Knjižnice, arhivi, muzeji

- Ustanove osnovane s namjerom da o pomažu u obrazovanjuo čuvaju i promiču lokalnu i nacionalnu kulturuo čuvaju zabilježenu lokalnu i nacionalnu povijesto pomažu u informiranju

- 3.000 god. pr. Kr. → u Sumeru- Kombinacija knjižnice i arhiva - Aleksandrijska knjižnica → najveća i najvažnija knjižnica helenističkog razdoblja- Knjižnica i muzej

Arhivi

- U antici dokumenti vladara i države čuvaju se u hramovima- 6. st. car Justinijan → osnivanje javne zgrade u kojoj će magistrat pohraniti dokumente - 1790. Archives Nationales de Paris → prvi javni nacionalni arhiv

Knjižnice

- Od Srednjeg vijeka → privatne knjižniceo kraljevske knjižniceo samostanske knjižniceo knjižnice velikaša i drugih istaknutih pojedinaca

- Poslije Francuske revolucije → nacionalne ustanove - Kao nacionalne ustanove nastaju poč. 19. st, prva u Francuskoj- Kao lokalne ustanove financirane iz poreza građana nastaju u 1. pol. 19. st., najprije u Vel.

Britaniji i SAD-u, a onda i drugdje

Razgraničenje između arhiva i knjižnica

- Nije ga moguće utvrditi na osnovi vrste građe- Utvrđuje se na temelju nastanka (provenijencije) građe

Knjižnice

- Čuvaju građu kulturnog ili književnog značaja

Arhivi

- Čuvaju građu povijesnog odnosno administrativnog značaja - Čuvaju građu nastalu tijekom svrhovite i organizirane aktivnosti, radi nekog administrativnog,

pravnog, poslovnog ili društvenog cilja- Građa postaje arhivskom kad prestaje biti u tekućoj uporabi

Muzeji

- Predmeti, najčešće unikati- Muzejska građa ponekad se čuva u knjižnicama

- NSK→ Grafička zbirka → ulja, akvareli, crteži itd.

Knjižnična građa

- Zabilježene obavijesti i podaci na nekom lako prenosivom materijalu - Svaki jezični, slikovni ili zvučni dokument na lako prenosivom materijalu ili u elektronički

čitljivom obliku informacijskoga, umjetničkoga, znanstvenog ili stručnoga sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i rukopisi, igre i igračke ako su dio knjižničnog fonda → Zakon o knjižnicama, 1997.

Bibliotekarstvo ili knjižničarstvo

- Djelatnost koja se obavlja u knjižnicama, a obuhvaća odabir, nabavu, stručnu obradu, pohranu i zaštitu građe te organizaciju različitih službi koje pružaju usluge i programe za korisnike

Klasifikacija knjižnica

- prema osnivaču o samostalne knjižnice o knjižnice u sastavu o privatne knjižnice o javne knjižnice

- prema načinu korištenja o posudbene knjižnice o referentne ili priručne knjižnice o mješovite knjižnice

- prema sadržaju o glazbene o znanstvene o medicinske o pravne itd.

- prema vrsti korisnika o školske o dječje o fakultetske itd.

UNESCO-ova klasifikacija (1970.)

- kriterij građe - kriterij otvorenosti za korisnike

Zakon o knjižnicama RH (1997)

- nacionalne knjižnice - visokoškolske knjižnice - općeznanstvene knjižnice - narodne knjižnice

- školske knjižnice - specijalne (stručne) knjižnice

Narodne knjižnice

- namijenjene svim slojevima građanstva - službe i usluge za podizanje razine opće izobrazbe, informiranosti i kulture - potiču stručni i znanstveni rad - potiču samoobrazovanje (cjeloživotno učenje)- brinu se za baštinu zajednice kojoj služe- potiču i promiču čitanje - pomažu kvalitetnije provedenoj dokolici - posebne aktivnosti

o izložbe o posjeti autora o javna čitanja djela o javne izvedbe glazbenih, kazališnih, filmskih i sl. djela o tečajevi o susreti s poznatim osobama

Školske knjižnice

- dio odgojno-obrazovnog sustava škole - pomažu u izvođenju nastave - pomažu stručnom uzdizanju nastavnika - potiču stvaranje čitalačkih navika kod učenika - pomažu u stjecanju pismenosti i informacijske pismenosti - pomoć u pisanju zadaća - često knjižnica koju vodi jedna osoba - samo temeljne usluge

Visokoškolske knjižnice

- prikupljaju, obrađuju i daju na korištenje građu znanstvenog, obrazovnog i općekulturnog sadržaja

- namijenjene studentima i nastavnicima - dio znanstveno-nastavnog sustava sveučilišta - pomažu u preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi

