg Zlatka Glavinića oduševili su naše goste, koji su svojim komentarima i kupnjom naših autohtonih proizvoda potvrdili da smo na dobrom putu razvoja agroturizma u neumskom zaleđu. Posebno atraktivan i za pušače zanimljiv, bio je autohtoni hercegovački duhan – škija proizvođača Ivice Bogdanovića, koji se u stara vremena pušio na carskim dvorovima diljem Europe“, kaže Njavro i dodaje: „Nakon obilaska župne crkve Uznesenja BDM i Zavičajne kuće u Gracu, posjetili smo selo Broćanac i Josipa Matića, predsjednika Udruge maslinara „Maslina“ u njegovoj uljari iz 1951. godine“.

Goste je u Hutovu dočekalo istoimeno HKUD s pjesmom i plesom, obišli su


49

projekti

Zavičajnu kuću s oko 350 etnoloških izložaka i lapidarija. Tijekom posjeta Hutovu upriličeno je i predstavljanje redatelja Vlatka Filipovića, a predsjednik Udruge pčelara Kadulja Zdravko Konjevod upoznao je goste s iznimno kvalitetnim pčelinjim proizvodima. Uslijedio je posjet Brštanici i njenim znamenitostima, a izlet je zaokružen posjetom Svetištu Kraljice Mira u Donjem Hrasnu na Cerovici koje je 1977. godine proglašeno središnjim marijanskim svetištem Trebinjsko-

mrkanske biskupije. Na seoskom domaćinstvu Nike Kralja upriličeno je zajedničko druženje kojemu su nazočili i načelnik općine Neum dr. Živko Matuško, direktorom TZ HNŽ-a Andrija Krešić, direktor hotela Sunce Luka Prkačin, te Mirko Pavlović i Ivan Krešić. Tijekom susreta, upriličen je i obilazak Stona i Dubrovnika. Uz pratnju stručnoga vodiča Davora Matuška, gosti su obišli i Mogorjelo, Počitelj, Mostar i Stari most te Međugorje. Uz članove Udruge turističkih djelatnika Neuma,

sudionici projekta bili su turistički vodiči Slovenije, predstavnici projektnih partnera iz Crne Gore i Hrvatske, općine Neum, studenti Fakulteta za turizam i zaštitu okoliša Mostar i Turističke zajednice HNŽ-a. - Prva prava ozbiljna radionica i studijski posjet neumskom zaleđu te obilazak svih znamenitosti koje su „do sada bile u sjeni“, projekt su koji je tek početak otkrivanja ovih ljepota i koji otvara novu stranicu u turizmu na području Neuma.

Priredila: M.B.Milinković


50

projekti

Tako su ove predivne torbice nedavno predstavljene i na mostarskom sajmu lijepih

stvari ModaMo kreARTiva. „Ove godine sam prvi put sudjelovala na sajmu i zadovoljna sam. To je, svakako, lijepo iskustvo. Nadam se uspješnoj suradnji s curama s Modamo portala. Također sam sudjelovala i na prošlom sajmu vjenčanja u Etno selu u Međugorju. Veselim se svakom takvom događaju, upoznavanju novih ljudi i predstavljanju svojih proizvoda na najbolji mogući način“, ističe Marija, otkrivajući tek dio tajne o nastajanju njezinih malih remek-djela: „ Volim modne dodatke pa sam iz praktičnih razloga počela dizajnirati torbice. U početku su to bile hit pismo-torbe, a sad su to velike, za svaki dan. Inače sam ljubiteljica velikih torbi, tako da sam sad sretna što mogu raditi onakve, baš po mojoj želji. Što se tiče ideja, inspiraciju pronalazim u svemu - novim trendovima, različitim bojama, kombiniranju različitih materijala. Od ideje do gotovog proizvoda potrebno je tri sata, ali, srećom, imam divne krojačice koje svaku moju ideju pretvore u savršeno remek-djelo. Da su Lovely Bags torbice prihvaćene i poželjne kod obožavateljica modnih dodataka, govori i sama činjenica da smo nedavno napravili i jubilarnu - 1000. torbicu. U 365 dana koliko su Lovely Bags torbice na tržištu, napredovali smo jako puno!“

Marija svoje torbice već prodaje preko Facebook-a. Želja joj je u skoroj budućnosti, otvoriti obrt i prodavati ih u buticima po cijeloj Bosni i Hercegovini. „Sada Lovely Bags torbice šiju dvije krojačice. Ponosna sam što u današnje vrijeme mogu, zapravo, zaraditi dvije plaće svojim hobijem. Htjela bih da se taj broj uskoro poveća, jer smatram da se kvalitetnim radom može stvoriti dobar brend i zaposliti nekoliko žena. U tome ću ustrajati i, nadam se, u ovo

Lovely bags – torbice poznatih dama

Dvadeset sedmogodišnja Marija Perić iz Tomislavgrada, diplomirana menadžerica za Odnose s javnošću, već dulje vrijeme bavi se dizajniranjem torbica koje je jednostavno nazvala Lovely Bags.

vrijeme kada svi traže posao, ponuditi kvalitetne uvjete za rad i solidnu plaću“.

Ova talentirana mlada dama pri izradi koristi umjetne materijale, eko kožu, alkantaru, mikrofiber i ponekad pravu kožu. „Materijale nabavljam svugdje - u Sarajevu, Zagrebu, Splitu. Neke dijelove poput metalnog repromaterijala, u Italiji“, naglašava Marija.

Marija kaže kako je zadovoljna brojem narudžbi koje svakodnevno pristižu iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske,

Crne Gore ... „Komentari su pozitivni i već imam stalne kupce. Od poznatih osoba, moju torbicu imaju Anica Kovač, Tina Katanić , Lana Kos, Jelena Rozga i Nina Badrić. Torbice su prepoznatljive po tome da svaka na sebi ima pločicu sa znakom Lovely Bags. Dosta radimo na marketingu, radimo foto sessione za svaku novu kolekciju, kao i prijedloge za kombiniranje torbica s ostatkom outfita“. Zadovoljno kaže Marija.

Piše: M.B. Milinković


51

projekti

Tim povodom u Herceg etno selu u Međugorju upriličena je turistička konferencija pod

nazivom “eTurizam u Hercegovini” koja je privukla brojne predstavnike hotela, privatnih smještajnih kapaciteta, turističkih agencija, manji broj predstavnika turističkih zajednica, te brojne druge turističke djelatnike. Na konferencije je predstavljen projekt Meet Hercegovina, kojeg vodi tvrtka Nula Jedan d.o.o., a u njegovom realiziranju pomogla je i Razvojna agencija za Hercegovinu (REDAH) i švedska agencija - SIDA podržanog od agencije REDAH i švedske razvojne agencije SIDA preko projekta Konkurentnog regionalnog ekonomskog razvoja Hercegovine – CREDO Hercegovina.

Područje Hercegovine bogato je mnogim i raznovrsnim kulturnim, povijesnim i prirodnim bogatstvima, kulturno umjetničkim događajima te raznolikom kulinarskom ponudom. Zbog nedostatka informacija o istim, i općenito o turističkoj ponudi ove regije, došli smo na ideju izrade web stranice pod nazivom Meet Hercegovina, za kompletan turistički doživljaj Hercegovine, istaknuli su organizatori konferencije tijekom predstavljanja projekta. Kako su kazali, portal Meet Hercegovina je zamišljen kao specijalizirani Internet medij za turizam gdje se mogu pronaći informacije o cjelokupnoj turističkoj ponudi Hercegovine, više od 70 turističkih atrakcija, gastronomiji te aktualnostima iz turizma na području Hercegovine. Turistički potencijali na ovom području su od iznimne vrijednosti, a glavni cilj projekta je s njima povezati ponudu pružatelja turističkih usluga i krajnje korisnike, odnosno potencijalne goste.

