bh privrednik [broj 73, april-maj 2010.]

U OVOM BROJU DONOSIMO:

GODINA XV • BROJ 72 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Aktualni razgovor:

Ne može nas se uspoređivati s Albanijom i MoldavijomAutoput ide dalje

Aktualno:

Provedba mjera ovisi o ukupnom ambijentu

www.mostarski-sajam.comwww.mostar-fair.com

BH PrivrednikTravanj / Svibanj 2010

4

Izdavač: Inter 96 d.o.o. • za Izdavača: Darko Juričić • GlavnI urednIk: Mario Mlakić • IzdavačkI savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • novInarI: Miroslav Vasilj, Milijana Kos, Dragana Sivonjić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvon-imir Živković, Anita Glibić • FotoGraFIje: Siniša Skenderija, Stojan Lasić • adresa redakcIje: Stjepana Radića 2, 72250 Vitez, BiH • GraFIčka prIprema I dIzajn: Borislav Sučić • tIsak: SUTON, Široki Brijeg • marketInG: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095 ;+387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez

mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

. . . i m p r e s u m . . .

73PrivrednikIZ BROJA U BROJGrađevinci očekuju pokretanje

kapitalnih investicijskih projekata 8Brčanska Vlada potiče zapošljavanje 8

Predstavljen projekt miPRO 9“Investiranje u ljude je najbolja

poslovna investicija” 10Predstavnici hrvatskih udruga iz BiH kod

predsjednika Josipovića 11Međunarodni projekt poslovne suradnje

objedinio Gradačac, Modriču, Žepče, Tuzlu i Mostar 11

AKTUALNI RAZGOVORNe može nas se uspoređivati s

Albanijom i Moldavijom 12 Autoput ide dalje 18

RAZGOVOR S POVODOMMostarski sajam prvorazredni je gospo-

darski i društveni događaj u BiH 21 Građani su najveće bogatstvo

koje garantira gospodarski razvoj 23POSLOVNI USPJESI

Unatoč recesiji, hercegovački div ide dalje 26

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNEKončar - snaga energije 28

Jasna vizija razvoja po standardima EU 30

PROJEKTIŽelimo biti lider u svakom pogledu 32Vlada pokrenula energetske projekte

vrijedne 6 milijardi eura 34Kladimo se, uskoro

i na malim ekranima... 36Ecos dio programa za razvoj izvoznih

konzultanata 37AKTUALNO

Provedba mjera ovisi o ukupnom ambijentu 39

Javno-privatno partnerstvo na vratima BiH 44

Izabrani najpoželjniji poslodavci u BiH u 2010. godini 46

Ustavna reforma temelj svih drugih reforma 48

BH REGIJEPrirodni potencijal BiH za uzgoj genetski

nemodificirane hrane! 50Zima nije smetala radnicima 52

Osigurati sigurnost ulaganja i poslovanja 54Microsoft BizSpark globalni program

obilježio prvu godišnjicu! 55

56 Olakšano vođenje poljoprivrednog registra57 Naftna polja vrijedna desetke milijardi dolara58 Poslodavci traže novi opći kolektivni ugovor58 Puni optimizma vjeruju u skoriprivredni oporavak60 Prosvjed seljaka samo polovično uspio62 Bioenergetski centar ugasit će nezapo-slenostREGIONALNE VIJESTI62 Osigurano novih 40 milijuna kuna 63 “Neograničeni potencijal“ u BiH64 Brčko i Slavonski Brod uspostavili prekograničnu suradnju64 Hrvatska lider u regiji, no Srbija je perspektivnija65 BiH je značajan dio turističke mape Europe67 Predstavnici TIOIL-a u Rusiji68 OECD: Zadovoljite potrebe poslodavacaINVESTICIJE69 Otvoren granični prijelaz Klobuk70 Prva tvornica u Trebinju nakon tri decenije71 Krmivo za više kvalitetnijeg mlijekaBURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE72 Kriza je najviše utjecala na najslabije, a to su građani73 Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. osmu godinu za redom sponzor natjecanja mladih mate-matičara učenika srednjih škola FBiH74 Pad kreditne aktivnosti od 3% 74 Mikrokreditne organizacije u ozbiljnim problemimaBAŠTINA75 UskrsMODERNO POSLOVANJE79 Casual da, ali s mjeromPRENIJETO IZ TISKA81 Što bi danas rekao Peter Drucker o izlasku iz krize?IZDVOJENO83 Dani vina u Trebinju TEHNOLOGIJE84 Društvena mreža-Twitter88 U ruke vrhunskih stručnjaka,s vrhunskom tehnologijom!PROMOCIJE91 U gradu teatra odavno plaču muze POSLJEDNJA VIJEST93 Pogledajmo se u ogledalo: živimo u prošlom stoljeću


5

PC 96, p.p. 50 • 72250 Vitez • Bosna i HercegovinaTel.: +387 (0)30 714 300 • Fax: +387 (0)30 714 302www.ecos-vitez.com • [email protected]

viteznajbolji izbor grijanja

vodomaterijalagrijanja

vodomaterijalagrijanja&grijanja&grijanja

vodomaterijala&vodomaterijalagrijanja

vodomaterijalagrijanja&grijanja

vodomaterijalagrijanja

najpovoljnije cijenenajpovoljnije cijene


7

riječ urednika

Uvodnik

Realno i zrelo promišljati stvarnost, poznavati svoje nedostatke, ali i znati istaknuti vlastite prednosti, neke

su od karakteristika ozbiljnih ljudi, koji se jasno pozicioniraju u okruženju u kojem žive i djeluju. Upravo ovakav ton je prevladavao u iznimno zanimljivom intervjuu kojega je za naš list dao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Mladen Zirojević. Nedvosmisleno ukazujući na realnost ekonomskih i političkih odnosa u kojima živimo, ministar je dao vrlo jasnu sliku stvarnosti u kojoj živimo. Ne smijemo se zanositi kako smo uspješni (jer, realno, to niti nismo), ali ne možemo sebe niti podcjenjivati, jer postoje brojne prednosti koje imamo, samo ih trebamo znati iskoristiti.

Ovakvo promišljanje zvuči realno i nedvosmisleno ukazuje na pravac kojega generalno treba postaviti kao premisu svih, ne samo ekonomskih, projekcija razvoja. No, da bi koncepcija razvoja temeljenog na zrelom promišljanju nedostataka i prednosti koje imamo bila moguća, svi “relevantni čimbenici” moraju poći od ovih realiteta. A kako pojedinci promišljaju realitete bh. društva bilo je vidljivo i iz posljednjeg pokušaja podizanja plaća i ostalih privilegija u jednom od naših brojnih parlamenata. Situacija je još grotesknija ako se uzme u obzir posljednje istraživanje koje pokazuje kako se Bosna i Hercegovina sve više pretvara u “činovničku zemlju”. Naime, prema rezultatima istraživanja kojega su sprovele Udruga ekonomista RS - SWOT i Fondacija Fridrich Ebert Shtiftung, plaće u javnom sektoru BiH porasle su za 130 posto od 2000. do 2009. godine, a posebno su povećane u posljednje četiri godine, što je imalo

velikog utjecaja na kreiranje radnih mjesta i konkurentnost BiH. Na taj način, javni sektor izravno određuje kretanja u onom vitalnijem dijelu društva – ekonomskom i privatnom sektoru, jer na taj način privatnom sektoru je nametnuta nepoštena konkurentska borba, koja poslodavce dovodi u tešku poziciju, jer javni sektor zapravo diktira tempo plaća. Ovakvo stanje potvrđeno je i anketama web portala posao.ba, koji je radio istraživanje o najpoželjnijim poslodavcima u BiH, a je jedno od pitanja je bilo i koji bi posao mladi ljudi željeli raditi. U najvećem broju slučajeva, odgovor je glasio – u nekom od brojnih državnih organa !!!

Takva situacija, u kojoj javni sektor izravno diktira ritam privatnom, i u krajnjoj liniji proizvodnom sektoru teško je održiva i ukoliko se trend u kojem imamo više činovnika nego radnika nastavi, cijela situacija bi mogla metastazirati. Veliki ekonomski teoretičar Peter Drucker u svojim je knjigama često naglašavao kako ćemo „budućnost najbolje predvidjeti stvarajući je“, jasno naglašavajući kako se ekonomski realitateti moraju uvažavati, a svaka organizacija nužno mora biti svjesna svoje odgovornosti i znati se nositi s njom. U duhu takvih promišljanja pitanje izgradnje kvalitetnijeg ekonomskog, pa i društvenog okruženja podrazumijeva upravo svijest o vlastitoj odgovornosti – promišljati zrelo i uvažavati svoje vlastite prednosti i prepoznavati nedostatke. I na koncu, kako je istkanuo jedan od predavača na znanstvenom skupu ekonomista u Vitezu – unijeti malo optimizma u našu sliku stvarnosti, jer na koncu sami stvaramo vlastitu budućnost.


8

iz Broja u Broj

“Domaće građevinske kompanije u 2010. ušle su oslabljene jer je ova oblast, pored automobilske industrije, najviše osjetila udare svjetske krize. Ukoliko se ne pokrenu značajniji kapitalni infrastrukturni projekti građevinarstvo će postati generator još dublje krize”, istakao je u uvodnom obraćanju predsjednik PKKS Kemal Grebo.

Ključni razlozi lošeg stanja u građevinarstvu su nedostatak značajnijih investicijskih radova, rigorozna kreditna politika komercijalnih banaka, izostanak potpore domaćim građevinskim tvrtkama na natječajima koje raspisuju državni ili entitetski organi te neusuglašenost pravnog okvira u BiH sa susjednim i razvijenim zemljama Europe. Komora je ocijenila kako je trenutak kroz ovakav dijalog i suradnju građevinarstva i financijskog sektora puno toga postići te kako se financijski sektor svojom kreditnom

Građevinci očekuju pokretanje kapitalnih investicijskih projekata

Na sastanku u Gospodarskoj komori Županije Sarajevo (PKKS) se okupilo 60 gospodarstvenika iz građevinarstva, industrije građevinskog materijala, projektantskih usluga i financijskog sektora

radi upoznavanja mogućnosti i unapređenja međusobne poslovne suradnje.

politikom i slobodnim, neangažiranim viškom kapitala aktivnije treba uključiti u pomoć tvrtkama koje imaju zdrave ugovore, sklopljene poslove u inozemstvu i na domaćem tržištu,

s obzirom na to kako im situacija u kojoj postoje visoki unutarnji dugovi otežava poslovanje, prijeti zatvaranjem i otpuštanjem većeg broja radnika.

Politikom zapošljavanja Distrikta u 2010. godini mogu biti obuhvaćeni i programski

zadaci Zavoda, do iznosa neutrošenih sredstava za program zapošljavanja pripravnika, a naročito za zapošljavanje osoba starije starosne dobi – muškarci stariji od 50 godina i žene starije od 45 godina, zapošljavanje osoba sa

Brčanska Vlada potiče zapošljavanje

Vlada Brčko distrikta BiH usvojila je Aktivnu politiku zapošljavanja za 2010. godinu. Prema ovoj politici Zavodu za zapošljavanje bit će odobreno 2 milijuna KM za angažiranje 389 pripravnika

tijekom ove godine.

posebnim potrebama, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i doškolovavanje za poznatog poslodavca, zapošljavanje osoba sa dugoročnom nezaposlenošću – čekanje duže od 5 godina. Također su predviđeni podrška nezaposlenima u oblasti samozapošljavanja, materijalna podrška svršenim učenicima osnovnih škola u nastavku daljnjeg školovanja

kroz stipendiranje učenika koji se upisuju na zanimanja za koje poslodavci iskažu potrebu a prvenstveno radnička zanimanja, kao značajne mjere preventivne kontrole strukturne nezaposlenosti.


9

iz Broja u Broj

Glavna tema ovoga skupa bila je “Kako prepoznati projekt koji je prihvatljiv unutar

nadolazećih natječaja EU - a?” a sudionici su imali priliku upoznati se s osnovnim pojmovima EU - a te njihovim predpristupnim fondovima i informacijama o instrumentu IPA Programa II komponente koji se odnosi na prekograničnu suradnje između BiH i susjednih zemalja. U središtu pozornosti bilo je predavanje o Metodologiji za integrirano planiranje lokalnog razvoja u BiH-miPRO izrađenoj u okviru Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji je zajednička inicijativa Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC) i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP), a provodi se u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i

Predstavljen projekt miPRO

U suradnji s konzultantskom tvrtkom MICRO grupa d.o.o. upriličen je u Općinskoj vijećnici u Orašju seminar iz područja predpristupnih fondova Europske unije, mogućnostima apliciranja projekata

i njihovom financiranju.

izbjeglice BiH, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave RS, Federalnim

ministarstvom pravde i savezima općina i gradova u oba entiteta.

Najviši standard higijene!

za savršenučistoću i dezinfekciju

www.fis-professional.com


10

iz Broja u Broj

Konferencijom je okončan projekt pod nazivom “Jačanje kapaciteta upravljanja ljudskim resursima

u Centralnoj banci BiH”, koji je realiziran u okviru Twinning Light programa. Projekt je financirala Europska unija, a realiziran je u suradnji s partnerskim centralnim bankama Njemačke i Češke.”Nama u Centralnoj banci BiH je izuzetno važno držati “vruću liniju” s Europskom centralnom bankom i centralnim bankama iz eurosistema i smatramo da smo spremni i želimo naše poslovanje i standarde prilagoditi europskim”, izjavio je novinarima guverner CBBiH Kemal Kozarić. Iskazao je zadovoljstvo da su eksperti Deutsche Bundesbank i Češke narodne banke pokazali da je CBBiH umnogome već prilagođena u smislu procedura, zakona, profesionalnog osoblja, a njihove korisne preporuke implementirat će se u narednom periodu kako bi se kvaliteta podignula na još višu ljestvicu.

I tokom krize CBBiH je, po Kozarićevim riječima, prepoznala da je investicija u ljude najbolja investicija i namjera je da se kadar još više motivira i otvore

“Investiranje u ljude je najbolja poslovna investicija”

U organizaciji Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) u Sarajevu je održana međunarodna konferencija o ljudskim resursima “Uloga i značaj upravljanja ljudskim resursima u centralnim

bankama i drugim financijskim institucijama”.

usaglašavanja smjernica i procedura s europskim standardima. „Europska unija predana je ideji podrške CBBiH u njezinom efikasnom poslovanju“, kazao je predstavnik delegacije Europske komisije u BiH Boris Iarochevitch, dodajući da je projekt koji je zaključun samo korak na tom putu.

“Naš cilj je puna integracija CBBiH u europski sistem centralnih banaka”, naglasio je Iarochevitch. Voditelj projekta Martin Dinkelbourg (Deutsche Bundesbank) i menadžer projekta Jan Malek (Češka narodna banka) istaknuli su izuzetno dobru suradnju sudionika u projektu, te opredijeljenost za daljnjom bilateralnom suradnjom. U radu konferencije sudjelovali su priznati stručnjaci iz oblasti ljudskih resursa i predstavnici za tehničku suradnju centralnih banaka Europske unije i regije, te stručnjaci iz međunarodnih financijskih institucija u zemlji, komercijalnih banaka i drugih financijskih institucija da bi se podigla svjesnost o značaju upravljanja ljudskim resursima u suvremeno doba.

određene perspektive za napredovanje. U ovoj instituciji zaposleno je 70 posto ljudi s visokom stručnom spremom, a edukaciji se posvećuje posebna pažnja. Kozarić je najavio da 1. travnja počinje novi projekt s Europskom centralnom bankom radi daljnjeg

Karting Klub restoran-pizzeria | adresa: BiH-88000 Mostar, Vukovarska bb | tel: (387 36) 326 456 (dostava i rezervacije), 326 880 (sportski tereni ) | www. kartingklub.ba


11

iz Broja u Broj

Predstavnici udruga upoznali su Predsjednika s projektima na kojima se radi, ali i problemima s

kojima se susreću pripadnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Na sastanku, koji je protekao u ugodnom i optimističnom ozračju, zaključeno je kako je opstanak i boljitak Hrvata u Bosni i Hercegovini od strateškog interesa i za Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te da je važnije da Hrvati ostaju u Bosni i Hercegovini, nego da se sele u Hrvatsku. Gosti su zamolili predsjednika Josipovića da pomogne u definiranju sveobuhvatne i konstruktivne politike koja će prije svega pomoći opstanku i jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Također je, između ostalog, bilo riječ i o zakonu o prebivalištu koji će biti na obostranu korist, kako za Republiku Hrvatsku tako i za one hrvatske državljane koji imaju dvojno prebivalište. Sastanku su pored prof. dr. Franje Topića nazočili

Predstavnici hrvatskih udruga iz BiH kod predsjednika Josipovića

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović sastao se u Zagrebu s predstavnicima akademskih, kulturnih i poslovnih udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine, predvođenih

predsjednikom Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. Franjom Topićem.

i prof. dr. Miljenko Ančić, direktor Caritasa u Banjoj Luci; Vladimir Šoljić, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne; Franjo Rajković, vlasnik

tvrtke Economic i predsjednik Udruge poslodavaca iz Viteza, te odvjetnik Krešimir Zubak.

Udruženje Nezavisni biro za razvoj Gradačac/Modriča, u konzorciju sa Udruženjem za

poduzetništvo i posao LiNK Mostar, Udrugom poduzetnika i poslodavaca Žepče, te Razvojno poduzetničkim centrom Tuzla - Inkubator Lipnica, zajednički organiziraju projekt “Poboljšanje poslovne infrastrukture i kvaliteta rada grupe poslovnih inkubatora/razvojno poduzetničkih centara u Bosni i Hercegovini”. Cilj projekta je stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva kroz poboljšanje

Međunarodni projekt poslovne suradnje objedinio Gradačac, Modriču, Žepče,

Tuzlu i Mostarposlovne infrastrukture u poslovnim inkubatorima/centrima u Modriči, Žepču, Tuzli i Mostaru. Ukupna vrijednost projekta je oko sto tisuća eura. Realiziranjem ovog projekta ujedno će biti nastavljena konkretna suradnja i rad na provedbi Akcijskog plana zajedničke strategije razvoja poslovnih inkubatora, a koju su članovi Mreže usvojili još ranije u Mostaru. Po okončanju projekta bit će stvoreni bolji uvjeti rada za sadašnje i potencijalne korisnike dijela poslovnih inkubatora/centara u BiH, i to kroz: poboljšanje

energetske učinkovitosti objekata koji se koriste za poslovnu inkubaciju, podizanje razine kvaliteta poslovno-savjetodavnih usluga za trenutne korisnike i početnike, te poboljšanje kvaliteta upravljanja poslovnim inkubatorima i poslovnim centrima. Isto tako, realizacijom projekta će se neposredno uticati na ublažavanje problema nezaposlenosti i siromaštva u navedenim općinama.

Piše M. Vasilj


12

aktualni razgovor

Svjestan je svih mana i prednosti naše zemlje. No umjesto kuknjave Zirojević je jedan od rijetkih koji

nudi rješenja. U intervjuu broja BH Privrednika i više nego pozitivnim ocjenjuje mostarski sajam ističući da takva mjesta treba iskoristiti za poticanje gospodarskoga rasta. „Riječ je o pozitivnoj privrednoj priči koja otvara vrata domaćim privrednicima. Upoznat sam i da je svih dosadašnjih godina nivo organizacije bio izrazito visok. Mostarski sajam je zaista visoko podigao letvicu. BiH su potrebni takvi projekti od kojih privreda i građani imaju izravne koristi“, ističe Zirojević.

BHP: Ministre na početku nam odgovorite - jesmo li još u recesiji?

Zirojević: Na direktno pitanje, bez okolišanja, vratit ću vam direktan odgovor. Da, BiH je još uvijek u recesiji. Dat ću vrlo kratko obrazloženje. Svi znamo da BiH, nikada od 1995. godine, nije uspjela vratiti privredu i nivo privrednih aktivnosti na nivo iz 1991.godine. Naravno da smo od 1995.godine imali uzlaznu putanju privrednih aktivnosti i konstantan ekonomski rast, ali evo danas, 2010. godine, imamo zaista nizak nivo privrednih aktivnosti koji se najviše manifestira padom proizvodnje, padom trgovine i obima usluga, i naravno obimom unutrašnje i vanjskotrgovinske razmjene.

BHP: Velike zemlje postepeno izlaze i recesije kada mi možemo očekivati taj trend?

Zirojević: Vidite, velike zapadne ekonomije su pogođene ekonomskom i financijskom krizom i prije nas. Oni su tu krizu osjetili nešto manje od godinu dana prije nas. Ako se uzme u obzir taj vremenski tok, snaga njihovih ekonomija, kao i mehanizmi koje su koristili da spriječe i ublaže krizu, te utjecaj ekonomskog napretka snažnih ekonomija na našu malu ekonomiju,

Ne može nas se uspoređivati s Albanijom i Moldavijom

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mladen Zirojević nije tipičan bh. političar. Obrazovan, bez dlake na jeziku i bez ispraznih političkih parola secira stvarne

probleme našega gospodarstva.

najoptimističnije bi bilo reći da ćemo stabilizirati svoju ekonomiju krajem ove godine, a određeni trend rasta doživjeti sredinom i u drugoj polovini iduće godine.

BHP: Zapravo građani bi kazali da smo u recesiji od svršetka rata!?

Zirojević: To pitanje oslikava i činjenično stanje, ali i pokušaj da se nađe opravdanje za mnoge situacije, i naročito situaciju i stanje u ekonomiji. Naše društvo proživljava brojne krize od rata i mi se sa njima nosimo. To je specifičnost ove zemlje, ali je nikako ne čini specifičnijom i drugačijom od drugih. To je nešto što trebamo naučiti. Kada je konkretno privreda u pitanju, bez obzira na trenutno stanje i lošu situaciju koja traje godinama, ja sam uvjeren da će privreda BiH sa svojim potencijalima i resursima sigurno krenuti snažno naprijed, odmah nakon stabilizacije i izlaska iz krize.

BHP: Kada razgovarate sa kolegama na ministarskoj razini iz drugih

država u gospodarskom smislu po čemu prepoznaju Bosnu i Hercegovinu?

Zirojević: Prilikom svih razgovora koje sam imao sa kolegama resornim ministrima iz evropskih i drugih država, moram se pohvaliti da je priča o privrednim i resursnim potencijalima i stanju BH ekonomije, uvijek bila svijetla i uvijek se razgovaralo sa stanovišta ogromnih mogućnosti koje naša ekonomija ima. Nas prepoznaju po snažnim energetskim kapacitetima, dobrom geografskom položaju, mogućnostima ulaganja u drvnu industriju i turističkim potencijalima.

BHP: Treba li se na tome onda bazirati naša izvozna strategija?Zirojević: Svakako da energiju možemo ponuditi kao izvozni proizvod, finalne proizvode iz drvne industrije, a ne poluproizvode. Naravno tu su nezaobilazno proizvodi metalske industrije, i ako sredimo i unaprijedimo stanje u prehrambenoj industriji, imamo veliki prostor da budemo zemlja

Mladen Zirojević, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH


13

aktualni razgovor

izvoza određenih grupa prehrambenih proizvoda.

BHP: Od vašega dolaska na mjesto ministra što je bilo moguće uraditi u poticanju izvoza i kakvi su planovi do konca mandata?

Zirojević: Bez namjere da pričam o nadležnostima ministarstva, njegovoj ulozi i konkretnim mogućnostima, biću sasvim iskren. Moj boravak na čelu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH traje nešto više od godinu i po dana, i poklopio se u potpunosti sa vremenom ekonomske krize, a samim tim i padom izvozne sposobnosti domaće privrede. Mi smo kao resorno ministarstvo, kroz niz zakonskih projekata, tipa Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o direktnim stranim ulaganjima, Zakona o slobodnim zonama, Zakona o duhanu, Zakona o carinskoj tarifi i ostalim zakonima, da ne nabrajam, pokušali da zakonski uredimo situaciju u BiH, kako bi se popravile izvozne mogućnosti privrede. Također, kroz dosljedno poštovanje CEFTA-e, trgovinskog dijela SSP-a, potpisivanje dopune Protokola o slobodnoj trgovini sa Turskom, potpisivanjem Sporazuma o preferencijalnom režimu roba sa Iranom, uspjeli smo da otklonimo barijere u pogledu izvoza za naša poduzeća, za ova tržišta. Na drugoj strani, nemamo ni ustavnu ni zakonodavnu nadležnost, da direktno pomognemo domaćim izvoznim poduzećima. To je već pitanje za nadležna entitetska ministarstva.

BHP: Ekonomski analitičari često ističu da i ono što izvozimo su zapravo sirovine te da bi sirovinu trebalo oplemeniti u BiH pa onda izvoziti gotovo proizvod. Stoje li takve kritike? Zirojević: Kritike stoje, ali molim vas, pa nije valjda uloga vlasti da uđe u poduzeća i govori direktorima i šefovima proizvodnje kako ne treba da prave i prodaju poluproizvode ili samo sirovine, već i finalni proizvod. To je već stvar situacije u privredi i postojanja tehnologija za finalne proizvode u domaćim poduzećima. Nadležna ministarstva svakako treba da pruže pomoć poduzećima koja se orijentiraju na proizvodnju finalnih proizvoda, ali opredjeljenje za proizvodnjom finalnog proizvoda je stvar poslovne politike poduzeća. Nemojte da zaboravite da je

ekonomija BiH i u prošlosti najvećim dijelom bila resursno – bazirana ekonomija. BHP: Ima li BiH uopće strategiju na čemu treba zasnivati svoje gospodarstvo?

Zirojević: Ovo pitanje jeste problem. Na nivou BiH još uvijek ne postoji strategija razvoja privrede, iako na nižim nivoima

vlasti postoje takve strategije. Trenutno je u toku izrada Strategije razvoja BiH koju radi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, a predstavnici našeg ministarstva zajedno sa drugim institucijama učestvuju u izradi ovog dokumenta. Pretpostavljam da će ova strategija biti urađena dobrom metodologijom i da će definirati oblasti privrede na kojima treba zasnivati razvoj. I naravno, implementaciju strategije ostaviti nivoima vlasti koji su i kandidirali određene oblasti. Vjerujte, to je recept za napredak.

BHP: Zbog čega je kod nas toliko malo cijenjena proizvodnja i stvaranje nove vrijednosti i može li država poput BiH opstati u gospodarskom smislu zasnivajući gospodarstvo na trgovini?

Zirojević: Nije stvar u tome da su proizvodnja i stvaranje nove vrijednosti malo cijenjeni kod nas, već je riječ o tome da je daleko teže pokrenuti i voditi proizvodno poduzeće nego na primjer trgovinsko. Pored toga, financijska sredstva koja je potrebno uložiti u proizvodnju su visoka, a ako se pogledaju dostupni izvori financiranja, onda je jasno zašto je situacija takva. Postoje zemlje koje svoj razvoj baziraju na trgovini, ali BiH niti ima takve mogućnosti niti takav položaj. BiH ekonomija može uspjeti na kombinaciji proizvodnih i uslužnih djelatnosti, uz angažiranje trgovine u nivou da prati unutrašnje tržište i ove dvije osnovne oblasti.

BHP: Pribojavate li se potpunoga kolapsa gospodarstva, argentinskoga sindroma i traženja pravde na ulici od strane radništva?

Zirojević: Ne, ne mislim da će do toga doći. Moguće je da će nivo privrednih aktivnosti pasti još malo, ali ne značajno. Svjestan sam i da je prisutan trend smanjenja broja radnika u privredi, ali to je još uvijek dijelom posljedica loših privatizacija, neizbježne tranzicije, restrukturiranja poduzeća i gubitka tržišta za jedan dio poduzeća. Ono što sam od početka ove krize govorio se ostvaruje, svi nivoi vlasti i privreda treba da ulože napore da sačuvaju postojeća radna mjesta, pa i po cijenu pada dohodaka na tim radnim mjestima. Mi nismo toliko zaduženi, niti zemlja niti privreda, da bi se desio argentinski sindrom, a i premali smo da se tako nešto desi.

BHP: Koliko i otežava li uopće našem gospodarstvu poslovno okruženje koje se zasniva na ne baš jedinstvenom ekonomskom prostoru?

Zirojević: Činjenica jeste da u BiH postoji nedovoljno jedinstven ekonomski prostor, ali se isto tako kroz niz projekata u posljednje vrijeme vode aktivnosti na harmonizaciji i ujednačavanju propisa koji tretiraju poslovno okruženje. Pored toga, ključ je u pojednostavljivanju uvjeta za brzo i efikasno poslovno okruženje, promatrano sa stanovišta privrednika, kako domaćih tako i inozemnih. BHP: Je li izlaz u pokretanju velikih projekata poput izgradnje Koridora VC ili ulaganja u elektroenergetski sustav?

Zirojević: Koridor VC jeste najvažniji prometni infrastrukturni projekt u BiH, ali ne i jedini. Bez mreže autoputova i brzih cesta koje će se vezati na ovaj koridor, on sam neće toliko popraviti stanje. Sa stanovišta oživljavanja građevinskih i ekonomskih aktivnosti, ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu i veći broj elektroenergetskih objekata, sigurno bi unaprijedio situaciju i pokrenuo točak oporavka i izlaska iz krize.

BHP: Jesmo li kao tržište zanimljivi stranim ulagačima?

Zirojević: Svakako da jesmo. Vidite, zemlje Europske unije, poput Austrije

Uvjeren sam da će privreda BiH sa svojim potencijalima i resursima sigurno krenuti snažno naprijed, odmah nakon stabilizacije i izlaska iz krize.


14

aktualni razgovor

i Slovenije, su jedni od najvećih ulagača u BiH. Ako ove zemlje vide sigurnost u svojim ulaganjima u BiH, zašto ne bi i druge. Od 2007. godine osjetno je smanjen priliv direktnih stranih ulaganja, s obzirom da je te godine obavljeno više značajnih privatizacijskih sporazuma. U strukturi ulaganja značajno mjesto zauzimaju nepoljoprivredne djelatnosti (pošte, telekomunikacije, trgovina na malo itd). BiH se nalazi u fazi izgradnje tehničke infrastrukture za analizu usklađenosti (laboratorije za ispitivanje i kalibraciju, tijela za inspekciju i certificiranje), kao i fazi usklađivanja propisa sa EU standardima. Dok se ne ispune ovi zahtjevi, ne može se očekivati veći obim direktnih stranih ulaganja u sektor proizvodnje i prerade hrane. I naravno, pad stranih direktnih investicija, zadnje dvije godine, se dešava zbog ekonomske krize, koja je dovela do smanjenog interesa ulagača, koji su odlučili da prvenstveno zaštite svoje investicije na matičnim tržištima. Mada, u zadnje vrijeme, i sami vidite, interes za tržišta istoka odnosno Azije i ulaganje na ova tržišta, može predstavljati problem u privlačenju stranih investitora.

BHP: Može li se uspjeti u političkom ozračju u kojem dio ministara gleda na način - ako sam iz Sarajeva neka Banjaluci i Mostaru “crkne krava” ili pak obrnuto?

Zirojević: Točno je da postoji takvo političko okruženje, i također je točno da ono ne doprinosi ničemu. Dok god bilo ko u izvršnoj vlasti sa bilo kog nivoa tako gleda, neće biti napretka u oblastima koje ti ministri pokrivaju. Samo ću vam reći da u BiH treba da se djeluje po principu „spojenih posuda“, odnosno ako jednom dijelu krene, pa bio on i neki mikronivo odnosno općina, logično je očekivati i raditi da krene i u drugom dijelu.

BHP: Koliko razvoju gospodarstva otežava i permanentna politička kriza u BiH?

Zirojević: BiH je takva zemlja, da će u njoj, htjeli mi to ili ne, biti još mnogo političkih kriza. Sigurnost ekonomskog djelovanja i ulaganja privrednika i njihove poslovanje, dobrim dijelom zavisi od političkog ambijenta, situacije i izgrađenog sistema. Što su političke krize snažnije, naša ekonomija će više zaostajati i imati faktor koji na

to zaostajanje utiče. Za sada je jedini način da pokušamo pronaći dogovor i interes kada je ekonomija u pitanju, a političko neslaganje izolirati od utjecaja na privredu i ispoljavati ga što manje. Makar u javnosti.

BHP: Što je urađeno i što se radi glede smanjenja vanjskotrgovinskog deficita?

Zirojević: Cjelokupna aktivnost Ministarstva usmjerena je na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita. Svaki zakon, podzakonski akt, potpisivanje sporazuma, konvencija, promotivne aktivnosti, sve je na neki način povezano sa jačanjem domaće privrede i stvaranjem boljih uvjeta privređivanja što u daljem doprinosi ili supstituciji uvoza ili povećanju izvoza. Vanjskotrgovinski deficit je indikator a mjere koje mi poduzimamo u najvećem obimu su dugoročne i sistemske. U principu sam protiv kratkoročnih i nedovoljno ispitanih mjera u cilju smanjenja vanjskotrgovinskog deficita iako ponekad treba pribjeći i tim mjerama, naravno samo onim dozvoljenim. BHP: Gdje Vi vidite ulogu domaćih snaga kada je riječ o zadovoljavanju potreba na domaćem tržištu umjesto pretjeranog uvoza?

Zirojević: Mnogi obični građani bi se iznenadili kada bi u analizama stručnjaka vidjeli kolike količine hrane i vode uvozimo. Ja podržavam sve kampanje koje promoviraju konzumiranje domaćih proizvoda umjesto uvoznih, ali mora nam biti jasno da je jako teško uticati na ljudsku svijest i percepciju u nekim proizvodima. Velika je greška što poznati trgovački lanci na svojim policama imaju jako malo domaćih proizvoda i mislim da tu trebamo napraviti veći pritisak. Generalno, mi smo uvozno zavisna zemlja. Jako mala, gotovo nikakva izdvajanja imamo na istraživanje i razvoj tako da u tom pogledu se prije svega trebamo usmjeriti na privlačenje stranih investicija a time i novih tehnologija i znanja. Pozitivan primjer

koji je imao veliki utjecaj na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita je i početak rada rafinerije nafte Brod, jer smo veliki uvoznici energenata.

BHP: Kako zaštiti domaću proizvodnju?

Zirojević: Kao resorno ministarstvo sa BiH nivoa, mi se zaista trudimo da u domenu svojih nadležnosti utičemo što je moguće više. I radimo što je moguće više. Navest ću najbliži primjer za to. Prijedlog mjera koje je Vijeće ministara usvojilo na 109. sjednici je rezultat višemjesečne suradnje sa udruženjima poljoprivrednika, prerađivačima i nadležnim entitetskim i institucijama BiH. Aktivnosti na ovim pitanjima vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa već dvije godine putem koordinacije infrastrukture kvaliteta u kontinuiranoj suradnji sa nadležnim institucijama gdje su se razmatrala pitanja uspostavljanja ovlaštenih laboratorija, suradnje inspekcijskih službi i izgradnja jedinstvenog sistema za unapređenje robnih rezervi. Smatramo da će uz zajedničko djelovanje i bolju organizaciju tržišta i pristupa tržištu, kao i stvaranjem mogućnosti za plasman domaćih proizvoda na stranim tržištima, ovakva podrška poljoprivrednoj proizvodnji biti najbolja kompenzacija za nedostajuća financijska sredstva u tekućim budžetima. Spomenutim mjerama Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, po prvi put, nastoji da u ovoj oblasti utiče na politike koje bi mogle donijeti u dogledno vrijeme (kratkoročno), a i na duži rok konkretne ekonomske efekte koji će se u narednom periodu pratiti od nadležnog Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj, kako bi se utvrdili konkretni efekti nastali kao rezultat primjene ovih mjera. Ciljevi mjera su: da se poveća kvaliteta i sigurnost domaćih proizvoda uz konkurentnu prednost u proizvodnji, preradi i trgovini i poboljša vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama CEFTA u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, da se stvore što bolji preduvjeti za izvoz

Podržavam sve kampanje koje promoviraju konzumiranje domaćih proizvoda umjesto uvoznih, ali mora nam biti jasno da je jako teško uticati na ljudsku svijest i percepciju u nekim proizvodima.


15

aktualni razgovor

naših tradicionalnih prehrambenih proizvoda u zemlje članice EU koristeći sve prednosti postignutog Privremenog trgovinskog sporazuma o SSP. Međutim, daleko veće efekte ovih mjera trebalo bi očekivati u boljoj domaćoj ponudi poljoprivrednih proizvoda čime bi se otvorila mogućnost za stvaranje domaćih trgovinskih lanaca koji bi mogli biti konkurenti stranim trgovačkim kućama. U trenutku kada se još uvijek predviđaju otežavajući uvjeti u poslovanju i pad prosječnog dohotka, te porast cijena hrane na svjetskom tržištu smatra se da bi primjena ovih mjera, upravo u narednoj godini, mogla dovesti do većeg povjerenja potrošača i aktivnog učešća drugih nadležnih institucija i nevladinih organizacija da rade dalje na podršci domaćoj proizvodnji i kampanjama promocije ponude i kupovine domaćeg proizvoda.

BHP: Je li bio dobar put Zakon o zaštiti domaće proizvodnje u BiH?

Zirojević: I danas smatram da je cijela ta priča bila pokušaj predlagača ovog zakona, Jerke Ivankovića Lijanovića, da se u masi podataka „progura“ nešto što njemu najviše odgovara. Umjesto da se prilagodimo sporazumu, mi bismo takvim zakonskim rješenjem prekršili njegove odredbe. Štaviše, u samom tekstu zakona je bilo toliko nelogičnosti da je to više suvišno komentirati i ponavljati, a glavna se ogleda u tome što se predviđa uvođenje pune carinske stope na 950 tarifnih linija, od kojih čak 70 posto nikada nije ni bilo predmet uvoza u BiH. Svjesnom i smišljenom konstrukcijom naziva zakona, predlagač je želio da javnost navede na razmišljanje da je svatko tko se protivi ovakvom rješenju, pa tako i ja, kao resorni ministar, automatski i protiv

zaštite domaće proizvodnje, što je apsolutno netočno. Eto, ispada da sam i ja protivnik domaće proizvodnje, čija zaštita mi je praktično obaveza, sa čim liježem i ustajem, dok joj je „zaštitnik i prijatelj“ onaj koji, između ostalog, „štiti“ domaću proizvodnju kikirikija, tropskih plodova, meksičke tekile i francuskih vina, te mnoštva drugih proizvoda koji se ne mogu dovesti u bilo kakvu vezu sa BiH. To je potpuno bespotrebno i nerealno, da ne kažem van pameti. Uostalom, ja sam, na primjer, kroz razgovore sa predstavnicima Turske dogovorio odobravanje uvoza hiljadu tona mesnih prerađevina iz BiH, što je više nego dovoljno u odnosu na domaće proizvodne kapacitete, potpuno svjestan toga da se domaća proizvodnja mnogo bolje štiti ovakvim ugovorima nego bespotrebnim rješenjima koja mogu izazvati kontramjere drugih zemalja i proizvesti dugoročne negativne posljedice.