Općeznanstvene knjižnice

- građa iz svih znanstvenih područja, multidisciplinarna i interdisciplinarna građa - korisnici → znanstvenici, stručnjaci iz raznih područja, studenti i učenici srednjih škola - Knjižnica HAZU, Znanstvena knjižnica u Zadru

Specijalne (stručne) knjižnice

- Jedinice ili odjeli u sklopu:

o javnih ili privatnih poduzeća o zdravstvenih, pravosudnih itd. ustanova o znanstvenih instituta, arhiva, muzeja i sl. o korisnici → članovi matične ustanove

- pokrivaju usko specijalizirano područje - specijalizirano osoblje

Nacionalna knjižnica

- središnja knjižnica u zemlji - središte knjižničnog sustava ili mreže- pristup svima iznad 18 godina

Zadaće nacionalne knjižnice

- stvaranje i trajno čuvanje nacionalne zbirke - depozitna knjižnica prema zakonu (obvezni primjerak)- arhivska zadaća - ustanova “nacionalnog pamćenja”- nacionalni bibliografski ured - zbirka strane literature- brine se za kulturnu baštinu- vodi i održava posebne zbirke - znanstveno istraživanje u području bibliotekarstva i informacijske znanosti - nadzor nad knjižničnim sustavom (matična služba)

Obvezni primjerak

- nekad → u službi cenzure - danas → omogućuje slobodan pristup informacijama - bibliografska kontrola - omogućuje prikupljanje statističkih podataka

Zakonsko uređenje

- zakon o obveznom primjerku (Slovenija, Peru, Alžir)- zakon o knjižnicama (Hrvatska)- zakon o autorskom pravu (Irska, SAD)- zakon o tisku (Izrael, Sierra Leone) - dogovor zajednice nakladnika i nacionalne knjižnice (Nizozemska)

Obveznik

- tiskar (Hrvatska do 1997., Novi Zeland)- nakladnik (Hrvatska, Sierra Leone)- tiskar i nakladnik (Francuska, Alžir)- autor (Belgija, Malta)- nositelj autorskog prava (SAD)

Primatelj

- nacionalna knjižnica (Hrvatska)- parlamentarna knjižnica (Japan, SAD, Izrael)- sveučilišna knjižnica (Vel. Britanija, Irska, Poljska)- državni arhiv (Izrael)- županijska knjižnica (Hrvatska, Poljska)- narodna knjižnica (Malta, Hrvatska)- knjižnice u drugoj zemlji (Hrvatska, Irska, Vel. Britanija)- privatne knjižnice (obično ograničene vrste građe)

Knjižnično zakonodavstvo

- Zakon o knjižnicama, 1997.o vrste knjižnicao svaka općina mora imati knjižnicuo knjižnična građao obvezni primjerako Nacionalna i sveučilišna knjižnica → središte knjižničnog sustava u RHo matična služba

Podzakonski akti

- Standardi za pojedine vrste knjižnica- Pravilnici → npr. o zaštiti, otpisu i reviziji, matičnosti, stručnim knjižničarskim ispitima,

registru kulturnih dobara i sl.

Ostali zakoni od važnosti za knjižnice

- Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima- Zakon o zaštiti osobnih podataka- Zakon o pravu na pristup informacijama - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Međunarodne konvencije

- Konvencija za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba → Haška konvencija- Konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima

Povijest knjige i knjižnica

Rane civilizacije

- Govor- Prvi pokušaji zapisivanja- Slikovno pismo (piktogrami)

Sumerani

- 4. tis. pr. Kr.- Glinene pločice- Ćupovi, police

Niniva

- Asurbanipalova knjižnica- Rječnici- Slaganje pločica, brojčane oznake- Popisi- Kolofon- “Tablica broj… u nizu… palača Asurbanipala, kralja svijeta, kralja Asirije”

Indija

- Protoindijsko pismo- Mohenjo Daro, Harappa- Edikti kralja Ašoke, 3. st.- Slab utjecaj knjižnica- Brahmani

Kretska i mikenska kultura

- Prve europske civilizacije koje koriste pismo- Kreta – slikovno, linearno A, linearno B, Michael Ventris

Kretska i mikenska kultura

- Nema literarnih djela, administrativni jednogodišnji popisi- Pločice u drvenim kutijama ili košarama

Klasična Grčka

- Pismo od Feničana- Povezanost s asirsko-babilonskom knjižničnom tradicijom- Državna knjižnica u Miletu (6./7. st. pr. Kr.) – čuvanje za buduće generacije, Perzijanci- Atena, Perkilo, 5. st. pr. Kr.- Prodaja knjiga na Agori- Pizistrat, 6. st. – prva javna knjžnica u Ateni- Euklidova javna knjižnica – 5. st.- Aristotelova knjižnica – sustavno sakupljanje, prva velika javna, sva područja, Aleksandar

Veliki

Aleksandrijska knjižnica

- 4./3. st. – Demetrije iz Falera- Ptolomejevići- Uzor u peripatetičkoj školi- Kupnja, prepisivanje, oduzimanje (brodovi), otkup (Aristotel)

- Dvije zgrade- 500 – 700 tis. Svitaka- Kalimah, popis (katalog, retrospektivna bibliografija)- Stručni raspored, 10 skupina- Tri uništenja – Cezar, 4. st., 7. st.- Pergamska knjižnica – manja, 19. st.