Ovim projektom omogućava se

Meet Hercegovina – kompletan turistički doživljaj Hercegovine

U zadnjih nekoliko godina Internet je postao nezaobilazan dio planiranja putovanja, stoga Internet marketing čini integralni dio turističkog poslovanja. Internet omogućuje uvijek dostupne informacije potencijalnim klijentima iz cijeloga svijeta, te predstavlja moćan komunikacijski kanal

kojim se može povezati ponuda i potražnja u turizmu.

kvalitetna usluga online rezervacijskoj sustava koji će objediniti smještajne kapacitete svih pružatelja u Hercegovini. Na taj način posjetiteljima se omogućuje kvalitetna prezentacija, a pružateljima usluga mogućnost da smještajne jedinice prezentiraju na četiri jezika svojim potencijalnim gostima. Kombinacijom jedinstvenog i kvalitetnog sadržaja, prezentacijom turističkih usluga i proizvoda na jednom mjestu, Meet Hercegovina otvara prostor za kreiranje novih i boljih turističkih ponuda kako bi gosti u potpunosti doživjeli ljepote ovoga kraja. Web stranica Meet Hercegovina je koncipirana na način da predstavi Hercegovinu kao turističku cjelinu vrijednu posjeta. Kako bi stranica bila što preglednija i jednostavnija za potencijalne domaće i strane posjetitelje, podijeljena je na 8 destinacija, a u svakoj destinaciji izdvojene su zanimljivosti koje su podijeljene po kategorijama. Ukoliko ste vlasnik smještajnih objekata i želite unaprijediti kvalitetu usluge i broj gostiju onda sigurno znate da je ključ za zadovoljne goste, osim tople dobrodošlice, čistih plahti i bogatog doručka, također i kvalitetna web prisutnost, osobito danas kada je tehnologija neizbježan alat za poslovanje u turizmu.

Nakon predstavljanja web stranice

Meet Hercegovina, konferencija u Međugorju nastavljena je zanimljivim i edukativnim predavanjima tijekom kojih su se sudionici upoznali s prednostima web stranica i Facebooka u turizmu, prodaji na stranim tržištima, o online bookingu , ali i o tome kako doći do većeg broja gostiju putem interneta. Edukativna predavanja vodili su stručnjaci iz područja turizma koji su radili za velike domaće i strane hotelske lance, turističke agencije ili za manje hotelske smještaje i male apartmanske ponude. Tako je Zlatko Papac (Lasta travel Mostar) govorio na temu “Prodaja na stranim tržištima”, Marin Brekalo iStudio Mostar) govorio je na temu “Facebook u turizmu”, dok je predavanje o temi “Kako do gosta putem interneta i oglašavanje putem Google AdWordsa” održao Niki Dešković (Booking IT, Split). Po završetku službenog dijela programa organiziran je domjenak kojim se potaknulo međusobno upoznavanje turističkih djelatnika, te poziv na zajedničko djelovanje za bolju konkurentnost Hercegovine na turističkom tržištu. Obzirom na brojnu posjećenost, mnoge pozitivne reakcije te konstruktivne kritike, organizatori su zaključili kako je ovaj projekt prepoznat kao potreba za kvalitetnu prezentaciju Hercegovine kao turističke destinacije.

Piše: Cvita K.


52

projekti

Zašto je biomasa obnovljivi izvor energije? Biomasa je obnovljivi izvor energije jer svi živi organiz-

mi, prvenstveno biljke, mogu ponovo narasti u relativno kratkom vremenu. Pametnim korištenjem resursa iz bi-omase može se postići kontinuirana eksploatacija u smislu da se količina bi-omase koja se koristi prilagodi količini biomase koja se obnovi kroz rast biljki u istom vremenskom periodu. Biomasa je danas jedan od najvećih obnovljivih izvora energije, zajedno s korištenjem energije vode i vjetra za proizvodnju korisne energije. Za razliku od ostalih obnovljivih izvora energije biomasa ima jednu veliku prednost – može se proizvoditi gotovo svugdje na planetu. Mnoge energetske studije pokazuju da bi biomasa mogla postati jedan od naj-važnijih izvora energije u budućnosti, tj. izvor energije nad kojim se može izgra-diti ekonomija čiste energije.

Proizvodnja biomase mora postati održiva

Biomasa je jedna od vrsta obnovljivih izvora energije koja nastaje od živih ili nedavno živih orga-nizama. Kad se govori o biomasi najčešće se misli na drvo. Drvo se uspješno koristi još od početka

ljudske vrste kao izvor energije za grijanje i pripremu hrane.

Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane “nove obnovljive izvore energije” poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobiva se 18% ukupne svjetske energije (2006), ali je većina od toga energija dobivena tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje - 13 od 18%. Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati da takozvani “novi izvori energije” proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju električne energije i 0,3% na biogoriva. Taj udio u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov štetni utjecaj sve je izraženiji u zadnjih nekoliko desetljeća. Sunce isporučuje Zemlji 15 tisuća puta više energije nego što čovječanstvo u sadašnjoj fazi uspijeva potrošiti, ali usprkos tome neki ljudi na Zemlji se smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon fosilnih goriva. Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) važan je zbog nekoliko razloga:

• obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.

• povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.

• očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.


53

projekti

U Zeničko-dobojskom kantonu proradila prva solarna elektrana

U industrijskoj zoni Žabljak u Usori izgrađena je i u rad puštena prva solarnu elektrana na ovoj regiji i ujedno prva na području Zeničko-dobojskog kantona.

Znajući da je sunčeva energija najperspektivniji oblik energije u smislu ekologije, mladi poduzetnici, braća Josip i Antonio Erceg, su se dali na posao. Projektirali su fotonaponsku elektranu tako što su na krovu vlastite firme “Ivex” instalirali 125 panela renomiranog njemačkog proizvođača “Schuco” koji će, prema procjenama proizvoditi 30 kW čiste energije.

Petnaest mjeseci čekanja

Izgradnja postrojenja je trajala manje od mjesec, dok se čekanje na brojna rješenja i dozvole oteglo na 15 mjeseci. Prilikom puštanja u rad ove elektrane nisu pravili nikakve ceremonije, mada se radi o vrlo značajnom privrednom događaju.

Mladi poduzetnici su ogorčeni na inertnost i sporost nadležnih institucija i resornih ministarstava, osim općinske administracije Usora koja im je, u skladu sa svojim nadležnostima u startu osigurala potrebnu papirologiju. Sve ostalo je išlo jako teško i vrlo sporo. Bez obzira na sve sa čime su se susretali u procesu izgradnje i dobivanja dozvola za rad za ovu solarnu elektranu, braća Erceg su uporni da idu dalje…

Opće prihvaćeno mišljenje o biomasi je da je to neutralni izvor energije sa strane ispuštanja ugljikovog dioksida u atmosferu – količina CO2 koja se is-pusti prilikom sagorijevanja otprilike je jednaka količini CO2 koja se uzima iz atmosfere prilikom rasta biljaka. To znači da korištenje biomase rezultira puno manjom štetom za okoliš od kori-štenja standardnih fosilnih goriva – naf-te, plina i ugljena. Usprkos ovim pred-nostima, nekontrolirano korištenje bio-mase moglo bi rezultirati većom štetom za okoliš nego da se jednostavno kori-ste fosilna goriva. Glavni razlog tome je što su fosilna goriva neaktivni prirodni čimbenik i njihovom eksploatacijom ne nastaje biološka rupa, kao što to nasta-je recimo sječom šuma. To sve rezultira činjenicom da je izuzetno važno da se biomasa koristi na održiv način.