BHP: No na koji način reagirati ukoliko naši prvi susjedi Hrvatska i Srbija nametnu sa svoje strane bilo kakva trgovačka ograničenja. Postoji li razrađena strategija za takvu situaciju?

Zirojević: Sporazum CEFTA je jasan, WTO pravila su jasna. Sve ono što naši susjedi uvedu a nije u skladu sa pravilima spomenutih sporazuma biće razlog za uvođenje kontramjera. I to bez odlaganja.

BHP: Dokle smo tu stigli u usklađivanju propisa sa EU standardima?

Zirojević: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala sa EU, u svom članu 70. direktno predviđa obavezu BiH da uskladi svoje

zakonodavstvo u svim oblastima sa zakonodavstvom EU, te da obezbijedi njegovu punu implementaciju, u roku od šest godina od dana potpisivanja. BiH je obavezna da se najprije fokusira na elemente zakonodavstva koji se odnose na unutrašnje tržište i trgovinu, što znači da će prioritet biti upravo usklađivanje tehničke regulative, s obzirom da je ona ključni dio unutrašnjeg tržišta i od ključnog

utjecaja na trgovinu. Član 75. SSP-a direktno upućuje na obaveze u pogledu tehničke regulative jer regulira pitanja u oblasti standardizacije, metrologije, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti. Ocjena provođenja SSP-a vršit će se u odnosu na prioritete utvrđene u Evropskom partnerstvu, dokumentu koji oblast tehničke regulative regulira ključne, kratkoročne i srednjeročne prioritete. Ključni prioriteti predviđaju postizanje značajnog napretka u stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH koji podržava slobodno kretanje roba, kapitala, usluga i lica.(U ovoj oblasti nema značajnog napretka). Kratkoročni prioriteti odnose se na poboljšanje i provođenje pravnog okvira za standardizaciju, mjeriteljstvo, akreditaciju i certifikaciju proizvoda kako bi bili usklađeni sa standardima EU; jačanje kapaciteta institucija i infrastrukture kvaliteta, kao i pravnog osnova za postupke ocjenjivanja usklađenosti; osiguranje pune funkcionalnosti Agencije za nadzor nad

Mislim da mi sami, ovdje u BiH, sebe i previše podcjenjivački promatramo.


16

aktualni razgovor

tržištem; kao usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH (što je već učinjeno) i uspostavljanje Agencije za medicinske proizvode. Srednjoročni prioriteti podrazumijevaju nastavak uspostavljanja infrastrukture kvaliteta, dalji napredak u usvajanju evropskih standarda i ubrzavanje napora za prijem u punopravno članstvo Evropskog komiteta za standardizaciju, Evropskog komiteta za elektrotehničku standardizaciju i Evropskog instituta za telekomunikacijske standarde. BiH je usvojila više zakona u okviru infrastrukture kvaliteta. To su Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje usklađenosti; Zakon o općoj sigurnosti proizvoda; Zakon o nadzoru tržišta. Zakon o standardizaciji BiH, Zakon o akreditiranju BiH; Zakon o mjernim jedinicama BiH, kao i zakoni o osnivanju instituta za standardizaciju, akreditaciju i mjeriteljstvo. Želio bih naglasiti da na donošenje tehničkih propisa u BiH ne treba gledati isključivo kao na ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, jer to ne treba da bude cilj nego posljedica donošenja tehničkih propisa. Iako postoje svi ovi zakoni, ukupna situacija u oblasti tehničke regulative o ocjenjivanju usklađenosti u BiH ne samo što nije zadovoljavajuća, nego se može reći i da je alarmantna, tim prije jer će EU vrlo brzo zahtijevati veoma konkretne pomake na planu primjene tehničkih propisa. Ministarstvo je i na ovom polju u prethodnoj godini napravilo napredak kroz usvajanje i objavljivanje dvije od 29 direktiva „novog pristupa“. Još dvije treba da budu objavljene ovih dana, Za 4 direktive su u toku javne rasprave, 2 su još u fazi rada ekspertnih timova. Generalno plan nam je da do kraja 2010.godine usvojimo i objavimo 15 direktiva „novog pristupa“ u formi naredbi. Moram istaći da je riječ o procesu koji smo mi u Ministarstvu pokrenuli 5 godina nakon donošenja Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti BiH, i to kroz unapređenje rada Komiteta za tehničke propise BiH.

BHP: Što je s procesom pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji? Zirojević: Ovaj proces je vrlo složen. Ipak, smatram da se nalazimo u posljednjoj fazi procesa pregovora. Brzina i dinamika, vrlo često ne zavise samo od naše strane. Mi radimo sve što je moguće da proces okončamo što je prije moguće, naravno uz uvažavanje i interesa BiH. Nadam se da će tehnički dio pregovora biti okončan u prvoj polovini 2010. godine. Ukoliko ne bude nekih nepredviđenih okolnosti, to nije nerealno. Kada je u pitanju proces pristupanja BiH STO u oblasti poljoprivrede, polovinom 2008. godine su počeli pregovori na osnovu novog dokumenta o domaćoj podršci u poljoprivredi koji obuhvata period 2005-2007 godina a kojim je ostvarena značajno bolja pregovaračka pozicija u odnosu na prethodni dokument koji se odnosio na razdoblje 2002-2005. godina. Očekuje se da će naredna plurilateralna sjednica biti organizirana početkom naredne godine a kojom se nastavljaju pregovori u oblasti domaće podrške u poljoprivredi. Kronološki gledano, Predsjedništvo BiH 18. svibnja 1999. godine prihvatilo je inicijativu Savjeta ministara BiH i donijelo Odluku o pokretanju pregovora za pristupanje BiH u STO, kada je usvoje i Plan aktivnosti entitetskih i organa BiH, a kao nositelj aktivnosti određeno je MSTEO BiH. Na sjednici Generalnog savjeta STO, 15. srpnja iste godine, BiH je dobila status promatrača u


17

aktualni razgovor

ovoj međunarodnoj organizaciji, a ustanovljena je i Radna grupa STO za BiH. Iako pregovori za pristupanje STO predstavljaju jedinstven proces, sa stanovišta predmeta pregovora taj proces može se uvjetno podijeliti na tri oblasti: trgovina robom, trgovina uslugama i zaštita prava intelektualnog vlasništva. Prvi sastanak Radne grupe STO za BiH održan je 7. studenog 2003. godine u Ženevi, a posljednji peti 18. srpnja ove godine, također, u Ženevi. Osim ovih plenarnih sjednica, od 14. do 17. listopada ove godine održan je krug bilateralnih pregovora o pristupu tržištu sa članicama STO, a 16. listopada plurilateralni sastanak o domaćoj podršci poljoprivredi. Zbog određenog zastoja u pregovorima sa STO došlo je jer je BiH kao prioritet odredila regionalnim integracionim procesima, poput CEFTE i SSP-a, i to iz dva razloga. Prvi je taj što analiza trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuje da se veći dio trgovinske razmjene u svijetu odvija posredstvom regionalnih trgovinskih sporazuma, u odnosu na sistem uspostavljeni pod okriljem STO, a koji počiva na principu najpovlaštenije nacije (MFN), Drugi razlog leži u činjenici da SSP uključuje značajnu financijsku i tehničku pomoć koju EU pruža u procesu provođenja reformi zainteresiranih država, dok je u slučaju ispunjavanja uvjeta za pristupanje STO država dužna da vlastitim sredstvima provodi neophodne reforme. Prihvaćanjem CEFTE i SSP-a BiH je stvorila preduvjete da intenzivira proces pristupanja BiH u STO, a procjene ukazuju da je Akcioni plan usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zahtjevima STO skoro u potpunosti izvršen. BiH je započela rad i na pripremi nacrta Protokola o pristupanju, kao završnog dokumenta u ovom procesu, a nešto obimniji posao predstoji u oblasti usklađivanja zakonodavstva i prakse u oblasti zaštite prava intelektualnog vlasništva. Predstavnici BiH trenutno vode bilateralne pregovore sa članicama STO Radne grupe o carinskim koncesijama, trgovini uslugama, kao i o domaćoj podršci poljoprivredi i izvoznim subvencijama. Prema ocjenama Pregovaračkog tima BiH za pristupanje STO, opći je utisak da su prezentirani argumenti BiH dobro prihvaćeni od strane zemalja članica STO, ali da za uspješnije okončanje pregovora sa STO uopće, a posebno za oblast poljoprivrede treba djelovati i

putem MIP-a i dkp-mreže BiH prema člancamaa STO, koje su važne u pogledu donošenja konačne odluke u procesu pristupanja BiH u STO.

BHP: Kakvi su učinci našeg članstva u CEFTA-i?

Zirojević: Robna razmjena BiH unutar CEFTA Sporazuma, je na iznenađenje mnogih koji su upućeniji u podatke, pokazao da kriza može imati i svoje pozitivne efekte. Konkretno, dok su sve članice zabilježile visoke stope pada i uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, BiH uvoz istih je u prvih pola godine krize porastao za 0,7% dok je izvoz zabilježio rast od nešto preko 10%. Kritičari će reći da to i nije neki poseban pokazatelj ako se promatraju apsolutni iznosi. Međutim, ako jedna tako osjetljiva grana bilježi rast izvoza kada svi drugi bilježe pad, onda se takvo nešto mora uzeti u obzir. CEFTA tržište se još jednom pokazalo posebno važnim za BiH jer je to jedina regija sa kojom stanje u krizi nije bilo tako negativno kao u trgovinskim odnosima sa drugima. Mi u Ministarstvu činimo mnogo toga da se situacija poboljša za naše izvoznike. Stvarnost će pokazati koliko smo u tome uspješni. Međutim, ako budemo radili sami, umjesto u uskoj suradnji sa drugim resornim institucijama, onda je potencijalni uspjeh u samom startu ograničen. Cilj CEFTA 2006. Sporazuma je da osigura slobodan protok ljudi, robe i ideja, višestruko povećanje razmjene, usklađivanje privrednog razvoja, stvaranje znatno većeg tržišta, podizanje privredne suradnje na višu razinu. Geografski položaj BiH u regiji je vrlo specifičan, te bi ostanak izvan ove zone slobodne trgovine bilo svjesno dovođenje privrede u ‘’pat-poziciju’’ iz koje teško da postoji izlaz. Dakle, bosanskohercegovački izvoz bi bio otežan u odnosu na druge, a uvoz se ne bi mogao značajnije smanjiti.

BHP: Ima li nade da BiH u skoro vrijeme pobjegne sa neslavnoga europskoga začelja nerazvijenih koje drži s Moldavijom i Albanijom te da se po standardu priključimo Crnoj Gori i Srbiji?

Zirojević: Kada je u pitanju priča da se BiH nalazi na dnu evropske razvijenosti, zajedno sa Albanijom i Moldavijom, mislim da je riječ o jednoj populističkoj priči za široke mase. Jedino po čemu smo jednaki sa Albanijom je to da još uvijek

nismo ušli u bezvizni režim, a sve ostalo je farsa. Postoje oblasti razvijenosti u kojima je BiH potpuno jednaka sa zemljama u okruženju, naročito mislim na Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Ne može me nitko uvjeriti da je ekonomija BiH slabija od ekonomije Crne Gore i Makedonije. Ista je stvar kada je u pitanju životni standard, i tu se možemo uspoređivati i sa Srbijom. Hrvatska jeste ispred, ali ako pratite stanje u Hrvatskoj, i ova zemlja je u problemima, pogotovo kada je u pitanju priliv prihoda i nivo zaduženosti. Nije tema ni vrijeme, ali mislim da nivo standarda i opće stanje nije idealno ni u zemljama Europske unije poput Rumunjske i Bugarske, da ne spominjem novije probleme koje ima Grčka. Mislim da mi sami, ovdje u BiH, sebe i previše podcjenjivački promatramo.

BHP: S obzirimo na opseg resora ministarstva iz Vašeg osobnog iskustva bi li ipak u budućnosti ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa trebalo podijeliti na veći broj ministarstva?

Zirojević: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je ministarstvo koje ima širok i značajan broj nadležnosti, od kojih su neke direktne a neke indirektne odnosno provode se u koordinaciji sa entitetima i u nastupu prema međunarodnom okruženju. S obzirom da sam ja ipak kratak period na čelu ministarstva, imajući u vidu period koliko ministarstvo već postoji i na koji način je vođeno, pogotovo u prethodnim mandatima, ja ću vam reći lično mišljenje. Ovo ministarstvo može izuzetno dobro da se vodi organizirano na ovaj način, pa čak i sa nešto većim obimom posla nego što je trenutno, samo uz snažnije angažiranje menadžmenta i zaposlenih i dobru suradnju sa ostalima. Prema tome, nisam zagovornik teze da se od ovog Ministarstva stvara više pojedinačnih ministarstava, niti su dosadašnji razgovori vođeni u tom pravcu. Međutim, ukoliko u BiH postoji politička volja da se o ovome razgovara, onda je to svakako političko pitanje.

Razgovarao: M. Vasilj


18

aktualni razgovor

Kao čovjek koji dolazi iz struke, od trenutka preuzimanja pozicije ministra, 1. srpnja 2009. godine,

uhvatio se u koštac s brojnim zadacima koja su stajala pred ovim, značajnim državnim ministarstvom. O do sada realiziranim projektima i planovima za budućnost, ministar Vidović je govorio za “BH Privrednik”.

BHP: Koji su najznačajniji projekti ministarstva od trenutka Vašeg dolaska na mjesto ministra?

Vidović: Nakon preuzimanja pozicije ministra intenzivirao sam aktivnosti na realiziranju najznačajnijih projekata u ministarstvu a to su, između sotaloga - Autoput na koridoru VC, formiranje Agencije za kontrolu zračne plovidbe BiH, obilježavanje i osposobljavanje plovnosti rijeke Save, uvođenje informatičkog sustava „Vlada bez papira“ „e-vlada“... Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je urađen evidentan napredak, što su nedavno u raspravi na Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno podržali i potvrdili zastupnici.

BHP: Kakvo je trenutno stanje u realizaciji projekta autoputa na koridoru VC ?

Vidović: Auto put na koridoru Vc zasigurno najveći investicijski projekt za Bosnu i Hercegovinu, koji je zajednička nadležnost svih razina vlasti. Do sada je izgrađeno 37 km od Sarajeva do Kaknja. Zastoji koji su nastali prošle godine u osmom mjesecu su nedavno otklonjeni, te su tako stvoreni svi potrebni preduvjeti za izgradnju četiri dionice i to: Svilaj-Odžak, Kakanj-Drivuša, Vlakovo-Tarčin i Počitelj-Bijača (južna granica sa RH), za koje su u potpunosti osigurana kreditna sredstva od EBRD-a,

Autoput ide dalje

Ministar prometa i komunikacija BiH, gosp. Rudo Vidović, magistar je znanosti iz područja tehničkih znanosti, smjer tehnologije prometa i transporta, grana poštansko – telekomunikacijski promet.

EIB-a, te od Kuvajtskog fonda za razvoj u iznosu od 285 milijuna Eura i koja mogu biti odmah operativna. Isto tako, za navedene dionice su osigurana sredstva od cestarine i 0,10 KM od svake litre koja će se upotrijebiti za eksporprijaciju zemljišta. U tijeku je prikupljanje suglasnosti od županija i općina kroz koje prolaze nadvedene trase. Za očekivati je da radovi krenu koncem ove ili početkom 2011. godine.

BHP: Što je s projektom brzih cesta u BiH, koji je komplementaran glavnom projektu auto puta?

Vidović: Izgradnja brzih cesta je predviđena strategijama koju su usvojili entiteti FBiH i RS. U tom smislu je predviđena izgradnja brze ceste Lašva- Donji Vakuf, Tuzla-Brčko-Orašje, Banja Luka- Kupres itd.

BHP: U domeni rada ministarstva na čijem ste čelu je i radiodifuzija. Dokle se stiglo s projektom digitalizacije

televizije u BiH ?

Vidović: Bosna i Hercegovina je potpisivanjem ITU sporazuma GE-06 (Ženeva 2006.) preuzela obveze opredijeljenosti ka europskim integracijama, te pošivanja preporuka Europske komisije, a to znači da sve zemlje članice u potpunosti prijeđu na digitalnu zemaljsku radiodifuziju najkasnije do 2012. godine. Cilj cjelokupnog procesa digitalizacije u BiH je izgradnja mreže za digitalno emitiranje Javnog RTV sustava BiH, implementiranje digitalne zemaljske radiodifuzije za potrebe Javnog RTV sustava BiH, osiguranje nacionalnog pokrivanja u opsegu predviđenom Strategijom, smanjenje tranzicijskog perioda prelaska na digitalnu zemaljsku radiodifuziju i pružanje adekvatne subvencije građanima BiH za kupnju set-top-boxova. Ovako definiran cilj nužno je prilagoditi dinamici koju propisuje Strategija prelaska s analogne

Rudo Vidović, ministar prometa i komunikacija BiH


19

aktualni razgovor

na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470- 862 MHz u BiH, a koja je usvojena na Vijeću ministara BiH s definiranim rokom do 01.12.2011. godine. Osnovan je DTT Forum BiH, s glavnim zadatkom izrade nacionalne strategije za uvođenje DTT standarda u BiH. Formirano je Vijeće DTT Foruma, koje čine predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa i Regulatorne agencije za komunikacije. U tijeku je formiranje stručnog povjerenstva DTT foruma, koje ima za cilj osigurati uspješnu provedbu Strategije i procesa prelaska na digitalnu radiodifuziju. Važno je reći da se radi o dosta skupom projektu i prema našim procjenama, koje nisu konačne potreban je financijski iznos od 60 milijuna KM za cjelokupan proces digitalizacije.

BHP: Bili ste uključeni i na rješavanju pitanja RTV kanala na hrvatskom jeziku. U kojoj fazi je taj proces?

Vidović: Što se tiče aktivnosti na uspostavi RTV kanala na hrvatskom jeziku, koje su pokrenute Zaključkom Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine od 17. 09. 2008. godine, gdje sam i ja kao zastupnik sudjelovao u donošenju zaključka kojim se obvezalo Vijeće ministara BiH da odmah pokrene postupak osnivanja novog RTV kanala na hrvatskom jeziku, unutar Javnog RTV sustava BiH, a na osnovu odredbi članka 9. stav 2. Zakona o Javnom radio-televizijskom sustavu BiH, mogu reći da je u skladu s navedenim Vijeće ministara BiH na 61. sjednici, održanoj 07. 10. 2008. godine, zadužilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da odmah pokrene postupak osnivanja novog RTV kanala na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV sustava BiH, a temeljom članka 9. stavka 2. Zakona o Javnom radio-televizijskom sustavu BiH. Odlukom iz siječnja 2009. godine, imenovana je Radna grupa od jedanaest članova za izradu Analize/

Elaborata „Radio-televizijski kanal na hrvatskom jeziku“, a članovi Radne grupe su delegirani iz Ministarstva komunikacija i prometa, Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Regulatorne agencije za komunikacije BiH, te Javnih RTV servisa BiH. Radna grupa, čiji sam i ja bio član ispred Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je izradila i usvojila „Mapu puta“ kojom se određuju aktivnosti u realizaciji dobivenog zadatka, a istu je prihvatio i verificirao ministar. Mapom puta, pored ostalog, predviđeno je da se izvrši oglašavanje javne nabavke za izradu Analize/Elaborata – RTV kanal na hrvatskom jeziku, što sam već tada kao ministar i učinio odlukama od 1. 10.2009. godine. Imenovana je Komisija za provođenje postupka javne nabavke za Analizu/Elaborat – Organizacijsko-programski segment i Komisija za provođenje postupka javne nabavke za Analizu/Elaborat – Tehničko-tehnološki segment.


20

aktualni razgovor

Komisije za javne nabavke završile su svoj zadatak, a najbolji na konkursu su predali ministarstvu izrađene Analize/Elaborate. Ministarstvo će u formi izvješća izvijestiti Vijeće ministara BiH, sa prijedlogom zaključaka, koji će podrazumijevati i pokretanje procedure izmjene i dopune Zakona o javnom RTV sustavu BiH.

BHP: Dokle se stiglo s aktivnostima iz oblasti civilnog zrakoplovstva?

Vidović: Strategija upravljanja zračnim prometom (ATM Strategija) je još jedan veliki i važan projekt za BiH. Do sada je za te potrebe izgrađen novi objekt i instaliran radar na Jahorini, u Sarajevu (Nedžarićima) objekt za kontrolore letenja, u Banja Luci urađena adaptacija postojećeg objekta Centra Kontrole, te u Mostaru urađena rekonstrukcija stare zgrade Kontrolnog tornja za smještaj simulatora za obuku. U narednom periodu će se riješiti pitanje BHDCA u Banja Luci, sjedišta Agencije za kontrolu zračne plovidbe (BHANSA) u Mostaru, sjedišta Regionalnog ureda u Sarajevu. Instalirana oprema za govorne komunikacije, radarsko pokrivanje završeno, meteo oprema instalirana, sustav za prijem, obradu i slanje podataka u fazi testiranja. Završena osnovna obuka za dvadeset i sedam kontrolora letenja, prelazna obuka za devet i dodatna obuka za sedam kontrolora letenja. U tijeku je obuka na simulatoru i on-the-job-

training. Uloženo je blizu 20 milijuna Eura, od čega su kreditna sredstva od EBRD-a oko 17 milijuna Eura.

BHP: Koje je daljnja perspektiva razvitka telekoma u BiH?

Vidović: Telekomi su nadležnost entitetskih vlada, međutim politiku sektora telekomunikacija u BiH definira Ministarstvo komunikacija i prometa, a regulira Regulatorna agencija za komunikacije.

BHP: Veliko zanimanje ljudi iz poslovnog sektora bilo je vezano za CEMT dozvole. Dokle se stiglo sa ovim poslom?

Vidović: CEMT dozvola ( CEMT = Conférence Européenne des Ministres des Transports / Europska konferencija ministara za promet) omogućava poduzećima otpremanje roba u međunarodnom prijevozu tereta između država članica CEMT-a (osim država OECD-a, to su i brojne države istočne i jugoistočne Europe). CEMT dozvola ne daje pravo na obavljanje unutrašnjeg prometa u pojedinoj državi članici CEMT-a ili na otpremanje između države članice CEMT-a države koja nije članica. Dozvolu izdaje Ministarstvo komunikacija i prometa na temelju Pravilnika i utvrđenih kriterija za dodjelu dozvola. Za njeno korištenje vrijede stroga pravila, koja između ostalog obuhvaćaju i kategorije

vozila (EURO 1 – 4). Ne postoji pravni zahtjev na dodjelu dozvola. Dozvolu se mora imati uz svaku vožnju – sa ili bez tereta – i potrebno ju je ispuniti prije početka vožnje. Dozvola vrijedi za jednu kalendarsku godinu. CEMT dozvole ove godine je za BiH Conferencija Europskih ministara transporta odobrila kontigent od 804 dozvole koje su na temelju Pravilnika o dodijeli i kriterijima za dodjelu dodijeljene prijevoznicima. Inače sve aktivnosti koje se tiču ovoga posla, znači pravilnik, kriteriji, liste itd. su objavljene na web stranici ministarstva.

BHP: I za kraj, recite nam nešto o regionalnoj suradnji ministarstva ?

Vidović: Interes Bosne i Hercegovine je regionalna suradnja ne samo sa zemljama u okruženju i šire, već i aktivno sudjelovanje u organizacijama i asocijacijama. Tako, kad su u pitanju komunikacije i promet BiH je članica Svjetske poštanske unije – UPU, te Europske asocijacije javnih poštanskih operatora – PostEurop. Iz oblasti cestovnog prometa BiH je članica međunarodnih organizacija IRU – Međunarodna cestovna organizacija, CEMT – Konferencija europskih ministara prometa, ITF – Međunarodni transportni forum, TEM – Projekt europskih autoputova sjever-jug, te drugih međunarodnih organizacija Također, BiH je članica međunarodnih organizacija iz područja željeznica OTIF – Međuvladina organizacija za međunarodni željeznički prijevoz, TER – Trans-europska željeznica. U domeni civilnog zrakoplovstva BiH je članica međunarodnih organizacija za civilno zrakoplovstvo, ICAO – Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, ECAC – Europska konferencija za civilno zrakoplovstvo, EUROCONTOL, a što se tiče vodnog prometa, članica smo IMO – Međunarodne pomorske organizacije, REMPEC – Regionalni centar za brzo reagiranje protiv zagađenja Mediterana. Aktivni smo u svim ovim organizacijama, ali sigurno da ima još mnogo prostora za unaprjeđenje regionalne suradnje.

Razgovarao: M. Mlakić


21

razgovor s Povodom

Zahvaljujući njemu, grad na Neretvi ponovno će biti mjesto susreta poslovnih ljudi iz

cijele Europe i Svijeta, koji će u pet sajamskih dana, predstaviti svoje potencijale i nastojati ostvariti nova poslovna partnerstva. O predstojećem Mostarskom sajmu razgovarali smo s Dalfinom Bošnjak, direktoricom Mostarskog sajma.

BHP: Mostarski sajam afirmirao se kao prvorazredni gospodarski ali i društveni događaj u ovom dijelu Europe. Kakva su očekivanja od ovogodišnjeg Sajma?

Bošnjak: Pripreme za ovogodišnju sajamsku manifestaciju počeli smo na vrijeme i sa zadovoljstvom mogu kazati da su naši sajamski kapaciteti u cijelosti popunjeni. Ovakva manifestacija priprema se sustavno kroz cijelu godinu. Zanimanje izlagača, kako domaćih tako i inozemnih za nastup na Mostarskom sajmu iz godine u godinu raste, što je još jedna potvrda da smo na pravom putu. No, itekako svjesni teškoća i problema koje nosi kriza i svjesno nismo išli u širenje kapaciteta, ali smo zato Sajam sadržajno obnovili i upotpunili. Odlučili smo se tako biti još bolji, inovativniji, maksimalno na raspolaganju klijentima, nudeći im novu, dodanu vrijednost iz koje će izvući poslovnu korist.

BHP: Nakon Mađarske, Austrije, Slovačke i Hrvatske, za zemlju partnera ove godine imate Srbiju, još jednu zemlju iz uže regije?

Bošnjak: Zemlje u našem okružju prirodno i na svaki drugi način predodređene jedne na drugu i zato

Mostarski sajam prvorazredni je gospodarski i društveni događaj u BiH

U razdoblju od 13. do 17. travnja, u Mostaru će biti organiziran XIII. međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2010., jedan od najznačajnijih gospodarskih događaja u regiji.

je poželjno razvijati dobre odnose u svim oblastima života a, poglavito u gospodarstvu. Na Sajmu očekujemo velik broj izlagača iz Srbije, ali i dolazak visokih izaslanstava iz zemalja regije te Italije, Mađarske, Španjolske i dr. Nadamo se da će i Mostarski sajam pridonijeti što boljoj vanjskotrgovinskoj suradnji između naših dviju susjednih i prijateljskih zemalja, koja je, zbog sveopće krize, u zadnje vrijeme, stagnirala.

BHP: Koliko je Srbija ozbiljno shvatila ovo partnerstvo s Mostarskim sajmom dokazuje i informacija da će na ceremoniji otvorenja, 13. travnja, biti nazočno visoko izaslanstvo te zemlje predvođeno predsjednikom Borisom Tadićem, ali i ministrima iz Vlade Srbije?

Bošnjak: Mi smo počašćeni time, a sudeći po reakcijama naših partnera i oni također. Srbija je vodeća zemlja u veličini zakupljenog izlagačkog prostora i dolazak predsjednika Borisa Tadića, potvrda je koliko im je stalo do nastup na Mostarskom sajmu. Dakle, doći će svi poduzetnici koji imaju što za pokazati kako bi se nametnuli ovdašnjem tržištu. Prvog sajamskog dana bit će organiziran i veliki gospodarski forum “Ekonomska suradnja Srbije i BiH u okviru CEFTA-e i kroz IPA fondove“. Usto, Sajam će biti mjesto susreta i razgovora političara s najviših razina vlasti zemalja regije. Pored izaslanstva Srbije očekujemo dolazak visokih zvanica sa svih razina vlasti BiH, Federacije BiH i Republike Srpske, uz njih bit će tu i članovi diplomatskog zbora u BiH te predstavnici gospodarskih udruženja i ustanova. Sve to pridonijet će jačanju gospodarskih sveza između dviju zemalja.

BHP: Na otvorenje Sajma očekuje se dolazak velikog broja uzvanika. Bit će to poseban događaj!?

Bošnjak: Ceremonija otvorenja je događaj sam po sebi. Na taj dan okupi se najveći broj visokih izaslanstava iz zemalja koji izlažu na Sajmu ali i domaćih gospodarstvenika, političara i drugih osoba iz javnoga života. Tu su naravno i pripadnici sedme sile. Ove godine očekujemo da će zbivanja na Mostarskom sajmu pratiti više od 200 akreditiranih novinara. Svi oni poslati će jednu lijepu, pozitivnu sliku iz našega grada u svijet. Još jedno želim naglasiti iznimno dobru suradnju koju njegujemo sa svim medijima.

Dalfina Bošnjak, direktorica Međunarodnog sajma gospodarstva u

Mostaru


22

razgovor s Povodom

BHP:Koliki je značaj Sajma za grad i regiju i jeste li zadovoljni kako domaće vlasti i gospodarski subjekti podržavaju to što Vi radite?

Bošnjak: Mislim da je vrijeme da i oni počnu shvaćati da od Mostarskog sajma velike koristi imaju ne samo grad i županija već regija u cijelosti. Za trajanja Sajma na desetke tisuća ljudi prođe kroz ovaj grad. Svi oni moraju negdje odsjesti, pojesti nešto, negdje izići, kupiti koji suvenir i tome slično. Puno ljudi ima neizravne koristi od naše menifestacije. Jasno da ubuduće očekujemo još veću potporu i gospodarstvenika i ljudi na vlasti, jer se Sajam događa i njima.

BHP:Sami ste kazali da Sajam iz godine u godinu sadržajno jača. Pored općeg sajma tu su i dvije značajne podsajamske manifestacije ali i brojni drugi događaji od šireg značenja?

Bošnjak: Drugu godinu za redom u suradnji s Federalnim ministarstvom turizma i zaštite okoliša, turističkim zajednicama i Udrugom STAP, organiziramo Sajam turizma, koji je već postao prepoznatljiv ne samo turističkim djelatnicima već i široj javnosti. Sajam turizma i ove će godine biti mjesto spajanja i poslovnog umrežavanja turističkih djelatnika, ponude i potražnje cijele regije. U sklopu ove podsajamske manifestacije održava se i 8. Sajam vina. Trećeg dana Sajma dodjelit ćemo priznanja najboljim vinarima. Velike promjene je doživio i Sajam knjige kojemu smo ove godine proširili s Grafičkom industrijom. Sretna sam da grafičkim djelatnicima mogu poručiti da će Sajam kvalitetno pristupiti trendovima u grafičkoj industriji. To potvrđuje i naša suradnja s Grafičkim institutom iz Zagreba i tvrtkom Tectus, vodećoj u ovoj oblasti. U suradnji s njima organizirat ćemo i stručni skup na temu „Novi trendovi u grafičkoj industriji“, na kojoj će sudjelovati najeminentije osobe iz ove djelatnosti. Na Sajmu knjige predstavit

će se i djela domaćih pisaca.

BHP:Najavili ste i još neke značajne konferencije i skupove?

Bošnjak: Veliko zanimanje vlada za konferenciju o Koridoru VC – Europska budućnost BiH. O toj nesumnjivo najaktualnijoj temi u BiH, govorit ćemo s gospodarskog stajališta i pritom u potpunosti nastojati izbjeći politikanstvo. S posebnom pozornošću preporučam našim gospodarstvenicima prvo predstavljanje gospodarstva talijanske regije „Abruzzo“, u organizaciji Veleposlanstva Republike Italije u BiH. Ukratko, Sajam će biti aktivan svih pet dana njegova trajanja.

BHP:Ni ove godine neće izostati i brojni popratni kulturno-zabavni sadržaji po kojima je Sajam oduvijek bio prepoznatljiv?

Bošnjak: Uz degustacije, plesne i modne revije, revije frizura, koncerte velikih zvijezda, književne kružoke, od popratnih događaja istaknula bih dolazak uglednog hrvatskog književnika, publicista i gastro stručnjaka Veljka Barbieria, koji će na sebi svojstven način praktično predstaviti našu autohtonu hercegovačku kuhinju. Uistinu ćemo se potruditi napraviti raznovrstan program za sve uzraste. Stoga bi iskoristila prigodu i pozvala

sve naše sugrađane, ljude iz regije i sve dobronamjerne ljude da posjete Mostarski sajam jer će zasigurno svi pronaći neki kutak za sebe. Dobro nam došli!

BHP:Kakva su Vaša očekivanja od ovogodišnjeg Sajma?

Bošnjak: Očekujemo da i ovaj Sajam rezultira nizom poslovnih sporazuma i partnerstava što će biti poticaj stranim ulaganjima u našu zemlju. Nadamo se da će niz kvalitetnih foruma i skupova o gospodarskim temama potaknuti naše gospodarstvenike ali i političare na traženje boljih rješenja za izlazak iz situacije u kojoj se nalazimo. Također, nemojmo zaboraviti da na Mostarskom sajmu izlažu gospodarstvenici iz 30-tak zemalja od kojih su pored Srbije i BiH najzastupljeniji Mađarska, Italija, Španjolska, Austrija, Slovenija, Hrvatska i dr. Stoga bih na koncu još jednom pozvala domaće gospodarstvenike da nastup na Mostarskom sajmu što bolje iskoriste, na dobrobit svih nas. Sajam u Mostaru jest naš proizovd, ali i gospodarsko- tržišna vrijednost koju i drugi oplemenjuju i obogaćuju. Na koncu bih svim našim klijentima ali i posjetiteljima zaželjela djelotvoran sajamski nastup i ugodne dane u Mostaru, uz obilja dobra na svakom planu!

Razgovarao: O. Cvitković


23

razgovor s Povodom

BHP: Koliko ima gospodarskih subjekata na području vaše općine i kako su oni, prema

vama dostupnim podacima, poslovali u prošloj godini?

Josić: Općina Domaljevac je jedna od novoutemeljenih općina u Federaciji BiH, tako da na njezinom području u vremenima konstituiranja institucije općine nije bio niti jedan značajniji gospodarski subjekt. Od ustroja općinske uprave, dakle u proteklih desetak godina, registrirano je preko 200 poslovnih subjekata. Uzimajući u obzir da je Domaljevac jedna od manjih općina, površine 40 kvadratnih kilometara i s nešto više od pet tisuća stanovnika, ovaj podatak govori o snažnoj poduzetničkoj aktivnosti građana domaljevačke općine. U prošloj godini, osim u građevinskom sektoru, nije došlo do značajnijeg pada poslovnih aktivnosti na području Domaljevca. Zahvaljujući zdravom kapitalu i upravljanju tvrtkama prilagođenom novonastaloj situaciji, određeni gospodarski subjekti čak su proširili svoje poslovanje i u 2009. godini, u odnosu na prethodnu, ostvarile veći promet. U tom smislu spomenuo bih tvrtke Yimor, M&K Company, Koturić-Toni i Mirnovec.

BHP: Koliko se i kako gospodarska situacija odražava na funkcioniranje općine i realizaciju predviđenih projekata, da li se zbog vjerojatno manjih prihoda od očekivanih odustalo od nekih?

Josić: Općinska uprava je, ne čekajući kritičnu točku krize, još u zadnjem kvartalu pretprošle godine, donijela i primijenila plan za suzbijanje krize. Plan se, uz ostalo, odnosio na smanjenje troškova poslovnih procesa u općinskoj administraciji uz istodobno povećanje

Građani su najveće bogatstvo koje garantira gospodarski razvoj

učinkovitosti i poslovne odgovornosti administracije. Tradicionalni način rada zamijenjen je suvremenim elektronskim poslovanjem s podrškom najsuvremenijih softvera iz oblasti upravnog postupanja, katastra, urbanizma i financija. Uz ovo, dali smo naglasak i na reorganizaciju i stručno usavršavanje ljudskih resursa što je dovelo do optimalnog unutarnjeg ustroja općinske uprave spremnog da se nosi s ekonomskom krizom kao izazovom a ne, isključivo izgovorom za smanjenje radnih aktivnosti. Na takav način stvorili smo dobre osnove na kojima smo 2009. godinu završili s viškom prihoda i u cijelosti ostvarenim investicijskim planom. Gospodarska kriza se u svakom slučaju odrazila na općinski proračun kroz smanjen priliv sredstava od izravnih i neizravnih poreza i zbog manje mase uplaćene na jedinstven račun ali i zbog smanjenja koeficijenta raspodjele sredstava na našu općinu. No, taj nedostatak sredstava, uspješno smo kompenzirali

smanjujući troškove vlastitog sustava uz istovremeno povećanje kvalitete, uslužnosti i učinkovitosti institucije.

BHP: Traže li gospodarstvenici kakvu pomoć i koliko im lokalne vlasti uopće mogu pomoći. Postoje li kakve beneficije poput smanjenja poreza, otpisa dugova i slično?