Rim – republika

- 5. st. – 27. g. pr. Kr.- Knjige kao ratni plijen (Aristotelova knjižnica)- Utjecaj Grčke- Cezar – ideja o knjižnici po uzoru na Aleksandrijsku- Azilije Polion – prva javna knjžnica

Rim – carstvo

- August – dvije knjižnice- Trajan – Bibliotheca Ulpia- Bibliofilija, bibliomanija- Papirus- Kodeks- Laički skriptoriji à samostani - Privatne knjižnice- Seneka protiv bibliofila- Plinije Stariji – enciklopedijsko djelo Naturalis historia

Srednji vijek

- Samostani- Manja važnost knjige, usmena komunikacija, slike- Male knjižnice, nekoliko primjeraka- Zatvorene za javnost- Ormari, lanci- Karolinška renesansa, 8. st.- Sveučilišta, 12. st.- Razvoj trgovine knjigom- Potraga za antičkim djelima- Hrvatska – samostanske, crkvene, privatne (popisi inventara, oporuke, ugovori o

posuđivanju…)

Arapi

- Džamije i medrese- Dvorovi kalifa- Vjerske knjige- Skupi uvezi- Velike knjižnice

- Prijevodi s brojnih jezika- Cordoba, Toledo

Počeci tiskarstva

- Veća potreba za knjigom- Jeftiniji pisaći materijal- Ksilografija- Gutenberg, Mainz, 1452.-1455. – Biblija u 42 retka, 2 sveska- Inkunabule- Venecija- Pismenost, cijena, sajmovi - Prva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku- Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.

17./18. st.

- Knjižničarstvo- G. Naudé - G. W. Leibniz- Austrijska nacionalna knjižnica

17./18. st. – Italija

- Rim, 1661., Aleksandar VII. – Alessandrina (knjžnica Rimskog sveučilišta)- Procvat vatikanske knjižnice- Nacionalna knjižnica u Firenci- Milano – Ambrosiana- Bologna - sveučilišna

17./18. st. – Francuska

- Enciklopedisti- Kraljevska knjižnica- Colbert – bibliofil – Luj XV. kupio knjižnicuà Bibliothèque Nationale- Bibliothèque Mazarin – ministar Luja XIV., kardinal, 1643. otvorena javnosti, pravila àNaudé

17./18. st. – Engleska

- Oxford, sir Thomas Bodley, 1610. – obvezni primjerak Bodleiana- London, Knjižnica Britanskog muzeja, dragocjenosti iz cijelog svijeta- 7 mil. knjiga

17./18. st. – Rusija

- St. Peterburg, središnja znanstvena knjižnica, G. W. Leibniz- Katarina II. – carska knjižnica, 1795. – knjige opljačkane u Poljskoj (cijela poljska nacionalna

knjižnica)- Moskva, Lomonosov, sveučilište, 1756.

17./18. st. – Hrvatska

- Dominikanci i franjevci, Dubrovnik- Sjemenište u Splitu- Zagrebački kaptol, Metropolitana – Valvasorova zbirka- Ban Nikola Zrinski, katalog iz 1662.- Isusovački kolegij, 1607.

19. st. – velike knjižnice

- Razvoj ranije nastalih knjižnica- Kongresna knjižnica u Washingtonu, 1800. – 1864., Lincoln, nacionalna knjžnica- Italija – Nacionalna u Firenci i Rimu (6 nacionalnih)

19. st. – narodne knjižnice

- Klubovi, društva, čitaonice (Engleska)- Društvena važnost narodnih knjižnica- Francuska – posudbene čitaonice (1820. g – 32, 1830. g. – 150, 1850. g. – 226)- Engleska – pokretne knjižnice, knjižnice za radnike

20. stoljeće

- Porast broja knjiga- Položaj knjižnice u društvu- Informacijska središta- Novi mediji – multimedijska knjižnica - Nacionalne knjižnice- Sveučilišne knjižnice- Specijalne knjižnice- Znanstvene knjižnice- Narodne knjižnice- Školske knjižnice

Informacijski izvori u knjižnici

Korisnici

- Stvarni- Potencijalni- Individualni- Kolektivni- Informacijske potrebe- Informacijski izvori- Informacijska služba - Informacijska pismenost – informatička pismenost- Edukacija korisnika (poučavanje, usmjeravanje, pomoć)