Održivost korištenja biomase kao izvo-ra energije je nešto što se može postići prikladnim upravljanjem tim resursi-ma. To uključuje mjere predostrožnosti i mjere planiranja korištenja s vidom da se napravi najmanji negativni utjecaj na okoliš i ekonomiju. Jedan od većih pro-blema koji može nastati i koji se mora spriječiti je konkurencija između pro-izvodnje hrane i proizvodnje energije. Isto polje može se zasaditi nekim od osnovnih razloga: proizvodnja hrane, proizvodnja biomase (recimo drva), proizvodnja uljane repice (biodizela) ili recimo proizvodnja kukuruza za gorivo (bioetanol). Svako korištenje polja dru-gačije od proizvodnje hrane smanjuje količinu hrane dostupnu na tržištu i sa-mim time diže cijenu hrani. Pojedine dr-žave već sad imaju problema s osigura-vanjem novaca za uvoz dovoljne količi-ne hrane, a poskupljenjem hrane glad bi se naravno proširila. Jedno od mogućih rješenja je korištenje nusprodukata kod proizvodnje hrane kao izvor biomase. To bi značilo da se stablo pšenice ili ku-kuruza nakon što se korisni dio uzme za hranu koristi kao biomasa za proizvod-nju energije. Dodatno, umjesto da se šume ruše za dobivanje biomase, mogu se koristiti samo otpadci iz šume i pri-rodno srušena stabla. Bez obzira koji se način korištenja biomase koristio mora se zadovoljiti glavni kriterij obnovlji-vosti – količina biomase koja se koristi mora biti jednaka količini biomase koja se obnavlja u prirodi. Bez toga nema

održivosti, a nije zadovoljen ni uvjet da je biomasa neutralni izvor energije što se tiče ispuštanja ugljičnog dioksida.



54

burza / financijsko poslovanje

To su: Važnost i kvaliteta dizajna A, Učinkovitost implementiranja A, Rezultati A, Utjecaj projekta

danas A i Održivost A. Godinu dana nakon završetka programa tehničke suradnje CBBiH i Europske središnje banke (ECB), EU je projekt, koji je i financirala, ocijenila kao svoj najambiciozniji i najuspješniji projekt do sada realiziran u BiH.

Ključni čimbenici uspjeha ovog projekta su: precizno definirani projektni ciljevi i modaliteti realiziranja, te vrlo visoka razina vlasništva CBBiH nad svim fazama projekta, što je omogućilo uvid i stjecanje znanja o najboljim i najaktualnijim praksama i standardima evropskog središnjeg bankarstva. Proaktivan stav CBBiH tokom projekta osigurao je održivost rezultata i nastavak aktivnosti na usuglašavanju s evropskim i međunarodnim standardima, vlastitim kapacitetima,

Centralna banka BiH dobila najviše ocjene od EU

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je od Europske unije (EU) u postimplementacijskom monitoringu dobila najvišu ocjenu - 5 A, za veoma uspješno proveden projekt u suradnji s ECB/

Eurosustavom.

ali i podršku drugih programa tehničke suradnje kroz suradnju s nacionalnim središnjim bankama iz EU.

Uz CBBiH, ovaj projekt je provela ECB u suradnji sa sedam središnjih banaka Eurosustava (Eurosystem) u okviru Programa za tehničku pomoć CBBiH, a radi jačanja institucionalnih kapaciteta i poboljšanja priprema za sudjelovanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESCB). Projekt je znatno doprinio poboljšanju kapaciteta CBBiH u proizvodnji statistike kamatnih stopa i uvođenju statistike portfolio investicija. Kapaciteti za vođenje ekonomskih analiza, istraživanja i projekcija su također unaprijeđeni, zajedno s kapacitetima za aktivno praćenje monetarne politike u okviru valutnog odbora. Također, projekt je uveo novi pristup u izgradnji IT sustava u CBBiH.

Svi očekivani rezultati postignuti su na način predviđen ugovorom, odnosno, u

pojedinim je oblastima postignuto i više nego što je izvorno bilo predviđeno. U izvješću koje je napravio monitoring tim između ostalog je navedeno da “ECB smatra ovaj projekt uspješnim primjerom i koristi ga kao instrument učenja. Projektni pristup temeljen na transferu znanja mogao bi biti koristan za buduće programiranje pomoći Evropske komisije u oblasti jačanja institucionalnih kapaciteta, naročito za twinning projekte.”Imajući u vidu kompleksnu institucionalnu i političku strukturu u BiH, CBBiH se smatra jednom od najjačih institucija koje doprinose cjelokupnoj makroekonomskoj stabilnosti. CBBiH je i ovim rezultatima pokazao da je spreman svoje politike i smjernice usuglasiti s europskim standardima, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću CBBiH.

Piše: M. Mlakić


55

burza / financijsko poslovanje

Bh. poduzeća, prema preliminarnim podacima za ovu godinu, imala su oko dvije

milijarde KM gubitka koji se pokriva na teret kapitala, dok je 28.000 firmi blokirano, što će vjerojatno rezultirati stečajima, gašenjem i gubitkom radnih mjesta, istakli su ekonomisti pozivajući se na izvještaje o poslovanju poduzeća. Upozorili su da će ovaj trend biti nastavljen u idućoj godini jer proračuni za 2013. godinu planiraju deficite koji će se pokrivati iz kreditnih zaduženja i ne planiraju sredstva koja bi eventualno bila plasirana za razvoj. Procijenili su da će, uz 2013. godinu, i 2014. biti teška, ne samo zbog globalne krize,

Firme u BiH zabilježile dvije milijarde maraka gubitaka

Podaci za ovu godinu govore i da je 28.000 firmi blokirano, što će vjerojatno rezultirati stečajima, gašenjem i gubitkom radnih mjesta, istaknuli su ekonomisti pozivajući se na izvještaje o poslovanju

poduzeća.

nego ogromnih dugovanja, koje će BiH morati izmiriti, i preusmjeravanja sredstava za potrošnju i administraciju. Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, naglasio je da je privreda u teškom stanju jer se vlasti u BiH nisu dovoljno bavile osiguranjem povoljnijeg poslovnog okruženja, izostale su strukturalne i ekonomske reforme, dok je europski put ostavljen po strani. Upozorio je da je sve više stečaja i zatvaranja firmi, te da je na tisuće ljudi ove godine dobilo otkaz i da je tendencija da će biti otkaza i u idućoj godini.

“Samo ove godine blokirano je 58.000 računa firmi i 28.000 privrednih

subjekata. Rapidno se povećava nezaposlenost, što govori o teškoj situaciji poduzeća. Nisu osigurana sredstva za deblokadu i obrt jer su bili nepovoljni uvjeti. Bankarski sektor je potpuno smanjio aktivnosti u vezi s kreditima prema privrednim subjektima. Imali smo situaciju i da su odobreni krediti bili nepovoljni s aspekta kamate, otplatnog roka i osiguranja kolaterala. Također, industrijska proizvodnja je u padu. Iz mjeseca u mjesec trgovinski deficit je rapidno rastao”, naglasio je, između ostalog, Hasić.