Josić: Izuzetno složen ustroj naše države i isprepletenost nadležnosti između svih tih silnih razina vlasti sa sobom nosi i velika ograničenja za brži razvoj poduzetništva a u ovom vremenu ta složena struktura usisava i zarobljava previše sredstava koje bi kroz kvalitetne poticajne programe trebalo uputiti prema gospodarstvu kako bi se ono brže oporavljalo. Na žalost, one razine vlasti koje prisvajaju najviše sredstava, daleko su od takvih spoznaja i njihova vrata teško je naći, pogotovo na njih pokucati i kroz njih ući. Stoga gospodarstvenici, a ne samo oni, nego i stare, nemoćne osobe, invalidi, branitelji, nezaposleni,

Načelnik Općine Domaljevac-Šamac, Željko Josić


24

razgovor s Povodom

povratnici, učenici, studenti i svi ostali koji su u stanju socijalne potrebe traže pomoć od općina, a one su najniža razina na koju se raspoređuju sredstva dostatna tek za vršenje njezinih temeljnih funkcija. No, to ne smije biti izgovor nego poticaj da općine u okviru svojih nadležnosti pomognu i tim kategorijama. Konkretno, općina Domaljevac je jedina u Posavskoj županiji koja je poduzetnike oslobodila plaćanja pristojbi i komisijskih naknada u postupcima vezanim za obavljanje njihovih poslovnih djelatnosti. U odnosu na okružje propisali smo izuzetno niske poreze na tvrtku.

BHP: Već se dobrano zakoračilo u 2010. godinu. Kakve su prognoze za ovu godinu kada je gospodarstvo u pitanju, ima li kakvih naznaka da ono kreće u oporavak, da li je možda otvorena neka nova tvrtka?

Josić: Određene prognoze govore da će stanje u BiH biti čak i gore nego u protekloj godini. No, najava banaka koje prate domaljevačke gospodarske subjekte o smanjenju kamatnih stopa na kredite, u svakom slučaju ohrabruje. Kako bismo sa svoje strane pomogli oporavak gospodarstva, početkom ove godine krenuli smo i s uspostavljanjem poduzetničkog info-savjetodavnog centra putem kojega ćemo gospodarstvenicima pružati svu potrebnu logistiku i servis kako bismo ih rasteretili ne samog administrativnih troškova nego i često suvišnih i kompliciranih procedura s kojima se poduzetnici susreću u svom kontaktu s ovom, kao što rekoh, izuzetno složenom strukturom javne uprave u Bosni i Hercegovini. Time želimo povećati konkurentnost naše općine i u odnosu na okružje stvoriti povoljnije uvjete za registriranje novih poslovnih subjekata u Domaljevcu.

BHP: Gdje je u svemu poslovna zona Malo Blato, u kojoj je fazi njezino uređenje i kada bi mogla biti stavljena u funkciju, ima li zanimanja za otvaranje pogona u njoj?

Josić: Prije pet godina razrađena je ideja uspostave poslovne zone Malo Blato. Sam naziv zone upućuje da je njezina lokacija na području starog

korita rijeke Save u Domaljevcu i do realizacije ovoga kapitalnog projekta to je bilo močvarno, krajnje neatraktivno područje. Danas je to područje isušeno a sve lokacije u zoni su dodijeljene gospodarskim subjektima koje su izrazile interes za ulaganje. U ovoj godini očekujemo završetak izgradnje poslovnih objekata čija je izgradnja započela u proteklom vremenu, tako da će se ukupna vrijednost investicija u zoni približiti iznosu od 20 milijuna KM. Zona je u cijelosti popunjena lokalnim tvrtkama, što govori o da je ovaj općinski projekt u potpunosti usuglašen s potrebama domaćih poduzetnika. Kako bi se podigla konkurentnost zone, općina Domaljevac u travnju nastavlja izgradnju cestovne i komunalne infrastrukture u zoni u sklopu investicijskog programa vrijednog 200 tisuća KM.

BHP: Kakva je gospodarska budućnost općine obzirom na njene potencijale i što je po vama djelatnost koja će biti okosnica razvoja i zapošljavanja?

Josić: Geoprometni položaj općine je iznimno povoljan. Općinsko središte Domaljevac nalazi se 10 km od graničnog prijelaza Šamac i 10 km od graničnog prijelaza Orašje. Granični prijelaz Šamac nalazi se na području općine Domaljevac i upravo na tom području u suradnji s općinom Šamac (RS) razrađujemo poslovne projekte vezane za granični prijelaz. U prošloj godini na tom području

općina Domaljevac i općina Šamac uspostavile su zajednički carinski terminal površine 20 000 četvornih metara s potrebnom logističkom infrastrukturom. U ovoj godini, općina Domaljevac ponudit će zainteresiranim poduzetnicima za njihove potrebe i izgradnju carinskih skladišta unutar terminala. Jedna od okosnica razvoja su svakako termalni izvori u Domaljevcu. Nažalost, ovo prirodno bogatstvo do sada nije stavljeno u funkciju razvoja općine, premda su mogućnosti korištenja iznimno velike. Radi se vodi temperature oko 90 stupnjeva. Projekti izgradnje banjsko-rekreacijskih centara, zagrijavanja naselja, punjenja prirodnog CO2 i izgradnje suvremenog stakleničkog kompleksa, sputani su nezavršenom privatizacijskom pričom poduzeća „Veronika“ unutar kojeg se nalaze ovi termalni izvori. Ovu agoniju produžava i činjenica da su upravljačka prava nad društvenim kapitalom ove tvrtke prenesena s Općine na Posavsku županiju koja do sada nije pokazala nikakav značajniji interes da se ovi potencijali stave u funkciju razvoja ne samo općine Domaljevac nego same Posavske županije. No, najveće bogatstvo i najveći potencijal općine Domaljevac su njezini izuzetno sposobni i poduzetni građani. Oni su ona snaga koja je područje Domaljevca učinilo prepoznatljivim, čineći od jedne male općine ekonomski samoodrživu sredinu.

Razgovarao: Z. Živković

Poslovna zona Domaljevac


25


26

Poslovni usPjesi

Dogodilo se to nakon petogodišnjega mirovanja, a upaljene su i prve peći u

Elektrolizi. Dan za povijest i pamćenje. Stoga su i ovogodišnji Dani Aluminija, točno 15. ožujka, obilježeni u znak sjećanja na dane kada je ovo poduzeće počinjalo pisati nove stranice svoje povijesti.Kako nam kažu u Odjelu za odnose s javnošću, svjetska kriza i recesija utjecala je ove godine na nešto skromniju svečanost. Održana je Svečana sjednica Nadzornoga vijeća Aluminija, a u sklopu nje, predsjednik Vijeća Željko Boras, priznanjima i prigodnim ručnim satovima, darivao je djelatnike koji su u ovome poduzeću proveli svojih trideset radnih godina. Priznanja i darove su primili: Pero Arar, Pavo Barišić, Vide Bošković, Vinko Brajković, Zvonko Čarapina, Andrija Džidić, Mirsad Đulep, Ivan Grle, Ismet Hubanić, Senad Kuko, Ivan Mandarić, Mile Marijanović, Tonka Martinović, Ivan Musa, Ivan Pinjuh, Gojko Šetka, Blago Šoljić, Ante Šunjić i Kata Tomić. Tom prigodom nazočnima se obratio i

Unatoč recesiji, hercegovački div ide dalje

I ove je godine Aluminij d.d. Mostar proslavio rođendan. Trinaest je godina prošlo od 1997. godine, kada je, nakon mukotrpna rada na popravci postrojenja, zahvaljujući sredstvima od devet milijuna američkih dolara koje je u Aluminij uložila Republika Hrvatska, puštena u rad obnovljena

Tvornica anoda.

direktor Društva Ivo Lasić. Čestitao je slavljenicima na svemu postignutom tijekom svih godina vjernosti Aluminiju. U sklopu proslave Dana Aluminija, priređen je i svečani ručak u restoranu Vrt Aluminija, a Aluminijevu svečanost uveličali su i dragi gosti iz partnerskih tvrtki Aminco Resources, Glencore

International AG i Feal d.o.o. Široki Brijeg. Svečanost su glazbeno obojili Muška klapa Krš i Ženska skupina Drača. Inače, uoči Dana Aluminija, po riječima voditelja Odnosa s javnošću ovoga poduzeća kolege Darke Juke, prethodio je susret s članovima obitelji osam djelatnika Aluminija preminulih u protekloj godini. “Bile su to obitelji Zdenka Delića, Slavka Jurića, Ivana Kordića, Pere Kordića, Ozrenka Kulaša, Darke Marčinka, Borisa Pandže i Franje Raiča) u Upravnoj zgradi naše tvornice. Obiteljima su uručene tradicionalne novčane potpore i prigodne zahvalnice glede duhovnoga i tvarnoga pečata kojega su njihovi najmiliji ostavili iza sebe. Također, u sklopu obilježavanja 13. Dana Aluminija, u Galeriji Aluminij, otvorena izložba Vatra, odabrani, kolektivni, tematski likovni projekt koji je predstavio autor Eugen Borkovsky,” ističe Juka. A na pitanje koje su još novine, koje djelatnosti koje bi istaknuli kao značajne u proteklom razdoblju. Gosp. Juka kaže: “Aluminij d.d. Mostar još je jednom osvjedočio napor koji ulaže i u svoje sekundarne djelatnosti,


27

Poslovni usPjesi

u prvome redu u poljoprivredu, proizvodnju zdrave hrane te u vinogradarstvo i vinarstvo. Zahvaljujući Juri Sušcu, rukovoditelju Službe zajedničkih poslova pri Sektoru pravnih, kadrovskih i zajedničkih poslova Aluminija d.d. Mostar, spremljeni su uzorci Aluminijevih vina od sorti Žilavke, Blatine te Blatine barrique za natjecanje koje svake godine organizira već tradicionalni Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru. Aluminij će, naime, zajedno s vinarima i vinogradarima Hercegovine, ove godine prvi put izlagati svoja vrhunska vina, a borit će se i za naslov najboljega proizvoda od naših autohtonih grožđanih sorti koje su izrasle u istinski znamen hercegovačkoga podneblja”.

Još o Aluminiju…Nakon što je snimljen novi petominutni, dokumentarno-reklamni video zapis o Aluminiju, na hrvatskome i na engleskome jeziku, iz tiska su izišli novi katalog i novi broj godišnjega časopisa Aluminij. U znak pobjede, u prvomu redu nad ratnom tragedijom, potom nad, kako ističu u Aluminiju, svakojakim podmetanjima te, na koncu, nad svjetskom financijsko-gospodarskom krizom je i Aluminij pogodila prošle godine, sva tri projekta objedinjena su pod zajedničkim imenom, s jasnom porukom – Hercegovački div. Tvornički je katalog objavljen na 40, a časopis Aluminij na 60 zanimljivih stranica s mnoštvom lepršavo uobličenih stručnih i nešto revijalnijih podataka, kako o osnovnoj tako i o svim, uvjetno kazano, sporednim djelatnostima Društva. “Inače”, kako ističe Darko Juka:” u posljednjih smo nešto više od pola godine znatno ulagali u imidž Tvornice, s ciljem što ljepšega, ozbiljnijega i, na koncu, zadivljujućega dojma posjetitelja pri prolasku krugom i Upravnom zgradom Aluminija. Otvoren je i uređen novi glavni ulaz u Tvornicu, na kojemu dominira naš zaštitni znak, koji je znamenom naše osnovne djelatnosti, stiliziran u obliku početnoga slova naziva Aluminija.Jednom od naših najljepših promocija, čuveni je Milenijski svjetlopis Aluminija, autora Šime Strikomana. Vrhunskim se umjetninama dičimo i u našemu opusu umjetničkih djela,

a u vanjskome prostoru, posebno su vrijedna i nadasve lijepa dva djela – skulptura hrvatskoga stvaratelja Stipe Sikirice, koja predstavlja mladoga pastuha, smještena u Vrtovima Aluminija, te skulptura hrvatskoga akademskog kipara Šime Vidulina, nazivlja Mediteranska medvjedica, koju smo, s prostora stare, izmjestili u dvorište nove Upravne zgrade Tvornice. Medvjedica sada pozdravlja sve naše goste, a okružuju ju uvijek uređene zelene površine, pokraj kojih smo prošloga ljeta obojili i uredili stupove javne rasvjete, jednako kao i sve prilazne ploče s napisima imena naše tvornice. Izradili smo i nove tvorničke zastave i one s logotipima naših najjačih poslovnih suradnika, a jarbole za razvijanje stjegova postavili smo bočno od Upravne zgrade Društva”.

Inače, sama je Upravna zgrada, kao reprezentativno, suvremeno upravno zdanje, zabljesnula novim logotipima koje smo postavili na staklene površine, uključujući i ulazna vrata. Novina u Aluminiju jest tvornički letak Novosti, koji se tiska jednom u dva mjeseca, s ciljem izvješćivanja djelatnika o zbivanjima u Aluminiju, u razdoblju između dva godišnja časopisa. Dosad je izišao pet puta, a prvi mu je broj tiskan u kolovozu 2009. godine. Otisnut je i kalendar Aluminij, u kojemu je prikazan zadivljujući krug tvornice, kroz četiri godišnja doba na fotografijama Stojana Lasića i Ivana Rozića. Na mrežnoj stranici, na adresi www.aluminij.ba, nalazi se mnoštvo novih podataka i vijesti.

Piše: M.B.Milinković


28

Predstavljamo usPješne

Grupa KONČAR osnovana je 1921.g godine, a danas se sastoji od 19 tvrtki i jednog

pridruženog Društva. Danas, Končar broji više od 4200 zaposlenih. Godišnja prodaja prelazi 350 milijuna eura, od čega se polovica plasira u izvozu. Dovoljno je naglasiti da se proizvodi i postrojenja KONČARA nalaze u više od stotinu zemalja na svim kontinentima. Grupa KONČAR počiva na tri temeljne osi. Prva i svakako najvažnija je visoko stručan kadar, osposobljen da obavi i najsloženije zadaće na području elektroenergetike.

Druga je oslonac na vlastiti doprinos znanju. KONČAR ne proizvodi na osnovu licencija, već pokušava dati svoj vlastiti doprinos razvoju. Na području transformatora i niskopodnog tramvaja to se pokazalo dobitnom kombinacijom, koja otvara vrata svjetskih tržišta. No, proizvodnja obuhvaća i puno širi spektar proizvoda: niskonaponske, srednjenaponske i visokonaponske uređaje i aparate, prekidače, generatore i motore, također zasnovanih na vlastitim rješenjima.

Treća je velika fleksibilnost u prilagođivanju pojedinom tržištu i kupcu. Mi znamo da ne možemo – i ne želimo – konkurirati velikim igračima, ali možemo to činiti u specifičnim nišama, gdje upravo dolazi do izražaja spomenuta fleksibilnost, „taylor made“ proizvodi i brzina u rokovima isporuke.

Koncern i Grupa KONČAR svoj rast zasnivaju na povećanoj kvaliteti, većoj produktivnosti i bržem prilagođivanju promjenama na svjetskim tržištima. Svjesni su pritom što znači takvo opredjeljenje i što se sve mora učiniti da se uspiju ostvariti visoko postavljeni ciljevi. Generalna stremljena su u što većoj mjeri Grupu KONČAR približiti

Končar - snaga energije

KONČAR će se i ove godine predstaviti na 13. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru koji se održava od 13. – 17. travnja 2010. Na štandu u hali 2 KONČAR će se predstaviti proizvodima iz

područja industrije i energetike.

filozofiji koja je u kompaniji već godinama prisutna: jasan put prema kompaniji zasnovanoj na znanju. Pritom je da se Zagreb pretvori u centar izvrsnosti za one proizvode za koje je Grupa KONČAR svjetski kompetentna. To su, prije svega, transformatori i električna vučna vozila.

U poslovnoj suradnji s inozemnim partnerima Bosna i Hercegovina imaju istaknuto mjesto. To se posebno odnosi na Društva ELEKTRIČNA VOZILA, INŽENJERING ZA ENERGETIKU,

DISTRIBUTIVNE I SPECIJALNE TRANSFORMATORE te KUĆANSKE APARATE. Spomenutih pet Društava čine u posljednje tri godine gotovo 90 posto ukupnog plasmana KONČARA u BiH, čija vrijednost za spomenuto razdoblje prelazi 393 milijuna kuna.

Zadovoljstvo kupca isporučenom opremom, pruženim uslugama i dugoročnom stalnom brigom KONČARA o održavanju, dogradnji, modifikaciji i revitalizaciji kupcu isporučene opreme jamstvo su uspješnog razvoja Koncerna u svijetu stalnih promjena.


30


Zemlje koje su najveći izvoznici nafte (ali ne uvijek i proizvođači) su grupirane u interesnu

organizaciju OPEC (Organization of Petroleum Exporting Countries). Ako govorimo o najvećim proizvođačima nafte, onda su tu neizostavne Saudijska Arabija s 10,37 milijuna barela, Rusija s 9,27 milijuna, SAD s 8,69 milijuna, Iran s 4,09 i Meksiko s 3,83 milijuna barela nafte. Poznata je povijesna činjenica da su zbog velikog značaja nafte za ekonomiju svijeta započinjani i vođeni ratovi, iako vlasti rijetko priznaju da je kontrola nad njenim rezervama povod i razlog za rat.

BiH godišnje potroši više od milijun tona nafteViše od milijun tona nafte se godišnje troši u BiH, no točna količina uvezene i potrošene nafte ostaje upitna. Prema javnoj statistici, FBiH je uvezla 619.638 tona, dok je RS uvezla 295.774 tona nafte. Tri četvrtine nafte korištene u

BiH odlazi na prijevoz, a samo 9 % u industrijske svrhe. Pošto ne postoje nikakve naftne rezerve u BiH koje bi ekonomski bile od koristi za izvoz, sva nafta se uvozi iz inozemstva. Slovenija i Hrvatska su prve u redu zemalja iz kojih BiH uvozi naftu. Također, prema službenim statistikama, najznačajniji uvozni proizvodi BiH u robnoj razmjeni sa svijetom u 2009. bili su nafta i naftni derivati.

Dominacija privatnih distributeraU postojećoj privrednoj strukturi Bosne i Hercegovine, sektor naftne privrede obuhvaća uvoz i preradu sirove nafte, te proizvodnju naftnih derivata. Po svojoj ulozi i značaju, ovaj sektor može postati jedan od značajnijih čimbenika za uspješnu realizaciju Srednjoročne razvojne strategije BiH. Radi se o sektoru za čijim proizvodima u BiH postoje izražene potrebe, posebno za motornim gorivima, motornim

uljima i industrijskim mazivima. U ovom su sektoru u funkciji značajni proizvodni kapaciteti, koji se, za sada, nedovoljno koriste, zbog, posljednjih godina, izražene orijentacije BiH za uvozom, posebno motornih goriva, motornih ulja i maziva, što je posljedica nejedinstvenog tržišta u BiH. Sektor nafte u BiH razvio je kapacitete u proizvodnoj i prometnoj sferi. Ova druga, prometna sfera obuhvaća kapacitete, putem kojih se realizira plasman naftnih derivata, posebno motornih goriva, ulja i maziva. U oba bh. entiteta postoje po dva veća distributera u državnom vlasništvu, no veći dio tržišta pokriven je malim, privatnim distributerima. Prema podacima Direkcije za europsko planiranje BiH, potrebe domaćeg tržišta za motornim gorivima u sadašnjim uvjetima iznose oko 1,5 milijuna tona godišnje. Rafinerija nafte u Brodu tržištu daje oko 500 000 tona, a ostatak se podmiruje uvozom.

Jasna vizija razvoja po standardima EU

Jednim od najznačajnijih strateških proizvoda u svijetu danas se smatra nafta, koju se, nerijetko, upravo zbog njezina značaja, naziva i crnim zlatom. Upravo zbog toga, zemlje - proizvođači nafte, imaju veliku moć u geopolitičkim odnosima, a kontrola nad izvorištima nafte jedan od najznačajnijih

uzroka kriza u svijetu.


31


Gudelj i G-tank pokrivaju 2,5 % bh. tržištaJedan od najznačajnijih bh. uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata je poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza, koje od 1995. godine, naftu distribuira putem svojih benzinskih crpki Eurotank 1 i 2, te od 2005. godine, preko firme kćerke, G-Tanka, uvozi i distribuira naftu na veliko. Samo G-Tank pravi godišnji promet od 20 – tak milijuna eura. Osim što se na srednjobosanskom tržištu pojavljuju kao jedan od najvećih distributera nafte, prisutni su i na području Hercegovine, te Zeničko-dobojskog i Kantona Sarajevo. Zahvaljujući primjeni svoje poslovne filozofije, donošenju dobrih, strategijskih, poslovnih odluka, uz odgovarajući i stručni tim zaposlenika, te kvalitetnim menadžmentskim sustavom i poslovnom metodom, koji idu u korak s razvijenim svijetom, ostvarili su zavidan rezultat da proizvodima koje uvoze i distribuiraju pokrivaju 2,5 % bh. tržišta. Poduzeće vodi računa i o profesionalnoj edukaciji uposlenika kroz redovito sudjelovanje na stručnim seminarima i međunarodnim simpozijima, a kadrovska politika brine o budućnosti, tako da trenutačno stipendiraju veći broj studenata.

Poštivanje eu standardaBenzinske crpke Eurotank 1 i 2, koje se nalaze u Vitezu i sastavni su dio poduzeća Gudelj d.o.o., nude goriva sukladna suvremenim europskim normama i s najnižom cijenom na tržištu. Isti poslovni planovi vrijede i za još dvije crpke u izgradnji, Eurotank 3 u Sarajevu, te Benzinsku crpku Mošunj u Dugom Ratu u Republici Hrvatskoj. Kompanija svoje ciljeve ostvaruje kroz Marketinško – prodajno odjeljenje, smješteno u Poslovnom centru u Vitezu, u okviru kojeg se nalaze pravno i financijsko odjeljenje i generalni zadaci i Prodajni centri ulja i uljnih derivata, koji uključuju i benzinske crpke Eurotank. U vlasništvu tvrtke je i vozni park s transportnim vozilima za dostavu nafte i naftnih derivata izravno iz rafinerije i vozila za distribuciju goriva kupcima

na lokalnom tržištu. Uvažavajući činjenicu da se svijet, pa tako i BiH, sve više susreću s ekološkim problemima, poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza je kao ozbiljan poslovni subjekt na sebe preuzeo obvezu očuvanja prirodne sredine. Od početka poslovanja jedan od primarnih ciljeva jeste distribucija naftnih derivata koji su sukladni s ekološkim normama koje propisuje Europska unija. Osim generalne brige za čovjeka kroz brigu za očuvanje životne sredine, poduzeće Gudelj d.o.o., zajedno s poduzećima G-Tank i Kalvarija Cop, brine i o svakodnevnim potrebama ugroženih kategorija stanovništva pa su tako, stalni sudionici humanitarnih projekata u cijeloj srednjoj Bosni i šire, a sponzori su i raznih sportskih manifestacija i klubova.

Piše: D. Sivonjić


32

Projekti

BHP: Nedavno je, u amfiteatru Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Mostaru priredilo

međunarodno –stručni skup o temi „Brendiranje sveučilišta“. Što se moglo čuti na skupu (o kojim aspektima je izlagano) i koji su zaključci? Tko su predavači koji su sudjelovali u radu ovoga znanstvenog skupa? Tomić: Što je to sveučilište kao brend, bilo je osnovno polazište na koje smo htjeli odgovoriti na znanstvenom skupu o brendiranju. Uvjeren sam kako smo na ovom znanstvenom skupu postavili okvir za novi pogled na suvremeno europsko sveučilište. Do sada, sveučilišta su, uglavnom, bila usmjerena na dobru organizaciju, uspješno dizajniranje programa i njihovu provedbu, kao i na istraživački rad. U tom procesu znanstvenici pridonose ne samo školovanju budućih kadrova, nego oblikuju i društvo u kojem djeluju. Ovaj znanstveni skup je pokazao kakva je naša uloga u izgradnji šire vrijednosti društvene zajednice. Predavači su, uglavnom, bili s našeg Sveučilišta. I ta činjenica ukazuje koliko Sveučilište u Mostaru ima potencijala i koliko je konkurentno u znanju i vještinama u regiji. Naravno da je bilo predavača i s drugih regionalnih sveučilišta - Zagreb, Sarajevo, Dubrovnik i dr.

BHP: Koliko je brend, konkretnije u ovom slučaju – brendiranje Sveučilišta bitno, ne samo za Sveučilište nego i za širu društvenu zajednicu?

Tomić: Jako je važno naglašavati vrijednosti svake organizacije, pa tako i sveučilišta. Mi imamo jako puno problema. Nerazumijevanja je na svakom koraku. Moja je teza - što ste više prepoznatljiviji kao brend, problemi će biti manji.

Želimo biti lider u svakom pogledu

S prof. dr. sc. Zoranom Tomićem, pomoćnikom rektora Sveučilišta u Mostaru, jednim od vodećih stručnjaka iz područja odnosa s javnošću u regiji, razgovarali smo o nedavnom međunarodnom znanstvenom skupu „Brendiranje sveučilišta“, novostima, promjenama na Sveučilištu, kao i

planovima za buduće razdoblje.

BHP: Što sve obuhvaća brendiranje Sveučilišta i kakva su iskustva u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu po tom pitanju?

Tomić: Smisao brendiranja sveučilišta nije bukvalno znanost pretvoriti u robnu marku. Brendiranje obuhvaća vizualizaciju vrijednosti i postignutih rezultata. Puno je izvrsnih stvari na sveučilištu za koje javnost ništa ne zna. S druge strane, brendiranje nam pomaže pojačati pozitivnu sliku u svijesti šire društvene zajednice. Ne treba kriti kako je brendiranje važno i zbog sve naglašenije tržišne orijentacije znanja i visokoga obrazovanja.

BHP: Veliki pomaci napravljeni su i formiranjem ureda za Odnose s javnošću na Sveučilištu. Koliko i ta stavka doprinosi Sveučilištu kao brendu? Koji su pomaci, konkretno, time načinjeni?

Tomić: Točno da su napravljeni bitni

koraci na Sveučilištu koje su rezultat Ureda za odnose s javnošću. Moram reći da je za to najzaslužniji rektor, prof.dr. Vlado Majstorović koji je odnose s javnošću pozicionirao vrlo visoko u hijerarhijskoj ljestvici Sveučilišta, više nego bilo koje drugo sveučilište u regiji. Ta činjenica dala nam je veliki prostor za brendiranje Sveučilišta. Rezultat takve potpore je organizacija PR-a na stratešku i operativnu razinu. Budući da radim na strateškim projektima, treba ukazati kako smo u pripremi nekoliko važnih dokumenata. Izradili smo i Senat je usvojio Etički kodeks Sveučilišta u mostaru, zatim Krizni komunikacijski plan, Pravilnik o odijevanju, radimo na grafičkoj standardizaciji, film o sveučilištu, pripremamo osnivanje alumina, udruge bivših studenata sveučilišta, itd.

BHP: Jedan od njih je Krizni komunikacijski plan. O čemu je riječ?

Tomić: To je dokument kojeg nema niti jedno sveučilište u regiji. Riječ je o planu postupanja u slučaju kriza na Sveučilištu u Mostaru. Plan sadrži proceduru postupanja u slučaju kriza. Planom je predviđen i krizni komunikacijski tim koji to sve treba provoditi. Radili smo ga na temelju kriznih planova svjetskih sveučilišta, prilagođenih našim uvjetima.

BHP: Nedavno je dosta rasprava u medijima izazvao i pravilnik o odijevanju čiji ste Vi inicijator. Recite nešto više o tomu…. Zbog čega je i taj segment važan i imaju li i druga sveučilišta iz regije slične pravilnike?

Tomić: Dopustite da konstatiram kako je to dokument koji nemaju sveučilišta u regiji. Ovim dokumentom, koji je trenutno u proceduri, ne

prof. dr. sc. ZORAN TOMIĆ, pomoćnik rektora Sveučilišta u Mostaru


33

Projekti

želimo ograničiti nikakva pravu i slobode. Namjera nam je da na jednu civilizacijsku, akademsku razinu podignemo i dizajniramo i to područje komunikacije. Uvjeren sam kako naš pravilnik o odijevanju nije ni konzervativan, ni liberalan. On je mjera dobroga akademskog ukusa i očekujem da naše Sveučilište bude hrabro i usvoji ova pravila. Javili su mi se brojni profesori, sveučilišta i škole iz regije i traže pravilnik i iskustva. BHP: Sveučilište je izašlo i u javnost s dokumentarnim filmom, tu je i redizajnirana web stranica… Koliko i sve to doprinosi brendiranju i imidžu Sveučilišta, kod nas i u regiji?

Tomić: Jako puno. Svi ovi elementi čine brendiranje i nadopuna su Vašem pitanju što čini brendiranje sveučilišta. Mi smo samo u film --formu stavili ono što Sveučilište, bolje reći -fakulteti rade. Prorektor prof.dr. Ivo Čolak i ja smo vjerovali kako imamo što pokazati i to smo, vjerujem, uspješno odradili. Treba li napominjati da smo i u tome lider u regiji!? Naša nova web stranica brzo će se pojaviti na mreži. Bit će najbolja u regiji.

BHP: U pripremi za ovaj razgovor spomenuli ste i Alumne?

Tomić: To je silno važan projekt koji

je, na žalost, još na razini razrade ideje. Dakle, riječ je o udruzi bivših studenata Sveučilišta u Mostaru. Točnije, njih bi trebalo organizirati kroz fakultete. Željeli bih okupiti većinu naših bivših studenata u jednu udrugu i kroz nju provoditi niz aktivnosti. S našeg Sveučilišta izišlo je jako puno, danas već, uglednih osoba. S njima želimo raditi na jačanju i pomoći Sveučilišta.

BHP: Koliko sve ove promjene i novine u radu sveučilišta iziskuju dodatnih napora i financijskih i svake druge vrste. Može li Sveučilište u Mostaru, u ovom trenutku, uhvatiti se u koštac s takvim reformama?

Tomić: Ovi projekti zahtijevaju minimalna sredstva, gotovo nebitna. Oni samo podupiru temeljne vrijednosti sveučilišta. Oni su potpora realizaciji nastavnih i drugih aktivnosti sveučilišta. Oni nam pomažu da u javnosti stvorimo simpatije i potporu. Oni bi nam trebali pomoći da i osnivači budu puno korektniji prema nama. Stoga je brendiranje silno važno za svaku organizaciju i instituciju.

BHP: Kako studenti prihvaćaju ove najave i promjene na Sveučilištu? Kakva je vaša komunikacija s njima? Jeste li zadovoljni povratnom informacijom?

Tomić: Studenti su puno bolji od profesora. Studenti su inteligentni i znaju da ovakve aktivnosti idu njima u korist. I oni će jednog dana biti ponosni da su studirali na renomiranom i priznatom sveučilištu. Zapravo naši studenti su najvažnija karika u izgradnji imidža sveučilišta.

BHP: I za kraj, prioriteti i planovi za Sveučilište u budućem bliskom razdoblju?

Tomić: Radimo na sustavu interne komunikacije na Sveučilištu. To mi je važno! Želim imati mailove svakog djelatnika na Sveučilištu, kako bi jednim klikom Rektorat mogao komunicirati s njima. Marketing aktivnosti su nam u zaostatku. Tu nismo ništa napravili. Mi nemamo niti jedan suvenir Sveučilišta u prodaji. Studenti nemaju što ponijeti kući kada odu sa sveučilišta. U tijeku je grafička standardizacija, usvajanje Kriznog komunikacijskog plana i Pravilnika o odijevanju. Alumini su mi jako važni. Želim pojačati svijest društvene zajednice o iznimnoj važnosti sveučilišta. Želimo da se Sveučilište u Mostaru s ponosom izgovara i promiče na svakom polju društvenog djelovanja. Cilj ovih brend aktivnosti je da Sveučilište u Mostaru bude uzor i lider u svakom pogledu.

Razgovarala: M. B. Milinković


34

Projekti

Radi se o projektima izgradnje zamjenskih blokova na termoelektrani (TE) Tuzla,

Te Kakanj, rudnika i termoelektrane (RiTE) Bugojno, te kombi ciklusa u TE Kakanj, kao i RiTE Kongora. Što se tiče iskorištavanja hidro i vjetro energije krenut će se u projekte izgradnje 15 hidroelektrana, projekte izgradnje 6 parkova vjetroelektrana, te projekte izgradnje malih hidroelektrana.

Infrastrukturni projekti će potaknuti gospodarski rastZa ove projekte se, kako je istaknuo Hilmo Šehović, pomoćnik federalnog ministra energije, rudarstva i industrije, Vlada odlučila zbog sve veće potrebe za energijom. Kaže da bismo mogli, ukoliko ne krenemo s gradnjom novih objekata, za desetak godina doći u situaciju da nećemo imati dovoljno struje ni za vlastite potrebe.Razlog tomu je kaže, zato što će neki blokovi termoelektrana zbog starosti

Vlada pokrenula energetske projekte vrijedne 6 milijardi eura

Federalna Vlada je ovih dana najavila pokretanje dugo očekivanih projekata izgradnje elektroenergetskih objekata vrijednih 6 milijardi eura.

morati biti ugašeni, a osim toga dolazi do povećanja potrebe za energijom tako da će zahtjevi, prema procjenama, za deset godina biti veći za 50 posto. Osim toga stručnjaci ističu da je pokretanje energetskih projekata jedan od glavnih aduta Federacije za privlačenje stranih investicija, a pokretanje infrastrukturnih radova potaknut će također i prijeko potrebni gospodarski rast. Također, sve to će značiti i nova radna mjesta za domaće ljude.“Na poslovima izgradnje ovih objekata i mjestima koja će se otvoriti kada oni budu izgrađeni što direktno, što indirektno, trebalo bi biti zaposleno oko 50 tisuća ljudi”, kazao je Šehović. Spomenuti objekti će se, prema planovima Vlade, graditi kreditnim sredstvima i modelom javno-privatnog partnerstva. U tom cilju su predstavnici Vlade, resornog ministarstva, te predstavnici dva elektroprivredna poduzeća u FBIH prije nekoliko dana su na energetskom forumu u Sarajevu investitorima predstavili mogućnosti

investiranja u elektroenergetske objekte u FBiH kao i modele izgradnje, te načine financiranja.

Pojednostaviti procedurePrema procjenama Vlade, izgradnjom novih objekta povećat će se ukupna instalirana snaga elektroenergetskih objekata u FBiH za 3.434 MW, a procjenjena ukupna proizvodnja će iznositi 14 769 GWh.Okvirno vrijeme izgradnje svih najavljenih objekata iznositi će negdje oko 6 godina.No, Šehović napominje da će sve ovisiti o tipu, snazi objekata ali i procedurama koje se smatra moraju pojednostaviti. “Ključna stvar je ta da imamo odgovarajuću zakonsku regulativu i na državnoj i federalnoj razini. Osim toga moramo pojednostaviti procedure oko dobivanja suglasnosti osobito u kada su u pitanju prostorni planovi, pitanje okoliša i legislative iz oblasti energije”, kazao je Šehović.Na to su ukazali i predstavnici potencijalnih investitora. Hubert Gorbach, bivši vice kancelar Austrije Gorbach kazao je da su investitorima iz njegove zemlje zanimljivi projekti iz obnovljivih izvora energije, prije svega oni koji se odnose na hidroenergetske potencijale. Austrijski investitori su kaže zainteresirani za ulazak u ove projekte kroz model javno-privatnog partnerstva. Kaže da ovi projekti zahtijevaju izvjesni know –how, odnosno prijenos znanja, te da Austrija ima velika iskustva u ovoj oblasti. I on kaže da će jedna od bitnih stvari za investitore biti transparentne i jasne zakonske procedure koje podrazumijevaju brzu registraciju firmi i brže odgovore nadležnih ministarstava na zahtjeve investitora. Ističe da takvu jednu klimu, koja će

Amer Jerlagić, direktor EP BIH


35

Projekti

biti povoljna za ulaganja, mora osjetiti investitor koji svoj novac želi uložiti u BiH. Kaže da država, ukoliko želi privući dugoročne strane investicije, mora investitorima stvoriti pravni okvir koji će značiti sigurnost za njihova ulaganja. Komentirajući činjenicu da je Vlada prije par godina najavljivala otvaranje energetskih projekata, ali da tada ništa od toga nije bilo, Gorbach je kazao da je se treba učiti na iskustvima iz prošlosti i krenuti naprijed.

Prvi radovi počinju ovog ljeta

Amer Jerlagić, direktor Elektroprivrede BiH je predstavljajući projekte za koje je zadužena ova Elektroprivreda kazao kako im je cilj da izgradnjom novih kapaciteta vjetro i hidro elektrana poprave udjel proizvedene energije iz obnovljivih izvora. Elektroprivreda

Za izgradnju temoblokova tražit će strateške partnere

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo kaže da će se prilikom izgradnje termoelektrane Tuzla, Kakanj, Banovići, zatim RiTE Kongora, te RiTE Bugojno tražiti jake strateške partnere. Kaže da vjeruje da će postojati interes za ulaganje u ove projekte prije svega jer se radi o veoma atraktivnim resursima za ulaganje. No, ističe da će se to znati tek nakon što se vide odziv na javni poziv. Kaže da će ukoliko se pokrene izgradnja ovih energetskih objekata biti pokrenut gospodarski rast čitave zemlje.

HZ HB će, također, budući da energiju dobiva samo iz hidropotencijala izgradnjom TE Kongora i parkova vjetroelektrana osigurati stabilniji energetski sustav. Na forumu je najavljeno i da bi prvo otvaranje gradilišta trebalo biti već početkom lipnja i to na izgradnji hidroelektrane Vranduk na rijeci Bosni. Planirano je da se ona gradi sredstvima

Elektroprivrede BiH te uz pomoć kreditnih sredstava.Jerlagić je naglasio da je da su pripremili i idejne projekte za blokove termoelektrana Tuzla i Kakanj te da su kaže, na taj način stvoreni uvjeti da svaki partner može lakše opredijeliti prema budućem investiranju.