Informacijski upiti

- Usmjeravanje

- Brze informacije- Pretraživanje literature- Istraživanje- Informacijski intervju (inf. potreba, prethodno znanje, opširnost, očekivanje, brzina,

povjerljivost…) – relevantne informacije

Tekuća upozorenja

- Izlaganje prinova- Bilteni- Sadržaji- Izvještaji

Izvori informacija

- Primarni- Sekundarni – katalozi, bibliografije- Tercijarni – bibliografije bibliografija, priručnici

Referentna zbirka

- Knjižničar informator (eng. reference librarian)- Maksimalna dostupnost- Posebne oznake- Korištenje u knjižnici- Održavanje zbirke- Rječnici- Opće enciklopedije i leksikoni- Specijalne enciklopedije- Biografski priručnici- Tiskani katalozi- Tekuće i retrospektivne bibliografije- Službene publikacije- Statistički priručnici- Zemljopisne karte - Godišnjaci, almanasi, adresari- Bibliografije

Djelotvornost informacijske službe

- Praćenje učinkovitosti- Statistika- Povratne informacije- Istraživanje informacijskih potreba zajednice- Etički kodeks

Istraživanja u knjižničarstvu

Istraživanje

- Znanstvena, stručna, praktična…- Cilj- Metode- Hipoteze – provjera- 1. Opis problema- 2. Odabir literature- 3. Određivanje cilja- 4. Postavljanje hipoteza- 5. Nacrt istraživanja- 6. Odabir uzorka- 7. Odabir metode- 8. Prikupljanje podataka- 9. Obrada podataka- 10. Interpretacija rezultata- 11. Pisanje izvještaja

Hipoteza

- Svrhovitost- Provjerljivost- Jednostavnost- Radna hipoteza- Pogreške pri testiranju- Ispitanike ne upoznavati s hipotezom!

Metode istraživanja

- Eksperiment- Sustavno opažanje- Analiza slučaja- Analiza sadržaja- Komparacija

Mjerenje

- Mjerni instrumenti:o Testo Upitnik ličnostio Skala procjeneo Anketa

Anketa

- Jasna- Ne preopširna- Adekvatna

- Potpuna- Vrste pitanja

Uzorak

- Slučajni odabir- Apsolutni uzorak- Grupni uzorak

Primjer

- Korisnici u knjižnicama- Korisnici u narodnim knjižnicama- Mladi kao korisnici u narodnim knjižnicama- Čitateljske navike mladih korisnika narodnih knjižnica- Čitateljske navike mladih korisnika hrvatskih narodnih knjižnica

Izvještaj o istraživanju

- Stručni rad (seminar, diplomski rad, završni rad, rad u stručnom ili znanstvenom časopisu)- Znanstveni rad (rad u znanstvenom časopisu, magisterij, doktorat, znanstvena knjiga) - 1. Uvod- 2. Pregled literature- 3. Opis istraživanja

o Ciljo Hipotezeo Metodeo Uzorako Rezultatio Rasprava

- 4. Zaključak- 5. Popis literature- 6. Sažetak- 7. Ključne riječi- 8. (Kratka biografija)

Objavljivanje rezultata istraživanja

- Odabir časopisa- Slanje sažetka / članka uredniku- Recenzija- Konačna verzija- Autorska prava- Objavljivanje

Knjižnična građa, katalog i bibliografija

Knjižnična građa

- sva građa koja pristiže u knjižnice i koja se u njima obrađuje, čuva i daje na korištenje naziva se knjižničnom građom

- knjižnična je građa raznovrsna, a obuhvaća knjige, brošure, časopise, novine, muzikalije, rukopise, pisma, crteže, planove, karte, audiovizualnu građu, elektroničku građu te sve ostale proizvode umnožene mehaničkim, kemijskim ili elektroničkim postupcima

- Prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga Eve Verone, pod knjižničnom se građom razumijevaju “(...) sve vrste građe što ih biblioteka sakuplja, sređuje i korisnicima stavlja na raspolaganje”

- svaki jezični, slikovni i zvučni dokument na lako prenosivom materijalu ili u elektronički čitljivom obliku informacijskog, umjetničkog, znanstvenog illi stručnog sadržaja proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti (Zakon o knjižnicama, 1997., čl. 7)

- obliko knjižna (građa na papiru)o neknjižna građa (audio-vizualna, elektronička...)