Piše: M. Mlakić

Suton


56

izdvojeno

U konkurenciji od 634 projekta pristigla iz čitavog svijeta, Obiteljsko imanje u Hercegovini

proglašeno je najboljim projektom u kategoriji Stambene građevine, a pripalo mu je i treće mjesto u posebnoj kategoriji Održiva gradnja. Ovo jedinstveno obiteljsko imanje osmislio je zagrebački dvojac Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić iz arhitektonskog studija Dva arhitekta, radove je izvela tvrtka T&D Company iz Ljubuškog, dok je investitor projekta poznati nogometaš Mario Stanić. „Prije svega želimo zahvaliti ocjenjivačkom sudu iz Bosne i Hercegovine, nama susjedne zemlje, na čijem teritoriju je izgrađena nagrađena građevina, što je prepoznao kvalitete našeg projektantskog promišljanja i nominirao naš rad kao svog predstavnika. Time nam je ukazana velika čast i potvrđeno da arhitektura na ovim prostorima ne poznaje podjele i granice nego spaja narode. Graditeljska nagrada CEMEX za arhitekte ima poseban značaj jer

Obiteljsko imanje u Hercegovini dobilo dvije nagrade u Meksiku

Obiteljsko imanje u Hercegovini odnijelo čak dvije nagrade na 21. međunarodnoj Graditeljskoj nagradi CEMEX u Meksiku. U jakoj međunarodnoj konku-renciji od ukupno 634 prijavljena projekta, prvim mjestom u kategoriji Stambene građevine i trećim u posebnoj kategoriji Održiva gradnja

nagrađen je projekt Obiteljskog imanja u Hercegovini.

nije uobičajena arhitektonska nagrada koju kolege arhitekti dodjeljuju jedni drugima. Ovo je graditeljska nagrada, a u ocjenjivačkom sudu sjedi multidisciplinarni tim arhitekata, inženjera građevinarstva, krajobraznih arhitekata, inženjera specijalista i slično, što čini njen značaj većim. Gradnja koja se oslanja na materijale i tehnike tradicionalne za ovo podneblje pokazala se kao najbolji odgovor u situaciji gdje smo kao glavnu temu postavili sklad prirodnog ambijenta i arhitekture koja omogućuje aktivan život u korelaciji sa ambijentom. Održiva gradnja u harmoniji s okolišem temeljna je odrednica našeg rada i veseli nas da je naš trud prepoznat od strane CEMEX-a koji već godinama vrijedno radi na promociji održive gradnje i nagrađuje napore projektanata širom svijeta“, kazao je Tomislav Ćurković, projektant nagrađene stambene građevine.

Po mišljenju Velimira Vilovića, direktora prodaje i logistike CEMEX Hrvatske, najbolji način da se

promovira regionalno znanje i kvaliteta rada građevinara i arhitekata su međunarodna natjecanja kao što je ovo. „Veseli me da u posljednjih nekoliko godina projekti iz Bosne i Hercegovine, ali i čitave regije, osvajaju svjetska priznanja što pokazuje da s kreativnošću


57

izdvojeno

naših ljudi treba ozbiljno računati. Čestitam investitoru, a projektantima i izvođačima želim mnogo uspjeha u budućem radu i nova priznanja za te uspjehe“, izjavio je Vilović. Inače, ovo nije prva međunarodna Graditeljska nagrada CEMEX za arhitekte studija Dva arhitekta. Prošle su godine, predstavljajući Hrvatsku, u Meksiku osvojili drugo mjesto u kategoriji Stambene građevine za zgradu Istarska u Zagrebu. Projekti iz BiH

već su ranije ostvarivali zapažene uspjehe na međunarodnoj Graditeljskoj nagradi CEMEX. Tako je 2010. godine prijedorska Ulica Kralja Petra I. Oslobodioca odnijela prvo mjesto u kategoriji Pristupačnosti te treće mjesto u kategoriji Infrastrukturnih građevina, a 2007. treće mjesto u kategoriji Infrastrukturne građevine osvojio je projekt Park Petra Kočića iz Banja Luke. Najveći uspjeh ostvario je projekt Urbane rekonstrukcije

i obnove centra Banja Luke 2008. godine, osvojivši dvije međunarodne nagrade u posebnim kategorijama: prvo mjesto u kategoriji Pristupačnosti te drugo u kategoriji Održive gradnje. Prošle je godine BiH predstavljao sarajevski Importanne Centar, poznatiji i kao Balkanske puzzle. Graditeljska nagrada CEMEX uspostavljena je prije 21 godinu sa svrhom prepoznavanja najkvalitetnijih radova na području graditeljstva sjevernog Meksika, matične zemlje tvrtke CEMEX, koja je od 2005. vlasnik CEMEX Hrvatske. Dodjeljuje se najuspješnijim svjetskim projektima u kategorijama Stambene građevine, Javne i poslovne građevine te Infrastrukturne građevine, a posebne nagrade dodjeljuju se i projektima koji poštuju načela održive gradnje te dostupnosti objekata osobama s posebnim potrebama. Danas ova nagrada predstavlja jasan odraz i opredjeljenje CEMEX-ovog aktivnog sudjelovanja u međunarodnoj graditeljskoj kulturi. Proizvodi tvrtke CEMEX Hrvatska d.d. prisutni su na tržištu Bosne i Hercegovine već desetljećima, a od 2006. godine tvrtka djeluje na tržištu BiH kroz vlastitu tvrtku CEMEX BH d.o.o.

Piše: Cvita K.


58

izdvojeno

Neumorna Zijada rado se odaziva svim pozivima za nastupe, a posebno zapažene

nastupe imala na večeri ljubavne poezije u Narodnoj biblioteci Mostar, festivalu Dani Književnog kluba Mostar, Humskim večerima poezije prošle i ove godine, na izložbi umjetnika Mostara u povodu Dana državnosti BiH u Centru za kulturu. Uz to, kaže, svaki dan napiše po koji novi stih, napravi neki novi komad nakita ili novu sliku. Već ovisno o inspiraciji. Inače, Zijada Zekić zaposlena je u Službi za kulturu Odjela društvenih djelatnosti Grada Mostara, a u povodu njezinog pjesničkog prvijenca primio ju je i gradonačelnik Ljubo Bešlić „Beskrajno sam zahvalna gosp. Bešliću što mi je dao potporu pri izdavanju moje prve zbirke pjesama , kao i u svim drugim aktivnostima kojima slavim umjetnost i lijepu riječ“, kazala je Zijada koja je Bešliću uručila svoju knjigu, a zauzvrat od gradonačelnika dobila monografiju – Mostar u slici i riječi. Ova svestrana dama na poseban je način, kaže, posvećena umjetnosti u čiji svijet bježi od svakodnevice. „Kod mene su poezija i slikarstvo povezane, kao jedno tijelo i jedna duša. Sve moje slike prati pjesma istoga naziva“ kaže Zijada koja radi i scenografije za modne revije. Dosad je priredila i nekoliko izložaba – u Turskom konzulatu i Centru za kulturu Mostar, uz promociju knjige „Šipak“ dr. Ahmeda Džubura, a na Izboru žene godine 2006. u izboru Studija 88, nagrađena je za organizaciju izložaba primijenjene umjetnosti. Svojedobno je za svoj rad, nagrađena kao jedan od tri najbolja djelatnika općine Mostar. Što se , pak, poezije tiče, objavljivala je u časopisima Most, Motrišta i Osvit. A njezina zbirka „Vrijeme za pamćenje“ posveta je majci koja je, kaže, za nju vječna. Upravo o toj beskrajnoj majčinskoj ljubavi i ljubavi prema