Piše: M. Mlakić


36

Projekti

Iako je sponzoriranje spota dogovoreno nekoliko mjeseci ranije, intenzivne pripreme počele

su u travnju. Definitivno je kako će se spot snimati u Sarajevu, na nekoliko lokacija, uz odličnu redateljsku i glumačku ekipu, te scenarij koji je napisao Sejo Sexon, frontman grupe Zabranjeno pušenje.

„Ono što možemo otkriti jeste da je u pitanju ljubavna priča. Možda zvuči zbunjujuće, jer pjesma govori o klađenju, ali smo zapravo uspjeli pretočiti svakodnevicu u video spot i vjerujemo kako ćete svi biti oduševljeni finalnim uratkom. Namjerno prešućujemo detalje, jer želimo da premijera bude na opće zadovoljstvo i iznenađenje gledateljstva.“, poručila je Danijela Dujo, dirirektorica marketinga SK „BET-Live“.

Redatelj spota je Haris Dubica, kojega, uz ostalo, gledatelji pamte po spotu za Merlinovu pjesmu „Deset mlađa“, a glavna uloga pripala je Aidi Alilović, nekadašnjoj novinarki TV PINK BiH. Ova hiperaktivna i uvijek nasmijana djevojka, danas živi u Beogradu i menadžer je u

Kladimo se, uskoro, i na malim ekranima...

Pjesma „Kladimo se“, veliki hit sarajevske rock grupe, konačno, dobiva i svoj video spot, a pod ekskluzivnim pokroviteljstvom Sportske kladionice „BET-Live“.

srbijanskoj kinematografiji. Uz Aidu, u spotu se pojavljuje i Tatjana Pašalić, koja je trenutno angažirana od strane engleske kuće UKTV. Tatjana se pojavila

i na naslovnici poznatog časopisa KLIK. U vrijeme kada će cijeli svijet tresti nogometna groznica, jer u lipnju počinje Svjetsko prvenstvo, spot će se uvelike vrtjeti na TV ekranima i tako se najjednostavnije približiti oku svakog gledatelja. Uz to, valja napomenuti, kako je pjesma već veliki audio hit, te se redovito „okreće“ na radijskim postajama u državi, a i izvan nje.

...Danas neću platit’ račun za vodu stavljam zadnje pare na tuzlansku Slobodu sigurno je, zicer je, igraju kod kuće ne mogu izgubit’, jaro, nemoguće...Kladimo se, kladimo se sutra, zna se, vadimo se...


37

Projekti

Regionalna agencija za razvoj regije Srednje Bosne u suradnji sa nizozemskom vladinom

agencijom za promociju uvoza iz zemalja u razvoju-CBI je razvila program edukacije izvoznih konzultanata i to kao posljedicu potražnje od strane izvozno orijentiranih poduzeća naše regije. Promptne i provjerene informacije s inozemnih tržišta ključni su faktori za sva poduzeća usmjerena na izvoz čime izvozni konzultanti postaju ključni instrument pri izvozu.

Obuka u trajanju od dvije godine u okviru programa SET, a koji financira Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH, ima za cilj unaprjeđenje aktivnosti i konkurentnosti regionalnog poslovnog okruženja u pogledu investicija i povećanja konkurentnosti privatnog sektora za izvoz i trgovinu. Važno je naglasiti da program iziskuje mnogo truda i vremena za stjecanje ovakvih znanja. Međutim, nakon završene obuke polaznik stječe široka znanja na ovom sektoru, te će biti u potpunosti kompetentan da uspostavlja kontakte sa poslovnim partnerima u inozemstvu, predstavi proizvode i proširi tržišta. Trening je podijeljen u dvije kategorije: opći i sektorski izvozni ekspert. U ovom trenutku, s obzirom na potencijale ove regije i na potražnju na inozemnim tržištima, sektorski eksperti se zapravo odnose na sektorske eksperte u metalnoj industriji.

Tijekom treninga, polaznici prolaze i teoretski dio, ali i praktični. Svi konzultanti rade sa stvarnim poduzećima u Bosni i Hercegovini. Ugovor o suradnji, između ostalih pet poduzeća, je potpisao i Ecos. Početkom prosinca u prostorijama REZ Agencije

Ecos dio programa za razvoj izvoznih konzultanata

održan je prvi radni sastanak, kojim je započela intenzivna šestomjesečna obuka, a pored 19 odabranih kandidata i nizozemskih eksperata koji će voditi obuku g. Staf Henderieckx i g. Wouter Put, na sastanku su sudjelovali direktor CBI programa za BiH g.Reinoud Nuijten, direktorica za razvoj u Ambasadi Kraljevine Nizozemske u BiH, gđa Riny Bus, te gđa Leila Fetahagić, programski menadžer u Nizozemskoj ambasadi.

Od 12. do 15. siječnja održan je prvi tjedan treninga za lokalne izvozne konzultante. Fokus je bio na upoznavanju konzultanata sa poduzećima (audit) i prezentacije rezultata predstavnicima poduzeća. Konzultanti će u okviru obuke imati mogućnost da izvrše odabir potencijalnih poslovnih partnera u ime poduzeća koja su poslužila kao modeli za obuku, te tijekom posjete Nizozemskoj obave dogovorene sastanke, te da iniciraju suradnju na temelju uvjeta koje su dogovorili sa svojim poduzećem.

Krajnji očekivani rezultati su stvaranje pula konzultanata za izvoz, uspostavljanje poslov-ne suradnje naših i poduzeća iz Nizozemske, te izrada Izvoznog marketing plana za poduzeća

od strane izvoznih konzultanata.

Posjeta Nizozemskoj je planirana u mjesecu travnju. U međuvremenu se intenzivno realiziraju zadaci postavljeni od strane nizozemskih eksperata.

Budući izvozni konzultanti su posjetili Ecos zajedno za predstavnicima REZ AGENCIJE i Ambasade Kraljevine Nizozemske, gdje su se utanačile pojedinosti vezane uz program. Isto tako, radna skupina koja pomaže našim konzultantima prati napredak projekta te pruža podršku sa svrhom što bolje realizacije istog.

Krajnji očekivani rezultati su stvaranje pula konzultanata za izvoz, uspostavljanje poslovne suradnje naših i poduzeća iz Nizozemske, te izrada Izvoznog marketing plana za poduzeća od strane izvoznih konzultanata.


39

aktualno

Eminentni stručnjaci pokušali su ukazati na mjere, koje bi aktualna vlast trebala poduzeti

kako bi se ekonomska situacija u BiH popravila, odnosno kako bi se smanjio broj nezaposlenih, kojih je već sada oko pola milijuna. Ovaj je skup bio i povod razgovoru s Franjom Rajkovićem, uglednim poduzetnikom iz Viteza i predsjednikom Uprave Apeirona… Dvjestotinjak stručnjaka iz oblasti ekonomije, predstavnika strukovnih udruženja, te profesora s ekonomskih fakulteta tijekom stručno-znanstvenog skupu o temi „Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. godini“, održanom u Vitezu, ukazali su na najveće probleme aktualnog ekonomskog trenutka, te razmijenili iskustva iz ove oblasti. Ugledni skup su u ime organizatora pozdravili Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore F BiH, Nikola Grabovac, rektor Otvorenog

Provedba mjera ovisi o ukupnom ambijentu

Vitez je bio domaćin stručno-znanstvenom skupu o temi „Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. godini“, kojega su organizirali Gospodarska komora F BiH i Otvoreni univerzitet

Apeiron Travnik.

univerziteta Apeiron i Franjo Rajković, generalni direktor poduzeća Economic Vitez, a uvodničari u temu Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. godini bili su Kadrija Hodžić, dekan Fakulteta poslovne ekonomije pri Univerzitetu Apeiron, Vidoje Vujić, dožupan Primorsko-goranski i profesor na Ekonomskom fakultetu Rijeka, a svoje izlaganje imao je i federalni premijer Mustafa Mujezinović. Značaj dolaska premijera Mujezinovića i ostalih stručnjaka i uglednika ističe i Franjo Rajković, generalni direktor poduzeća Economic d.o.o. Vitez i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Apeiron…

Rajković: Skup ocjenjujem jako uspješnim. Organizaciji su puno pomogli predsjednik i potpredsjednik Gospodarske komore F BiH Avdo Rapa i Jago Lasić, a sve je bilo podređeno osnovnom cilju – donošenju i

utvrđivanju mjera za prevazilaženje iznimno teškog i složenog ekonomskog stanja. Rasprave su bile vrlo stručne i kvalitetne, za što su se posebno pripremili predstavnici Gospodarske komore i raznih strukovnih asocijacija. Osim što je njihove prijedloge čuo premijer Mustafa Mujezinović i on sam se uključio u raspravu. Sama njegova nazočnost značila je puno za skup.

BHP: U samom nazivu stručno-znanstvenog skupa sadržane su dvije vrlo zanimljive teme – Stanje privrede i Mjere ekonomske politike. Kakvim ocjenjujete stanje u srednjobosanskoj, ali i sveukupnoj bh. privredi?

Rajković: Otprilike lokalna razina pravi trend kako na razini kantona, tako i na višim razinama. Generalno gledano, 2009. godina bila je iznimno složena u odnosu na godinu ranije, što se, primjerice, može vidjeti i na Proračunu

Stručno-znanstveni skup u Vitezu „Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. godini”

Franjo Rajković, predsjednik uprave Aperiona


40

aktualno

općine Vitez, koji je za 30-tak % bio manji u odnosu na 2008., dok je viteško gospodarstvo zabilježilo pad od oko 20 %. Veliki broj tvrtki je na ovaj ili onaj način vezan uz gradnju, a gradnja je poprilično stagnirala u 2009. godini što se automatski odrazilo i na punjenje Proračuna, ali i na sve drugo.

BHP: Ako prihvatimo činjenicu da je Vitez jedna od najrazvijenijih bh. općina, znači li to da je situacija na federalnoj ili državnoj razini još gora? Rajković: Mislim da jeste, jer je činjenica da se u Vitezu još uvijek ni jedna tvrtka nije „ugasila“ niti otišla u stečaj. Govori nam to o čvrstim temeljima viteških poduzeća, a ja osobno nema niti saznanja da je neka od tvrtki u nekoj većoj krizi. Generalno, svi smo mi u nekoj mjeri u krizi, manji je obujam prodaje, trgovinske razmjene i slično, ali nekako se svi s tim nosimo i pokušavamo vući neke inovativne poteze, kako bismo prvenstveno sačuvali radna mjesta. Ovdje još želim ponoviti ono što sam rekao i na skupu, a to je da nam treba više optimizma i pozitivnog ozračja. U Vitezu nije bilo gotovo nijednog slučaja otpuštanja radnika, kao niti smanjenja plaća, što nam govori da imamo razloga za više optimizma. Naravno, optimizam mora biti temeljen na realnim činjenicama, a ja mislim da imamo puno realnih

činjenica na osnovu kojih možemo gajiti optimizam o kojem govorim.

BHP: Kakve su Vaše prognoze do kraja 2010. godine i u 2011. godini, jer se objavljuju različite informacije o tome da je ekonomska kriza već sada doživjela svoj vrhunac, odnosno da njen najbolniji udarac još nismo osjetili?

Rajković: Po prirodi sam optimista, ali ću pokušati biti krajnje realan i reći ono što uistinu mislim. U 2009.-toj, a naznake su bile i u 2008.-oj godini za

ekonomsku krizu, koja je uzela velikog maha kako u BiH, tako i u svijetu. Bio je strahovit pad na svim poljima, a sada mislim da je kriza zaustavljena, pa tako mislim da će nam 2010. godina proći u stabilizaciji, a da ćemo mi biti na „pozitivnoj nuli“, dok za 2011-tu očekujem bilježenje pozitivnog trenda.

BHP: Vratimo se drugom dijelu naziva stručno-znanstvenog skupa, koji je održan u Vitezu, a to su Mjere ekonomske politike u 2010. godini. Koje su mjere predložene i koje su od njih otišle na adresu Vlade FBiH i

Temeljni cilj rasprave u okviru stručno-znanstvenog skupa bila je analiza stanja u privredi i utvrđivanje, odnosno predlaganje što konkretnijih mjera u oblasti tekuće ekonomske politike, a radi prevazilaženja teške ekonomske situacije. Razmotrena su i ključna pitanja iz oblasti proizvodnje, zapošljavanja, izvozno-uvozne problematike, monetarno-kreditne politike, problematike ostvarivanja i utroška proračunskih sredstava, opterećenja privrede, zaštite i poticanja domaće proizvodnje, pitanja iz oblasti stranih ulaganja, privatizacije, investicija, te druga aktualna pitanja, za koja će se teško pronaći rješenje, jer kako je rekao Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore F BiH, „u posljednje dvije godine bilo je dosta programa, usvojenih čak i u Parlamentu, ali to se ne provodi, nema sustavnih rješenja na osnovu čega bi se to provodilo. Sve što se radi, radi se ad hoc, i praktično se gasi vatra, umjesto da se radi organizirano, programirano i sustavno“.

Avdo Rapa, predsjednik Gospodarske komore F BiH

Potpisivanje Grabovac - Kandžija


41

aktualno

drugih nadležnih institucija i tijela vlasti?

Rajković: Bilo je puno kvalitetnih diskusija, a i jedan od zaključaka je bio da skupina od desetak uglednih stručnjaka, među kojima su i predstavnici Apeirona, Gospodarske komore, jednog od uvodničara, prof. Kadrije Hodžića, iz svih diskusija izvuku najznačajnije i to proslijede federalnoj i državnoj Vladi. Proizvodnja je pokretač mnogih drugih procesa, pa je tako, uz ostalo, zaključeno da se razvoju određenih proizvodnih djelatnosti mora dati poticaj i potporu. Ona može

Predsjednik Vlade F BiH Mustafa Mujezinović, osvrćući se na temu stručno-znanstvenog skup, kazao je kako „ukupan ambijent utječe na provedbu nekih mjera“. Naglasio je kako su predložene mjere poznate, ali i kako iza njih mora stajati ogroman rad ljudi u ministarstvu da bi konačan rezultat bio najbolji mogući za privredu. „U našoj svijesti su ranija vremena kada su se radna mjesta otvarala dekretom, a kada Vlada to čini, onda to nije dobro“, kazao je premijer Mujezinović, ističući kako „nijedna izravna mjera ne može dovesti do zapošljavanja, ali neizravne mogu, poput izgradnje putova i infrastrukture generalno, ili ovo što sada imamo da ponudimo izgradnju tri i pol tisuće MW elektroenergetskih kapaciteta od čega je najmanje tisuću obnovljive energije, koja je iznimno tražena u našem okruženju“. Mujezinović je još naglasio kako svi ovise o izvozu, pa tako i BiH. „Na žalost, mi još uvijek više uvozimo nego što izvozimo“, istaknuo je Mujezinović, naglašavajući šansu koju BiH ima s proizvodnjom električne energije.

apsorbirati najveći broj radnih mjesta, a sukladno tomu, po automatizmu će i ostale djelatnosti raditi u pozitivnom ozračju.

BHP: Kakav je do sada odnos imala Vlada F BIH prema poduzetnicima?

Rajković: Prvenstveno želim ukazati na to da ni sami poduzetnici nisu uvijek izlazili s pravim prijedlozima. Odnos svih razina vlasti ocijenio bih prilično korektnim. Ako poduzetnici znaju tražiti prave stvari, a istovremeno i davati što konkretnije prijedloge, mislim da se može naići na razumijevanje. Smatram

Predsjednik Vlade F BiH Mustafa Mujezinović

i da je premijer Mujezinović bio iznimno otvoren, korektan i konkretan u svome nastupu i moram reći da sam vidio njegovu spremnost da pomogne razvitku gospodarstva u cjelini.

BHP: Jeste li imali priliku razgovarati s premijerom Mujezinovićem o nekim konkretnim potezima značajnim za viteško ili srednjobosansko gospodarstvo?

Rajković: Nismo razgovarali lokalno, nego više u pravcu razvitka Federacije. Ponešto smo mu prenijeli od onoga što se radi u Vitezu i kakvi su nam planovi, pa smo u tom kontekstu spomenuli brzu cestu, za nas iznimno važnu, a on je obećao maksimalnu potporu tome. Aktualan je i projekt plinifikacije srednjobosanske regije i plinovoda kroz srednju Bosnu, koji su strateški i za Vitez, ali i za Kanton središnja Bosna.

BHP: Mogu li i znaju li ovdašnji poduzetnici iskoristiti sredstva iz predpristupnih fondova Europske unije, IPA fondova i drugih sličnih izvora?

Rajković: O tim sredstvima se puno govori, dok je u praksi nešto sasvim drugo. Jako teško se dolazi do tih sredstava, iako i mi sami moramo biti iskreni prema sebi, jer ni mi na pravi način nismo spremni popratiti tu priču,


42

aktualno

poštivati europska pravila pri dobivanju grant i drugih poticajnih sredstava. Nemamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji su spremni napraviti onakve programe kakve traži međunarodna zajednica. BHP: Uz Gospodarsku komoru F BIH, organizator stručno-znanstvenog skupa bio je i Univerzitet Apeiron, kojemu ste Vi predsjednik Upravnog odbora. Rajković: Da, Apeiron je dao veliki doprinos organizaciji i realizaciji ovoga skupa. Nakon sistematiziranja svih rasprava, planiramo i izdavanje zbornika radova, koji će biti u funkciji daljnjeg razvitka gospodarstva. Inače, razvitak visokog obrazovanja postavljen je i u Srednjoročnoj strategiji razvitka općine Vitez, a zajednički je cilj i interes kako viteške politike, tako i poduzetnika. Stjecajem okolnosti, desetak poduzetnika uključilo se u projekt Univerziteta Apeiron i ušli smo u vlasničku strukturu. Ideje za daljnji napredak postoje, a želja nam je da, kao poduzetnici, prvenstveno educiramo vlastiti kadar, ali i da omogućimo drugima da na lakši i jeftiniji način dođu do fakultetske diplome. Ono što bih još izdvojio jest da Apeiron ili Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ u Travniku, što je novi naziv nakon promjene u vlasničkoj strukturi, nastavlja i dalje raditi na svojoj modernizaciji i kvalitativnim

Gospodarska komora F BiH, koje je bila jedan od organizatora skupa u Vitezu, uz ostalo je ukazala na problematiku srednjeg usmjerenog obrazovanja, jer, prema riječima Jage Lasića, potpredsjednika GK F BiH, danas se oko 60 % potreba gospodarstva ne može zadovoljiti ponudom na tržištu rada. „Iako cijenim program Vlade i onaj dio koji se tiče energetike, mislim da energetika neće riješiti problem. Veći je problem u prerađivačkoj industriji, koja za sobom povlači najveći broj zaposlenih. Nadalje, imamo neizravne poreze koji su, istina, na razini države ujednačeni, ali porez na dobit ili dohodak nisu, a posebno opterećenja na plaće i tu treba nešto napraviti. Slično je i s fiskalnom politikom, da barem unutar zemlje nemamo konkurencije“, zaključio je Lasić.

promjenama. Tako smo u prvoj fazi odlučili završiti započetu gradnju zgrade u Travniku od oko 3 500 četvornih metara, a kasnije možda i zgrade u Vitezu, te kampusa za studente.

BHP: Jesu li upravo poduzetnici, koji su ušli u vlasničku strukturu Apeirona, otklonili strah od privatnih fakulteta?

Rajković: Na to je pitanje dobar odgovor dao jedan od članova Upravnog odbora, kazavši da je najveći broj sveučilišta u privatnom vlasništvu. Ako je to trend u svijetu, zašto tako ne bi bilo i ovdje?! Moram priznati da sam i ja nekada bio skeptik, ali sam se vremenom uvjerio da su privatna sveučilišta puno bolje organizirana. Ima i onih koja ne rade sukladno zakonu, ali generalno, perspektiva je u privatnim sveučilištima.

BHP: Otvoreni univerzitet Apeiron u međuvremenu je promijenio svoj naziv u Sveučilište/Univerzitet „Vitez“ u Travniku. Što sada to novo ime znači? Rajković: Naziv „Vitez“ ima dva značenja. Odnosi se na viteza, junaka, konjanika, a ujedno je u korelaciji s imenom grada Viteza. Osobno sam bio za taj prijedlog viteškog književnika

Željka Kocaja, koji je prošao na Upravnom odboru i Senatu. Sada očekujemo još registraciju i potvrdu iz sudskog registra za nazivom Sveučilište „Vitez“. Usvojen je i logo Sveučilišta, na kojem vitez, kao konjanik, na štitu nosi knjigu i pero umjesto ratnog koplja.

BHP: Sveučilište je i do sada ostvarivalo uspješnu suradnju s drugim sveučilištima, među kojima su i ona iz Republike Hrvatske. Namjeravate li i dalje raditi u tom pravcu?

Rajković: Naravno, osnovna nam je zadaća jačati Sveučilište s aspekta kvalitete, što podrazumijeva i kvalitativni napredak u smislu profesora i predavača, iako je ovo Sveučilište već sada oko sebe okupilo gotovo sva zvučna imena od rektora, prof. dr. Nikole Grabovca, s kojim uspješno surađuju i primjerice prof. dr. Hasan Muratović, prof. dr. Kadrija Hodžić, akademik prof. dr. Boris Tihi, prof. dr. Dragoljub Stojanov, prof. dr. Miloš Trifković i drugi. Što se tiče suradnje s hrvatskim sveučilištima, posljednji je primjer potpisivanje suradnje sa Sveučilištem Rijeka. Naime, u Rijeci su naše izaslanstvo, u kojem su, osim mene bili još i rektor, prof. dr. Nikola Grabovac i izvršni menadžer Senad Tatarević, primili rektor riječkog Sveučilišta i

Jago Lasić, potpredsjednik GK F BiH


43

aktualno

Svoja očekivanja od Vlade FBiH na skupu su isticali i poduzetnici. Jedan od njih je Mirko Bobaš iz Viteza, čija se tvrtka Horizont bavi izvođenjem građevinskih radova. Imajući u vidu da je upravo građevinska oblast jedna od oblasti koje su najteže pogođene aktualnom ekonomskom krizom zanimljivo je čuti stav da banke, pa čak ni Razvojna banka uopće nemaju razumijevanja za probleme poduzetnika. „Građevina je specifična djelatnost, jer ona može potaknuti općenitu potrošnju. U objekt, koju napravimo, potrebno je uložiti još puno toga, parketi, stolarija ili na koncu uredski stolovi, što otvara mogućnost mnogima da se angažiraju, rade i zarade. Sve je to sada stalo“, kaže Bobaš. Kaže kako su pokušali razgovarati s bankama s kojima rade, ali oni, kako naglašava Bobaš, „u rukama imaju naše mjenice i njih ništa drugo ne zanima“. „Slična je situacija i s Razvojnom bankom. Predali smo zahtjev za kreditom, koji bi uposlio 30-tak radnika, ali još nismo našli nijednu banku, pa ni Razvojnu, koja bi nam pomogla u rješavanju našeg problema“, kaže Mirko Bobaš.

U Franšiznom centru BiH potpisan je Ugovor o suradnji između Otvorenog Univerziteta Apeiron Travnik i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Radi se o suradnji srodnih ekonomskih fakulteta kojim su regulirani ciljevi, misija i vizija buduće suradnje. Osnovnim i jedinim ciljem potpisivanja sporazuma

između ova dva sveučilišta dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Vinko Kandžija smatra poboljšanje kvalitete. “Želja nam je da naša dva fakulteta imaju zajednički proizvod, najkvalitetniji kadar koji je potreban ovom području“, kazao je dekan Kandžija. Ističe da će verifikaciju programa vršiti oba fakulteta, a kako sam kaže, upravo na ovom području, s posebnim naglaskom na Vitez, uvjerio se da postoji “inkubator proizvodnje“. “Potreban je još inkubator znanja, a kada se to dvoje spoji, doći će do nove kvalitete, potrebne na ovom području“, kazao je Kandžija. Naglašava potrebu školovanja mladih ljudi, koji će, prema njegovim očekivanjima, ostati ovdje, poticati i biti u funkciji razvoja ovog poduzetničkog inkubatora. Iako riječki Ekonomski fakultet surađuje i s drugim srodnim fakultetima u BiH, njegov dekan, dr. sc. Vinko Kandžija ističe želju da s Apeironom želi dublju suradnju. “Prvi put u povijesti dogodit će se da se ide sa zajedničkom diplomom, što znači da će studenti s oba fakulteta imati diplomu i jednog i drugog“, kaže dekan Kandžija. Zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma nije skrivao niti rektor Otvorenog univerziteta Apeiron Travnik, prof. dr. Nikola Grabovac, koji naglašava kako je suradnja s kolegama iz Rijeke počela još ranije i to s Fakultetom za turizam, hotelijerstvo i turizam iz Opatije, koji pripada riječkom Sveučilištu. Ne skriva kako je veća želja bila za suradnjom s Ekonomskim fakultetom, jer je izravnije povezan s programom Fakulteta poslovne ekonomije pri travničkom Apeironu. Rektor Apeirona prof. dr. Nikola Grabovac ovom je prigodom istaknuo i da će od iduće akademske godine studentima omogućiti i tzv. studiranje na daljinu, koje podrazumijeva da će predavanja biti snimljena i studentima dostupna preko interneta. Iako riječki Ekonomski fakultet surađuje i s drugim srodnim fakultetima u BiH, njegov dekan, dr. sc. Vinko Kandžija ističe želju da s Apeironom ostvare i dublju suradnju. U znak zahvalnosti i nagovještaja te suradnje, predsjednik Upravnog odbora Otvorenog univerziteta Apeiron Travnik, Franjo Rajković, dekanu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Rijeka dr. sc. Vinku Kandžiji, uručio je prigodan dar – zbirku starog bosanskog novca kralj Tvrtko II.

dekan Ekonomskog fakulteta. Kao što je poznato, potpisan je ugovor o međusobnoj suradnji i priznavanju diploma našeg Sveučilišta u Hrvatskoj, što će biti od velikog značaja za naše studente uzme li se u obzir činjenica da će Hrvatska prije Bosne i Hercegovine ući u Europsku uniju, pa će tako naše

diplome biti validne i u EU. BHP: Hoće li ovo Sveučilište zadržati i svoju prvobitnu ideju da obrazuju kadrove za zapošljavanje, a ne za Zavode za zapošljavanje?

Rajković: Upravo u tom pravcu svi mi idemo. Mi poduzetnici izrazit ćemo

svoje potrebe, a struka će potom dati svoj stav, tako da obrazujemo kadar za zapošljavanje na zadovoljstvo i poduzetnika, ali i onih koji na našem Sveučilištu dobiju fakultetsku diplomu.

Razgovarala: D. Sivonjić

Mirko Bobaš, poduzetnik iz Viteza


44

aktualno

Na Međunarodnom ekonomskom forumu o javno-privatnom partnerstvu u Sarajevu okupili

su se domaći službenici, inozemni stručnjaci, ekonomisti i predstavnici domaćih i stranih tvrtki.

Mladen Zirojević, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, otvarajući konferenciju, rekao je kako je Republika Srpska u lipnju prošle godine donijela Zakon o javno-privatnom partnerstvu te pozvao parlamentarce u Brčko Distriktu BiH i FBiH da ubrzaju procedure donošenja takovog zakona, obzirom na važnost tematike koju tretira i činjenicu kako je riječ o oblasti koja intenzivira izravna strana ulaganja. Zamjenik ministra financija i trezora BiH Fuad Kasumović u svom govoru ocijenio je kako je sadašnje stanje koje imamo vezano za javno-privatno partnerstvo neodrživo. Svi proračuni u BiH, kako je rekao, imaju problema u prihodovnoj strani, a mnoge koncesije i javna dobra dana su na upravljanje, a od toga nema prihoda, jer se nije transparentno radilo.

Naglasio je kako u BiH ima četrnaest povjerenstava za koncesije, a među njima, državna i federalna koje nikada nisu izdala niti jednu dozvolu i sve se radi netransparentno, na lokalnoj razini.

“BiH je do sada bila orijentirana na strane investicije i donacije, međutim, očigledno je kako je to stalo i kako u ovom vremenu recesije moramo tražiti nova rješenja, a idealno rješenje, što se pokazalo i u Europi, je javno-privatno partnerstvo. Tada država najviše dobiva, a najmanje ima odgovornosti. To znači ako je procedura transparentna i transparentno se dobije koncesija, privatna tvrtka tražit će maksimum, a samim tim i država će dobiti maksimum.

Javno-privatno partnerstvo na vratima BiH

Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine još ne prepoznaje pojam javnog i privatnog partnerstva koji u zemljama Europske unije sve više dobiva na značaju, istaknuo je zamjenik ministra financija i

trezora Savjeta ministara BiH Fuad Kasumović

Dobit ćemo investicije, dobit ćemo zapošljavanja”, kazao je Kasumović

Hećo i Jerlagić o partnerstvu u energetici

Vahid Hećo, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH rekao je kako je 2010. godina kada pravi investicijski ciklusi u BiH trebaju početi.

“Nažalost, mi smo izgubili određeno razdoblje zbog političkih blokada određenih projekata i nadam se kako ćemo u ovoj godini uspjeti pokrenuti određene investicijske projekte i zaposliti domaću radnu snagu, pogotovo po modelu javno-privatnog partnerstva kada su u pitanju termoelektrane, jer se radi o veoma skupim objektima i velikim investicijama, a što naše kompanije ne mogu same osigurati”, rekao je Hećo. Zakon o javno privatnom partnerstvu Federacije BiH (FBiH) neće biti brzo usvojen, jer predstoji odluka Doma naroda Parlamenta FBiH i javna rasprava od šezdeset dana o tom zakonskom aktu, izjavio je Hećo.

Komentirajući činjenicu kako je Predstavnički dom Federacije BiH u prvom čitanju usvojio Zakon o javno-privatnom partnerstvu, on je ukazao kako je potrebno riješiti i podzakonske akte. “Nadam se da ćemo tijekom ovog mandantnog razdoblja doći do zakona. Što se tiče privatnih partnera oni prema ovom zakonu mogu biti iz BiH, ali i inozemstva, jer nema razlike u tome tko donosi novac”, rekao je Hećo. Dodao je kako zakon koji je usvojen u prvom čitanju u Parlamentu FBiH predviđa kako partner može biti državna kompanija ako je riječ o energetskom sektoru. Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jeralgić izrazio je uvjerenje kako će model javno-privatnog partnerstva biti zastupljen kod ulaganja u energetski sektor, dodavši kako ipak očekuje da će se prvi projekt u ovoj godini kakav je HE Vranduk graditi maksimalnim angažiranjem domaćih kompanija, te kako bi Energoinvest i Hidrogradnja svakako trebali biti dio konzorcija koji će graditi HE u FBiH.


45

aktualno

Europski primjeri

Dimitris Papatolsis, predstavnik korporacije EuroConsultants istaknuo je kako se koncept javno-privatno partnerstvo u EU pokazao kao vrlo uspješan model za financiranje velikih projekata, zbog nedostatka sredstava u javnom sektoru. Pomoćnik ministra za ekonomske odnose i regionalnu suradnju RS Zoran Stjepanović rekao je kako treba napraviti entitetske zakone o javno-privatnom partnerstvu i pokušati iskoristiti taj alat za privlačenje stranih investicija, te vidjeti kako to ide.

On je istaknuo kako je Vlada RS pritisnuta zahtjevima za koncesijama za raznim aranžmanima u javnom sektoru i podsjetio kako je polovicom prošle godine usvojen Zakon o javnom privatnom partnerstvu u RS. Stjepanović kaže kako se javni sektor u svim ovim procedurama vezanim za javno privatno partnerstvo javlja kao ponuditelj radnji, što je eksplicitno

navedeno u zakonu, jer je on taj koji je odgovoran za javne usluge i treba definirati i vrste i obujam poslova koji mu nudi privatni sektor.

“Mi možemo imati zakon najbolji na svijetu, međutim to nam ne jamči strane investicije i samo interaktivan odnos sa potencijalnim investitorom je rješenje za priliv investicija”, rekao je Stjepanović. Prvi savjetnik izaslanstva Europske komisije u BiH Boris Jaročević rekao je kako u trenutnom ekonomskom i financijskom okružju javno privatno partnerstvo u BiH će ići teško, jer se ona mora osloniti na strane investicije. Jaročević je rekao kako BiH mora imati širok pristup za strane investicije, čemu bi u velikoj mjeri pomogao napredak u provedbi europskih integracija. “Iskustva mnogih zemalja članica EU koje primjenjuju javno privatno partnerstvo pokazuju kako ono čini svega četiri posto od svih ukupnih javnih investicija, te kako je uglavnom prisutno u energetskom

i telekomunikacijskom sektoru, gdje komercijalni interesi mogu pružiti dovoljno poticaja za investicije privatnog sektora”, rekao je Jaročević.

Prema njegovim riječima u prvih devet mjeseci prošle godine i obujam i vrijednost javnog privatnog partnerstva pao je za 30 posto u usporedbi sa istim razdobljem 2008. godine. Ambasador Grčke u BiH Prokopius Manzuraniz rekao je kako je javno privatno partnerstvo zakonski obvezujući ugovor između vlade i tvrtke za pružanje dobara, kojim se poslovni rizici raspoređuju između ugovorenih strana. Prema njegovim riječima, aranžmanom javnog privatnog partnerstva vlada je aktivno uključena tijekom cijele provedbe projekta, a privatni sektor je odgovoran za izgradnju dizajn projekta i sam rad projekta, te je jasno kako javno privatno partnerstvo nudi korist za vladu, poreske obveznike i privatni sektor.

Piše: M. Mlakić


46

aktualno

Važno je spomenuti kako imena tvrtki u istraživanju nisu bila unaprijed ponuđena i izbor

se temeljio isključivo na percepciji korisnika koji su po vlastitom mišljenju navodili one kompanije za koje bi najviše željeli raditi i zbog čega. Istraživanje je ove godine obuhvatilo poredak deset najpoželjnijih poslodavaca u BiH, sa postotkom glasova koje su osvojili. Također su formirane kategorije izabranih

Izabrani najpoželjniji poslodavci u BiH u 2010. godini

Portal Posao.ba četvrtu godinu zaredom provodi istraživanje o najpoželjnijim poslodavcima u BiH po izboru posjetitelja portala. Istraživanje je provedeno na uzorku od 3900 ispitanika iz svih

dijelova BiH, tijekom siječnja i veljače 2010. godine.

međutim, zbog prirode istraživanja ovi glasovi nisu uzeti u obzir pri poretku kompanija koje su izabrane za najpoželjnije poslodavce.

Najpoželjniji poslodavci prema djelatnostima su u Proizvodno-prodajnom sektoru: Konzum, Mercator, dm drogerie market, Orbico, Philip Morris BH, Delta Maxi. U Financijsko-osiguravajućem sektoru: UniCredit Bank, Sparkasse Bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, Intesa Sanpaolo Banka, NLB Tuzlanska banka, a u Mikrofinancijskom sektoru: MKF MIKRA, MKF LOK, MKF Partner, MKF Prizma. U IT sektoru najpoželjniji poslodavci su: Microsoft BiH, Atlantbh, Logosoft, dok su u Kategoriji medija kao najpoželjniji poslodavci navedeni Avaz i Pink BH. Sigurnost radnog mjesta i visina plaće razlozi atraktivnosti kompanija.

Sudionicima u istraživanju bili

Najpoželjniji poslodavci prema djelatnostima

Proizvodno-prodajni sektorKonzumMercatordm drogerie marketOrbicoPhilip Morris BHDelta Maxi

F i n a n c i j s ko - o s i g u r a v a j u ć i sektorUniCredit BankSparkasse BankHypo Alpe-Adria-BankIntesa Sanpaolo BankaNLB Tuzlanska banka

Mikrofinancijski sektorMKF MIKRAMKF LOKMKF PartnerMKF Prizma

IT sektorMicrosoft BiHAtlantbhLogosoft

MedijiAvazPink BH

poslodavaca prema djelatnostima u kojima posluju. Kompanije koje su se našle između 11. i 30. mjesta najpoželjnijih poslodavaca svrstane su u pet kategorija: Proizvodno-prodajni sektor; Financijsko-osiguravajući sektor; Mikrofinancijski sektor; IT sektor i Mediji.

I ove godine najviše ispitanika želi raditi za telekome

Najpoželjniji poslodavac u BiH u 2010. godini prema izboru posjetitelja portala Posao.ba je BH Telecom sa 17,9% glasova. Na drugom mjestu se nalazi m:tel sa 7,6% glasova, te Elektroprivreda BiH – 5,5% glasova. Slijede Fabrika duhana Sarajevo, Raiffeisen Bank BiH, Violeta, Bosnalijek, Coca-Cola HBC-BH, ASA Group i HT Mostar Eronet. Treba napomenuti da je čak 16,7% ispitanika navelo državnu službu kao najpoželjnije mjesto za rad,


47

aktualno

su ponuđeni razlozi atraktivnosti poslodavca, s tim da je bilo moguće glasanja za više odgovora.Istraživanje je pokazalo da su ispitanicima glavni razlozi za atraktivnost poslodavca sigurnost radnog mjesta i redovna plaća, te visina plaće ili beneficije.

Sigurnost radnog mjesta i redovna plaća su najčešće navođeni razlozi zašto je neki poslodavac upravo najpoželjniji. Tako je čak 20,4% ispitanih odgovorilo da je upravo to razlog atraktivnosti poslodavca, dok je za njih 15,1% najvažniji razlog zašto je poslodavac atraktivan visina plaće i beneficije koje nudi. Mogućnost napretka u struci razlog je atraktivnosti poslodavca za 13,7% ispitanika, dok njih 13,6% smatra da je to poslovni ugled. Odnos poslodavca prema radnicima i društvena odgovornost poslodavca presudni su razlozi atraktivnosti za

Najpoželjniji poslodavci u BiH 2010

1. BH Telecom (17,9%)2. m:tel (7,6%)3. Elektroprivreda BiH (5,5%)4. Fabrika duhana Sarajevo*

(1,8%)5. Raiffeisen Bank BiH*

(1,8%)6. Violeta* (1,7%)7. Bosnalijek* (1,7%)8. Coca-Cola HBC-BH (1,6%)9. ASA Group (1,4%)10. HT Eronet (1,3%)

Za poslodavce označene sa * ne postoji statistički značajna razlika u poretku tog poslodavca i poslodavca ispod, budući da se radi o razlici od nekoliko glasova.

podjednak broj ispitanika – njih 8,7%.