- način izlaženjao omeđena - sadržaj djela predstavljen u jednom ili u određenom broju svezaka

(knjige, brošure)o neomeđena - izlaženje nije unaprijed vremenski ograničeno

- obrada sadržaja - primarna, sekundarna, tercijarna- publikacija: tiskani ili drugom tehnikom umnoženi duhovni proizvod u jednome ili više

nakladničkih svezaka odnosno na jednom ili više slobodnih listova (E. Verona. PPIAK) - omeđena publikacija: publikacija koja je potpuna u jednom svesku, ili se namjerava

upotpuniti u omeđenom broju svezaka (E. Verona. PPIAK) - norma ISO 9707:1991 “knjiga je neperiodična publikacija koja bez korica ima najmanje 49

stranica, a objavljena je u određenoj zemlji i dostupna javnosti”- jednaka definicija i u drugom izdanju norme ISO 9707:2008- Hrvatski zavod za norme- HRN ISO 9707. 2. izd. (lipanj 2009.) – međunarodna norma u izvorniku na engleskom jeziku

prihvaćena je kao hrvatska norma- za knjige s manjim brojem stranica koristi se izraz brošura, ali taj pojam nije određen

dovoljno jasno- u bibliotekarstvu brošurom se smatra knjiga manjeg opsega (bez obzira na to ima li tvrd ili

mekan uvez), s najviše 48 stranica- ponekad se o brošurama govori kao o knjigama s 100 stranica, 80 stranica ili 64 stranice- sitnim se tiskom smatra se knjižnična građa koja po svojim osobinama zahtijeva poseban

način obrade i smještaja- karakteristike su sitnog tiska: velika količina materijala, efemernost materijala, manja

potreba za korištenjem, masovnost jednovrsnih publikacija, veća količina publikacija koje imaju isti generički izraz za vrstu sadržaja te razni fizički oblici i formati u kojima se pojavljuje

- 2 lista, 4 stranice- sitni tisak u širem smislu čine:

o brošureo skriptao posebni otiscio katalozi

o bilteni- sitni tisak u užem smislu čine:

o informativni leci, oglasi i priopćenjao kazališni i drugi programio tiskanice o vozni redovi

- ISBD(CR) : prerađeno izdanje ISBD(S)-a. 2002. (hrvatski prijevod 2005.)o periodička publikacija – vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovitim razmacima

kraćim od godineo serijska publikacija – jedinica neomeđene građe, bez unaprijed utvrđena kraja

izlaženja, objavljena u uzastopnim zasebnim sveščićima ili dijelovima, obično s brojčanim podacima (časopisi, revije, elektronički časopisi, godišnji izvještaji, novine i nizovi omeđenih publikacija)

o neomeđena građa – jedinica građe koja se izdaje tijekom nekog razdoblja bez unaprijed utvrđenog kraja izlaženja, obuhvaća serijske publikacije i tekuću integrirajuću građu

o integrirajuća građa – jedinica građe koja se nadopunjuje ili mijenja osuvremenjivanjima koja ne ostaju zasebna već su uklopljena u cjelinu (publikacije koje imaju uvez sa slobodnim listovima, mrežna mjesta)

- ISBD(ER). 1997. (hrvatski prijevod 2001.)o elektronička građa jest građa namijenjena uporabi pomoću računala, a uključuje

građu koja zahtijeva uporabu vanjskih uređaja računala (npr. čitač CD-ROM-a), kao i jedinice koje se mogu koristiti na interaktivan način

o razlikujemo dvije vrste elektroničke građe: podatke (obavijesti u obliku brojeva, crteža, slika ili zvuka, ili njihovih kombinacija) i programe (narebe ili upute za izvođenje određenih zadataka, uključujući i obradu podataka)

o postoji i građa koja sadrži i elektroničke podatke i programe (kao npr. online službe, interaktivna multimedijska građa)

- ISBD(CM). 1977. (hrvatski prijevod 1982.)o kartografska građa – sva vrsta građe, koja predstavlja, u cjelini ili djelomično, Zemlju

ili neko nebesko tijelo, u bilo kojem mjerilu, kao npr. dvo ili trodimenzinalne zemljopisne karte i planove, aeronautičke, navigacijske i karte neba, globuse, blok-dijagrame, dijelove karata, zračne satelitske i svemirske fotografije, atlase, preglede pojedinih područja iz pričje perspektive itd.

Obrada knjižnične građe

- formalna obrada – katalogizacija - stvarna obrada

o klasifikacija o predmetna obrada o formalna obradao Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga Eve Veroneo ISBD-i, (u budućnosti samo jedan, ujednačeni, ISBD)

Knjižnični katalog

- knjižnični katalog: popis knjižnične građe koja se nalazi u jednoj ili više knjižnica određenog područja

- katalog donosi opis jedinice građe i tako je identificira te organizira pojedine jedinice tako da se cjelokupna građa obuhvaćena katalog može protumačiti korisniku

- svrha je knjižničnog kataloga da korisnike (čitatelje i knjižnično osoblje) upućuje koje se knjige, rukopisi i druga knjižnična građa nalaze u određenoj knjižnici i da tako omogući i iskorištavanje i organsko izgrađivanje knjižničnog fonda; zbog te svoje posredničke uloge između korisnika i knjižničnog fonda knjižnični je katalog prijeko potrebno radno pomagalo svake knjižnice (E. Verona)