Bijeg od tereta svakodnevice u svijet stihova i slika

Za jednu od najeksponiranijih mostarskih pjesnikinja, čija je prva zbirka poezije „Vrijeme za pamćenje“ nedavno ugledala svjetlo dana – Zijadu Zekić, predaha, čini se, nema.

majci progovaraju i njezine pjesme koje rado govori u svakoj prigodi, među prijateljima: Ljubav moje majke je ubrani cvijet – dar prirode, simbol svega što je lijepo. Ruka koja je pružila cvijeće i sama miriše. Majka može sve – da voli, da oprašta, da savjetuje, da njeguje, da odgaja, da trpi…

Piše: M.B. Milinković


59

izdvojeno

Književni program u Beču, u Hrvatskom centru, priređen je zahvaljujući književnici Mariji

Perić-Bilobrk te profesoru i novinaru Juri Buriću. Nazočne je, u ime Hrvatskog centra, pozdravila Gabriela Novak-Krall, izrazivši zadovoljstvo što su u prilici predstaviti i jedan tako zanimljiv program i bh. autore, dok je predsjednik Upravnog odbora Književne zaklade „Fra Grgo Martić“ Anto Stanić, upoznao posjetitelje s njezinim djelovanjem i misijom. Glavni urednik svih izdanja Zaklade Milo Jukić, osvrnuo se na obje knjige, glavna urednica Radiopostaje Rama Ana Burić govorila je o Vladi Kudiću i njegovom djelu, dok je zbirku Lidije Pavlović-Grgić predstavila Marija Perić-Bilobrk. Večer je glazbeno obogatila japanska umjetnica Hiroko Huemer. „U Beču sam, prije četiri godine, s Marijom Perić-Bilobrk predstavila našu koautorsku knjigu Let u TROstihu, a sada smo, zajedno s nekoliko izvrsnih ljudi, predstavile Kišne kapi u piščevoj luli, knjigu koja ima

Izvrsna djela bh. književnika upoznala austrijska i slovenska publika

Knjige dvoje prošlogodišnjih laureata prestižne književne nagrade „Fra Grgo Martić“ - zbirka priča Kišne kapi u piščevoj luli Lidije Pavlović-Grgić i roman Taurus Vlade Kudića, predstavljene su u

Beču i Mariboru.

i bečku naslovnicu. Naime, fotografiju koja je krasi, u Beču je snimio umjetnik Drago Palavra“, kazala je Pavlović-Grgić, zahvalivši organizatorima i domaćinima , sponzorima, kao i svim dobrim ljudima koji su im dali potporu.

Večeri bh. književnika u Beču nazočili

su i veleposlanik RH u Austriji Gordan Bakota, te hrvatski nogometaši Niko Kovač i Mario Tokić. Dva dana prije bečkog predstavljanja, roman Taurus i zbirka Kišne kapi u piščevoj luli predstavljeni su i u Mariboru, u Literarnoj hiši, a u organizaciji književnika i prevoditelj Željka Perovića. Nastavak je to uspješne suradnje nakon gostovanja slovenskih pjesnika u kolovozu ove godine u Mostaru, gdje je sudionike festivala „Neretvanske vedrine“ ugostio Književni klub Mostar.



60

izdvojeno

KalorijeKalorije, odnosno energetska vrijednost namirnice izražena je u kcal i kJ. Obično se odnosi na 100 grama namirnice, a ne na cijelo pakiranje. Te informacije pomažu vam da sami odredite koliki će vam biti unos kalorija. Prosječna žena, dakle ona koja je aktivna, dnevno treba unijeti 2200 kalorija, a prosječan muškarac 2900 kalorija.

MastiJedna namirnica sadržava nekoliko vrsta masti - zasićene, mononezasićene i polinezasićene. Zasićene masti spadaju u skupinu tzv. loših masti jer povećavaju holesterol u krvi, a samim time i rizik od srčanih bolesti. Mononezasićene i polinezasićene su „dobre masti“, a nalaze se u namirnicama biljnog porijekla te u nekim plodovima mora. Najpoznatija „dobra mast“ je zasigurno omega 3.

AditiviIako sama riječ „aditivi“ u mnogim ljudima budi strah, nisu svi aditivi loši. Primjerice, vlakna, enzimi i vitamini su također aditivi, ali prirodnog porijekla. Problem su sintetski aditivi na koje treba obratiti pozornost. Njih u namirnicama ima, ali nisu opasni ako su u manjim količinama. Za svaki aditiv definiran je dnevni unos i toga se treba pridržavati. Utješna je informacija da u dostupnim namirnicama ima 100 puta manja količina aditiva od one koja bi mogla prouzročiti zdravstvene probleme.

NatrijNjega najviše ima u soli, a na deklaracijama se obično izražava u količini i postotku. Preveliki unos soli može dovesti do povećanja krvnog tlaka. Kako biste to izbjegli, ne biste

Znate li čitati deklaracije na namirnicama?

Svaka namirnica sadržava deklaraciju ili bi barem tako trebalo biti. No, problem je što mnogi ljudi ne razumiju stvari koje pišu na deklaracijama, a razumijevanje je nužno kako biste znali što točno unosite u organizam i je li to za vas možda štetno. Donosimo vam nekoliko pojašnjenja koja će vam

pomoći da se ubuduće bolje snalazite s čitanjem deklaracija.

trebali konzumirati više od 3000 mg natrija dnevno.

ProteiniKako pokazuju istraživanja, mnogi ljudi konzumiraju više proteina nego što je njihovu organizmu doista potrebno, a to može dovesti do debljanja. Naime, samo jedan gram proteina sadržava četiri kalorije. Zdraviji su proteini biljnoga porijekla jer sadržavaju manje masnoća. Dakle, umjesto mesa, radije se odlučite za, primjerice, sir ili jogurt.

UgljikohidratiPosljednjih godina od ugljikohidrata su napravljene baba-roge u svijetu prehrane. No, ugljikohidrati organizmu daju energiju i izbjegavati ih u potpunosti nije dobra ideja. Jedan gram ugljikohidrata ima četiri kalorije, a najčešće se ugljikohidrati nalaze u hljebu i tjestenini. Zdravije sastojke pronaći ćete u integralnim namirnicama toga tipa.

Priredio: M. Mlakić


61

izdvojeno

Etiketiranje prema propisima EU-a

Prema novim propisima, koji u paketima dolaze iz EU-a, bit će obvezno navesti i kemijski sastav proizvoda te njegovu kalorijsku vrijednost. Dijetetski proizvodi, koji čine prilično velik segment tržišta namirnica, imaju i neke posebne zahtjeve u pogledu etiketiranja. Tu su prije svega definicije pojmova “light”, “strong”, “high”, “low” itd. Naime, postoje uvjeti

Sadržaj etikete

Svaka etiketa s prehrambenih proizvoda mora sadržavati temeljne podatke koji daju odgovore na sljedeća pitanja;

• što je u pakovanju,

• tko je proizvođač,

• odakle je proizvođač,

• koje su sirovine korištene

• i kolika je neto težina proizvoda.