Vodstvo u sektoru u kojem posluje glavni je razlog zašto je neki poslodavac najpoželjniji za 7,9% ispitanih, harmonični odnosi u tvrtki – 6,1%, te hijerarhijsko napredovanje za 5,8% ispitanih, ujedno najmanje navođen razlog atraktivnosti poslodavca. 14,5% ispitanika tvrdi da već radi u komapniji za koju smatra da je najpoželjniji poslodavac u BiH. U istraživanju je postavljeno pitanje da li su ispitanici spremni na preseljenje u drugi grad ukoliko im poslodavac ponudi dobru priliku za posao. Tako je 64,8% sudionika u istraživanju izrazilo spremnost na preseljenje, a njih 12,6% izjavilo je da se ne bi preselilo u drugi grad zbog boljeg posla. 22,6% ispitanih odgovorilo je da bi njihova odluka zavisila od ponuđača.

Piše: M. Mlakić


48

aktualno

Građani istinski suverenih država i naroda, bez obzira na sumorno vrijeme i još sumornije vijesti o

prirodnim katastrofama i stradanjima ljudi od zemljotresa na Haitiju i u Čileu, odnosno štrajkovima na domaćoj sceni, doživljavaju taj dan kao dan slavlja i radosti. Nije lako steći državnost, zadobiti državu, steći neovisnost i osigurati suverenost. Ali, postavlja se pitanje imamo li mi sve to, kako bismo se mogli radovati i slaviti? Makar to činili u samo 51% države, budući da u onih 49% sigurno ne slave, jer ne priznaju odabrani termin za Dan neovisnosti.

Ako je državnost “svojstvo jedne globalne zajednice koja se konstituirala kao država”, a stjecanje državnosti “po pravilu relativno dug povijesni proces uvjetovan određenim društveno – ekonomskim, etničkim, kulturno - historijskim i drugim činiteljima”, onda je to ono što doista imamo. Bosna i Hercegovina je nakon dugih stoljeća tavorenja u sastavu i pod upravom stranih sila: osmanske i austrijske, a onda i zajedničke, složene jugoslavenske federacije, konačno je postala međunarodno priznatom državom. Država i državnosti su tu, a jesu li neovisnost i suverenost? Ipak nisu. I ne zna se kada će biti.

U čestitki koju je građanima uputio nominalni šef države, predsjedatelj Predsjedništva BiH, Hrvat izabran na tu dužnost primarno voljom i glasovima Bošnjaka, između ostalog stoji : “To je dan kada je većina građana BiH izašla na referendum i izjasnila se za samostalnu i suverenu državu BiH. Samo jaka i pravedna država u stanju je pomoći svojim građanima i zaštititi ih. Siguran sam da većina upravo takvu državu želi, a želim vjerovati da ćemo je jednoga dana i imati. Kao suverena

Dr. sci. BOŽO ŽEPIĆ, profesor emeritus

Ustavna reforma temelj svih drugih reforma

U ovom sumornom, prohladnom i kišovitom Danu državne neovisnosti 1. ožujka 2010. godine na redu mi je udovoljiti postavljenom roku redakcije “BH Privrednika” i dostaviti kolumnu za

nadolazeći broj časopisa, na temu po vlastitu izboru.

zemlja imamo pravo sami odlučivati o svojoj sudbini”, poručio je. (Večernji list, od 1. ožujka 2010., str.4) U svojoj knjizi pod naslovom “promašene države”, jedan svjetski poznati znanstvenik takvim proglasio one države koje svojim građanima nisu u stanju pružiti punu zaštitu svih njihovih građanskih i ljudskih prava i sloboda. Predsjedatelj Predsjedništva samo želi vjerovati da takvu državu većina građana želi i da će je jednoga dana imati. Kojega dana i kada će se to dogoditi, ni on sam ne zna. Pametno je da to priznaje osim nade ništa ne obećava. Ono u čemu ipak griješi je da smo suverena zemlja. Ako tako misli i ako je u to uvjeren, onda je vjerojatno baveći se politikom zaboravio pravo po kojem: “u okviru države, suverenost označava svojstvo državne vlasti – da je pravno najviša vlast, neovisna od svake druge vlasti i da su joj sva pravna i fizička lica ne njezinoj teritoriji podčinjena.” Dakle, suverenost karakteriziraju tri elementa: 1. neovisnost državne vlasti u odnosu na bilo koju drugu vlast ili državu; 2. supremacija u odnosu

na svaku drugu vlasti na državnom teritoriju, 3. pravna neograničenost, odnosno puna sloboda u donošenju i primjeni prava. (Pravna enciklopedija, str.1416). Bosna i Hercegovina ništa od toga nema: državna vlast ovisna je od vlasti međunarodne zajednice i njezina visokog predstavnika; međunarodna vlast i njezina politička volja nadređeni su domaćoj, a država nema punu slobodu u donošenju i primjeni prava. Zaključak, BiH nije suverena država! Makar se to njezinu predsjedniku i pričinjavalo!

Upravo večeras trebao sam sudjelovati u emisiji “Presing” Radio televizije Republike Srpske na temu opstanka strane vlasti, ali to zbog nepovoljnih materijalnih uvjeta nisam mogao prihvatiti. Politička vlast u manjem BH entitetu zalaže se za odlazak visokog predstavnika i njegova ureda (OHR), dok u federalnom entitetu nisu za to. Ne radi se o tomu da je nekomu strana vlast toliko draga i omiljena. Kao što je poznato, ona je došla iz potrebe zaustavljanja rata i nužde održanja bilo kakvog mira, jer to sami nismo bili u stanju. Pod njezinim upravljanjem i dirigentskom palicom, ova država kako-tako, ipak funkcionira. Razlika je što u manjem entitetu misle da će ako stranci odu i dalje funkcionirate, a u većem da ipak neće i da bismo vrlo brzo bili u kušnji novoga rata!?

Prema Daytonu, visoki predstavnik i njegov ured došli su na godinu dana. Ostali su petnaest godina. Toliko puta do sada nagovještavali su i odgađali odlazak. Tako i ove godine. Na taj način strana vlast, koja je i po mom mišljenju još uvijek nužna i biti će sve dok se domaća ne osposobi uspješno preuzeti upravljanje zemljom, što duže ostaje to više potvrđuje tezu da joj je


49

aktualno

ovdje ipak lijepo i da u biti čini sve da što duže ostane. Zato mnogi sve više ističu da međunarodna zajednica u biti ne želi riješiti BH enigmu! Imati neprikosnovenu vrhovnu vlast, a nemati gotovo nikakvu odgovornost za njezino obavljanje i rezultate društvenoga razvitka, privilegija je bez presedana. Imati vrhovnu moć u zemlji i plaće o kojima građani te iste zemlje ne mogu ni sanjati, a upirati prstom u domaće političare kao jedine krivce, pozicija je koja uljuljkuje. Govoriti o stalnom napretku, a slati izvješća svojim vladama kako zemlja na putu u Europu zaostaje u ispunjavanju postavljenih uvjeta, najbolji je recept za produbljivanje njezine agonije. Postavljati brojne uvjete po formuli 5+2, a pritom izostavljati ustavnu reformu kao najvažniji od svih, najbolji je način odgađanja rješenja u maglovitu neizvjesnost. Znati da bez temeljite ustavne reforme nije moguć napredak, a tek s vremena na vrijeme ponuditi neprihvatljiv aprilski ili butmirski paket ustavnih promjena, bez sudjelovanja u njihovu kreiranju onih na koje će se

odnositi, u nadi da će proći samo tako ako nitko s njima neće biti zadovoljan, i oslanjajući se u nadu da će nekako milom ili nametnutom silom dobiti glas više u parlamentu, pokazuje i dokazuje svu iluzornost takvih, unaprijed na neuspjeh osuđenih pokušaja.

Još prije pet godina Venecijanska je komisija konstatirala kako je “sazrelo vrijeme za proces preispitivanja sadašnjih ustavnih aranžmana u BiH i poticaj Parlamentarne skupštine u tom smislu je svakako dobrodošao. Ustavna reforma je neizostavna, jer sadašnji aranžmani nisu ni efikasni ni racionalni i nemaju demokratski sadržaj”, a tu istu reformu temeljiti na tezi koja je potpuno suprotna bosanskohercegovačkom realitetu, u najmanju ruku je licemjerno. Ako se znade da je neriješeno nacionalno pitanje bilo ključnim uzrokom rata, da ratom nije riješeno, a da je u cijelom poraću ostavljeno otvorenim i postalo još više produbljenim, onda treba biti slijep ili se takvim praviti, pa na kraju konstatirati kako je to posve nepoželjno

sa stajališta međunarodne zajednice. Projektirati daljnje ustavne reforme “s promjenom naglaska s države zasnovane na jednakosti naroda na državu zasnovanu na jednakosti građana”, pa tvrditi da su upravo takve promjene “poželjne srednjoročno i dugoročno”, potpuni je promašaj. Time se povlađuje samo jednoj nacionalnoj politici i pothranjuje njezina iluzionistička težnja ka uspostavi građanske države. Upravo obrnuto, samo ona ustavna reforma koja će uspostaviti stanje jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, a potom i svih građana u njihovim individualnim građanskim i ljudskim pravima i slobodama, uz ustavno jamstvo prava nacionalnih manjina sukladno međunarodnim standardima, platforma je s koje je moguće trasirati pravi put uspješne ustavne reforme, koja bi vodila uspostavi stabilne, samoodržive i suverene države bez strane vlasti, po mjeri naroda i građana ove zemlje. Samo takva reforma, kao temelj svih drugih, može nam ulijevati nadu u bolje sutra i sretniju budućnost.


50

BH regije

Ove godine je centralno mjesto zauzela prezentacija dr. Vojislava Trkulje,

predsjednika Savjeta za GMO hranu na temu „Uzgoj genetski nemodificirane hrane u BiH“. Genetski modificirana hrana, genetski modicifirano sjeme, zaštita potrošača i njihovog zdravlja samo su od nekih pojmova s kojima se sve češće susrećemo u diskusijama o poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom da BiH ima prirodni potencijal za genetski nemodificiranu poljoprivrednu proizvodnju, te da Bimalovi gotovi proizvodi nastaju od uljarica koje se uzgajaju bez genetske modifikacije, ovogodišnji Dan uljarica je bio posvećen opredjeljenju za proizvodnju NON GMO hrane. Kako bi kao i prethodnih godina pružili stručnu pomoć poljoprivrednicima i animirali ih na uzgoj uljarica i to za sigurnog partnera koji iz godine u godinu nudi siguran otkup za sirovine uljarica po tržišnim cijenama Okrugli stol je okupio priznate stručnjake za

Prirodni potencijal BiH za uzgoj genetski nemodificirane hrane!

U Brčkom je,šesti put za redom Bimal organizirao „BIMALov Dan uljarica 2010.“ Ovaj tradicionalni događaj organizira se s ciljem kontinuirane realizacije planova za povećanje udjela domaćih sirovina u proizvodnji jedinog proizvođača jestivog ulja u Bosni i Hercegovini, a simbolično i radno

označava i početak sjetve uljarica.

poljoprivrednu proizvodnju. Tokom radnog dijela Okruglog stola, dr. Miloš Nožinić, iz Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, je govorio o “Programu unapređenja proizvodnje uljarica u skladu sa strateškim dokumentima RS, BiH i EU”, a dr. Mustafa Dželilović, iz

Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo o proizvodnji uljarica na području Federacije. U prisustvu predstavnika ministarstava za poljoprivredu RS-a, Federacije BiH i Brčko distrikta, predstavnici Bimala, mr. Ševal Suljkanović, pomoćnik


51

BH regije

generalnog direktora za privrednu politiku Bimala i gosp. Aleksandar Duvnjak, šef sektora komercijala - sirovine, su tokom diskusije predstavili Bimalova dosadašnja dostignuća glede unapređenja poljoprivredne proizvodnje uljarica u proteklom periodu, a predstavljene su i otkupne cijene, kao i uvjeti suradnje sa Bimalom za 2010. godinu. Naime, Bimal već šest godina nudi zagarantirani otkup po tržišnim cijenama svim poljoprivrednicima koji se odluče na uzgoj uljarica i to je veoma bitan motivacijski faktor za uključivanje svih bitnih i relevantnih institucija u razvoj ove poljoprivredne grane.

Gosp. Aleksandar Duvnjak, šef sektora komercijala-sirovine, također je pojasnio i plan Bimala za ovogodišnju suradnju s poljoprivrednicima. „Kao i u prethodnim godinama i tokom 2010. godine smo spremni pružiti stručnu i konkretnu podršku poljoprivrednim proizvođačima te osigurati sjeme, mineralno đubrivo i kemijska zaštitna sredstva, a podrška instituta i zavoda u procesu proizvodnje je također na raspolaganju. Kako je Bimal i u prethodnim godinama pratio rast otkupnih cijena u skladu sa tržišnim kretanjima, tako je i za 2010. određena garantirana otkupna cijena od 560 KM po toni, što predstavlja povećanje od cca 14% u odnosu na. prethodnu godinu“, istaknuo je Duvnjak. Mr. Ševal Suljkanović, pomoćnik generalnog direktora za privrednu politiku Bimala je tokom svog izlaganja posebno naglasio Bimalovo opredjeljenje za proizvodnju genetski nemodificirane hrane i značajnu ulogu koju imaju poljoprivredni proizvođači u postizanju ovog cilja: „Iz godine u godinu Bimal se dokazuje kao stabilna i pouzdana kompanija koja brine o sekundarnom sektoru i nudi siguran otkup domaćih sirovina na tržištu. Oživljavanje poljoprivredne proizvodnje u BiH, stalna i uspješna suradnja sa poljoprivrednim institutima i resornim ministarstvima, te partnerski odnos sa poljoprivrednim proizvođačima su okosnica našeg opredjeljenja da površine pod uljaricama iz godine u godinu

povećavamo. Naše sveobuhvatno djelovanje podrazumijeva osiguranje boljih uvjeta za uzgoj uljanog sjemena u BiH pa samim tim i poticanje ekonomskog razvoja zemlje ali također podrazumijeva i odgovornost prema potrošačima koji zaslužuju vrhunsku kvalitetu gotovih proizvoda i stoga imamo jasno opredjeljenje da proizvodimo genetski nemodificiranu hranu, jer BiH ima prirodni potencijal za uzgoj uljarica bez genetske modifikacije. Organiziranjem ovakvih manifestacija nastojimo prenositi našu stručnost i znanje na poljoprivredne proizvođače i povećati konkurentnost njihove proizvodnje.“

6. Dan uljarica je bio i prilika da se po drugi put nagrade najuspješniji poljoprivredni proizvođači koji se bave uzgojem uljarica, a koji su već dugi niz godina formirali uspješno poslovno partnerstvo sa Bimalom, te je tokom svečanog ručka održana i ceremonija dodjele nagrada koje je uručio gosp. Ilija Studen, generalni direktor Bimala.

Nagrada „Zlatna uljarica“ je pripala Kemijskoj preradi kukuruza „HPK“ iz Kozarske Dubice, a nagradu je preuzeo direktor HPK-a, gosp. Jovica Šuman, a druga nagrada je dodijeljena poduzeću „Majami“ d.o.o. iz Brčko distrikta čiji je vlasnik gosp. Jakov Anić.

Piše: M. Mlakić


52

BH regije

„Još ranije je završena instalacija betonare koja je znatno olakšala poslove, jer se beton pravi na licu mjesta, i ne dovozi se iz Bileće i Foče kao nekada, i završeni su radovi na probijanju tunela, koji se zbog konfiguracije terena odmah betonira. Ukoliko nastavimo ovom dinamikom, iskreno se nadam da ćemo završiti radove i prije navedenog roka“ kaže Mihajlo Čobelić iz “Integral inženjeringa” i dodaje da će na ovoj dionici biti urađena dva tunela u dužini od 1500 i 1200 metara, vijadukt dužine 500 metara, kao i pet mostova. Inače, radovi su počeli u rujnu 2008.godine, a planirano je da traju tri godine. Projekt sanacije puta preko planinskog prijevoja Čemerno u dužini od 9,5 kilometar vrijedan je 75 milijuna KM, i jedan je od prioritetnih iz razvojnog programa Vlade RS . Put Gacko – Foča preko planinskog prevoja Čemerno već decenijima je usko grlo u putnoj komunikaciji ovog dijela RS, a naročito kritično je bilo proteklih godina, nakon što je došlo do većeg odrona terena kuda je prolazio stari put.

I nakon što su radnici “Hercegovina puteva” iz Trebinja probili obilaznicu od Boljačić kose do Trnove luke , dolazilo je do povremenih odrona i prekida prometa na ovoj obilaznici, kao i povremenih izlijevanja rijeke Klobučarice u vrijeme velikih kiša. Ove zime obilaznica Boljačić Kosa – Trnova luka nije bila zatvorena za saobraćaj, koji nisu ometali ni radovi, pošto su do gradilišta probijeni sporedni putovi.

Veliki značaj realizacije projekta

Završetkom putne komunikacije preko planinskog prijevoja Čemerno, Hercegovina bi konačno, kako se to ovdje kaže, postala dio svijeta.

Zima nije smetala radnicima

Radovi na dionici puta Gacko - Foča, preko planinskog prijevoja Čemerno, odvijaju se planiranom dinamikom, a niti niske temperature niti snježne padavine ove zime nisu značajnije usporile

poslove na ovoj dionici.

Direktor NP „Sutjeska“ Zdravko Radović je rekao da je glavna komponenta poslovanja Nacionalnog parka upravo put bez koga ovo poduzeće trpi velike gubitke. „Bez komunikacije s primorjem teško možemo dobro poslovati. Taj

put nam je od velikog značaja, jer bismo njegovim funkcioniranjem obogatili i našu ponudu – kroz posjetu, prolazne ručkove, ugovorene grupe i noćenja. Ovako dosta gubimo i dok se put ne napravi i osuvremeni, mi ne možemo očekivati pozitivne pomake u poslovanju“, rekao je direktor NP „Sutjeska“. Prema riječima prvog čovjeka općine Foča, jedna od osnovnih strateških grana ove općine je ipromet, jer se ovaj grad nalazi na raskrsnici putova Beograd – Herceg Novi i Sarajevo – Podgorica „Izgradnjom tunela na prijevoju Čemerno, prometnica Beograd – Herceg Novi bit će najsigurnija komunikacija između glavnog grada Srbije i crnogorskog primorja, a činjenica je da godišnje preko 200.000 osoba ide prema primorju. Općina Foča i NP „Sutjeska“ se nalaze na poziciji gdje većina putnika pravi pauze za odmor, tako da bi kroz tranzicijski turizam općina ostvarila prihode. Nadam se da će se ovaj projekt realizirati u naredne tri godine“, rekao je Zdravko Krsmanović, načelnik općine Foča.

Mihajlo Čobelić, “Integral inženjering” Banja Luka


53

BH regije

Nove privredne perspektive

I južnije općine se raduju izgradnji ove putne komunikacije, jer kako ističu, „Hercegovina decenijima čeka na rješavanje ovog problema“.Načelnik općine Trebinje, Dobroslav Ćuk kaže da je rekonstrukcija putnog pravca od Gacka do Foče preko planinskog prijevoja Čemerno odavno bila prioritet cijele Hercegovine . „Nekoliko puta do sada ovaj put je rekonstruiran, ali bezuspješno zbog konfiguracije terena, a ovo je jedan detaljan projekt čijom realizacijom će Hercegoivna dobiti suvremenu i najkraću vezu s drugim dijelovima RS i Srbijom“. Načelnik Ćuk je ocijenio da se završetkom radova na ovom putnom pravcu, kao i na putu Trebinje-Herceg Novi , od Aleksine Međe do Tuli, gdje su radovi pri kraju, otvaraju nove privredne i turističke perspektive za Trebinje i cijelu Hercegovinu.„Suvremene prometnice omogućavaju da se i investitori lakše odluče na ulaganje u neki kraj. To je najznačajniji infrastrukturni projekt u ovom dijelu RS. Trebinje i Hercegovina bit će povezani modernim komunikacijama sa Srbijom i Crnom Gorom, što će povećati i broj turista, koji, i pored loših putnih komunikacija, nisu ni prethodnih godina zaobilazili naš grad“ rekao je

Neđo Kovač, ton majstor Izgradnja tog puta je, praktično, izlaz u svijet za Hercegovinu. Samo se nadam da to neće ostati samo na riječima, kao i mnogo puta do sada, posebno u predizbornim obećanjima, nego da će se zaista i uraditi.

načelnik općine Trebinje i podsjetio da je turizam jedan od razvojnih pravaca ove općine i cijele Hercegovine. I, načelnik općine Nevesinje, Branislav Miković, smatra da je izgradnja putne komunikacije preko Čemerna, jedan od najvažnijih projekata za razvoj ovog dijela RS. „Definitivno je da izgradnja tog puta za Hercegovinu znači život, i u to u bukvalnom smislu te riječi. U svim društvenim porama će se osjetiti taj značaj, dakle i u obrazovnom, kulturnom, a o privrednom da ne govorimo, jer očekujem da tada

imamo proizvode iz Srbije, kako kažu „iz prve ruke“, a ne da ih nabavljamo preko preprodavaca iz BiH. Zamislite kolika će olakšica biti „SL Takovo“ koje svoje proizvodne kapacitete imaju i na prostorima Istočne Hercegovine? Specijalne i paralelne veze sa Srbijom, tek dobivaju na značaju, za Hercegovinu, kada se taj put modernizira i postane upotrebljiv. Kažem tako, jer ovo što sad imamo praktično i nije za upotrebu“ istaknuo je prvi čovjek nevesinjske općine.

Piše: V. Mihojević

Vesna Duka, profesorica književnosti

Čemerno je žila kucavica za Hercegovinu i uvjerljivo najvažniji projekt koji se realizira na ovim prostorima. Nije u pitanju samo putna komunikacija ka matici, nego i financijski moment, jer činjenica je da će taj put korisititi većina turista koja ide na more, ali i transportne kompanije jer će to biti najbliža veza Srbije sa morem.

Jelena Vujović, instruktor fitnesa

Komunikacija sa Srbijom je od izuzetnog značaja za ovo područje i samim tim i izgradnja spomenutog puta je najvažniji segment čitave priče. S obzirom da je to najkraći put iz srednje Srbije, a da ne kažem Beograda ka moru, daje i izuzetno ekonomski značaj za razvoj Hercegovine.


54

BH regije

Ovo su tek neka od pitanja koja je postavio predsjednik Gospodarske komore

Federacije BiH Jago Lasić u razgovorima za pojedine bh. medija. Prema njegovom mišljenju, kratkoročne mjere za poboljšanje, odnosno stabilizaciju ekonomskog stanja naše zemlje, trebaju podrazumijevati snižavanje bankarskih kamata, lakši dolazak do kreditnih sredstava i bržu registraciju tvrtki, te uvođenje kratkoročnih carinskih ograničenja.

“Dugoročne mjere se ogledaju u mijenjanju strukture proizvodnje i izvoza. Osnovno je osigurati sigurnost ulaganja i poslovanja na dulji rok, stabilnost fiskalnog sustava u zemlji, te omogućiti dobru infrastrukturnu povezanost s tržištem”, naglašava Lasić. U trenutku kada BiH doživljava ekonomski sunovrat, navodi Lasić, vlasti trebaju hitno poduzeti sve kako bi povećale proizvodnu potrošnju. To je, kaže, moguće samo kroz nove investicije, kao što je cestogradnja, energetika, prerađivačka industrija, a uz

Osigurati sigurnost ulaganja i poslovanja

“Zašto se u socijalno raslojenoj zemlji poput BiH ne uvodi porez na imovinska dobra? Zašto se kroz akciznu politiku ne zaštiti određena proizvodnja? Zašto ne poradimo na uvođenju više i

niže stope PDV-a”

smanjivanje ogromne javne potrošnje.

Usporedivši pokazatelje u oblasti izravnih ulaganja u BiH, Lasić zaključuje kako se samo 20 posto ulaže u proizvodne djelatnosti, dok 80% spada na izgradnju maloprodajnih kapaciteta, bankarski sektor, osiguranje, telekomunikacijsku oblast... Jednom

riječju servise koji prate proizvodnju. “Nažalost, kako su se povećavala ulaganja u servise tako se povećavao i deficit zemlje. Strani ulagači kroz trgovačku akviziciju u BiH gura svoju robu. Mišljenja sam kako trgovina prioritetno treba služiti domaćoj proizvodnji, što kod nas nije slučaj. Nije slučajno kako u BiH nemamo veleprodaja, već i svoje robe kupujemo u veleprodajama susjednih zemalja! Domaće robe treba u određenoj mjeri zaštititi, jer nisu u mogućnosti parirati istim ili sličnim uvoznim robama. Postoje mehanizmi za to, a to su carine za poravnanje, subvencije sezonskih kontingenata”, istaknuo je on.

Lasić je pesimističan u pogledu bilo kakvih promjena nabolje u narednim mjesecima, s obrazloženjem kako se BiH nalazi u izbornoj godini u kojoj će fokus onih koji odlučuju biti najviše usmjeren na dodvoravanju biračkom tijelu.

Piše: M. Mlakić

Jago Lasić, potpredsjednik GK F BiH


55

BH regije

Članovi Microsoft BizSpark programa u BiH su prije godinu dana dobili šansu za ulazak u

bogatu i dinamičnu globalnu zajednicu partnera, kolega i podrške, koja za cilj ima pružanje pomoći rastu i razvoju firmi članica.

Robert Martić, direktor BIT Centra Tuzla, mrežnog partnera programa u BiH, je tom prilikom izjavio: „BIT Centar Tuzla je mjesto za razvoj poduzetništva i novih IKT kompanija, proizvoda i inovacija, te smo u martu mjesecu 2009. postali Microsoft BizSpark mrežni partner za Bosnu i Hercegovinu, što nam je omogućilo da tek osnovanim, ali i kompanijama ne starijim od tri godine ponudimo još jednu uslugu, koja će im pomoći u njihovom radu, a BIT Centar približiti jedan korak bliže cilju -kreiranje i razvoj novih IKT kompanija uz pomoć velikog broja usluga koje se istim nude. Naše kompanije na ovaj način jednim klikom dobivaju pristup

Microsoft BizSpark globalni program obilježio prvu godišnjicu!

Kompanija Microsoft BiH obilježila je prvu godišnjicu pridruživanja globalnom programu Microsoft BizSpark u BIT Centru Tuzla, svom prvom mrežnom partneru za sprovođenje programa, koji je namjenjen privatnim firmama koje razvijaju softverske proizvode ili usluge, a postoje manje od tri

godine i imaju manje od USD $ 500.000 godišnjeg prometa.

svim softverima i alatima potrebnim za razvijanje proizvoda i usluga, postaju vidljivije na tržištu što dodatno ubrzava njihov rast, razvoj, povećava tržišno sudjelovanje i omogućava kreiranje novih radnih mjesta.“Kako program predstavlja najbrži način za pokretanje novog biznisa u sferi IT industrije koristeći mrežu Microsoft partnera, kao i Microsoft proizvode bez bilo kakve naknade, uključivanjem BiH u globalnu inicijativu provođenja programa Microsoft BiH je još jednom pokazao svoju predanost i podršku razvoju IT industrije u BiH.

Microsoft BiH je želio pomoći mladim tvrtkama da uspiju kako bi kreirali obostrano koristan i vrijedan odnos, te zajedno izgradili dinamičniju softversku industriju u BiH, a rezultati nakon prve godine provođenja ove inicijative nam pokazuju da smo odabrali ispravan put. BizSpark program u BiH sada broji 22 člana, a broj kompanija koje prepoznaju korist u ovoj inicijativi je u konstantnom porastu,” naglasila je direktorica Microsofta BiH, gospođa Lejla Zukić – Krivdić i u nastavku dodala: „sigurni smo da će ove mlade kompanije uz pomoć tri osnovna elementa BizSpark programa: brzom pristupu softveru, podršci i vidljivosti osigurati sve preduvjete za jačanje svoje tržišne pozicije.“

Microsoft BizSpark BiH Tri osnovna elementa na kojima se program zasniva su: Softver – brz i jednostavan pristup punim verzijama Microsoftovih razvojnih alata,

tehnoloških platform i produkcijskih licence za serverske proizvode. Podrška – pristup mrežnim partnerima iz cijelog svijeta – poslovnim inkubatorima, savjetnicima, vladinim agencijama i hosting partnerima. Vidljivost – postizanje globalne vidljivosti ka publici sastavljenoj od potencijalnih investitora, klijenata i partnera.

Piše: M. Mlakić

Microsoft BiH

Kompanija Microsoft Bosna i Hercegovina osnovana je sredinom 2006. godine. U cjelosti je u vlasništvu Microsoft Corporation, Redmond, WA i posvećena je razvoju bosanskohercegovačkog IT tržišta. Primarna djelatnost Microsoftovog ureda u BiH je razvoj prodajne mreže, uključujući marketing, konzultantske usluge, organizaciju stručne i tehničke podrške. U suradnji s domaćim partnerskim kompanijama, Microsoft posvećuje posebnu pažnju omogućavanju razvoja cjelovitih, pouzdanih i skalabilnih rješenja koja će zadovoljiti specifične poslovne potrebe korisnika u Bosni i Hercegovini.

Lejla Zukić - Krivdić, direktorica Microsoft-a BiH


56

BH regije

Tijekom radnog sastanka s načelnikom i njegovim najbližim suradnicima, ministar je

upoznat sa stanjem poljoprivrede na ovome području, te izuzetno velikim problemom neisplate sredstava za predanu pšenicu do garantirane cijene od strane robnih rezervi proizvođačima pšenice na području općine Domaljevac. Kako je ministar Ljubić pojasnio, poticajna sredstva za koje je odgovorno njegovo ministarstvo su isplaćena poljoprivrednicima, dok je za isplatu preostalog iznosa odgovorna Direkcija za robne zalihe. No, iznio je očekivanja da će i ta sredstva biti vrlo brzo isplaćena. Ministar se susreo i s predstavnicima proizvođača konzumnih jaja s područja općine Domaljevac-Šamac, koji su mu iznijeli probleme vezane za izrazito visoke troškove koje imaju prema ovlaštenim veterinarskim organizacijama te

Olakšano vođenje poljoprivrednog registra

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damir Ljubić prilikom posjeta Domaljevcu uručio je općinskim vlastima računalnu opremu za elektronsko vođenje poljoprivrednog

registra.

neujednačen pristup inspekcijskih službi prema ovim proizvođačima. Zaključeno je da će ministar o ovoj

problematici organizirati sastanak s nadležnim inspekcijama.

Piše: Z. Živković


57

BH regije

Priču o eksploataciji nafte u BiH, čije su postojanje neosporno potvrdila predratna istraživanja,

oživjela je nedavna posjeta Milorada Dodika Rusiji, tokom koje je premijer RS najavio kako će dvije kompanije iz te zemlje početi s ispitivanjima nalazišta nafte i plina u RS. Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Povjerenstva za koncesije RS, kaže kako su tijekom istraživanja od 1989. godine locirana četiri prioritetna naftna polja čiji se kapacitet procjenjuje na 50 milijuna tona, i to južno od Šamca, površine 22 četvorna kilometra, jugozapadno od Orašja površine 37 četvornih kilometara, na području Tuzle od 22,5 četvorna kilometara i Lopara površine 21 četvorni kilometar.

Potencijalna zarada i do 38 milijardi KM

Procijenjene količine nafte su oko 50 milijuna tona, odnosno oko 366 milijuna barela, a po aktualnoj cijeni nafte na svjetskom tržištu njihova vrijednost bi iznosila oko 27 milijardi dolara, odnosno oko 38 milijardi KM, s tim da bi se te vrijednosti mijenjale ovisno od mijenjanju cijene nafte na burzi. On je podsjetio kako su Dejtonskim mirovnim sporazumom entiteti isključivi titulari mineralnih resursa, te kako samo nadležna ministarstva, odnosno vlade RS i FBiH, mogu na svom prostoru izdavati rješenja i potpisivati ugovore o koncesiji za istraživanja, odnosno uporabu mineralnih resursa, pa i nafte i plina. Cvijić je rekao kako je u vezi s naftom specifična situacija jer se neka ispitana ležišta protežu duž entitetskih granica. Prema njegovim riječima, malo kome bi se isplatilo raditi bez koncesije na cjelokupnu količinu nafte. On smatra kako se moraju proširiti istraživanja jer je izvjesno kako nafta

Naftna polja vrijedna desetke milijardi dolara

Vrijednost naftnih ležišta u BiH procjenjuje se na nekoliko desetaka milijardi dolara, ali njihova eksploatacija neće biti moguća ukoliko se ne dogovore entiteti, upozoravaju iz povjerenstva za

koncesije RS i FBiH.

osim na spomenutim lokacijama postoji i na području Dinarida, dodajući kako je Američka kompanija AMOCO, koja se u međuvremenu raspala, vršila opsežne pretrage na tom području, nakon čega su tražili ugovor od 35 godina za istraživanje i eksploataciju nafte.

U FBiH izmjene zakona

Šefik Koričić, predsjednik Povjerenstva za koncesije FBiH, kaže kako je sada rano govoriti o tomu jer su u FBiH u proceduri izmjene Zakona o koncesiji, kojim bi nadležnosti za davanja koncesija sa županija prešle na entitetsku razinu. On objašnjava kako će o koncesijama za eksploataciju ležišta koja se nalaze na entitetskoj liniji

morati odlučivati državno povjerenstvo. Koričić kaže kako bi država, ukoliko bi se netko odlučio za eksploataciju nafte, imala ogromnu korist ako se ima u vidu kako prema prvim istraživanjima postoje zalihe za 50 narednih godina. Prema njegovim riječima, ukoliko bi se krenulo s vađenjem nafte, kao prateći proizvod bi bila i eksploatacija plina koji gotovo uvijek ide uz naftu, čime bi bili osigurani i dodatni prihodi.

Piše: M. Mlakić


58

BH regije

Poslodavci će ozbiljno pristupiti izmjenama Općeg kolektivnog ugovora u Federaciji BiH, najavili

su predstavnici Udruge poslodavaca BiH na okruglom stolu o temi “Ekonomija BiH - stanje i perspektive FBiH”, održanom u Sarajevu. Ako bilo tko od ekonomsko-socijalnih partnera bude neopravdano odugovlačio s izmjenama Općeg kolektivnog ugovora, poslodavci najavljuju tužbu za raskid postojećeg ugovora. “Suština izmjena Općeg kolektivnog ugovora nije samo očuvanje postojeće zaposlenosti, nego i stvaranje uvjeta za njezin rast. Potrebno je imati što više pojedinaca koji bi punili proračun i izvanprorčunske fondove”, kazao je Mladen Pandurević, potpredsjednik Udruge poslodavaca

BiH. Podsjetio je kako su sva tri socijalno-ekonomska partnera prije više od godinu usvojila izmjene postojećeg kolektivnog ugovora kao jednu od 47 mjera u programu mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize. Poslodavci su sačinili Prijedlog opšteg kolektivnog ugovora prije tri mjeseca, koji, kako tvrde, ne ugrožava stečena prava radnika.

“Dogovorili smo također kako ugovor ne može trajati neodređeno vrijeme, nego imati rok trajanja i određena prava zaposlenika mogu biti smanjena samo dok traju objektivne okolnosti, kao u slučaju globalne ekonomske krize ili krize koja je pogodila određenu djelatnost i određenu kompaniju”,

istakao je Pandurević. Nihad Imamović, predsjednik Udruge poslodavaca BiH, kaže kako će o izmjenama Općeg kolektivnog ugovora narednog tjedna uslijediti razgovori s trećom partnerskom stranom, Savezom samostalnih sindikata BiH, kako bi se izbjegla situacija da kompanije trpe zbog sadašnjeg ugovora i plaćaju milijunske iznose za odštete radnika po osnovu sudskih sporova. On je predložio Vladi FBiH da razmisli o rasterećenju gospodarstva, te naglasio važnost reformskih zakona za razvoj zemlje.

Piše: M. Mlakić

Poslodavci traže novi opći kolektivni ugovor

Izmjena općeg kolektivnog ugovora, kao i rasterećenje gospodarstva moraju se provesti kako bi oni koji pune proračun i izvanproračunske fondove uopće preživjeli.

U Županijskom savezu saveza samostalnih sindikata taj podatak tumače kao prvi

predznak izlaska iz ekonomske krize kojom je ovo područje bilo najviše pogođeno u cijeloj BiH. Tijekom proteklih nešto više od godinu dana u Posavskoj je županiji, podsjetimo, otpušteno preko 600 radnika a stopa nezaposlenosti iznosila je čak 12 posto. Povodom toga, predsjednik Županijskog odbora saveza samostalnih sindikata

Puni optimizma vjeruju u skori privredni oporavak

Prema podacima Službe za upošljavanje Posavske županije, u veljači je po prvi puta od prosinca 2008. godine, broj novozaposlenih osoba bio veći od broja osoba koje su ostale bez posla.

Posavske županije, Ramiz Subašić ističe: “Ova je godina počela crno da crnje nije mogla. Naime, u siječnju je otpušteno 213 ljudi što je najveći broj u jednom mjesecu od početka krize. Plašili smo se da će se taj trend nastaviti no onda se dogodio preokret-u veljači je 71 osoba ostala bez posla a 95 je novouposleno! Nas u sindikatima to je naravno jako obradovalo a prema saznanjima kojima trenutno raspolažemo potpuna konsolidacija stanja u našem

gospodarstvu može se očekivati već u travnju. Da se razumijemo, ne očekujem da će preko noći posve prestati otpuštanja ali ona, vjerujem, neće više biti izražena kao prethodnih mjeseci”.

BHP: Što je, po vašem mišljenju, najviše doprinijelo stabilizaciji stanja?