- katalog treba biti izrađen tako da 1) otkrije svakom čitatelju njegov/njezin dokument; 2) osigura svakom dokumentu čitatelje; 3) uštedi vrijeme čitatelju, a time i vrijeme osoblja (S. R. Ranganathan)

- knjižnični se katalog upotrebljava u svim segmentima poslovanja i funkcioniranja neke knjižnice (u nabavi, obradi, davanju obavijesti), a korisnicima mora pružiti uvid u knjižnični fond

Zadaci kataloga

- Eva Verona – Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga – tri zadatka abecednog kataloga

1. abecedni katalog mora odgovoriti na pitanje posjeduje li knjižnica određenu jedinicu knjižnične građe

2. abecedni katalog mora za određeno djelo dati pregled svih njegovih izdanja, prijevoda, preradbi i sl., što ih knjižnica posjeduje

3. abecedni katalog mora dati pregled svih jedinica knjižnične građe koje sadrže djela određenog autora, a nalaze se u knjižnici

Bibliografija

- bibliografija – popis knjiga ili druge građe uređen prema nekom redu, ali neograničen fizičkim smještajem građe u nekoj određenoj knjižnici

- knjižnični katalog opisuje primjerak koji se nalazi u određenoj knjižnici, dok bibliografija opisuje jedinicu građe kao predstavnika cijele naklade

Vrste kataloga

- knjige (tiskana knjiga, bilježnica), katalog na listićima, katalog na mikrobliku (mikrofilm, mikrofiš), strojno čitljivi katalog

- za sve vrste kataloga, osim današnjih strojno čitljivih kataloga, bilo je potrebno odabrati način na koji će se podaci o građi organizirati i izložiti

- jedan način organizacije koji dopušta pristup s jednog aspekta

- kako taj jedan način ne može zadovoljiti sve potrebe korisnika ni odgovoriti na sva pitanja koja korisnik može postaviti, (europske) su knjižnice do pojave strojno čitljivih kataloga izrađivale više različitih vrsta kataloga

- podjela prema namjeni: javni (vanjski) i interni (unutarnji)o npr. interni katalozi: matični katalog, mjesni katalog

- podjela prema vrsti građe koju obuhvaćaju: katalog za knjige, katalog za serijske publikacije, katalog za neknjižnu građu, viševrsni katalog (SAD)

- podjela prema opsegu: opći katalozi (obuhvaćaju cijeli fond), glavni katalog (pretežni dio fonda), posebni ili specijalni katalozi (katalozi zbirki ili dijela fonda odabranog prema nekom kriteriju npr. vrsta građe), skupni katalozi (katalozi više knjižnica)

- podjela prema načinu obrade knjižnične građe:o formalni katalozi: abecedni katalog (autorsko/naslovni abecedni katalog), matični

katalog, mjesni (topografski, inventarni) katalog, naslovni katalog, kronološki katalog, zemljopisni katalog, jezični katalog

o stvarni katalozi: stručni katalog (sistematski katalog), predmetni katalogo ukršteni katalog

- pojava strojno čitljivih kataloga dokinula je potrebu izrade i održavanja različitih vrsta kataloga

- online katalog- OPAC (Online Public Access Catalogue)- WebPAC – OPAC kojem se pristupa preko web-a - SOPAC – social OPAC- Web 2.0 – SOPAC

o interaktivni katalog koji nudi svojim korisnicima suradnjuo aplikacije koje su javljaju u takvom katalogu su uobičajene aplikacije popularnih

društvenih mrežao rangiranje, komentiranje, tagiranje, preporuke ...o najcitiraniji primjer takvog kataloga u stručnoj litertauri je katalog Knjižnice okruga

Ann Arbor (Ann Arbor District Library)

Zaštita knjižnične građe

Opasnost za knjižničnu građu

- Najveće opasnosti za knjižničnu građu:o priroda same građeo prirodne katastrofe i one koje prouzroči čovjeko okolina u kojoj se građa čuvao načini postupanja s građom

- Tradicionalne knjižnične zbirke – materijali organskog podrijetla (papir, tkanina, životinjske kože, ljepiala)

- Organske tvari izložene su stalnom i neizbježnom procesu prirodnog starenja- Pažljivim postupanjem i stvaranjem povoljnih uvjeta čuvanja propadanje se može usporiti, ali

ne i zaustaviti u potpunosti

- Kemijska i fizikalna postojanost knjižnične građe ovisi i o kakvoći i o obradi sirovina koje se koriste za proizvodnju, kao i o oblikovanju krajnjeg prizvoda

- Tijekom stoljeća zbog masovne proizvodnje pogoršana je kakvoća materijala koji dospijevaju u knjižnice