Sadržaj etikete je naime propisan, kao i veličina i oblik slova pa i dopuštena vrsta slova. Slika koja ilustrira sadržaj mora odgovarati sadržaju, što znači da nisu dopuštene nikakve slobodne interpretacije sadržaja. Sirovine koje ulaze u proizvod moraju biti navedene redoslijedom zastupljenosti, što znači prvo ona komponenta koje ima najviše pa dalje redom. Također, moraju se deklarirati svi korišteni aditivi (obilježeni E-brojem) u količinama prema redoslijedu i zastupljenosti. E-brojevi su samo skraćenice za kemijski naziv, a brojevi jamče da su aditivi testirani na sigurnost u okviru EU-a (E-broj) i da se mogu upotrebljavati bez ograničenja.

koje treba zadovoljiti da bi se takav podnaslov uopće mogao staviti na proizvod. Primjerice, pojam natural označava proizvod dobiven od posve prirodnih sirovina. Ako u bilo kojem elementu etikete sadržaj ne odgovara navodima, proizvođač snosi odgovornost, odnosno to se smatra prijevarom potrošača. Što se tiče dojenačke i dječje hrane, uvjeti etiketiranja su još stroži, tj. može se reći da je doslovce sve propisano, a

postoji i poseban dodatak koji se odnosi na dopuštena sredstva (aditive) i druge tvari. Čak je i ilustracija na limenci ili kartonskoj ambalaži strogo određena, kako se potrošače ne bi dovelo u zabludu.

U slučaju dojenačke i dječje hrane, koja potpada pod Pravilnik o kakvoći dijetetskih pripravaka, osim već navedenih elemenata, na etiketama mora biti naputak kako se hrana priprema, u kojem se omjeru miješa i na kojoj temperaturi se grije prije davanja obroka djeci.

Etiketa proizvoda propisana je isključivo radi zaštite zdravlja potrošača. Ona služi kao temeljna orijentacija da se sazna što se zapravo unosi u organizam. Dok se na Zapadu etikete opskrbljuju i raznim dodatnim podacima (zasićene i nezasićene masne kiseline, kalorijska vrijednost), kod nas je zasad još jedva pokriven donji prag informacija.


62

izdvojeno

Podaci se odnose na tržište SAD-a, no ovi trendovi razvoja su prisutni i na ostalim svjetskim

tržištima. Ovo su zanimanja koja su pronašla svoje mjesto na listi:

1. Softver developer (programer) Od 2010. godine porast potražnje za ovim zaposlenicima iznosi sedam posto, a prosječna plaća u SAD-u je 90.530 dolara godišnje.

2. Računovođe i revizori Od 2010. godine porast potražnje iznosi tri posto, a prosječna plaća godišnje 61.690 dolara.

Deset zanimanja koja će biti najtraženija u 2013. godini

Magazin Forbes objavio je listu deset zanimanja koja bi trebala biti najtraženija u godini pred nama. Listu je sastavila američka tvrtka Economic Modeling Specialists, na osnovi podataka o

potražnji za tim zanimanjima proteklih godina.

3. Marketinški istraživači i marketinški stručnjaci Od 2010. godine potražnja je za 10 posto veća, a prosječna plaća je 60.570 dolara godišnje.

4. Analitičari informacijskih sustava Od 2010. godine porast potražnje iznosi pet posto.

5. Menadžeri ljudskih resursa Od 2010. godine potražnja je veća za pet posto.

6. Administratori mreže i administratori informacijskih sistema Od 2010. godine porast potražnje iznosi pet posto.

7. Trgovački putnici Od 2010. godine potražnja je veća za četiri posto.

8. Analitičari za sigurnost informacijskih sustava, web inženjeri i dizajneri informacijskih sistema Od 2010. godine potražnja je porasla za pet posto.

9. Strojarski inženjeri Od 2010. godine porast potražnje iznosi šest posto.

10. Industrijski inženjeri Od 2010. godine porast potražnje iznosi pet posto.


63

izdvojeno

Nova aplikacija za sustav Windows 8, nazvana ‘NORAD prati Djeda Mraza’ dio je 57

godina duge blagdanske tradicije NORAD-a u praćenju dobrodušnog djedice. Ona će djeci, zajedno sa sličnim aplikacijama za Androide i internet, omogućiti da ga i mobitelima prate na njegovu putu.

„Svakog 24. prosinca od 1955. godine djeci govorimo gdje se točno nalazi Djed Mraz kako bi djeca u cijelom svijetu mogla biti sigurna da su u pravo vrijeme u krevetima te im može isporučiti poklone“, objasnila je Stacey Knott, zamjenica zapovjednika u NORAD-u.

Pored praćenja Djedovih lokacija na Badnjak aplikacija pokazuje glavne građevine s njegovog puta poput Eiffelovog tornja i Kineskog zida.

Kretanje Djeda Mraza preko Windowsa

Djeca koja žele pratiti Djeda Mraza na njegovom putovanju po domovima u cijelom svijetu sada mogu učitati novu programsku aplikaciju Sjevernoameričkog zapovjedništva zračne obrane (NO-

RAD).

Tijekom odbrojavanja do Djedova dolaska djeca aplikaciju mogu koristiti i za igranje igara i gledanja videa. NORAD-ov angažman oko Djeda Mraza počeo je 1955. kada se u reklami robne kući Sears, Roebuck & Co djecu pozvalo da ga izravno nazovu na određeni broj telefona. Broj u reklami je, međutim, sadržavao i jedan pogrešno napisan broj. Umjesto broja privatnog Djedovog telefona djeca su tako dobila broj Kontinentalnog zapovjedništva zračne obrane, prethodnika NORAD-a. „Svaki poziv na taj broj obično je bio od dužnosnika, ministra obrane pa i predsjednika - rekla je Knott. Kada je na Badnju večer nazvalo prvo dijete na dužnosti je bio pukovnik Harry Shoup. ‘Tanki glas jedne djevojčice upitao je ‘Je li to Djed Mraz?“, objasnila je Knott. Pukovnik Shoup

je pomislio da se netko s njime šali, ali je odmah porazgovarao s majkom djevojčice i shvatio što se događa.

Shoup je potom svojem osoblju naložio da na radaru provjere ima li znakova Djeda Mraza i prenesu informaciju djeci te je tako tradicija rođena. Prošle je godine NORAD odgovorio na više od 102.000 telefonskih poziva i 7700 e-mailova. Knott je rekla da se NORAD u tom poslu oslanja na partnere i volontere.

„Imamo 1200 volontera koji će ljudima govoriti gdje se nalazi Djed - dodala je. Pa kako Djed Mraz isporuči sve te darove u jednoj noći? ‘Kao prvo, Djed Mraz leti brzinom zvjezdane svjetlosti“, rekla je Knott. „No nismo sasvim sigurni kako točno. Tu ima čarolije“.