Subašić: Prije svega oporavak svjetskog tržišta a posebice ekonomija


59

BH regije

na koje su u svojem poslovanju bile naslonjene tvrtke iz naše županije. Sjetimo se, na početku krize na udaru su se našla poduzeća koja su bila izvozno orijentirana odnosno koja su gro svoje proizvodnje plasirala na inozemna tržišta. Kako se ono zatvaralo tako su i ti naši gospodarski subjekti sve više tonuli. Proizvodnja se svela na minimum minimuma, u većini je ostalo raditi samo najnužnije osoblje a nekoliko je poduzeća na žalost skroz moralo prekinuti rad i staviti lokot na kapiju. Nadamo se kako će takva vremena uskoro biti iza nas i, što je jednako važno, da se neće skoro ponoviti. Narod u ovome dijelu bosanske Posavine je vrijedan, imamo bogomdana prirodna bogatstva, znanje, iskustvo i tvornice i ne smijemo sebi više nikada dozvoliti da padnemo na tako niske grane kao u ovoj krizi koja je, slobodno se može kazati, na izmaku.

BHP: Koliko su izlasku iz krize pomogle aktivnosti sindikata i mjere lokalnih vlasti?

Subašić: Lokalne su se vlasti tijekom krize uglavnom ponašale kao da se sva ona otpuštanja i zatvaranja pogona njih ne tiču pa valjda sukladno

tome, ne priznajući nikakvu krizu, nisu ništa ni poduzimale. One stoga nemaju nikakve zasluge za sadašnju situaciju koja nagovještava određene pozitivne pomake u gospodarstvu. Vlasti u drugim županijama uvodile su poticaje industriji, odobravale kredite za premošćivanje teškoća kao i bespovratna sredstva za istu namjenu te nizom sličnih mjera spašavale što se spasiti može. U Posavskoj županiji međutim sva su takva djelovanja vlasti izostala, čak što više ona se oglušila na sve naše apele upućene na sjednicama Gospodarsko-socijalnog vijeća da se barem smanje materijalni troškovi poput različitih naknada, korištenja službenih vozila ili pak mobitela. Priznajem da je u odnosu na druge dijelove države situacija u našoj županiji specifična jer se velika sredstva moraju izdvajati za poljoprivredu i poticaje toj oblasti no smatram kako to nije opravdanje za odsustvo bilo kakve spremnosti da se u ovim teškim vremenima barem simbolično pomogne i preostalo gospodarstvo.

BHP: U sastavu Posavske županije tri su općine-Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac. Koja je od njih uslijed krize pretrpjela

najveće štete i koja ima najveće šanse da se iz nje prva skroz izvuče?

Subašić: Najviše je bez sumnje stradao odžački kraj i to pogoni koji se bave drvoprerađivačkom i metaloprerađivačkom djelatnošću. U jednome trenutku u toj je općini bilo 1700 uposlenih osoba i čak 2600 ljudi bez posla. No, Odžak će se najprije i oporaviti, što zbog ozdravljenja svjetske privrede a što zbog najavljenih građevinskih zahvata na tome području. Čim bude gotova projektna dokumentacija, a očekuje se kako će to biti s početkom građevinske sezone, počet će naime izgradnja dionice cestovnog koridora 5C koja će prolaziti odžačkom općinom i na kojoj će, kako se očekuje, biti angažirana cjelokupna građevinska operativa toga područja kao i brojna radna snaga. Uz to, u trasu buduće autoceste bit će ugrađivani šljunak i kamen koji se eksploatira kod Odžaka što će dodatno puniti općinsku kasu.

BHP: Vi bukvalno zračite optimizmom i vjerujete u skori potpuni gospodarski oporavak ovoga područja. Jesu li istog raspoloženja i mišljenja vaši socijalni partneri?

Subašić: U njihovo raspoloženje ne ulazim i za to će te morati njih pitati. Znam samo da se županijska Vlada i poslodavci u nadolazećem razdoblju moraju početi baviti stanjem u gospodarstvu te se angažirati na traženju poslova i kandidiranju različitih projekata od važnosti za ovo područje.

Razgovarao: Z. Živković

Predsjednik Županijskog odbora saveza samostalnih sindikata Posavske županije Ramiz Subašić


60

BH regije

Organizator prosvjeda bio je Savez udruga poljoprivrednika Posavske županije a zahtjevi

seljaka svodili su se na trenutnu isplatu zagarantirane razlike u cijeni merkantilne pšenice roda 2009. godine od 0,16 KM po kg za koju je zadužena Direkcija robnih rezervi F BiH te žurnu isplatu preostale potpore od strane federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Odgovarajući na traženje prosvjednika ono je izvijestilo kako je obradu svih poticaja za 2009. godinu obavilo prema utvrđenoj dinamici i u skladu s rokovima preciziranim programom i važećem Uputstvu. Svi predmeti, istaknuto je,

Prosvjed seljaka samo polovično uspio

Oko 250 posavskih poljoprivrednika je sa 150 traktora i različitih poljoprivrednih strojeva zimus blokiralo međunarodni granični prijelaz Orašje- Županja te magistralnu cestu Orašje- Tuzla.

uredno su upućeni u daljnju proceduru. Što se tiče isplate zagarantirane razlike u cijeni pšenice roda 2009. godinu za koju je zadužena Direkcija za robne rezerve FBiH naglašeno je kako je to Ministarstvo na vrijeme uputilo kompletne popise korisnika i sve potrebne podatke Direkciji te drže kako tu Odluku treba ispoštovati. Savez udruga poljoprivrednika Posavske županije prekinuo je blokadu već drugog dana prosvjeda nakon što je poljoprivrednicima stigla obavijest o Odluci Vlade FBiH s izvanrednog zasjedanja temeljem koje će biti omogućena preraspodjela slobodnih proračunskih sredstava u svrhu isplate razlike otkupne cijene pšenice, što

će biti realizirano putem federalne Direkcije robnih rezervni. S takvim zaključkom posavski poljoprivrednici su upoznati te su u Savezu odlučili prosvjed prekinuti a izaslanstvo uputiti u Sarajevo kako bi dogovorilo detalje oko isplate dugovanja.

Ona ni do danas, na pragu proljetne sjetve, nisu u cijelosti podmirena. Budući je blokada bila postavljena bliže graničnom prijelazu Orašje-Županja nego je to dopušteno policija je prijavila sve sudionike prosvjeda koji su se traktorima ispriječili na cestu.



62

regionalne vijesti

Paralelno s izgradnjom tih objekata na 10 će hektara biti podignuti staklenici za

proizvodnju povrća. Vrijednost ovih investicija je oko 60 milijuna eura a njihovim završetkom posao će dobiti oko 300 ljudi.

“Novac za sva tri projekta već je osiguran tako da odustajanja više nema. Sada možemo ići samo naprijed! Ovih dana počinje bušenje tla radi njegove analize, željezna konstrukcija za planirane objekte je u izradi pa u najviše naredna dva-tri mjeseca očekujemo postavljanje temeljnih kamena budućih pogona”, kazao je obraćajući se čelnicima lokalne uprave i ratarima iz istočnog dijela županjske Posavine nazočnima prezentaciji projekata Andrija Falčan, poduzetnik podrijetlom iz Soljana smještenoj teritorijalno pripadaju

“Krediti po ovoj kreditnoj liniji su najjeftiniji trenutno krediti na tržištu namijenjeni poduzetnicima, obrtima i zadrugama s isključivo proizvodnim djelatnostima. Ukupan kreditni fond iznosi 40 milijuna kuna s tim da treba znati da, ukoliko interes bude veći, postoji i mogućnost da se taj kreditni fond poveća”, ističe vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. Kroz najnoviju kreditnu liniju poduzetnici mogu koristiti kredite od 200.000 do pet milijuna kuna. Rok otplate je deset

vrbanjskoj općini koji desetljećima živi i radi u Njemačkoj. Za ulaganje na ovome područje odlučio se, dodao je, kako bi učinio nešto korisno za kraj iz kojega je potekao a koji, smatra, nudi brojne prirodne potencijale za gospodarski razvoj. Energija koja će biti proizvedena čista je i sigurna, naglasio je, a predviđena bioenergana vrhunac je moderne tehnologije i prva takve vrste u Hrvatskoj. Ona bi, ako se sve bude odvijalo po planu, trebala biti okosnica budućeg bioenergetskog centra u čijem će sastavu uz ostalo biti još tvornica stočne hrane i hladnjača. Osim Falčana kao inicijatora izgradnje spomenutih objekata u njih će investirati i njegovi poslovni partneri iz Njemačke, Austrije i Nizozemske. Općinski i županijski čelnici podržali su predstavljene projekte od kojih naravno puno očekuju. Vukovarsko-srijemski dožupan

Bioenergetski centar ugasit će nezaposlenost

Osigurano novih 40 milijuna kuna

U Poduzetničkoj zoni u Vrbanji, jednom od općinskih središta u istočnom dijelu županjske Posavine, uskoro će niknuti elektrana i postrojenje za proizvodnju bioplina koji će za sirovinu koristiti šumski

i poljoprivredni otpad.

S ciljem podražavanja proizvodnje i zadržavanja radnih mjesta ali i otvaranja novih u Vukovaru je predstavljena nova kreditna linija koju u sklopu projekta „Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva u 2009. i 2010. godini“ realiziraju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u

suradnji s tri poslovne banke(PBZ, ERSTE&Steiermarkische banke i Raiffeisenbanke Austria).

Željko Cirba obećao je punu potporu investitorima u pribavljanju potrebne građevinske i ostale dokumentacije.


godina s počekom od dvije godine dok će krajnja kamata, u ovisnosti od politike banke, iznositi od 3,2 do 4,7 posto. Za dobivanje kredita važno je da se djelatnost obavlja na području vukovarsko-srijemske županije bez obzira na sjedište tvrtke. Uz ostale uvjete natječaja, koje korisnici mogu pronaći u poslovnim bankama ali i u županiji, potencijalni korisnici kredita do 400.000 kuna uz potrebnu dokumentaciju trebaju dostaviti i poslovni plan dok je za veće kreditne

iznose potrebno izraditi i investicijski program.

Prema podacima iz županijskog Odjela za gospodarstvo, do sada je kroz devet kreditnih linija u poduzetništvo u vukovarsko-srijemskoj županiji plasirano oko 400 milijuna kuna koje je koristilo 684 poduzetnika kod kojih je uposleno 2600 radnika.



63

regionalne vijesti

Projekt „Kompjuterska pismenost za uključivanje u društvo“ u vrijednosti od 32 000 američkih

dolara, financijski podržava Microsoft u sklopu globalne inicijative poznate pod nazivom „Unlimited potential“ čiji je cilj da do 2015. godine dopre do sljedeće milijarde ljudi kombinirajući modernu tehnologiju i jaka partnerstva sa vladama, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama, obrazovnim institucijama i partnerima. Misija ove inicijative je omogućiti stvaranje društvenih i ekonomskih uvjeta za uključivanje osoba iz srednjeg i najnižeg dijela svjetske ekonomske piramide. „Veliko nam je zadovoljstvo što smo od 2008. godine u mogućnosti da uključimo Bosnu i Hercegovinu u globalnu inicijativu Microsoft-a – Neograničeni potencijal - i zajedno sa udruženjem RODA implementiramo projekt cjeloživotnog učenja koji će omogućiti nezaposlenim osobama da kroz učenje novih vještina povećaju i svoju konkurentnost na tržištu rada. Od 2008. godine do sada izdvojili smo oko 90 000 američkih dolara za implementaciju projekta, a dokaz da su ta sredstva usmjerena na pravo mjesto je i činjenica da je oko 50% polaznika u prethodne dvije godine projekta uspjelo pronaći zaposlenje, naglasila je direktorica Microsofta BiH, gospođa Lejla Zukić – Krivdić.„Mnogo je indikatora uspjeha za naš projekt cjeloživotnog učenja, a naravno jedan od najvažnijih je partnerstvo sa Microsoft BiH već treću godinu za redom i povjerenje koje nam iznova poklanjaju. Zahvaljujući partnerskom odnosu sa Microsoft BiH i Zavodom za zapošljavanje Kantona Sarajevo uspjeli smo dodatno obrazovati oko 350 osoba na kursevima engleskog jezika, poslovnih i socijalnih vještina te

“Neograničeni potencijal“ u BiH

Projekt će trajati dvanaest mjeseci, a rezultirati će u poboljšanju kompjuterske pismenosti i dobivanja međunarodno priznatog certifikata ECDL za oko 100 osoba registriranih na Zavodu za

zapošljavanje Kantona Sarajevo.

informacionih tehnologija i na taj način doprinijeti stvaranju boljih životnih uslova i kreiranju ekonomije znanja u našoj lokalnoj zajednici.“ izjavila je Nataša Prodanović, predsjednica udruženja RODA.Zahvaljujući dobro osmišljenom programu i uspjehu projekta u prethodne dvije godine, novu šansu

za uključivanje u društvo je ove godine dobilo 100 nezaposlenih osoba koje su raegistrirane na Zavodu za zapošljavanje Kantona Sarajevo i nakon obuke će biti u prilici da poboljšaju svoju konkurentnost na tržištu rada.

Piše: M. Mlakić


64

regionalne vijesti

Načelno je tom prilikom postignuta suglasnost o zajedničkoj kandidaturi

grada Slavonskog Broda i Brčko distrikta te prioritetima stvaranja zajedničkog gospodarskog prostora kao i mjerama za promociju malog i srednjeg poduzetništva kroz povezivanje i zajedničku podršku preko poduzetničkih potpornih visokoškolskih i znanstvenih institucija. Budući da se u svakom projektu od podnositelja traži i udio sufinanciranja od 15 posto dogovoreno je da se prije pisanja projekta pribave odluke Grada Slavonskog Broda i Vlade Brčko distrikta o osiguranim proračunskim

Brčko i Slavonski Brod uspostavili prekograničnu suradnju

Predstavnici Razvojne agencije Grada Slavonskog Broda i Odsjeka za evropske integracije Vlade Brčko distrikta dogovorili su na sastanku održanom u Brčkom da se do kraja srpnja raspiše prvi natječaj za kandidiranje projekata iz programa IPA-prekogranična suradnja

između Hrvatske i BiH.

sredstvima za sufinanciranje. Olakotna je okolnost da će se, ukoliko projekt bude prihvaćen od strane Europske komisije, taj novčani udio trebati osigurati krajem ove ili početkom 2011. godine. Važnost kandidiranja projekata iz programa prekogranične suradnje ogleda se u tome što će to biti dobra referenca i “ulaznica” hrvatskim partnerima (gradovima, općinama, udrugama) u natjecanju za nove projekte EU koji će se kasnije otvarati, što je i preporuka Europske komisije.U Vladi Brčko distrikta prepoznali su u gradu Slavonskom Brodu potencijalnog partnera za suradnju osobito i zbog razmjene iskustava u kandidiranju

za IPA projekt Vodoopskrbe i vodoodvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Uz to, zbog svog zemljopisnog položaja uz granicu s BiH, veličine i potencijala, Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija i službeno su procijenjeni u IPA programu prekogranične suradnje kao vrlo prihvatljiva područja za suradnju s partnerima iz BiH.


Ključna prednost Hrvatske u odnosu na Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu

Goru i Albaniju je što je ona najbliža članstvu u EU, piše srbijanski tisak. Pri tome, dodaju kako stručnjaci prognoziraju kako će titulu lidera regije najteže osvojiti Bosna i Hercegovina, zbog otvorenih političkih pitanja. Aleksandar Miloradović, predstavnik srpske Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, kaže kako se u uvjetima krize pokazalo da Srbija ima jednu od “najžilavijih”, ako ne i najžilaviju ekonomiju u regiji. „Čak

Hrvatska lider u regiji, no Srbija je perspektivnija

Hrvatska se s pravom može nazvati ekonomskim liderom zapadnog Balkana, no ekonomisti vjeruju da bi Srbija u budućnosti mogla postati regionalni privredni centar.

je i slovenska ekonomija, koja je dio europskog sistema, imala veći pad bruto nacionalnog dohotka. Srbija je jedina zemlja koja ima fluktuirajući devizni tečaj, zbog čega krizna događanja na dugi rok povećavaju konkurentnost. Ipak, lider je definitivno Hrvatska, iako mi možda imamo bolju perspektivu“, izjavio je Milardović. Liljana Weissbarth, predsjednica uprave društva Weissbarth i partneri iz Hrvatske, rekla je kako nema pravog lidera regije već samo postoje mogući kandidati. “To mogu biti jedino Hrvatska

i Srbija, ostale zemlje su prema stupnju razvoja i veličini ekonomije znatno ispod. Činjenica jest da Hrvatska ima višu stopu BDP-a, ali financijske institucije su za Srbiju prognozirale više stope rasta u budućnosti”, izjavila je Weissbarth.

Piše: M. Mlakić


65

regionalne vijesti

Tijekom susreta razgovaralo se o ukupnoj situaciji u svjetskom turizmu koji se prošle godine

suočio s velikim brojem izazova. Prije svega globalnom gospodarskom krizom, krizom kredita i rastom nezaposlenosti, ali i pandemijom svinjske gripe. Mnoge su zemlje jako brzo reagirale na krizu i aktivno provele mjere suzbijanja njezina utjecaja i poticanja gospodarstva te je u konačnici 2009.godina završila s 4 posto manjim brojem turističkih putovanja u svijetu, što je zadovoljavajući rezultat, s obzirom na crne prognoze s početka 2009. godine. Glavni tajnik UNWTO-a iskazao je veliki interes za prošlogodišnje turističke rezultate u BiH, s obzirom da je ostvaren turistički promet koji je čak i bolji od europskog prosjeka.

Bolji prosjek od europskog

Ističući kako je ostvareno sedam posto manje turističkih dolazaka u odnosu na prethodnu godinu, što je bolje od europskog prosjeka u 2009. godini, koji bilježi minus od osam posto, ministar Herceg upoznao je dr. Rifaia s naporima BiH da tržištu ponudi konkurentan turistički proizvod, koji će zemlji osigurati uravnotežen razvoj turizma kroz zaštitu i valorizaciju iznimnih resursnih potencijala koje BiH posjeduje. “Velikim dijelom proveli smo reformu institucionalno-zakonodavnog okvira, čime je omogućeno približavanje zakonskoj regulativi i standardima razvijenih zemalja, prvenstveno zemalja EU. To je bio i preduvjet za izradu Strategije razvoja turizma do 2018. godine, čijom implementacijom želimo poboljšati imidž zemlje, podići razinu usluga, osigurati dovoljno

BiH je značajan dio turističke mape Europe

Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH susreo se u Madridu sa dr. Talebom Rifaiem, glavnim tajnikom Svjetske turističke organizacije (UNWTO).

kvalitetnih smještajnih kapaciteta, ali i osigurati primjenu strožih mjera zaštite okoliša”, kazao je ministar Herceg. Glavni tajnik UNWTO-a podržao je takvo opredjeljenje BiH, koje je na tragu preporuka UNWTO-a kojim se zagovara pristup daljnjem razvoju, ali uz izbalansiran odnos prema potrebi održivog razvoja, te jačanja sprege između javnog i privatnog sektora. Tijekom susreta u Madridu bilo je riječi i o trendovima u turizmu, važnosti uloge Interneta pri odabiru mjesta za odmor, načinu putovanja i brojnim drugim temama, a osobitu pozornost dvojica sugovornika posvetili su temama vezanim uz nadolazeću turističku godinu i onome što nas tijekom 2010. godine očekuje na lokalnoj i na globalnoj turističkoj sceni.

Bosna i Hercegovina je “in” destinacija

To je ujedno bila i tema 5. turističkog

foruma koji je održan u Madridu u organizaciji UNWTO-a, WTTC-a i EXCELTUR-a, a na kome je sudjelovao i ministar Herceg. “Rezultati zabilježeni proteklih mjeseci ukazuju da je oporavak počeo, i to čak ranije i snažnije nego što se prvotno očekivalo”, kazao je Rifai, upozorivši međutim da će 2010. godina ipak biti teška godina u kojoj se očekuje rast prometa do tri posto, što bi značilo oko 20 milijuna turista više u svjetskim putovanjima. Koliki će dio tog svjetskog turističkog kolača pripasti Bosni i Hercegovini ovisi prvenstveno od nas samih, kazao je ministar Herceg ističući kako treba raditi na zadržavanju naših komparativnih prednosti, iznimnog prirodnog potencijala i blizine emitivnih tržišta “Bosna i Hercegovina ima dobru poziciju takozvane bliske destinacije u odnosu na glavna emitivna tržišta te ima šanse postati destinacija koja je lako dostupna, “in” i bogata raznolikim sadržajima. Naši su razvojni ciljevi turizma ne samo


66

regionalne vijesti

produljenje sezone i razvoj specifičnih oblika turizma i turističke ponude, već i traženje razvojnih pomaka koji će biti rezultat suradnje sa Svjetskom turističkom organizacijom”, kazao je ministar Herceg pozvavši dr. Taleba Rafaia da posjeti Bosnu i Hercegovinu kako bi se i sam uvjerio u naše nesumnjive turističke potencijale.

Glavni tajnik UNWTO-a u Bosni i Hercegovini

Glavni tajnik dr. Rifai prihvatio je poziv ministra Hercega i već u travnju ove godine u pratnji najbližih suradnika posjetit će Bosnu i Hercegovinu što će biti prvi službeni posjet visoke delegacije UNWTO-a Bosni i Hercegovini. Ministar Herceg u čijoj je pratnji bila i Željana Zovko, veleposlanica BiH u Kraljevini Španjolskoj, uspješan boravak u Madridu upotpunio je brojnim kontaktima s vodećim ljudima

svjetskog i europskog turizma. Posjet Madridu završen je sastankom u španjolskom Ministarstvu industrije, trgovine i turizma gdje je razgovarao o mogućnosti suradnje i korištenja

europskih, ali i španjolskih financijskih fondova za projekte daljnjeg razvoja bosanskohercegovačkog turizma.

Autor: M. Mlakić


67

regionalne vijesti

Naime, radi se o Ruskoj tvrtki „ZARUBEZHNEFT“ koja je u stopostotnom vlasništvu

države Rusije. Oni su postali vlasnici rafinerije nafte u Bosanskom Brodu i posluje pod nazivom «Nestro Optima Grupa» kojoj je sjedište u Banja Luci. Predstavnici «Optima grupe» i njihovog ruskog vlasnika «Zarubezhnefta» kazali su da će ove godine naglasak u njihovom poslovanju biti stavljen na obnavljanje benzinskih pumpi preuzetih kupovinom banjalučkog Petrola (BLSE:PETR-R-A). Do kraja godine, pored tri već rekonstruirane, još petnaest benzinskih crpki bi, prema planu, trebalo biti potpuno obnovljeno i uvršteno u novi maloprodajni lanac «Nestro».

U novobrendiranu mrežu će, pored sedamdeset i sedam «Petrolovih» benzinskih crpki, biti uvršteno i deset prodajnih mjesta kompanije «Zovko» iz Žepča, koju su Rusi kupili nakon privatizacije naftne industrije RS. Kako je istaknuto, u narednih pet godina maloprodajna mreža lanca «Nestro» trebalo bi biti proširena na 110 do 200 benzinskih pumpi u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Aleksandar Đakonov, direktor «Petrola», rekao je da modernizacija maloprodaje goriva zahtijeva velike investicije. Rusi su najavili i velika ulaganja u modernizaciju Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča, koja će biti realizirana u narednih pet godina. Od planiranih milijardu eura planirane investicije, 606 milijuna bit će investirano u modernizaciju Rafinerije nafte, 14 milijuna za rekonstrukciju Rafinerije ulja, dok će ostatak biti uložen u obnovu «Petrolovih» benzinskih crpki i širenje «Nestro» mreže, te za obrtna sredstva. Svakako je važno istaknuti

Predstavnici TIOIL-a u Rusiji

Predstavnici kompanije «Tioil» iz Stare Bile kod Viteza, jedni su od rijetkih distributera naftnih derivata iz naše zemlje, koji su kao gosti boravili kod ruskog pi naftnog giganta koji se bavi

eksploatacijom sirove nafte.

da u poslovnim planovima ruskih investitora važno mjesto zauzima i BiH, na čijem tržištu misle ozbiljno nastupiti, ali i na širim regionalnim tržištima. Svoje mjesto u ovim regionalnim razvojnim koncepcijama sigurno će naći i TIOIL, jedna od vodećih tvrtki u regiji za uvoz, distribuciju i prodaju nafte, međunarodno otpremništvo i transport paletirane robe. Firma Tioil d.o.o. Bila osnovana je 2002. godine, a trenutno ima preko pedeset stalno uposlenih djelatnika, dok je taj broj je u stalnom porastu.

Piše: M. Mlakić


68

regionalne vijesti

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) u analizi “Indeks investicijskih reformi 2010” (IRI 2010) dala je ocjene politike i institucija koje najviše narušavaju klimu za izravna ulaganja u 10 zemalja: Srbiji,

Albaniji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, Moldaviji, Crnoj Gori i Rumunjskoj.

Na temelju podataka vlada, neovisnih eksperata i privatnog sektora, i koristeći više od 100 pokazatelja, IRI 2010 je ocijenio politiku vezanu za investicije i reforme u odnosu na najbolju međunarodnu praksu u investicijskoj politici i promidžbi, razvoju ljudskog kapitala, trgovačkoj politici i olakšicama, pristupu financijama, reformi propisa i parlamentarnim procesima, analizi porezne politike, infrastrukturi radi poticaja investiranja i politici vezanoj za mala i srednja poduzeća.

Zemlje jugoistočne Europe su od prvog IRI-ja u 2006. ostvarile značajan napredak u daljnjoj integraciji u multilateralni trgovački sustav i unapređenju zakonskih sustava koji su narušavali pristup financijama i zaštiti fizičke svojine. Nastavljanje reformi je, međutim, od ključnog značaja, ukazao je OECD.

Rezultati analiza za regiju u cjelini pokazuju kako vlade zemalja trebaju unaprijediti sustav obrazovanja i obuke kako bi zadovoljile potrebe poslodavaca putem osiguravanja odgovarajućih škola i fakulteta i intenziviranja konzultacija s privatnim sektorom. Trebaju ubrzati prihvaćanje zakona i standarda EU-a, kao i sanitarnih i fitosanitarnih mjera i s tim u vezi povećaju ljudske i financijske resurse.

Vlade zemalja regije također trebaju pomoći tvrtkama kako bi dobile pristup financiranju putem unapređenja funkcioniranja aranžmana kreditnih jamstava i reguliranja mikrofinancija, te raditi sa susjedima na razvoju infrastrukture, osobito u

OECD: Zadovoljite potrebe poslodavaca

Zemlje jugoistočne Europe trebaju privući više domaćih investicija kako bi se izvukle iz ekonomske krize i izgradile temelj za dugoročan održiv rast. Kako bi to postigle, potrebne su daljnje velike

reforme investicijske politike, navedi se u analizi OECD-a.

takvim područjima mreže autocesta i željeznica, kako bi pojedinačne ekonomije i regiji u cjelini postale privlačnije za međunarodne investitore. Analiza pokazuje i kako vlade zemalja regije trebaju raditi više na boljoj procjeni vrijednosti i utjecaja vladinih regulativa koje nanose štetu poslovnom sektoru i na zaštiti prava intelektualnog vlasništva, borbi protiv krivotvorenja i na povećanju transparentnosti propisa i procedura, vezanih za poslovanje, na lokalnoj razini.

Piše: M. Mlakić


69

investicije

Međunarodni granični prijelaz Klobuk nalazi se na granici između Bosne

i Hercegovine i Republike Crne Gore, na području općine Trebinje, a izgrađen je sredstvima Europske unije u vrijednosti od 2.433.000,00 KM. Prijelaz je I kategorije, što znači da će se ovim prijelazom odvijati cestovni saobraćaj i promet svih vrsta roba. Izgradnja graničnog prijelaza počela je 15.03.2009. godine a radovi su završeni 06.11.2009. godine. Prijelaz je izgrađen donatorskim sredstvima Izaslanstva Europske unije u BiH, ukupna vrijednost radova je 2.433.000,00 KM. Projektnu dokumentaciju izradila je IPSA Sarajevo, a izvođač radova je “Elektrometal” Cazin. Nadzor nad izvođenjem vršio je SAFAGE, Sarajevo. Tehničku kontrolu izvedenih radova vršio je Institut za građevinarstvo Trebinje. Radovi su izvedeni sukladno važećim standardima i propisima te je upotrebnu dozvolu izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Vlade Republike Srpske. Na graničnom prijelazu postoje 3 (tri) ulazne i 3 (tri) izlazne prometne trake; objekat carine i policije 420 m2; objekat detaljnog pregleda vozila 250 m2; objekat energetskog bloka 200 m2; objekat za komercijalne poslove 280 m2; carinski terminal i parking prostor za 20 teretnih motornih vozila (šlepera). Ukupna površina kompleksa je cirka 25.000 m2. Podsjećamo, do sada su izgrađeni savremeni granični prijelazi: Orašje, Izačić, Rača, Karakaj, Hukića brdo – Maljevac, Gradina – Jasenovac,

Otvoren granični prijelaz Klobuk

Novoizgrađeni, suvremeni granični prijelaz Klobuk 10. ožujka 2010. godine svečano su otvorili veleposlanik Dimitris Kourkoulas, šef Izaslanstva Europske unije u BiH, g. Sadik Ahmetović, ministar

sigurnosti BiH i g. Kemal Čaušević, ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Kamensko, Šamac. Izgradnja i opremanje suvremenih graničnih prijelaza kao i poboljšanje uvjeta rada službenika Uprave za neizravno oporezivanje značajan je čimbenik

Pregled ulaganja Europske unije u granične prijelaze u BiH:

Rača 3,50 milijuna Eura

Šamac 3,83 milijuna Eura

Gradina 2,60 milijuna Eura

Kamensko 3,20 milijuna Eura

Karakaj 3,43 milijuna Eura

Klobuk 2,43 milijuna Eura

Zupci* 1,22 milijuna Eura

UKUPNO 20,21 milijun Eura*(granični prijelaz Zupci bit će završeni do 20.03. 2010. godine; Zajedno s graničnim prijelazom Zupci, Europska komisija je u izgradnju graničnih prijelaza uložila 20,21 milijuna Eura.)

za ostvarenje značajnih ciljeva kao što su podizanje razine sigurnosti i sprječavanje prijevara i krijumčarenja uz istovremeno ubrzanje protoka roba i ljudi.

Piše: M. Mlakić


70

investicije

“Dvadeset godina u ovim halama Industrija alata je proizvodila gubitke, ali će one od danas, sa novim proizvodnim programom i novom procesnom opremom, iz gubitaša početi praviti profit koji će ostati u Trebinju i Hercegovini”, istaknuo je vlasnik Koncerna Takovo Swisslion, Rodoljub Drašković, nakon što je, zajedno s premijerom RS Miloradom Dodikom otvorio nove pogone poduzeća Swisslion Takovo, prehrambena industrija Trebinje.

Investicija vrijedna 18 milijuna euraU ovim će se halama, kako je naglasio premijer Dodik, ubuduće praviti najpoznatiji prehrambeni brend iz vremena jugoslavenske konditorske industrije, tečni i tvrdi eurokrem, slani štapići i smoki flips i to na tri proizvodne trake. Cjelokupan projekt koji podrazumijeva potpunu rekonstrukciju nekadašnjih hala Industrije alata, površine 19.500 metara kvadratnih, sa

Prva tvornica u Trebinju nakon tri decenije

Nedavno je u Trebinju otvoren prvi značajniji proizvodni pogon nakon gotovo trideset godina. Halama u kojima su se, takoreći, do jučer pravile burgije, glodala, i razni alati, danas se širi miris

eurokrema, na kome su mnoge današnje generacije odrasle.

tri proizvodne linije i potpuno novim i suvremenim strojevima, investiran je od strane većinskog vlasnika sa 18 milijuna eura, zajedno s građevinskim dijelom koji je uložila Industrija alata. “Ova će tvornica, a to je očigledno već sada, značiti mnogo za razvoj Trebinja i cijele Hercegovine, ali i za cjelokupan privredni napredak Republike Srpske, gdje naročito ohrabruje činjenica da će se, pored tri postojeće, otvoriti još sedam traka i zapošljavati sveukupno 350 radnika, te da su i tržište i prodajna mreža već osigurani”, naglasio je premijer Dodik.

Zanimljivo je istaknuti da je, od trenutno 170 zaposlenih dobar dio radnika Industrije alata, koji su dodatno educirani i obučeni za rad u konditorskoj proizvodnji i na suvremenim, kompjuteriziranim strojevima, te da se ovdje nije zapošljavalo po političkim linijama.

Rješenje i za drugi dio tvornicePremijer Dodik, međutim, ističe da ni radnici u drugom dijelu Industrije alata, odnosno, metalski dio koji sada predstavlja odvojenu tvornicu, neće biti zaboravljeni, u kome kontekstu je u prošloj godini na ime subvencija za izvoz Vlada uplatila ovom poduzeću pola milijuna maraka. “Danas je važnije da u Trebinju imamo 700 do 800 radnih mjesta, nego da imamo 1.500 iluzornih koje ne može nitko platiti, tako da je otvaranje ovakvog pogona dalo veliki doprinos prihvatu jednog broja metalaca”, istaknuo je Dodik. On je naglasio, međutim, da će ono što bude realno ekonomski održivo i zdravo i u metalskom dijelu u budućnosti i opstati, s čime se složio i Rodoljub Drašković, istaknuvši da će se zdravo privredno tkivo, a to su u ovom trenutku zasigurno burgije ove fabrike, održati i opstati, te da je u vezi s tamošnjom situacijom dao nalog rukovodstvu da se uradi sanacijski program. On je dalje pojasnio da su njegovi planovi s konditorskim dijelom da u prvoj godini rada realiziraju plan od 10.000 tona finalnih proizvoda iz prehrambenog programa, te da će u naredne tri godine taj iznos biti povećan na 30.000 tona prehrambenih proizvoda za Europu i svijet.

“Ovo je projekt koji će znatno doprinijeti Industriji alata, jer 30% profita koji se bude ostvarivao u ovoj tvornici ide za revitalizaciju Industrije alata”, dodao je Drašković. On je pojasnio da će se, uz pomoć nove tehnologije i doeduciranih kadrova ovi pogoni uvrstiti u red vodećih proizvođače hrane, ne samo u RS, BiH ili široj regiji, već i cijeloj Europi, uz nadu da će ovo biti najprofitabilnija tvornica u Jugoistočnoj Europi. Ovu priliku premijer Dodik je iskoristio za

Svečano otvorenje tvornice


71

investicije

obilazak južne gradske obilaznice koja je nedavno završena, kao i hotel koji se renovira pod pokroviteljstvom Eparhije zahumsko hercegovačke i primorske. Dodik je naglasio da je Vlada RS, osim sedam milijuna KM koje je preko Investiciono razvojne banke osigurala za obilaznicu, za istočnohercegovačku regiju osigurala značajna sredstva za školstvo, zdravstvo, a naročito za infrastrukturu, poput izgradnje puta preko Čemernog koja je u toku i put za Herceg Novi.


Novi tvornički pogoni

U sklopu predavanja koje je potom uslijedilo na temu „Nusproizvodi industrije

šećera u ishrani krava“ iskustva pokusa na farmi Popovac prenio je prof. dr. Antonio Maltar, glavni nutricionist tvrtke „Agrokor“ zadužen za ishranu krava muzara.

„Sladoliq“ je inače proizvod namijenjen poboljšanju okusa krmiva i kao takav odavno je prihvaćen u državama s razvijem govedarstvom. Povoljno djeluje na organizam preživača poboljšavajući fermentaciju, opskrbljujući organizam energijom i bjelančevinama, što u konačnici povoljno utječe na sastav mlijeka. Uporabom jednog kilograma „Sladoliqa“ proizvodnja mlijeka povećava se za 2,5 litre. Osim toga, povećavaju se i masnoće u mlijeku za oko 1 posto a time dakle i njegova kvaliteta.

“Za ovaj proizvod odlučili smo se zbog toga što smo veliki proizvođači stočne hrane, prije svega repinog rezanca i melase. Nekada je melasa usmjeravana

Krmivo za više kvalitetnijeg mlijeka

Županjska je Sladorana predstavila svoj novi proizvod „Sladoliq“ koji spada u red tekućih krmiva na bazi melase. Proizvod je prezentiran nakon dvomjesečnog testiranja provedenog na mliječnim kravama a o njemu odnosno njegovim svojstvima i prednostima pred nekoliko stotina nazočnih

stočara govorio prof. dr. Stanislav Latos.

u proizvodnju etilnog alkohola međutim danas je to minimalno i ne iznosi ni dva posto. Uočili smo da u Evropi put melase ide prema stočnoj hrani a rezanac je već tradicionalno zanimljiva stočna hrana dok poglavito kombinacija rezanca i melase postaje sve zanimljivija za razne kategorije stoke. I ranije su stočari uzimali melasu direktno i davali je govedima međutim melasa je kao takva s 50 posto šećera energetska bomba koja je prejaka i to stvara određene probleme naročito kod muznih krava koje daju veću količinu mlijeka. „Sladoliq“ je sada i z b a l a n s i r a n i proizvod koji se odlično pokazao u praksi. Na projektu se radilo godinu dana a riječ je o engleskoj licenci koja se primjenjuje već deset godina u Mađarskoj”, kazao

je na predavanju vlasnik Sladorane Marinko Zadro.

U županjskoj su se šećerani, istakao je na ovome skupu predsjednik Uprave Luka Burilović, na proizvodnju „Sladoliqa“ odlučili ne samo radi pronalaženja novih kupaca nego i zbog reforme tržišta šećera uslijed koje je cijena šećera radikalno smanjena.



72

Burza / financijsko Poslovanje

Guverneri Radovan Jelašić, Ljubiša Krgović i Kemal Kozarić razmijenili su iskustva i stavove

o aktualnoj situaciji i aktivnostima koje su centralne banke poduzele radi ublažavanja učinaka svjetske krize, jačanja povjerenja u bankarski sektor i očuvanja financijske i makroekonomske stabilnosti. Guverner crnogorske Centralne banke (CBCG) Ljubiša Krgović smatra kako bi zajednički trebalo ustanoviti način na koji bi se vlastitim mehanizmima pospiješio kreditni rast na sva tri tržišta, što je osnova oporavka realnog sektora u cjelini.