- Mnogo papirnate građe proizvedeno nakon 1850. iznimno je kiselo, brzo postaje krhko i s vremenom će se samorazgraditi

- Tehnike uvezivanja pojednostavljene su zbog automatizacije postupka pa su mnogi knjižni blokovi uvezani jedino ljepilom

- Suvremeni mediji poput mikrooblika, optičkih i magnetnih diskova, digitalnih oblika, fotografija te audiovizualnih medija sami po sebi imaju problema s održavanjem te ih je potrebno pažljivo pohranjivati i koristiti kako se ne bi prerano uništili

- Suvremeni mediji poput mikrooblika, optičkih i magnetnih diskova, digitalnih oblika, fotografija te audiovizualnih medija sami po sebi imaju problema s održavanjem te ih je potrebno pažljivo pohranjivati i koristiti kako se ne bi prerano uništili

Zašto štititi građu?

- Vrsta knjižnice i način korištenja građe određuju mjere zaštite.- Financijski gledano, knjižnice ne mogu dopustiti da se njihov fond prerano istroši.- Nije lako predvidjeti što će zanimati istraživače u budućnosti.- Odgovorno i stručno knjižnično osoblje treba se posvetiti skrbi i zaštiti građe s kojom radi.

Tko je odgovoran?

- Odgovornost snose svi- Stručnjaci za zaštitu i konzervaciju savjetuju i provode određene postupke- Cjelokupno knjižnično osoblje, od ravnatelja naniže, dužno je brinuti o dobrobiti knjižničnih

zbirki- Oni koji su odgovorni za upravljanje knjižnicom te održavanje unutrašnjosti i vanjske

strukture zgrade moraju usko surađivati s onima koji su odgovorni za dobrobit zbirki- Politika zaštite mora se utvrditi u dogovoru s raznim odjelima

o odjel za nabavu – je li kupnja dodatnih primjeraka građe koja se često koristi npr. referentnih djela manji trošak od cijene njihovog popravka; jesu li mikrooblici ili elektroničke verzije financijski isplativiji od tiskane građe

o politiku valja usaglasiti s katalogizacijom kako bi korisnici dobili relevantne informacije (npr. izrada zapisa za elektroničke časopise)

o odjeli bi trebali planirati dovoljno prostran i kvalitetan smještaj za pristiglu građuo čitaoničko osoblje trebalo bi redovito obavještavati o svakoj zabrani korištenja

izvorne građe te upozoravati na ograničenja pri fotokopiranjuo zbog osobne sigurnosti i sigurnosti građe, potrebno je namaknuti sredstva za

educiranje osoblja o pravilnom postupanju s građom, a koje će stečena znanja na najbolji način prenositi korisnicima

o treba utvrditi i politiku izlaganja građe kako se izloženi primjerci ne bi oštetili, bilo na izložbi u samoj ustanovi, bilo pri posudbi građe za izložbu izvan ustanove; izloške valja pravilno postaviti, te poštivati sve zahtjeve u pogledu sigurnosti i mikroklime

o osoblje odgovorno za zaštitu zbirki trebalo bi, bez obzira na iskustvo i određena stručna i tehnička znanja, posjedovati još i znanja o povijesti zbirki, materijalima od kojih su sačinjene te o sadržaju dokumenata

o svi zaposlenici knjižnice i studenti informacijskih znanosti (bibliotekarstva) trebali bi biti svjesni velike važnosti koju zaštita ima u sveukupnim knjižničnim zadaćama

Zakonodavstvo

- Zakon o knjižnicama (1997.)- Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (2005.)- standardi za pojedine vrste knjižnica

Ostalo:

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (zaštićena građa)- Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe

Tijela i ustanove

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

- središte hrvatskog knjižničnog sustava- mišljenje, mjere zaštite zaštićene knjižnične građe

Hrvatsko knjižnično vijeće

- sedmeročlano stručno i savjetodavno tijelo (pri Ministarstvu kulture)- neke od djelatnosti:

o predlaže standarde za pojedine vrste knjižnicao predlaže mjere za zaštitu knjižnične građe

Pravilnik o zaštiti knjižnične građe

- jedna od djelatnosti knjižnice – čuvanje i zaštita knjižnične građe (Zakon o knjižnicama, čl. 6.)