ZA BHP priredio: M. Mlakić


64

prenijeto iz tiska

Promatrajući situaciju u Rusiji, nekim zemljama Latinske Amerike te Kini (malo uzdrmanoj smanjenjem kupovne moći na Zapadu, ali zato veoma dobro snabdjevenom zlatom), ne bi se baš reklo da je kriza globalna. Norveška također ne osjeća neke velike probleme, Švicarska nešto veće, ali sve je to daleko od EU, SAD i Japana. Ukratko, oni koji imaju prirodne resurse (Rusija, Norveška...) te zlato i jaku industriju (Kina), a munjevito se rješavaju dolara i eura su u daleko boljoj situaciji od ostalih. Trka za zlatom se nastavlja, također i potraga za njim. Povjerenje u papirnate vrijednosti vrtoglavo pada. U tom kontekstu je veoma zanimljiva vijest da zapadne banke povlače novac iz srednje i istočne Europe, uključujući Balkan.

Mediji u Srbiji prednjače sa ovim vijestima u posljednjih nekoliko dana. Evo što kaže Politika: “Velike zapadne banke su od sredine prošle, do sredine ove godine povukle iz istočne Europe oko 70 milijardi dolara (55 milijardi eura) - pokazuju podaci koje je objavila Banka za međunarodna poravnanja (BIZ) sa sjedištem u Baselu. To odgovara, kako prenose „Handelsblatt“ i „Neue Zurcher Zeitung“, pozivajući se na analizu “Bečke inicijative”, oko 4 posto privredne performanse u istočnoeuropskim zemljama.”

Odakle su banke koje su otvarale poslovnice kao što gljive rastu poslije kiše u ovom dijelu Europe? Većinom iz Italije, Njemačke i Austrije. Unicredit, Banca Intesa, Raiffeisen, Hypo, Volksbank itd… Erik Bergloff, glavni ekonomista Europske Banke za razvoj, je rekao Handelsblattu da se povlačenje kapitala nastavlja jer banke moraju povećati vlastiti kapital na domaćem tržištu. Politika piše da Mađarska najviše osjeća povlačenje kapitala i da

Posljedice ekonomskog kaosa: Zapad povlači novac s Balkana i Istočne Europe

Potpuni kaos na pretežno zapadnom tržištu (SAD, EU te Japan kao rijetki predstavnik Istoka koji je u ogromnim problemima i uvijek se “trpa u koš” sa zapadnom ekonomijom) se nastavlja. Mnogi

govore da se radi o globalnoj krizi. Da li je baš tako?

je izgubila oko 18 milijardi eura. To je 4 % BDP-a. Iz Slovenije je povučeno oko 5 milijardi eura. To je skoro 10% slovenskog BDP-a.

Politika dalje kaže: “U Mađarskoj i Sloveniji, u dvije zemlje regije koje zadaju brigu EU, povučeni kapital iznosi između 10 i 15 posto bruto nacionalnog proizvoda, u Bugarskoj, Hrvatskoj, Litvi i Srbiji on je između 5 i 10 posto”. Ove brojke su kontradiktorne. Prvo piše da je povučeno novca u vrijednosti od 4% BDP-a a onda se spominju brojke od 10 i 15%. Očigledno da i ovdje vlada konfuzija. “U mnogim zemljama poput Češke, Rumunjske ili Slovačke one drže udio od čak 70 posto”.

Što predstavnici banaka kažu u vezi ovoga? Da je povlačenje novca umjereno. Interesantno, s obzirom kako su prije 10-tak godina agresivno ulazile na ova tržišta, sada je povlačenje umjereno. Zašto uopće povlačenje? Što se to dešava? Ova izjava sa umjerenim povlačenjem zvuči kao fraza “kontrolirani bankrot” za Grčku. Malo je reći nejasno. Iz kraće analize zemalja iz kojih se povlači novac, vidi se da su Mađarska i Slovenija ovim potezom najviše ugrožene. Zašto baš one? Zato jer su na osnovi vrijednosti državnih

obveznica davno bankrotirale. Ili nisu nego su ih u tu situaciju dovele agencije za određivanje kreditnog rejtinga?

Sašo Stanovnik iz ALTA Investa (Slovenija) piše: “Prema podacima MMF-a, državni dug je 52 % BDP-a. Relativno nizak u odnosu na Italiju ili Grčku, ali to je ogromno povećanje u odnosu na 2008. godinu kada je dug iznosio 22%. U isto vrijeme smanjenje kreditnog ratinga utječe na sposobnost države da iznajmljuje novac. Moody’s sada vodi slovenski kreditni rejting kao Baa2, samo dva stupnja iznad špekulativnog stupnja. Stoga nije čudno da su 10-godišnje državne obveznice oko 7%.” Treba reći da je vrijednost državnih obveznica oko 7% obično prag bankrota. Ili nije? Objašnjenje slijedi u daljem tekstu.

Apsurdno je da su 10-ogodišnje državne obveznice Slovenije, sa duplo manjim dugom u odnosu na BDP u usporedbi sa Italijom, oko 7%. Odgovor na pitanje zašto je slijedeći: Europska centralna banka štampa novac i kupuje talijanske državne obveznice. Na taj način se “konzerva šuta nogom niz cestu”. To je popularna fraza koju mnogi ekonomisti koriste (“kick the can down the road”) kada opisuju održavanje


65

prenijeto iz tiska

banaka i država poput održavanja bolesnika na aparatima. Današnja vrijednost slovenskih 10-godišnjih državnih obveznica je 5.72%. Slovenci su očigledno dobili neku pomoć ili su uspjeli sami spustiti vrijednost na oko 6%. Istraživanje na ovu temu bi zahtjevalo poprilično vremena i novi tekst.

Također i analiza te “famozne” granice od 7%. Ovo je veoma zanimljivo (Politika): “Inicijativa od nedavno prati trendove razduživanja u regiji u tromjesečnim izvješćima i u drugom po redu izvješću konstatirala je da su banke u 12-mjesečnom razdoblju do kraja lipnja smanjile financiranje podružnica i ostalih banaka i poduzeća u regiji nove Europe, uz izuzetak Rusije i Turske, u protuvrijednosti 4,1 posto njezinog BDP-a.”

Izuzetak Rusije i Turske? Pogledajmo stopu 10-godišnjih obveznica za Rusiju i Tursku…Turska 7.490%, Rusija 7.380%. Apsurdno, zar ne? Smanjuje se financiranje u Mađarskoj (6,9%) i Sloveniji (5,7%) gdje su vrijednosti obveznica manje nego u Rusiji (7.3%) i Turskoj (7,4%). Očigledno je da banke same ne vjeruju tom pragu od 7% nego gledaju konkretna privredna zbivanja znajući da su Turska i Rusija prilično “neinficirane” u odnosu na EU. Još jedna “čudna stvar”. Njemačka 10-togodišnja obveznica vrijedi 1.357% a Norveška 2.047%. Mislim da će se mnogi čitatelji složiti da je suvišno govoriti koliko je Norveška u boljoj ekonomskoj situaciji od Njemačke. Ako ništa, ne mora davati ogroman novac za “spas” drugih EU ekonomija.