Guverner CBBiH Kemal Kozarić naglasio je kako se najveći problemi svjetske krize trenutno osjećaju u realnom sektoru, koji je, među ostalim, pogođen i gubitkom radnih mjesta, kojih je u BiH prošle godine zatvoreno oko 35.000. “Kriza je najviše utjecala na one koji su najslabiji i najmanje zaštićeni, odnosno na građane” ocijenio je Kozarić i dodao kako centralne banke žele očuvati monetarnu stabilnost. On smatra kako su banke uspjele sačuvati povjerenje građana iako je u listopadu 2008. godine “bilo nervoze”, kao i kako bi suradnja centralnih banaka regije trebala doprinjeti stabilizaciji

Kriza je najviše utjecala na najslabije, a to su građani

Financijski sustavi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine stabilizirani su, a negativni učinci svjetske ekonomske krize preneseni na realni sektor - ocijenili su guverneri centralnih banaka ovih

triju država na sastanku u Podgorici.

situacije izazvane ekonomskom krizom. Kozarić je dodao kako je na trenutnu likvidnost i stabilnost bankarskog sektora u BiH pozitivno utjecalo i zaključivanje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao i kako se trenutni problemi u toj oblasti odnose na kvalitetu kredita. On je podsjetio kako u BiH posluje 30 komercijalnih banaka, s oko 85 posto stranog kapitala. “To znači kako se strateške odluke donose u inozemstvu i kako nemamo dovoljno utjecaja na njih, zbog čega smo, kroz bečku inicijativu,

pokušali obvezati vlasnike banaka da ostanu kreditno aktivni u BiH” objasnio je Kozarić. Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić naveo je kako se prednosti sklapanja aranžmana s MMF-om ogledaju u vođenju transparentne i odgovorne politike, koja se svaka tri mjeseca provjerava. On je dodao i kako se način financiranja, koji se ogleda u pomoći i povoljnim kreditima Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), Svjetske banke (SB) i MMF-a, otvara brojne mogućnosti.

Piše: M. Mlakić


73


Udruga „Ruđer Bošković“ i ove je godine organizirala 17. po redu natjecanje u matematici za

učenike srednjih škola. Domaćin je bila Srednja škola u Vitezu, a natjecanje je svečano u 10:00h otvorila predsjednica FBiH gđa. Borjana Krišto. Natjecanje je okupilo 230 učenika, 60-tak njihovih profesora, te brojne goste: ravnatelje srednjih škola, profesore Sveučilišta u Mostaru, te županijske ministre prosvjete.

Najbolji mladi matematičari ove su godine: Mladen Pejić učenik 1. razreda KŠC „Sveti Franjo“ Tuzla; Robert Matičević, učenik 2. razreda KŠC „Sveti Franjo“ Tuzla; Marko Galić, učenik 3. razreda gimnazije fra. Dominika Mandića Široki Brijeg, te Jakov Konta, maturant gimnazije iz Livna. Štedne knjižice za prva tri mjesta za sva četiri razreda osigurala je Hypo Alpe-Adria-Bank, te je pobjednicima natjecanja nagrade zajedno sa prigodnim poklon-paketima uručila Željka Ružić , voditelj pododjela poslovanja sa stanovništvom

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. osmu godinu za redom sponzor natjecanja mladih

matematičara učenika srednjih škola FBiH

Filijale Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. u Vitezu.

„Mlade je neophodno usmjeravati i omogućiti im razvijanje svih njihovih potencijala, jer izgradnja temelja uspješnog poslovnog, te privatnog

djelovanja počinje upravo školovanjem i stjecanjem dodatnih znanja i vještina. Osjećamo obvezu pomagati i motivirati mlade ljude kako bi, educirajući se, postali izvrsni kadrovi, jer mladi i školovani ljudi zalog su za bolju budućnosti, a njihov doprinos razvoju svoje zajednice biti će tim veći“, istaknula je Željka Ružić i zaželjela svima puno uspjeha u nastavku daljnjeg školovanja.

Hypo Alpe-Adria-Bank kroz brojna sponzorstva i donacije aktivno sudjeluje i pruža potporu razvoju obrazovanja i zdravog okružja za razvoj djece i mladih.

Najuspješniji učenici s ovog natjecanja sudjelovat će na natjecanju mladih matematičara na razini Bosne i Hercegovine.


74


Sudionici skupštine zaključili su kako nužno mijenjati odnos bankarskog sektora i nadležnih

institucija i regulatornih tijela, odnosno agencija za bankarstvo, kako bi se ta suradnja unaprijedila i učinila učinkovitijom. Iako je rečeno kako su agencije za bankarstvo u zadnjih deset godina uradile dobar posao za bankarski sektor, istaknuto je kako one trebaju još raditi prije svega na doradi i harmonizaciji njenih odluka sa zakonskim rješenjima. Skupština UBBiH uputila je zahtjev vlastima i institucijama da se zakonski i podzakonski akti ne mogu donositi bez mogućnosti davanja mišljenja bankarskog sektora.

Zlatko Barš, direktor Federalne agencije za bankarstvo rekao je kako Agencija, u sklopu redovnog

nadzora, ima obvezu poduzeti mjere prema mikrokreditnim organizacijama koje ne ispunjavaju tražene uvjete propisane zakonom.

U razgovoru za pojedine medije, Barš nije želio nagovijestiti koje mikrokreditne organizacije bi mogle biti sankcionirane i kakvim mjerama, ali je naglasio kako se odluka može uskoro očekivati, nakon što se o konačnom prijedlogu izjasni i Odbor za

Pad kreditne aktivnosti od 3%

Mikrokreditne organizacije u ozbiljnim problemima

Pad kreditne aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini u 2009. godini od tri posto, odnosno 404 milijuna KM, treba animirati nadležne institucije da se zapitaju zašto je do toga pada došlo -

poruka je sa sjednice Skupštine Udruga banaka Bosne i Hercegovine (UBBiH).

Temeljem provedenog nadzora i nalaza do kojih je došla, Agencija za bankarstvo Federacije BiH poduzet će mjere protiv pojedinih mikrokreditnih organizacija i fondacija zbog nepravilnosti u

radu. Među mjerama i oduzimanja licenci za rad

reviziju Agencije za bankarstvo FBiH. Prema neslužbenim informacijama, nepravilnosti su uočene kod dvije mikrokreditne organizacije, koje će, po svemu sudeći, ostati bez licenci za rad.

Barš kaže da je Agencija od 2007. godine, od kada je mikrokreditni sektor FBiH pod njenim nadzorom, uočavala nepravilnosti u radu mikrokreditnih organizacija i prekršiocima naložila otklanjanje nedostataka. “Ukoliko su službenici neke mikrokreditne organizacije i fondacije krivotvorili potpise jamaca ili se nisu držali drugih

procedura u radu to je znak kako postoje slabosti u internoj kontroli i te organizacije i bit će sankcionirane. Imamo slučajeva pojedinih organizacija koje su same sankcionirale takve službenike, a jamce čiji su potpisi krivotvoreni oslobodile obveze vraćanja kredita”, konstatirao je Barš.

Piše: M. Mlakić


75

Baština

Pepelnica

Katolički svijet s Pepelnicom ili Čistom srijedom počinje najozbiljnije i najplodnije

razdoblje crkvene godine. Pepelnica je početak korizmenog vremena. To je dan pokore, razmišljanja. Zato je početak i kraj korizme označen najozbiljnijom pokorom, tzv. strogim postom i nemrsom. Na blagdan Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom uz riječi: „Sjeti se čovječe, prah si bio i u prah ćeš se pretvoriti“ ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju“. Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, a također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan onima koji mu se obraćaju pokorna srca. Dobiva se od blagoslovljenih grančica masline korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Post i nemrs Ove pojmove mnogi ljudi brkaju. Post i nemrs isključivo su dva put u godini, na Pepelnicu i Veliki petak. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici, teški manualni radnici, i gosti (da ne bi pravili neugodnosti gostoprimcima), ali mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave...) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih...) Post nije nikakva žrtva za zadovoljenje boga, naprotiv, post je povratak Bogu, obraćenje na put božanskoga dolaska. Post je sjećanje na trenutke kada smo

Uskrs

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan, dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru. Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja. Priprema za Uskrs jest korizma koja

počinje Čistom srijedom ili Pepelnicom.

sve izgubili i u preživljavanju doživjeli Božji spasonosni zahvat. Postiti znači suosjećati sa sudbinom Isusa Krista i ne predati se nikakvu izazovu smrti, nego uvijek birati život. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava

dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima.Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno). U dva dana “strogoga posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (do sita), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Korizma Korizma je dio liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa. Korizma je vrijeme u kojem razmišljamo o “vremenu koje nam je Bog ponudio”. To je naše vrijeme. Brojni se kršćani u korizmi odreknu svih 40 dana nečega što im je osobito drago, npr. mesa, alkohola ili cigareta. Neki su se, upravo odričući se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi. Ima onih koji odluče da će u korizmi ranije ustajati i da neće gledati

Autor: Boris Grbešić, prof.


76

Baština

televiziju. Ozbiljni kršćani u korizmi ne slušaju zabavnu glazbu nego klasičnu i ozbiljne govorne programe. Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku korisnu naviku. Tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojini ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo. Korizma počinje Pepelnicom ili Čistom srijedom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak, traje 40 dana ne računajući nedjelje, ali korizma zbog raznih prilagodbi danas tehnički traje nepuna 44 dana. Simbolika broja 40 upućuje na četrdesetna razdoblja u povijesti spasenja: Nakon krštenja na rijeci Jordan, Isus je proboravio 40 dana u pustinji, moleći se i posteći. Izraelci su, nakon izlaska iz egipatskog ropstva, na putu prema Obećanoj zemlji proveli u pustinji 40 godina. Bilo je to vrijeme kušnje i sazrijevanja. Mojsije je 40 dana i noći molio i postio na brdu Sinaju, kako bi ublažio Božju srdžbu na Izraelce koji su ostavili Boga i klanjali se zlatnom teletu. Prorok Ilija je 40 dana putovao na Božju goru Horeb. Nakon uskrsnuća, 40 se dana ukazivao apostolima, a potom je uzašao na nebo. 40 je biblijski broj koji označava puninu vremena, savršenstvo, postizanje cilja. Vrijeme korizme želi upravo to. U tom vremenu nailazimo na kušnje, pitanja, različite izazove i ponude, no to je i vrijeme koje nam nudi rast i sazrijevanje. Korizma je vrijeme suočenja sa samim sobom, svojom grešnošću, ograničenostima koja nosimo u sebi. S druge pak strane to je izvrsno vrijeme u kojem se može ostvariti naša otvorenost Isusu Kristu. Istina, sile zla u nama i oko nas nastoje ta vrata zatvoriti, naše je da ih držimo svim silama otvorena. Otvoriti se Kristu bez rezerve - to je korizma u punom smislu. Unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna), a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica.

Cvjetnica Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje

kršćanski je blagdan koji se slavi nedjelju prije Uskrsa. Njom započinje Veliki ili Sveti tjedan kada u osam dana slavimo najveće tajne kršćanstva, Isusovu muku, smrt, pokop i uskrsnuće. Na taj dan Crkva obilježava Isusov ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.Kada je ulazio u Jeruzalem, narod ga je dočekao mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim ili maslinovim grančicama. Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj iz Evanđelja. Službeni latinski naziv “Nedjelja palmi” o muci Gospodnjoj potječe od jeruzalemskih kršćana koji su se od četvrtog stoljeća skupljali popodne na Maslinskom brdu i slavili produženo bogoslužje te uvečer u procesiji, s granama palme ili masline u ruci, ulazili u Jeruzalem. Običaj se s vremenom širio po Europi, gdje su vjernici upotrebljavali zelene grane i grančice drugih drveća te ih nakon sudjelovanja u bogoslužju stavljali u svoje domove. Mesijanski ulazak u Jeruzalem prvoj je Crkvi bio toliko važan da su ga zabilježila sva četiri evanđelista (Matej, Marko, Luka i Ivan). Jedan od običaja Cvjetnice je umivanje u cvijeću. Djeca bi otišla i nabrala proljetnog cvijeća (visibabe,ljubičice), to cvijeće bi se potopilo u vodu sa kojom bi se ukućani umivali, a za vrijeme

umivanja molila su Vjerovanje. Ovaj običaj povezan je sa Kristovim ulaskom u Jeruzalem. Danas na Cvjetnicu rijetko će se vidjeti vjernik koji poslije svete mise ne nosi maslinovu grančicu k domu svome.

Sveto (Vazmeno) trodnevlje Sveto ili Vazmeno (naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo Sveto trodnevlje) trodnevlje počinje misom Večere Gospodnje(Veliki četvrtak), nastavlja se liturgijom ili obredima Velikog petka, uskrsnog bdijenja(Velika subota), dnevnom misom na Uskrs, te službeno završava večernjom misom uskrsnog dana. To su najveći spomendani povijesti čovječanstva koji govore o muci, smrti i uskrsnuću Gospodina našega Isusa Krista. To su dani u kojima je naš Spasitelj otkupio svijet..Riječ Vazam izvedenica je od grčke riječi “azima” koja znači “beskvasni kruh”, a skraćeno se upotrebljava za židovsku Pashu.

Veliki četvrtak Veliki ili Sveti četvrtak je dan Isusove posljednje večere kada je slaveći zajedno sa svojim učenicima židovski blagdan Pashe ustanovio sakrament euharistije ili svete mise, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Veliki četvrtak je četvrtak u Velikom tjednu, a ujedno i posljednji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa


77

Baština

posvete ulja bolesničko i sveta krizma. Bolesničko ulje upotrebljava se za dijeljenje sakramenata bolesničkog pomazanja, a sveta krizma za krštenje, za dijeljenje svete potvrde, za posvetu oltara, crkve, te prilikom svećeničkog ređenja. Tada po posljednji put sviraju orgulje i zvone zvona, a koja će se tek ponovno oglasiti na Uskrs. Katolički svijet tada ulazi u duboku tišinu. Naime, nakon otpjevane Slave, orgulje i zvona zašute. U toj dubokoj tišini vjernik ima prigodu razmisliti o veličini žrtve koju je Isus učinio za svakog čovjeka ponaosob, ali i o nadi u uskrsnuće koja je duboko

Simboli i običaji Uskrsna jaja Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji poput bojenja uskršnjih jaja koja negdje prelaze u prava mala umjetnička djela. Jedan od simbola koji nas asociraju na Uskrs su svakako jaja, simbol plodnosti i novoga života i Isusovog uskrsnuća. Običaji, tradicija i uporaba jaja kroz stoljeća spojili su se s Uskrsom. Sv. Augustin u 5. stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusova uskrsnuća i izlaska iz groba.Bojenje i ukrašavanje jaja poznavali su još stari Germani, Slaveni, pa onda i Hrvati. Naravno da ranije nije bilo umjetnih boja, pa su se ljudi snalazili na druge načine. Jedan od najsigurnijih i najjednostavnijih postupaka bojenja jaja, a koji se kod nas najviše rabio je onaj pomoću ljuske od luka. Jaja su se ukrašavala i tako da se oblijepe manjim, ovlaženim listićima djeteline, listovima mrkve ili laticama kakvog cvijeća, te umotaju u tanku žensku čarapu i tako kuhaju u boji. Nakon toga se posuše i opet namažu uljem ili slaninom kako bi dobila visoki sjaj, a na njima ostanu lijepi i vidljivi cvjetni motivi. Prvotna uskrsna jaja su se bojila svijetlim bojama i predstavljala su proljetno sunce, a bila su upotrebljavana kao pokloni za Uskrs. Nakon što bi bila obojena i ukrašena različitim ukrasima, jaja bi se darivala osobama koje se vole ili pak tajnim obožavateljima, gotovo jednako kao i pisma. U srednjem su vijeku jaja tradicionalno davana robovima za Uskrs. Uz pisanice se vežu mnogi mitovi i priče iz prošlosti. Najskuplja pisanica bila je ona ruskog cara Aleksandra II. Na poklon je dobio jaje od masivnog zlata veliko 30 cm, na kojem je bilo urezano sedam postaja Puta križa. Sve je još bilo ukrašeno rubinima i dijamantima. Motivi na uskrsnim jajima su različiti i kreču se od likova do ornamentike, odnosno do jednobojnog bojenja. Jaja omogućuju bogat zbroj običaja, ali sigurno najpoznatiji je onaj tucanja uskrsnih jaja. U starom Zagrebu i njegovoj okolici tucanje jajima upozoravalo je na Uskrs kao prijelomnicu vremena, pa su tim događajem označavali i vrijeme, bilježeći u dokumentima u 14. stoljeću da se nešto dogodilo “poslije tucanja jaja”, tj. poslije Uskrsa.

Uskrsni zec Kao uskrsni simboli zec se počeo koristiti u Njemačkoj, odakle potječe prvi zapisi o tome koji datira iz 16. Stoljeća. Simbol je novoga života koje se budi u proljeće, a zbog sposobnosti stvaranja brojnog potomstva simbol je i plodnosti, pa otuda i povezanost s blagdanom Uskrsa. Izrada prvih jestivih zeka (od tijesta i šećera) također započinje u Njemačkoj, početkom 19. stoljeća. Iz Njemačke se ovaj simbol proširio po cijelom kršćanskom svijetu.

Blagoslov jela Blagoslov jela dio je narodnog običaja vezanih uz najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, mnogi ljudi koji u svojim košarama nose jelo(jaja, kruh, pecivo) na blagoslov.

Uskrsni ljiljan Bijeli ljiljan je tradicijski simbol Uskrsa. Podsjeća kršćane kako je Isus ponovno oživio, uskrsnuo. Sam ljiljan se koristi u različite svrhe u uskrsnom vremenu. On je ujedno i simbol čistoće Blažene Djevice Marije.

Janje Janje je simbol čovjeka, jer je Isus predstavljen kao Dobri pastir koji pazi na svoje ovce. Janjad također dolaze na svijet u proljeće.

utemeljena u svakome vjerniku. Na kraju misnog slavlja pohranjuje se pričest za sutradan. Isus je na posljednjoj večeru, koju je prije muke proslavljao sa svojim je učenicima, ostavio trostruki dar: prvi dar je euharistija (misa i pričest), drugi dar je svečeništvo, a treći je simbolička pouka o važnosti bratske ljubavi. Na taj dan svećenici u mnogim crkvama neposredno podsjećaju na Isusovo pranje nogu apostolima tako što i sami peru noge dvanaestorici muškaraca, tzv. “apostola”.

Veliki petak Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje, već se promišlja o smrti i skrušenosti, jer je to dan Kristove žrtve. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, a sve u cilju da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj patnji. Obredima Velikog petka spominjemo se Kristove muke. Procesijom „Put križa“ pratimo Isusa Krista kroz četrnaest


78

Baština

postaja na njegovu putu poniženja, trpljenja, patnje i smrti. Pokora, post, žalost i ozbiljnost daju pečat tome danu. Na taj dan je strogi post i nemrs. Obredi Velikog petka podijeljeni su u tri dijela: služba riječi, klanjanje križu i sveta pričest. Nakon ovih molitvi vjernici se razilaze u tišini, a Crkvena zvona se ne oglašavaju.

Velika subota Velika subota dan je šutnje i ozbiljnosti, slika te šutnje je odsutnost euharistije, ozbiljnosti, ogoljeni oltar. Posjećuje se posebno uređeni Božji grob u crkvi. Vjernici koji posjećuju Božji grob suočavaju se sa svojom stvarnošću i stvarnošću svijeta, snagom zla i grijeha koji imaju razornu snagu. U kasnim večernjim satima u crkvama počinje vazmeno bdijenje, majka cijele kršćanske liturgije koja završava svečanom euharistijom koja označava Kristovu pobjedu nad smrću u kojoj se odražava snaga Božje ljubavi koja od mrtvog čini živa, iz suhe mladice daje da nikne novi život. Blagoslivlja se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Svijeća je djevičanski simbol ploda pčela, i zato je prikladna da bude simbol Krista, Sina djevičanske Majke. Uskrsna svijeća tradicionalno je bijele ili žute boje, s grčkim slovima alfa i omega

koja označuju da je Isus početak i kraj, te s križem na kojem je označeno pet Isusovih rana. Zatim se svijeća nosi kroz Crkvu s tri “postaje” pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Uskrs Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva-Kristovo uskrsnuće. Zato biti kršćanin znači ponajprije vjerovati da je Bog Isusa, onog istog kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarom svega stvorenoga. Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja riječju i životom svjedoče za tu temeljnu istinu povijesti - Krist je uskrsnuo, s njime i mi uskrsavamo. Kristovo uskrsnuće početak je novoga svijeta i zalog je našeg uskrsnuća koje se već sada ostvaruje dok se s mukom i naporom opiremo zlu i grijehu, a koje će se u punini očitovati kad se Krist jasno objavi svijetu na kraju vremena. Blagdan Uskrsa poziva nas na uskrsnu radost i poručuje nam da zbilju uskrslog Krista širimo oko sebe pobjeđujući smrt i unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu. Sv. Leon Veliki je rekao: “Uzdignimo se

k njemu koji je prah naše niskoće uzeo u tijelo svoje slave, i ugledajmo se u svemu u njegovu poniznost i strpljivost, da mu se možemo pridružiti u njegovu uskrsnuću”.

Uskrsni ponedjeljak Uskrsni je ponedjeljak, dan kada se kršćani, prema Evanđelju, sjećaju prvog susreta uskrslog Isusa s učenicima. U crkvama se spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika. Uskrsni ponedjeljak se slavi dan nakon Uskrsa.

Uskrsno vrijeme Uskrsno vrijeme traje od Uskrsne nedjelje do nedjelje Pedesetnice (Duhova), ukupno pedeset dana. Uskrsna osmina traje od Uskrsa do naredne nedjelje koja je 2. vazmena nedjelja ukupno osam dana računajući i Uskrs. Četrdeset dana poslije Uskrsa, u četvrtak 6. vazmenog tjedna slavi se svetkovina Uzašašća kada se prisjećamo Isusovog uzlaska na nebo. Pada u četvrtak 6. tjedna po Uskrsu. Pedeseti dan poslije Uskrsa slavi se svetkovina Duhova treći po važnosti kršćanski blagdan, a ujedno i posljednji dan uskrsnog vremena. Slavi se silazak Duha Svetoga na apostole i rođenje Crkve.


79

moderno Poslovanje

Ipak, potrebno je zadržati izgled profesionalca, i zbog kupaca i klijenata, i zbog potencijalnih

novih zaposlenih, kao i svih onih koji mogu doći u posjet poduzeću. Opušteni poslovni izgled danas je postao rasprostranjen način oblačenja u nekim industrijama i oblastima rada. Pravila oblačenja se u korak s trendovima također mijenjaju i postaju fleksibilnija, tako da lista onoga što se “smije” odnosno “nije poželjno”, nikada nije potpuna. Osnovni kod oblačenja je uvijek specifičan za svaku firmu, na što morate dodati i malo sopstvenog prosuđivanja i razumne odluke kako da taj kod primjenite. Jer nijedan kod oblačenja ne može propisati sve situacije i detalje.

Raspitajte se o politici oblačenjaZato, kad počinjete raditi u novoj firmi, trebate se informirati o njezinoj politici oblačenja i svoje oblačenje na poslu uskladiti s onim što se od vas očekuje.

Casual da, ali s mjerom

Nije sva opuštena odjeća prikladna za radno mjesto. Ukoliko se u vašoj kompaniji podržava takozvani “business casual” kod oblačenja, to znači da je poželjno da se zaposleni osjećaju udobno

i komforno dok rade.

U suprotnom, odjeljenje ljudskih resursa može neprikladno obučenu osobu poslati kući da se preobuče i usmeno upozoriti. Ukoliko se i dalje nastavi kršenje pravila, HR menadžer bi mogao poduzeti disciplinske mjere. Stoga, odlična je ideja da, ukoliko niste sigurni, potražite savjet od HR sektora o tome gdje je “mjera” za vašu kompaniju, ukoliko pravila oblačenja na radnom mjestu nisu već pismeno definirana.U New Yorku, na Manhattan – u naročito, “japanke” i papuče u nekim firmama će možda lako proći, i to ukoliko radite u kreativnoj industriji, slično kao i kod nas, dok u europskim firmama uglavnom vladaju standardi po kojima se oblače zaposleni u Njemačkoj - ekscentrične stvari pogodne za disko-klubove, baš kao i sportska odjeća, neće ostaviti utisak profesionalizma na mjestu gjde se radi.

Mjera i u opuštenosti

Ipak, ponegdje je, obično u korporacijama i firmama koje se drže zapadnog stila rukovođenja uveden tzv. opušteni petak. Tada smete nositi, kao što i ime kaže, opušteniju odjeću - možda su to farmerke, možda su trenerke... to opet zavisi od firme u kojoj radite i kakav je standardni kod oblačenja. Ali ni za opušteni petak ne možete pretjerati. Ono što nosite na plažu, ne bi trebalo nipošto nositi na poslu. Odjeća koja previše otkriva, bilo da je riječ o vašim leđima, grudima, nogama ili stomaku (o donjem rublju ne treba ni govoriti) također je neprikladna za posao, čak i u opuštenom kontekstu. U redu je nositi hlače od pamuka i sintetičkih materijala i slično. Ali, uglavnom zaboravite na trenirke, kratke hlače i odjeću koja prate muskulaturu i koje nose biciklisti. Ako nosite haljine i suknje koje su do ili


80

moderno Poslovanje

malo ispod koljena, nećete pogriješiti - dužina u kojoj se prijatno osjećate dok sjedate i radite je prava dužina, a isto važi i za širinu suknje - previše uska ili kratka nije pogodna za svakodnevni posao. Mini suknje su uglavnom nepoželjne, isto kao i haljine za plažu. Doduše, nije rijedak slučaj da je u nekim firmama dopušteno do 10 centimetara iznad koljena, a što se dekoltea tiče do 20 centimetara mjereno od brade, što opet zavisi od visine i ne treba primjenjivati na sve bez razlike.

Obratite pažnju na poruke koje šalje vaša odjeća

Sasvim razumljivo, može biti poželjno da odjeća ima logo kompanije u kojoj radite, i to se u multinacionalnim korporacijama ohrabruje. Van toga, uglavnom su na odjeći prihvatljivi znakovi sportskih timova, sveučilišta i modni brandovi. Ovdje povedite računa: previše upadljivo brandirana odjeća znak je neukusa čim se popnete koji stepenicu više od privremenog posla. Također, vodite računa da tekstovi i poruke na vašoj odjeći ne budu uvredljivi za nekoga (npr. politički, diskriminatorni i dr.), jer vaše kolege i klijenti mogu loše reagirati na to. Košulje, džemperi, puloveri, polo-majice su u redu, kao i većina jakni koje možete nositi uz odijelo, pa i

sportske jakne, ukoliko ne krše neko od pravila oblačenja u firmi (ekscentrične, pretjerane, prekratke...). Ako je jako toplo, ne zaboravite da ispod košulje obučete majicu ili potkošulju, ovo će vas spasiti neprijatnih fleka. Majice otkrivenih ramena izbjegavajte, osim ako preko njih ne nosite još neki odjevni predmet - top, sako, džemper, još jednu majicu ili haljinu. U nekim firmama su majice bez rukava i prihvatljive, ali ne i majice na bretele. Pirsing treba da je neupadljiv, a tetovaža takva da se prekriti odjećom, znači ne na rukama, vratu, tjemenu...Vezano za parfeme, budite umjereni - neki ljudi su alergični

na sastojke pojedinih mirisa. Također, nakit i šminka trebaju biti diskretni i ne previše upadljivi.Neverbalna komunikacija, to jest položaj tijela, gestovi i pokreti su jako bitan čimbenik cjelokupne komunikacije i u utisak koji odajemo neizostavno ulazi i odjeća, koja je možda prljava, izbljedjela ili šlampava. Preporučljivo je, bez obzira na trendove, držati se savjeta svojih baka i majki: odjeća uvijek treba biti ispeglana i čitava. Svaki šav treba biti na svom mjestu, a cipele očišćene. I ako se toga držite, nećete pogriješiti.

Priredio: M. Mlakić


81

Prenijeto iz tiska

Prije nekoliko mjeseci navršilo se stotinu godina od rođenja Petera Druckera, znamenitog

učitelja biznisa, organizacije i menadžmenta (1909. - 2005.). Ta se obljetnica poklopila s gospodarskom krizom koja se rasplamsala u mnogim državama. Proučavanja uzroka krize iznjedrila su nepodijeljena mišljenja kriza se mogla izbjeći ili bar ublažiti da se poslušalo Druckera. On je već rano u ponašanju kompanija i njihova menadžmenta prepoznao korijene buduće krize i na njih sustavno upozoravao, ali, nažalost, na mnogim je mjestima nailazio na zatvorene oči i uši. Poslovni i znanstveni svijet sada postavlja pitanja poput “U čemu je sve trebalo poslušati Druckera?” ili “Što bi Drucker danas rekao menadžerima?” To što bi Drucker danas rekao ne bi se razlikovalo od onoga što je uvijek kazivao ili pisao. Vjerojatno bi tek dometnuo: “A lijepo sam vam govorio”! Nema sektora društva u kojem Drucker nije djelovao. Kao sve nove ideje, poruke i preporuke, tako su i njegove izazivale raznolike reakcije: od prihvaćanja preko suzdržanosti do odbijanja ili ignoriranja. Žestina nekih njegovih protivnika razumljiva je, jer Drucker se nije susprezao biti direktan, revolucionaran i šokantan. Još je za života bio svjedokom potvrda iz prakse i prihvaćanja većine svojih stajališta. Neka su potvrđena nakon njegove smrti i - nažalost - nakon golemih gubitaka u izgubljenom novcu i zatvorenim radnim mjestima. I danas nas prati njegovo upozorenje: “Ne možemo uvijek dobro odgovoriti na svako pitanje. No ako pitanje ne postavimo, sigurno nećemo doći ni do kakva odgovora”. Upravljanje s pomoću ciljeva Postupak koji je, vjerojatno, više od

Što bi danas rekao Peter Drucker o izlasku iz krize?

Obljetnica rođenja jednog od najvećih ekonomskih teoretičara poklopila se s razbuktavanjem aktualne krize. Drucker je takvu krizu predvidio, ali mnogi nisu slušali njegove savjete. Danas bi

menadžerima vjerojatno rekao da im je najvažnija konkurentnost na svjetskom tržištu.

bilo kojega drugog podijelio mišljenja - od oduševljenog odobravanja do upornog odbijanja - Drucker je nazvao upravljanje s pomoću ciljeva (management by objectives). Objavio ga je 1954. godine u svojoj znamenitoj knjizi “Praksa upravljanja” (“The Practice of Management”). U njoj je iznio rezultate svojih istraživanja koja je proveo u stotinama organizacija raznovrsnih djelatnosti i veličina o tome što sa svojim ljudima rade uspješne organizacije, a što neuspješne. Glavni nalazi njegovih istraživanja ni nakon desetljeća nisu izgubili ništa od svoje važnosti. Ukratko bi se moglo reći da Drucker tvrdi kako osim donošenja dobrih odluka menadžment mora te odluke i provesti. Pritom će rezultate imati samo ako uravnoteži potrebe i ciljeve i svojim suradnicima jasno i precizno objasni što od njih očekuje. I, možda najvažnije - rezultate valja uspoređivati s ciljevima. Upravljati možete samo onime što

mjerite, tvrdio je Drucker, i “što se mjeri - unaprjeđuje se”. Te njegove misli našle su potvrdu u suvremenom postupku strateškog planiranja i upravljanja, čija se primjena u razvijenom svijetu počela snažno širiti na prijelomu stoljeća, i to podjednako u tijelima državne uprave i u biznisu. Uspjeh strateškog upravljanja nezamisliv je bez praćenja napredovanja, mjerenja ključnih pokazatelja, vrjednovanja ostvarenog i izvještavanja o istome. Bit suvremenoga strateškog planiranja nije u prognoziranju budućnosti, nego u određenju položaja u kojem se u nekom trenutku želimo naći. To je već navijestio Drucker: “Budućnost ćete najpouzdanije predviđati stvarajući je”. Neetične plaće Većinu svojeg opusa Drucker je posvetio menadžmentu. Besprekidno je ponavljao da je menadžment zasebna struka. Upozoravao je da improviziranje ili ignoriranje pravila menadžerske

Peter Drucker


82

Prenijeto iz tiska

struke vodi u neuspjeh. Menadžment treba sustavnu i naprednu izobrazbu, tvrdio je. Njegov je zadatak poglavito osiguravati produktivnost rada i povećavati učinkovitost radnika ne ograničavajući se na traženje uzroka svojim teškoćama izvan organizacije, te se brinuti da organizacija bude odgovorna prema društvu čiji je sastavni dio. Menadžerska pozicija ne pruža privilegije ili autoritet - ona nameće odgovornost. Valja se boriti protiv česte pojave da menadžment ljudima otežava izvršenje njihovih poslova, upozoravao je Drucker. Jedna od najvećih zamjerki koje su mu uputili i nikad zaboravili visokopozicionirani menadžeri jest što se okomio na njihove astronomske plaće. Drucker je upozoravao da su one poslovno neutemeljene i neetične i da ćemo za to jedanput morati platiti visoku cijenu. I to se upravo dogodilo. S druge je strane zahtijevao poštovanje radnika. Druckerova je ona glasovita da su zaposlenici kapital, a ne trošak. Godine 1959. iskovao je izraz “radnik znanja”. Prema njemu, radnici znanja temeljna su sastavnica modernoga gospodarstva. U vezi s njima Drucker postavlja do tada neviđene zahtjeve: radnik znanja mora sâm sobom upravljati. Da bi to mogao, mora znati svrhu svojeg rada. Visoka cijena propusta Svaka je organizacija - kaže Drucker - u simbiozi s društvom. Obje strane i daju i uzimaju. Kompanije se koriste komunalnom infrastrukturom, distribucijom energije, zapošljavaju radnike koje nisu same izgradile, utječu na okoliš, uživaju sigurnost i tomu slično. One ujedno otvaraju i održavaju radna mjesta, proizvode, plaćaju poreze, daju poslove dobavljačima itd. Prema tomu kompanije se moraju ponašati društveno odgovorno. Menadžment mora odgovorno djelovati i izvan granica svoje kompanije. Kompanije su, upozoravao je Drucker, sklone proizvoditi previše proizvoda, zapošljavati radnike koji im ne trebaju i ulaziti na područja koja bi trebale izbjegavati. Ali nadziranje i zapovijedanje ne pogoduju učinkovitosti kompanije, one rade najbolje kad su decentralizirane, kad im je organizacijska struktura plosnata i razumljiva te kad na svim razinama vlada ravnoteža ovlasti i odgovornosti. Koje su od Druckerovih brojnih preporuka u ovom trenutku krize najdragocjenije svim menadžerima? To su one koje bi - ako ih se sustavno i beskompromisno primjenjuje - potaknule iskorake koji su na vrhu prioriteta. Izlazak iz sadašnje krize prvi je, ali nipošto jedini. Njega će slijediti rat za konkurentnost gospodarstva izvan matičnih granica koji se ne može dobiti bez iskoraka u produktivnost. Sve drugo bili bi pogrešni potezi nakon kojih bi slijedilo - u obliku sljedeće krize - plaćanje visoke cijene.

Darko IvekovićTekst prenijet iz Lider press-a

Druckerove su poruke jasne

Poučak za menadžere

• Nemojte se ograničiti na planiranje brzog profita - planirajte i djelujte strateški jer organizacija mora funkcionirati i u nizu godina koje dolaze.

• Glavni je zadatak kompanije stvoriti i zadržati kupca. To će postići samo ako je konkurentna, a konkurentna će biti samo ako su joj procesi produktivni. P

• Produktivnost nema nadomjestka - svojim teškoćama nemojte uzroke tražiti samo izvan organizacije nego pogled svrnite i na nju.

• Zadatak je menadžera povećavati produktivnost uz pomoć ljudi, što znači i produktivnost svakog radnika.

• Radnik je jedinstvena osoba s individualnim karakteristikama, nije samo statistička veličina za izračunavanje prosjeka.

• Menadžer će uspjeti povećati produktivnost uz pomoć ljudi samo ako primjenjuje pravila menadžerske struke.

• Vladanje menadžerskom strukom i njezinom primjenom nema nadomjestka - ne trpi improvizaciju niti za nju postoje prečaci.