Kaznene odredbe

- ukoliko knjižnica ne poduzme mjere za zaštitu knjižnične građe ili ne provede reviziju svog fonda - kažnjava se novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 HRK

Pravilnik

- mjere za zaštitu i očuvanje- postupak popisivanja i vrednovanja

Sigurnost zgrada

Zgrade i okolni prostor

- uređenost - održavanost

- opremljenost (protuprovalni i/ili nadzorni sustav)

Sigurnosne mjere

- provode se kod:o izgradnjeo preuređenja

Osnovne mjere zaštite građe

- knjižnice obvezne sustavno provoditi mjere zaštiteo poplaveo požara o provale o elementarnih nepogoda o ratnih razaranja

- uništena građa (izlučuje se i otpisuje)- mjere zaštite

o postavljanje i redovno održavanje sigurnosnih sustava (protuprovalni, protupožarni, vododojavni)

o redovno održavanje instalacija- prateću dokumentaciju (obvezno ažuriranu) vodi osoba zadužena za održavanje opreme

Plan mjera za slučaj opasnosti

Plan mjera za slučaj opasnosti

- donosi ravnatelj/voditelj knjižnice- sadrži:

o procjena ugroženostio mjere preventivne zaštiteo mjere pripravnosti o plan spašavanja građe tijekom i nakon poplave, požara, provale, elementarnih

nepogoda i ratnih razaranjao plan saniranja posljedica (saniranje i restauriranje)

Uvjeti čuvanja knjižnične građe

- građu treba kontinuirano održavati i čuvati od propadanja

Uzroci

- vlaga- prekomjerno svjetlo (sunčevo ili umjetno)- biološki i atmosferski utjecaji - onečišćenje- odstupanje od optimalne mikroklime (45-60% relativne vlage, 16-20oC)

Propisana oprema

- mjerni instrumenti (mikroklima)- o(d)vlaživači zraka- ventilatori- klimatizacijski uređaji/ormari (vrijedna, osjetljiva građa)- zasloni, rolete- folije s UV filterima (za prozore, staklene vitrine, fluorescentne svjetiljke)

Pohrana i prijenos građe

- namještaj mora biti funkcionalan, imati odgovarajući oblik, dimenzije, biti izrađen od odgovarajućeg materijala te postavljen na odgovarajuća mjesta

važno

- spriječiti deformacije i oštećenja građe (pomoćna oprema) - pravilno manipulirati građom (posebno osjetljivom)- pravilno transportirati građu (ručno, u kolicima, mehaniziranim transportom)

Obilježavanje i pregled građe

Signiranje/signature

o stare knjige – predlist (prvi slobodni)o neknjižna građa – poleđina lista (A), naljepnice ili trajni papir s trajnim ljepilom (B) o ex-libris – lužnati papir i trajno ljepilo

- obvezan kontinuirani pregled građe – izdvajanje stranih tijela i jedinica građe koje treba restaurirati (NSK)

- tijekom obrade i uporabe građe zabranjeno: ljepljive i gumene vrpce, spajalice, pribadače, kvačice za papir

Prijenos građe na drugi medij

- ravnatelj/voditelj – odluka o prijenosu građe na drugi medij - konzervator- svrha

postupci prijenosa (ovisno o građi i opremi)

- fotokopiranje (za noviju građu)- mikrofilmiranje (preporuča se)- digitalizacija- kombinacije mikrofilmiranja i digitalizacije

Korištenje građe

- knjižnice propisuju općim aktom (statutom)- u čitaonicama

o istaknuti upute kako pravilno rukovati građomo organizirati nadzor (voditelj odjela za rad s korisnicima)

Zaštićena građa

- posebnim aktom knjižnice uređeno: o popisivanje zaštićene građe unutar i izvan knjižniceo vođenje evidencije zaštićene građeo uvjeti i način korištenja zaštićene građe

- zaštićenu građu treba mikrofilmirati u 2 kopije (sigurnosna i radna) - radna verzija – za korisnike- zaštićena građa nije (za):

o korištenje (u izvorniku)o posuđivanjeo predmet međuknjižnične posudbeo uvjetno uz pisani zahtjev – izlaganje, snimanje, izrada pretiska; znanstvene i

istraživačke svrhe: svrhe od posebnog značaja- mikrofilmiranje i dokumentiranje građe (obvezno prije posudbe/izlaganja)- za svaku posudbu – ugovor (s definiranim kriterijima posudbe; konzervator)

Zgrade knjižnica

Zgrade

- namjenski građene za knjižnice- zgrade građene za druge namjene- preuređenja- položaj- veličina- rasvjeta...- gusto naseljeno područje- zelenilo- zaštita od nepogoda- svijetlo- prilaz- parkiralište- suradnja knjižničara i arhitekata- vrsta knjižnice- ciljevi knjižnice

Prostorije

- trodijelni koncept (građa, osoblje, korisnici) – do 20. Stoljeća- najkraći put građe od ulaska do spremišta- otvoreni pristup- prostorije za korisnike i kataloge, računala - prostorije za čuvanje fonda (odgovarajući uvjeti) - prostorije za rad knjižničnih djelatnika (nabava, prijem i obrada građe, sastanci i slično); - pomoćne i sanitarne prostorije - police, visina polica (otvoreni pristup ili ne), ljestve, kolica...

- kataložni ormarići, računala- električni priključci, internet- pult za posudbu- obrada građe – stolovi, police...