Norveška ne samo da nije u eurozoni, nije ni u EU. I jedno jako bitno pitanje: zašto bi itko kupio papir koji mu donosi dobit od 1.357%, a to je Njemačka obveznica (a pitanje se može odnositi na sve obveznice država)? Ako ste ECB, onda ima itekako logike. Ili ako želite da se zadužite i dobijete novac (doslovno da prodate dug). Ali onda se u igru miješaju agencije za određivanje kreditnog rejtinga i nastaju veliki problemi. Te obveznice daju kisik umornoj Italiji i sličnim državama. Ako ste privatni investitor, koja je

korist? Čak će od vas tražiti “haircut” – odricanje dobiti (koje dobiti kad je Grčka davno bankrotirala?). Vrijednost mađarskih 10-godišnjih državnih obveznica je 6.930. Očigledno, nalaze se na pragu “famoznog” praga od 7%. Država koja ima duplo veći dug u odnosu na BDP od Slovenije, Italija, se može “pohvaliti” sa 4.9%. Naravno, zahvaljujući Europskoj centralnoj banci. Ako bi Italija došla u situaciju u kojoj je Grčka (ona to zapravo jeste, ali ECB čini sve što može da se to odgodi, kao FED u SAD), to bi bila katastrofa za EU i euro. Slovenija i Mađarska, poput Portugala, Grčke, Irske, pa čak i Španjolske, nisu neposredna opasnost. Italija jeste. Opasnost ovih spomenutih država osim Italije je “zarazna”, a postoji vjerovanje da se “infekcija” može obuzdati. Sad vidimo koliko je uspješno obuzdana da i Njemačka počinje osjećati prve jače valove krize. Stoga je odgovor zašto banke povlače novac iz takozvane Nove Europe u Staru Europu veoma jednostavan. Nema pokrića u zlatu, nema čak ni zlata ili se ne može vratiti u matičnu državu. Ljudi u velikom broju podižu novac iz banaka i za papirnatu vrijednost kupuju metale, nekretnine (ne baš pametan potez, ali ako je obitelji potreban stan, onda je više nego opravdano), zemlju itd… Činjenica da talijanske banke povlače novac ne bi trebala nikoga začuditi, Ali činjenica da austrijske i njemačke banke također povlače novac je već za neke čudna. Ali nije.

Ono što se dešava na “periferiji” EU, te Japanu i SAD-u počinje “nagrizati” i države koje su smatrane imunim:

Njemačka, Nizozemska, Austrija itd… Virus zvani ekonomski kolaps Zapada se širi. Napravljeno je previše “grešaka”, voda počinje curiti na sve strane jer pucaju zakrpe i ovim povlačenjem novca se pokušava zakrpati pokoja rupa dok se ne pojavi nova. Konzerva se i dalje šuta niz cestu…Do kada? Izgleda da to više nitko ne zna…Mnoge već spomenute stvari su mnogi ekonomisti stotine puta ponovili. Obzirom da nema pomaka naprijed, ista priča se ponavlja.

Koje dodatno objašnjenje možemo dati na osnovi ovih podataka? Titanik zvani Zapad tone, svi trče ka vrhu broda i nadaju se da će voda stati negdje na polovici te da će oni ostati izvan vode. Obzirom na “šutnja konzerve» i «skakanje po Titaniku» jasno je da se radi o tome da se svatko spašava kako zna i umije. Ekonomija kakvu poznajemo gubi bilo kakva pravila i već nekoliko godina traje surova borba za opstanak. Istok ima dobre šanse da bez velikih potresa izađe iz svega ovoga kao pobjednik. A Zapad? Brojke govore same za sebe…

Idealno bi bilo da se svi izvuku iz ove situacije uz što manju štetu, ali čini se da će ekonomski sistem doživjeti velike promjene. Pa možda nešto poput kompjuterskog termina – restart. A neki se i dalje pitaju zašto je zlato toliko bitno? Pa zar nije više nego očigledno? Prava jedinica vrijednosti bi trebala biti energija, ljudski rad i sl. Dok ne bude tako, ako ikada bude, ostaje nam zlato, uz zemlju, te sjeme kao jedina sigurna utočišta u ovom ekonomskom uraganu.

Izvor: advance.hr Za BHP priredio: M. Mlakić


66

posljednja vijest

Istaknuto je ovo na obilježavanju dvadeset i pete obljetnice uspješnog poslovanja viteškog

poduzeća Economic, koja je održana u Kongresnoj dvorani Franžiznog centra BiH. Jedan od trgovinskih lidera u Bosni i Hercegovini i pionir franšiznog poslovanja, Economic je za dvadeset i pet godina poslovanja stekao ugled jedne od najznačajnijih tvrtki u našoj zemlji, što dokazuju brojna domaća i međunarodna priznanja. Sstrateško opredjeljenje ovog poduzeća je društveno odgovorno poslovanje, koje se nalazi u korijenu svake organizacijske jedinice poduzeća. Bez obzira o kojoj se zainteresiranoj strani radi, Economic nastoji njegovati i razvijati najviše norme društvene odgovornosti. Pored aktivnog sudjelovanja u društvenoj zajednici i nevladinim organizacijama, Econimic potiče društveno korisni rad, sponzorstva kulturnih i sportskih udruženja, sudjeluje u podizanju svijesti o očuvanju zdravog okoliša te stručnim znanstvenim skupovima. Economic Sponzorira niz kulturnih i sportskih udruženje, a inicijator je i niza dobrotvornih akcija kojima uvijek nastoji pružiti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

U Economicu kontinuirano ulažu u razvoj ljudskih potencijala kao jednog od ključnih faktora za rast i razvoj poduzeća što potvrđuje i činjenica da već dugi niz godina poduzeće nastoji pružiti mogućnosti studentima da na primjeru Economica rade studije slučajeva, volontiranjem i obavljanjem ferijalne prakse stječu praktična znanja, a stipendiranjem za vrijeme studija im dodatno ukazuju na važnost obrazovanja, kako za njih tako i za zajednicu, kao cjelinu. Treba tome dodati i kontinuiranu edukaciju svih uposlenika poduzeća i suradnju sa sveučilištima, komorama te drugim

Dvadeset i pet uspješnih godina

Tijekom proteklih dvadeset i pet godina imali smo vremena od prvog, dječjeg koraka napraviti “čovjeka” sposobnog da se samostalno izborit za svoje mjesto pod suncem.

odgojno-obrazovnim institucijama.

Na svečanosti su dodijeljena i priznanja najboljim poslovnim partnerima i kupcima u protekloj godini (Eurocable d.o.o. Zagreb i Hidroinženjering & Economic Banja Luka), a izvučena su

Najbolji od najboljih

Kao i na svakoj obljetnici, dodijeljeno je i priznanje za najboljeg radnika poduzeća. Ove godine to su:

Dario Jerković - Stipendist Economica od diplomskog, preko magistarskog, a danas već i doktorskog studija. U Economicu obavlja funkciju VSV i pomoćnika direktora za ekonomska i komercijalna pitanja.

Igor Božić - Pobjednik Prvog bh. natjecanja kuhara u Sarajevu, drugoplasirani na mediteranskom prvenstvu u Hrvatskoj, šef kuhinje hotela Central u Franšiznom centru BiH. Igor je primio nagradu u ime svih uposlenika kuhinje hotela Central.

Humana gesta

U duhu Economica i njihovog stalnog angažmana na pomoći svima kojima je pomoć potrebna, na obilježavanju obljetnice dodijeljena je financijska pomoć liječenju petogodišnjeg Vitežanina Davida Tarabe, kojemu je u drugoj godini života dijagnosticirana simptomatska epilepsija i čija je operacija planirana sredinom 2013. godine. Znak solidarnosti i financijsku pomoć vrijednu 5 000 KM u ime Economica predala je kćerka vlasnika poduzeća, Sanja Rajković.

i imena sretnih dobitnika u nagradnoj igri POLO+500+25. Glavna nagrada – vozilo Polo pripalo je sretnom dobitniku Muji Derviću iz Novo Travnika.

Piše: M. Mlakić

bh privrednik 85

Documents