83

izdvojeno

„Kao dugogodišnji proizvođači mesa i mesnih proizvoda odlučili smo ponuditi nešto novo. Punjeno pečeno prase priprema se tako što se iz praseta povade kosti, a onda se preostalo meso filuje različitim suhomesnatim proizvodima i povrćem“, otkriva dio tajne ovog specijaliteta Danko Nerić, jedan od vlasnika „Viziona“, koji je od malog obiteljskog biznisa za četrdeset godina izrastao u poduzeće sa stotinu zaposlenih. Nerić se zahvalio organizatoru na pozivu za sudjelovanje na ovoj manifestaciji.“Hercegovina je prvenstveno vinarski kraj i praktično je napravljen brend za vino. Poduzeću “Nerić” zaista mnogo znači da se pojavi na ovakvoj manifestaciji, jer je to prava prilika da se predstavimo široj javnosti. Ljubitelji dobre kapljice su, uglavnom i gurmani, tako da je to idealno za nas” rekao nam je Danko NerićMeđu trebinjskim proizvođačima vina bila je i “Vinarija Runjevac” iz Petrovog Polja, gde se vina proizvode u ograničenim količinama od autohtonih sorti, a njihov prepoznatljiv proizvod je

Dani vina u Trebinju

Na gastroturističkoj manifestaciji Dani vina, koja je održana u organizaciji Udruženja vinara i vinogradara istočne Hercegovine „Vinos“, među dvadesetak izlagača hercegovačkih vina, pršuta, sira i meda, pažnju je privukao štand poduzeća „Vizion“ iz Rogatice, na kome se šepurio specijalitet

kuće - pečeno punjeno prase.

crni i bijeli „Demanie“. „Tako sam nazvao vina koja pravim od više autohtonih sorti iz sopstvenog vinograda, poput kadaruna, surca, plavke, župljanke, a ima i vranca i žilavke. To su sorte grožđa još iz vremena Austrougarske koje sam nalazio u vrtačama i kalemio u Srbiji. Moj djed po majci bi, kada je

vino bilo dobro, uvijek govorio da je to demanie, što je značilo da je nešto čisto. Nastavljajući tradiciju čistih domaćih vina odlučili smo da jedno crno i jedno belo vino nazovemo tim imenom“, priča vlasnik vinarije Jovo Runjevac. On ističe da su gastroturističke manifestacije prava prilika da se predstave i mali proizvođači. Takvu priliku iskoristila je i Mljekara “Pađeni” iz Bileće, čiji su proizvodi već postali brend u Hercegovini. Vlasnik Nenad Vukoje kaže da su pre deset godina počeli s preradom oko stotinu litara mlijeka dnevno, a sad se svaki dan preradi oko 7.000 litara. “Mlijeko otkupljujemo od stočara iz Bileće, Berkovića i Gacka. Kvaliteta je najbolja u BiH, jer su krave stalno na ispaši na livadama koje su pune lekovitog bilja. Upravo taj prirodni način ishrane daje i poseban ukus mlijeku i našim proizvodima,” kaže Vukoje, i dodaje da mljekara “Pađeni” neće na tržište izbacivati nove proizvode, već da planira u naredne dvije godine udvostručiti proizvodnju postojećeg asortimana.



84

teHnologije

Ubrzanim razvojem Interneta veliku su važnost dobile i online društvene mreže, koje

danas okupljaju na stotine milijuna ljudi. Osim objavljivanja popularnog i zabavnog sadržaja, online društvene su mreže postale i bitan čimbenik u svakodnevnim događanjima, te su postale nezaobilazni dio svakodnevne uporabe Internata. Društvene mreže su interaktivni društveni medij koji pružaju korisnicima stvaranje vlastitih web stranica, tema, grupa, foto galerija i on-line prijatelja (koji su najčešće i off-line prijatelji) uz visoku razinu međusobne povezanosti svih elemenata društvene mreže uz brigu za samostalno određivanje razine privatnosti svakog pojedinca. Društvene mreže su pojam koji je na Internetu zaživio zadnji niz godina, a kojemu su prethodili forumi, chat, te blog-ovi.

Karakteristike današnjih društvenih mreža nemaju raniji oblici društvenih medija, kao što su forum ili blog. Forum sadrži svoje moderatore i

Društvena mreža-Twitter

U današnje vrijeme gotovo nema osobe koja nije čula, barem na planu teoretskih diskusija, za pojam Facebook, Twitter, MySpace, Hi5… tj. za pojam društvenih mreža na kojima jednostavno

sve više ljudi živi Internet život.

svoje teme, te na otvaranje nove teme utječe moderator (odnosno administrator). Forumaši najčešće ne mogu samoinicijativno otvoriti svoju grupu i tu primati istomišljenike. Blogovi i blogeri nisu toliko međusobno isprepleteni i povezani (pisanje po zidu, razmjena igara, grupiranje, ...) kao npr. tweetovci ili fejsovci. Sve to nude moderni društveni mediji - društvene mreže, kao što su Twitter, Facebook, i druge.Internet je globalni medij, što doprinosi sve većem otvaranju mogućnosti dvosmjerne komunikacije, te brisanju jasnih granica između odašiljanja i

primanja poruka. Nagla ekspanzija Interneta i novih društvenih mreža ima socijalni, regulatorni, politički i kulturni utjecaj na društvo u cjelini. Jedna od najvažnijih posljedica takvog razvoja je globalni pristup informacijama, što sa sobom nosi i određenu odgovornost koja se mora definirati u svakom konkretnom slučaju. Twitter je najbrže rastuća društvena mreža na svijetu, s povećanjem od 1382 % iz 2008. u 2009. godinu.

TwitterPošto Twitter kao servis kod nas još nije tako popularan smatram kako bi ga trebalo predstaviti. Radi se o još jednoj socijalnoj mreži koja je ujedno i micro-blogging servis. Ono što bi se kod bloga moglo zvati post – to je na Twitteru tweet. Tweet je kratka poruka (do 140 znakova, kraća od SMS-a). Tweet je inače sličniji komentaru zbog toga što je kraći. Korištenje je besplatno, a može se koristiti putem weba, raznih desktop aplikacija i mobilnih telefona. Glavna poanta Twittera je da slijedite neke ljude i uvijek vidite što oni rade. Vi samo određujete koga ćete slijediti, a koga ne. Ako netko nije zanimljiv onda ga maknete s liste, ako je netko zanimljiv onda ga pratite. To “praćenje” je u stvari metoda da svatko koga pratite svima koji ga prate kaže gdje je na Internetu.

TM


85

teHnologije

Početak Cijelu priču započeo je Jack Dorsey, programer i web entuzijast, koji je s idejom o web servisu na kojemu bi korisnici mogli brzo javljati što rade i gdje su. Na priču se primio pokretač Odea i veliki stručnjak na području društvenih mreža i korisničkog sadržaja, Bizz Stone, te su njih dvojica u roku od dva tjedna složili prototip Twittera. Pridružio im se i Evan Williams, čovjek koji je skovao izraz “blogger” i bio jedan od ljudi koji su pokrenuli masovno bloganje. Trojac je ubrzo privukao i velike investitore, veliku količinu fondova čiji novac još uvijek financira razvoj Twittera. Twitter je pokrenut 2006. godine, kao tvrtka sa sjedištem u San Franciscu, ima oko 105 zaposlenika, stoji sa njezinim internetskim stranicama, ali tek ove godine počinje značajnije rasti i privlačiti sve veći broj korisnika. Velik broj korisnika dolazi nakon zasićenja Facebook-om i drugim kompliciranim i napornim društvenim mrežama s gomilom beskorisnih opcija, napornih cimanja od strane poznatih i nepoznatih, kvizova, testova… Kod Twittera stvari su daleko jednostavnije i osim osnovnog izmjenjivanja poruka i praćenja, gotovo da i nema niti jednu drugu mogućnost.

Što je Twitter? Početak je vrlo lak: dovoljno je otići na www.twitter.comi nakon brze i

jednostavne registracije, početi koristiti najbrže rastući web fenomen (ove godine barem, a dogodine – vidjet ćemo…). Twitter ne traži nikakva podešavanja, instalacije, čeprkanje po kodu… nakon registracije imat ćeš svoj twitter profil s adresom “www.twitter.co/imekorisnika” i možeš početi twittt-ati do mile volje. Twitter je najlakše zamisliti kao SMS oglasnu ploču: napišete svoju kratku tekstualnu poruku i to zatim može vidjeti cijeli svijet. U doba kad su Facebook i MySpace postajali najpopularniji internetski sadržaji, Twitter je još spominjan kao kuriozitet - zanimljiv primjer što sve može biti društvena mreža. Čak je zaradio posprdni epitet društvene mreže za egocentrike jer ga je većina korisnika koristi zato da jednostavno zapiše što trenutno rade. Ruku na srce, i dan-danas takve poruke čine najveći dio Twittera - poruke koje su zanimljive samo onima koji su ih napisali; njima smanjuju osjećaj osamljenosti i dobivaju na važnosti. Nikada nismo niti sanjali kako će SMS postati veoma bitan dio svakodnevne komunikacije tj. jednako važan kao telefoniranje. Bila je to samo jedna od dodatnih usluga mobilnih operatera. No, SMS je uspio jer sjajno odgovara duhu vremena: ako nemate vremena nazvati nekoga, a kamoli naći se s njim; ako nemate vremena napisati mu dugu poruku, svakako imate vremena napisati mu SMS od 160 znakova - u njega će stati

sve što je važno, a primatelj će je dobiti odmah. Isto je i s Twitterom: on nudi ono što je bitno i odmah. Ako imate nešto važno reći svijetu, on će vas prije saslušati ako mu uputite poruku od 140 znakova nego ako sve to upakirate u šarenu, sjajnu, ambalažu. A stotine tisuća ljudi danas koriste Twitter umjesto Googlea kako bi pronašli link na web stranice sa sadržajem koji ih zanima. Larry Page, jedan od osnivača Google-a, priznao je kako, u obezbjeđivanju real-time vijesti, pretraživač njegove kompanije kaska za microblogging servisom Twitter. Izražavanje na Twitter-u Prvenstveno treba napomenuti kako Twitter nije blog. Doslovce “tweet” kao što sam već naveo znači cvrkut (male ptičice), na twitteru taj pojam predstavlja poruku koja se prikazuje na profilu. Poruke mogu biti dugačke točno 140 znakova s razmacima koje treba iskoristiti što bolje, što je rezultat prilagođenosti Twittera SMS komunikaciji, koja mu i jest prva namjena. Da, znamo da SMS-ovi prikazuju 160 znakova, ali kod Twittera je prvih 20 ostavljeno za korisničko ime. Na Twitteru se može postaviti sliku u pozadinu, svoju fotografiju i odrediti neke osnovne boje, javljati se gdje si i što radiš. Poruke su raznolike: “Danas je lijep dan”, “Idem večeras u kino”, “Kiša danas pada, dosadno mi je” – ovo su još i zanimljiviji primjeri jer svatko piše prema svom osobnom izboru i stilu, ali Twitter može biti vrlo koristan ako s prijateljima želiš dogovoriti izlazak, zatražiti neki savjet ili pomoć, podijeliti neki zanimljiv događaj, trenutak u životu. Profile na Twitter-u se mogu pratiti tako što se ispod fotografije na tuđem profilu nalazi mali “gumb” na kojemu piše Follow. Klik na to i pratiš ga. Ista priča je i za kada ti vam netko dosadi, ukoliko ima previše nerelevantnih tweet-ova i tako se zatrpava profil, odete na njegov profil i na gumbu ispod fotografije sada piše Unfollow. Klik i nema ga više. Unfolowati se može i iz osobnog popisa ljudi koje pratiš. Ako želiš nekome direktno odgovoriti ili dati nešto na znanje, ali da poruka bude vidljiva u


86

teHnologije

tvom i njegovom profilu (osobama koje prate oba profila), na početku poruke stavit ćeš @korisničkoime. Ako @korisničkoime stavite usred poruke, bit će vidljiva svima. Naravno, postoji i brži način. Kada dođete kursorom iznad određene poruke, s desne strane pojavit će se dvije ikonice: strelica i zvjezdica. Klikom na strelicu u polju za unos automatski će biti dodan @ i željeno korisničko ime

Medijski boomAko je suditi po iskustvima s Facebook-om ili Blog.hr-om, slijedeći profil ljudi koji bi trebao opsjesti Twitter su forumaši, gameri i ostali korisnici Internata koji dnevno provedu više od sat vremena na Internetu. Na Facebook-u svi profitiraju dolaskom novog člana. Tu su nove slike, nove poruke, nove mogućnosti i još jedna osoba za svoje narcisoidnu kolekciju prijatelja. Iako Twitter nema toliko mogućnosti, princip je isti. Internet korisnici će na Twitter povući svoje prijatelje koji nisu skloni entuzijastičnom prihvaćanju novih tehnologija. Što više Internet korisnika ima u jednoj školi/faxu/radnom mjestu, to će preobraćenje na Twitter biti lakše. Zatim ne treba zaboraviti mainstream medije. Emisije, a posebno one žute će pratiti tko što kaže. S emisijama idu i celebrity-ji, a sa celebrity-jima još emisija i tako u spiralu. Iako zvuči nevjerojatno, ali Twitter stvarno ima potencijala. Ne

trebate s nekim biti prijatelj da ga pratite, a ne trebate napisati više od 140 znakova da izgledate pametno (kao što je to s blogovima). Zatim slijede poslovni savjeti, pogotovo oni tiskani, jer oni po defaultu kasne za ostatkom, koji savjetuju korištenje Twittera za promidžbu. Na žalost, većina kompanija ne zna koristiti tu promidžbu pa dolazi do frustriranosti njih istih jer ne mogu dobiti velik broj follow-era. Izađe tu par dobrih primjera, kao npr. Kraš sa svojim fenomenalnim aplikacijama na Facebooku. Twitter – promidžbeni prostor za kompanije Gledajući kako se Twitter koristi u svijetu te kako se Facebook koristi kod nas možemo povući neke paralele i okvirno nagađati što će kod nas pisati u 140 znakova. Krenut ću od kompanija. Najlogičnije je zaključiti da će kompanije promovirati svoje proizvode i usluge putem Twittera. U 140 znakova je jednostavno lako najaviti akcije ili novosti. Mnoge prehrambene kompanije svoje popuste šalju informatički obrazovanim građanima ili modni butici raspačavaju fotografije nadolazećih kolekcija. U načelu je to najjednostavniji način promidžbe za njih. Uglavnom, dovoljno je sjetiti se update-ova svih stvari kojima zatrpavani na “fejsu” i dobit ćete ideju

Novine/blogeri/mediji Logično je da će tiskovine obavještavati čitatelje o novostima u svijetu te posebno pripremljenim člancima koji se spremaju za idući broj. To će im vjerojatno biti jedina zanimacija pošto bi skoro sve drugo bio veliki promašaj. Zamislite samo kako se novinar na korporacijskom Twitter-u žali na prehladu ili nešto takvo. Televizijske kuće i radio postaje će vjerojatno obavještavati follow-ere o nadolazećem programu, top listama, statistikama, vijestima ili kupljenim filmovima i serijama koje bi uskoro gledatelji mogli gledati. Iako blogg-eri imaju širok spektar tema, neki će se odlučiti na promoviranje svojeg članka preko Twitter-a. Bilo bi šteta kad bi im to bila jedina akcija koju će raditi.

Politika na Twitteru Očigledno je da će Internet vrlo brzo biti nezaobilazan za bilo kakvu vrstu komunikacije. Dakle, internetske političke kampanje desit će se i kod nas, ali mislim da za sada neće imati estetski i vizualni nivo onih u Hrvatskoj. Kod nas se, za sada, slabo ili nikako ne koriste stručne agencije, političke stranke same rade svoje kampanje. Sigurno je da će se i to nekada mijenjati, ali činjenica je da to i košta... Posljednjih nešto više od mjesec dana svjedoci smo najduže i vjerojatno promidžbeno najskuplje predsjedničke kampanje u novijoj povijesti Republike Hrvatske.


87

teHnologije

Činjenica je da je predsjednička kampanja u Hrvatskoj vrlo razvijena. Oni ne koriste samo različite portale za svoje oglašavanje već i brojne Internet društvene mreže, poput Twittera, Facebooka. Dakle, timovi zaduženi za promidžbu pojedinih predsjedničkih kandidata koriste Internet više nego ikada. To je sasvim logično, s obzirom da je penetracija Interneta u Hrvatskoj već dostigla nekih 50% stanovništva. To je veliki skok u odnosu na ranije godine. Predsjednički izbori u Hrvatskoj pokazali da su kandidati koji su koristili Internet kao medij za oglašavanje ostvarili bolje izborne rezultate od onih koji su zanemarili takvu vrstu oglašavanja. Tako je Ivo Josipović novoizabrani predsjednik na Twitter-u ovako naveo: “Ja sam Ivo Josipović i kandidat sam za Predsjednika Republike Hrvatske”. Ovom porukom je uspio skupiti skoro 1300 pratitelja na Twitter-u. Iskreno se nadam kako će u budućnosti Internet i društvene mreže sve više zauzimati mjesta u kampanjama, te kako će vrlo brzo kampanje bez njih biti nemoguće.

Ovisnost Kada se čuje riječ ovisnost, većinu nas će ta riječ asocirat na ovisnost od alkoholu, cigaretama, drogama i sl. Razvoj tehnologije donosi i pojavu drukčijih oblika ovisnosti. Stoga, danas se pojavljuju ovisnici o video igrama, televiziji, telefonima, sve češće mobitelima, o računalima i mnoge druge ovisnosti. To su ovisnosti o tehničkim uređajima i onome što se pomoću njih može raditi. U današnje vrijeme sve se više koristi najveća računalna mreža na svijetu – Internet. Internet je u početku bio samo akademski alat koji se toliko razvio da je postao dio svakodnevnog života mnogih ljudi. Sve povoljnijim i dostupnijim širokopojasnim pristupom, postotak onih koji koriste Internet je sve veći. Zbog sve veće prihvaćenosti Interneta od strane pojedinaca, u posljednje vrijeme sve se više spominje novi tip ovisnosti – ovisnost o Internetu tj. ovisnost o društvenim mrežama.Našu neutaživu želju za društvenim mrežama, druženju sa cyber prijateljima koje vjerojatno nikada nećemo upoznati, igranju igrica koje nas naprosto okupiraju i tjeraju na

pobjede donosimo i na naše radno mjesto. Baveći se našim “malim zabavama” mi smo prisutni samo fizički, jer naš je um negdje drugdje. Možda bi ipak ponekad trebali malo razmisliti o svojem ponašanju i to za naše dobro. Prodor tehnologije i informatike, koji nam je, neosporno, donio i velike prednosti i olakšice u životu i radu – bolju informiranost, komunikacije i načine obrazovanja, nažalost, pokazao je i svoju lošu stranu, a tu mislim na ono što se zove i označava kao ovisnost. U susjednoj Hrvatskoj, procjenjuje se, ima 130.000 Internet ovisnika i, mada se ovom problematikom sustavno ne bave, iznalaze se načini da se pomogne ugroženima. Tako je na Psihijatrijskoj

bolnici za djecu i mladež u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu otvoreno odjeljenje za liječenje ovisnosti o Internetu. Dr. sc. Enes Kušmić, neuropsihijatar i psihoterapeut, voditelj Dnevne bolnice u toj ustanovi, kaže da roditelji dovode djecu zbog poremećaja u ponašanju, a djeca i mladež ljekarima sama priznaju da žive u svijetu društvenih mreža, chat-ova, igrica i surfanja. U Bosni i Hercegovini, nažalost, takva odjeljenja ne postoje, mada je sasvim sigurno da će se uskoro i kod nas morati učiniti nešto po tom pitanju.U posljednjih nekoliko godina društvene mreže su postale tema sve više razgovora pa čak i skandala. Iako većina prosječnih ljudi kod nas koristi samo Facebook, na sceni postoji još nekolicina drugih društvenih

mreža poput megapopularnog Twittera, MySpacea, i da ne nabrajam dalje…Unatoč tome, snaga Twittera se sve više pokazuje u zadnje vrijeme u Hrvatskoj. Prvo i osnovno, Twitter je najbrži izvor informacija. Imali smo ostavku premijera, predsjedničke izbore,

političke udare; sve su te informacije bile mnogo prije dostupne i objavljene na Twitter-u nego li u konvencionalnim medijima (da ne spominjem Facebook). Čak je došlo i do rasprava na blog-ovima o tome tko je prije objavio informaciju o ostavci premjera. Pogađate, Twitter je pobjednik u svakom slučaju… Bilo kako bilo, većina nas ima svoj profil na nekoj društvenoj mreži, koja god ona bila. Činjenica je da Internet komunikacija postaje sve popularnija pa nije ni čudo da svaki dan dobijemo neku novu društvenu mrežu ili sličan servis. Koliko će taj servis tj. društvena mreža utjecati na nas i koliko ćemo se mi utopiti u njoj ovisi o nama samima.

Piše: B. Grbešić


88

teHnologije

U ruke vrhunskih stručnjaka, s vrhunskom tehnologijom!

Kako suvremena medicina stalno napreduje i ide preko granica koje je još donedavno ljudski um teško si i mogao predočiti, tako se i kod svih onih koji su svoj život posvetili medicini javlja potreba ići ukorak s tim postignućima, dopunjavati svoja znanja i njih onda, potpomognuti suvremenim

tehnologijama, uspješno primjenjivati i tako pomagati ljudima.

Dr, Radoslav Jurilj

Od lipnja 2006. kada je otvorila svoja vrata, upravo se tim smjernicama vodi Poliklinika

dr. Jurilj u Posušju, izrasla iz privatne internističke ordinacije. Dr.Radoslav Jurilj očito je bio čovjek s vizijom, jer rijetki su oni koji su za tako kratko vrijeme uspjeli u svome poslu kao što je to slučaj s tim vrhunskim stručnjakom. Samo predan rad i posvećenost pacijentima, doveli su do vrhunskih rezultata koje danas svojom praksom i svojim znanstvenim uratcima, prenosi i na mlađe naraštaje

Prva poliklinika s digitalnom tehnologijomTijekom dugogodišnjeg rada s pacijentima u Posušju i okolici, dr. Jurilj, želeći unaprijediti zdravstvenu uslugu, odlazi na tečajeve iz ultrazvučne dijagnostike. Posebno ga zanima ultrazvučna dijagnostika iz područja srca. Otvaranjem internističke ordinacije, pacijentima je pružen širi spektar zdravstvenih usluga i to

korištenjem ultrazvučnog uređaja za pregled svih organa i krvnih žila te srca i srčanih krvnih žila. Na raspolaganju pacijentu je i EKG monitoring te 24- satno praćenje tlaka. Danas je Poliklinika dr. Jurilj prva poliklinika s digitalnom tehnologijom na ovim prostorima i jedna od rijetkih u regiji koja ide ukorak s najsuvremenijim tehnološkim dostignućima koje zahtijeva današnja medicina. Suvremena oprema za radiološku i internističku dijagnostiku omogućila je

pacijentima koji su dosad, radi nekih složenijih pretraga, morali odlaziti čak i u susjedne države, sve obaviti na jednom mjestu. Vrhunska medicina tako je zahvaljujući korištenju suvremenih informatizacijskih tehnologija poput teleradiologije, postala dostupnom svim pacijentima.

Stalna konzultacija s vrhunskim stručnjacima iz regijeOno čime se može podičiti malo koja poliklinika na ovim prostorima je i konzultacija s vrhunskim stručnjacima iz regije, što čini sastavni dio usluge pacijentima. Sami troškovi liječenja na taj način bivaju smanjeni.Tako su stalni suradnici i konzultatni Poliklinike dr. Jurilj doc.dr. M.Radoš, specijalist radiolog sa Zavoda za radiologiju KBC-a „Rebro“ Zagreb; prof. dr. B. Brkljačić, specijalist radiolog, predstojnik Zavoda za radiologiju KB-a „Dubrava“ Zagreb; prof. dr. V. Petric, specijalist otorinolaringolog s ORL KB-a „Sestre Milosrdnice“ Zagreb; prof. Dr. V. Jukić, specijalist psihijatar, ravnatelj psihijatrijske bolnice „Vrapče“ Zagreb, te prof. dr. J. Mašković, specijalist radiolog, voditelj Odjela za intervencijsku radiologiju i angiologiju KB-a Split, ujedno voditelj Katedre za


89

teHnologije

radiologiju na Medicinskom fakultetu u Mostaru te voditelj Studija inženjera medicinske radiologije na MF u Splitu i Visokoj zdravstvenoj školi u Mostaru.

Tim koji radi za pacijentaU malom ali vrhunskom i uspješnom timu Poliklinike, uz osnivača i vlasnika prim.dr. Radoslava Jurilja, koji je, nakon diplome na Medicinskom fakultetu

u Sarajevu, specijalizaciju iz interne medicine te poslijediplomske tečajeve iz ultrazvuka završio u Zagrebu, su i dr. Vinka Đevenica, specijalist radiolog koja je specijalizaciju iz radiologije završila u Zagrebu, a tromjesečni tečaj iz MSCT-a u Splitu; inženjerka medicinske radiologije Katarina Knezović koja je diplomirala na Visokoj zdravstvenoj školi u Mostaru a tromjesečni tečaj iz MSCT-a završila u Splitu, te medicinari Vesna Mikulić i Hrvoje Kolobarić.

Pregledi iz interne medicineŠto se interne medicine tiče, u ovoj poliklinici možete obaviti opći internistički pregled (uključuje – fizikalni pregled, EKG, ultrazvučni „screening“ pregled trbuha, srca, vratnih arterija i štitnjače);UZ srca, krvnih žila (arterija i vena) te štitnjače, svih trbušnih organa (jetra, žučnjak, gušterača, slezena, bubrezi); ultrazvuk

zdjelice (mokraćnog mjehura i prostate), a na raspolaganju su vam i EKG-monitoring, RR mjerenje krvnog tlaka te mjerenje tlaka kroz 24 sata.

Dostupna vrhunska radiološka dijagnostikaŠto se, pak, radiološke dijagnostike tiče, ondje možete obaviti kompletan pregled MSCT-om - višeslojnim CT uređajem pomoću koga možete dobiti 3D kolor prikaz svih organa, te MSCT

– svih krvnih žila tijela, glave i mozga, pluća i virtualne bronhoskopije, srca i krvnih žila srca, trbuha i trbušnih organa te cijele kralježnice. Možete uraditi i mamografiju s prikazom svih detalja. U ovoj prvoj poliklinici na ovim prostorima s digitalnom tehnologijom, na raspolaganju vam je, kao što smo već naveli, snimanje MSCT uređajem čija je prednost - manje zračenja za

pacijenta no što ga proizvode ostali. (MSCT uređaj omogućuje snimanje cijelog volumena tijela u vrlo kratkom vremenu te su moguće 2D i 3D rekonstrukcije skeniranog područja što omogućava precizniju dijagnostiku). Što je teleradiologija, a što infomedica?Zanimljiv je pojam teleradiologije koji je pacijentima dostupan u Poliklinici dr. Jurilj, a teleradiologija znači: radiološka

Knjiga-užbenik dr. Jurilj-dr. Božić: „ehokardiografija“Dr. Radoslav Jurilj, čovjek s vizijom, jedan je od onih stručnjaka koji svoje znanje žele prenijeti i mlađim naraštajima. Rezultat tih njegovih težnji jest i knjiga-udžbenik “Ehokardiografija” koju je napisao zajedno s dr. Ivom Božićem, uglednim internistom-kardiologom Klinike za unutarnje bolesti KB-a Split i nastavnikom interne medicine na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Knjiga o kliničkoj ehokardiografiji izašla je u izdanju Medicinske naklade, a kako recenzija kaže: „Riječ je o vrlo iscrpnom ehokardiografskom (l, 2-D te doplerskom) udžbeniku, napisanom na vrlo visokoj stručnoj razini. Autori su na četiri stotine stranica, s 281 slikom, 67 tablica i 93 relevantna literaturna navoda prikazali temeljnu kliničku kardiologiju kroz prizmu suvremene ehokardiografije. Posebno se mora istaknuti stručna razina teksta, tehnički besprijekorne ehokardio-grafske snimke te “školski” shematski crteži. Udžbenik je dobro došao svima onima koji se bave ehokardiografijom kao što su internisti, kardiolozi, pedijatri ili anesteziolozi. Knjiga može biti odlično nastavno štivo specijalizantima iz interne medicine pa čak i studentima medicine, dodiplomske i poslijediplomske nastave, i to kao dragocjen izvor informacija“.


90

teHnologije

dijagnostika s udaljenih lokacija, koje su povezane s centrom, bilo kojom vrstom komunikacije. Teleradiologija je suštinski telemedicinska disciplina zasnovana na digitalnoj obradi, skladištenju i prijenosu medicinske slike, dobivene klasičnim dijagnostičkim uređajima korištenim u radiologiji. To, u slučaju Poliklinike dr. Jurilj konkretno znači – vaše slike na konzultacijama su sa stalnim suradnicima i stručnim konzultantima, a digitalnu arhivu snimaka s obradom možete vidjeti na radnim stranicama tvrtke Infomedica (www.infomedica.hr) Infomedica, pak, posjeduje prvi hrvatski integrirani radiološki informacijski sustav - iRIS™! koji je zamišljen kao cjelovito rješenje za potrebe odjela radiologije, utemeljen na suvremenoj otvorenoj arhitekturi i vrhunskim tehnologijama.

Siemens – partner kojemu se vjerujeZa partnera, poliklinika dr. Jurilj odabrala je poznatog svjetskog proizvođača radioloških uređaja s vrhunskom njemačkom kvalitetom – tvrtku Siemens.Siemens Medical Solutions je jedan od najvećih proizvođača medicinske opreme u svijetu zbog svojih inovativnih proizvoda, vrhunskih usluga i cjelokupnih rješenja. Sustavi za dijagnostičko snimanje, te terapijska oprema za liječenje, elektromedicinski i slušni instrumenti, IT rješenja koja poboljšavaju radnu efikasnost u klinikama, bolnicama i ordinacijama. Tehnološka rješenja i usluge kojima se sektor već dokazao na svjetskoj razini mogu biti jednako uspješno uključene i u

INFO:Poliklinika dr.JuriljBana Jelačića 5, 88 240 PosušjeTel. 039/685 450, 680 999www.poliklinika.drjurilj.come-mail: [email protected]

Uređaji Poliklinike dr. Jurilj:

ultrazvučni aparat acuson cv 70

ekg Helige corina

tonoport aparat za mjerenje tlaka kroz 24 sata

msct somatom volume zoom s 3d kolor radnom stanicom

mammomat 3000 s dvije veličine snimanja

ovdašnje medicinske ustanove radi maksimalne brige i zaštite zdravlja. U svijetu medicinske tehnologije, Siemens Medical Solutions sinonim je za inovativne i pouzdane medicinske uređaje, servis i usluge koji omogućavaju precizno tretiranje svih faza neke bolesti – od dijagnostike do terapije. U Poliklinici dr. Jurilj ističu – tako su dio Europe, prenijeli i u ovu regiju. Nedjeljiva suradnja kliničara

i dijagnostičara i njihova medicinska sinergija čini našu zdravstvenu misiju jedinstvenom na ovim područjima s jednim jedinim ciljem, a to je – zdravlje pacijenta – kažu u Poliklinici dr. Jurilj.

Piše: M. B. Milinković


91

Promocije

U gradu u kojem je kazalište, baš kao i kino, postalo gotovo apstrakcija, svaki kazališni

uspjeh, pogotovo onaj u inozemstvu, zvuči gotovo nestvarno. Upravo je glas o Mostaru kao gradu teatra i to kvalitetnog teatra, pronio Mostarski teatar mladih. Na jednom od najvećih svjetskih festivala - The XII Festival Iberoamericano de Teatro de Bogotá (FITB), u Bogoti, u dalekoj Kolumbiji, višestruko nagrađivana predstava redatelja Dine Mustafića „Zvijer na mjesecu“, pobrala je buran pljesak publike i usklike oduševljenja. Kolumbijska televizija snimila je i prilog o mostarskom kazališnom ansamblu, a oni, puni dojmova, s ponosom ističu da je Zvijer na mjesecu, igrana netom prije predstave slavnoga Petera Brooka. Svi su glumci – Jelena Kordić, Ermin Bravo i Boris Ler pobrali također odlične kritike, a ravnatelj MTM-a Sead Đulić kaže da je više no sretan činjenicom da je prvi put jedan teatar iz jednoga – Kolumbijcima nepoznatog Mostara – izazvao toliku pozornost.

Na drugoj strani, iako dišu i žive na kapaljku, bolje reći – bore preživjeti, druge su dvije velike kazališne kuće u Mostaru – HNK Mostar i Narodno pozorište, već mjesecima, na rubu života i smrti. Štrajkovi, prestanak rada, crni zastor na zgradi, realnost su koja više nikoga ne čudi. No, unatoč svemu, na Svjetski dan teatra, 27. ožujka, Narodno se pozorište na trenutak probudilo i premijerno priredilo predstavu “Nije čovjek ‘ko ne umre”, po tekstu Velimira Stojanovića. Režiju potpisuje ansambl predstave, a rađena je u znak sjećanja na pokojnog velikana bosanskohercegovačkog teatra - Zorana Bečića. Kako je kazao Šerif Aljić, direktor Narodnog pozorišta Mostar, i uz tešku situaciju u kojoj se

U gradu teatra odavno plaču muze

I dok ljudi koji žive za kazalište, kojima je umjetnost život i život umjetnost, nadljudskim naporima pokušavaju oživjeti gotovo mrtve daske koje život znače, nagomilani problemi i nerazumijevanje

mjerodavnih, kažu, dotjerali su ih na rub egzistencije

ova ustanova nalazi, smogli su snage, zahvaljujući prije svega, mladim, novim snagama, napraviti novo kazališno uprizorenje.

Ima li potrebe za kazalištem?Zoran Bečić je bio jedan od prvih koji su poslije rata našem pozorištu,

napuštenom od svih svojih glumaca, ponudio pomoć. Bio je tada i glumac i prijatelj i učitelj našim tada mladim glumcima koji su pravili svoje prve uloge. Ta podrška bila je neprocjenjiva i ne možemo je i ne želimo zaboraviti. Predstavu “Nije čovjek ‘ko ne umre” Bečić je u Narodnom pozorištu Mostar


92

Promocije

92 BH PrivrednikTravanj / Svibanj 2010

režirao 1997. godine. I dok ljudi koji žive za kazalište, kojima je umjetnost život i život umjetnost, nadljudskim naporima pokušavaju oživjeti gotovo mrtve daske koje život znače, nagomilani problemi i nerazumijevanje mjerodavnih, kažu, dotjerali su ih na rub egzistencije. Narodno pozorište, koje je prošle godine navršilo punih 60, i HNK Mostar, jedina nacionalna kazališna kuća na hrvatskom jeziku u BiH, na žalost, teško da će naprijed. Najveći je problem neriješeno pitanje vlasničkih prava. Prema posljednjim dogovorima, Gradsko vijeće Mostara i Skupština Hercegovačko-neretvanske županije, trebali bi ravnopravno dijeliti obveze prema ovim dvjema kazališnim kućama u gradu na Neretvi. Trenutačno

Tatjanina Sjećanja iz garderobe

“Drago mi je da sam danas s vama i što vam u svoje ime i u ime svih građana mogu iskazati zahvalnost za vaš nemjerljiv rad i doprinos kulturnom uzdizanju naše zemlje i društva u cjelini”, kazao je federalni premijer Mustafa Mujezinović tijekom nedavnog susreta s istaknutim kulturnim djelatnicima koji, nakon dugogodišnjeg djelovanja, odlaze u mirovinu. Premijer je tom prigodom uručio prigodne darove, dodavši kako se nada da se na tome neće stati već će, nakon umirovljenja, i dalje raditi i doprinositi bh. umjetnosti.

Jedna od nagrađenih je i dugogodišnja prvakinja HNK u Mostaru, dramska umjetnica Tatjana Feher, koja će za par godina, proslaviti pola stoljeća na sceni. To je jedan i od povoda postavljanja scenskoga kolaža pod nazivom Sjećanja iz garderobe, dramaturga i redatelja Dragana Komadine, koji će publika moći premijerno vidjeti na ovogodišnjem Mostarskom proljeću- Danima Matice hrvatske, 16. svibnja, na daskama Tatjaninog matičnog HNK.U Sjećanjima iz garderobe, Tatjana dočarava svoje najupečatljivije uloge, uspostavljajući interakciju s publikom i simbolički predstavljajući tu garderobu kao svijet bez kojeg glumac ne može, koji je ishodište, počelo, svih glumačkih nadahnuća…I dok se kazališta u Mostaru bore za svoje mjesto pod suncem, još postoje ljudi koji žele i hoće raditi, stvarati. Pa i – unatoč svemu.

su na grantovima koji nisu dovoljni ni za podmirivanje osnovnih potreba, u krajnjem slučaju, opstanak i normalan rad. Položaj glumaca je katastrofalan i ja bih molio nepostojećeg vlasnika, odnosno političare, da nam kažu ‘Gospodo, nema potrebe za vama, nema kazališta’, pa da znamo na čemu smo - kaže glumac HNK Mostar Velimir Njirić razočarano. Koliko treba još dobre političke volje da se konačno skine ljaga s ovog grada i da se kulturne institucije vrate tamo gdje im je mjesto i da se mi konačno vratimo na scenu, da se više ne bavimo ovim prinudnim poslom na koji su nas, na žalost, primorali – kaže glumac Robert Pehar. “Dobivamo minimalnu novčanu pomoć iz grantova kojima… Recimo,

moja glumačka plaća manja je od 500 KM”, dodaje Njirić.

Inače,Vlada HN županije do ožujka je podupirala HNK u Mostaru s 21 tisuću KM mjesečno. Od tada su izdvajanja prepolovili, što više nije dovoljno niti za plaće 23 djelatnika Kazalištarci traže rješenje pravnoga i financijskog statusa. Prema riječima glasnogovornika Pere Pavlovića, Skupština HN županije i Grad Mostar bi trebali za HNK i NP Mostar dijeliti ravnopravno osnivačka prava. Rješenje, barem ga tako u Vladi vide, bit će navjerojatnije na pomolu tijekom travnja.

Piše: M. B. Milinković


93

Posljednja vijest

U devetom po redu Svjetskom izvješću o informacijskoj tehnologiji najbolje plasirana

zemlja iz regije je Slovenija, na 33. poziciji. Crna Gora je 42., Hrvatska 51., a Srbija je 84.. Najkonkurentnija ICT-zemlja na svijetu ove je godine Švedska koja je napredovala s prošlogodišnje druge pozicije, a prate je Singapur i Danska.

Na četvrtoj se poziciji smjestila Švicarska, dok je SAD zabilježio pad s prošlogodišnje treće na petu poziciju. Značajni pomak i ove su godine u ICT-konkurentnosti napravile su Kina (37.)

Pogledajmo se u ogledalo: živimo u prošlom stoljeću

Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Bosna i Hercegovina se nalazi na 110. mjestu od 133 države po konkurentnosti u informacijskoj i

komunikacijskoj tehnologiji (ICT)

i Indija (43.) koje su skočile na ljestvici za devet odnosno 11 pozicija.

Istraživanje želi pokazati koliko se pojedina zemlja oslanja na ICT u poticanju održivoga gospodarskog rasta, posebno u vremenima nakon najveće globalne gospodarske krize u zadnjih nekoliko desetljeća. Istraživanje obuhvaća tri dimenzije: opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za jače korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

suton

bh privrednik [broj 73, april-maj 2010.]

Documents