Dokumentaciono informacioni centar

V E R I T A S

B i l t e n

IIZZDDAAVVAA^̂:: VERITASGGLLAAVVNNII II OODDGGOOVVOORRNNII UURREEDDNNIIKK:: Savo ŠtrbacZAMJENIK GLAVNOG I ODGVORONOG UREDNIKA:: Radivoj NikolićSSAARRAADDNNIICCII:: Biljana Trkulja, Danijel Milanković i Milorad Pribičević

AADDRREESSAA:: Beograd, ul. Dečanska (Moše Pijade) 8/4TTEELLEEFFOONN:: 011/3236-486EE--MMaaiill:: veritas@yubc.netWWEEBB:: www.veritas.org.yu

Broj: 10

U ovom broju:

Mart, 2000.

* HronikaPovratak izbjeglica ima izgleda?Srbi ne}e (jo{) u Hrvatskuvojsku

* Poginuli i nestaliTenk KFOR-a pregazio izbjeglicu iz KrajineReagovanja

* Pomeni - inmemoriam

Ravni Kotari, mart 1993.

* Sudski postupciSudski postupci protiv Srba -grupa Peru~a

Postupci pred Ha{kim sudom

* Okrugli stoSrpski narod u Krajini iHrvatskoj - danas i sutra

* Poruke sa interneta

Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

NOVI TALAS UBISTAVA SRBA U HRVATSKOJPrvog marta ove godine, na otoku Viru kod Zadra, trojica

mladića (od 22 - 26 godina), hrvatske nacionalnosti, upali su noćuu kuću i iz kreveta izvukli Srbina Štulić Nedjeljka (38), povratni-ka iz Srbije, te ga, pred ženom i sedmogodišnjim sinom, nogamai rukama na smrt pretukli. Ubice nisu skrivale da im je motiv zaubistvo bio Nedjeljkova nacionalnost.

Drugog marta ove godine, dvadesetjednogodišnji mladićnožem je izmasakrirao šesnaestogodišnjeg dječaka PetraTanfaru, od oca Hrvata i majke Srpkinje, u njegovom stanu uŠibeniku. Motiv za ubistvo je, prema službenoj verziji, kori-stoljublje.

Sedmog marta ove godine, dvadesetosmogodišnji Hrvatnožem je izmasakrirao sedamdesetrogodišnju staricu ParipovićLjubicu u njenoj kući u selu Borik kod Mikleuša u Slatinskompodručju. Ubica je za ovo stravično ubistvo motiv našao, povlastitom kazivanju, u staričinim riječima da se njena djeca zbog"ustaša" ne smiju vratiti u svoje selo.

Ovim događajima je zajedničko to što su ubice mladi Hrvati išto su se ubistva desila u područjima koja nisu bila ni u vrijemerata pod kontrolom Srba. Žrtve su dječak, srednjovječan čovjek istarica, od kojih je samo ovaj srednjovječni mogao da nosi uni-formu.

Tri žrtve svirepog ubistva u samo sedam dana i skoro pet go-dina po prestanku rata, otvaraju (ponovo) mnoga pitanja: kolikoje na svijest ovih ubica uticala činjenica da su ubice stotina Srbau toku cijelog rata, posebno u "Bljesku" i "Oluji", ostaleneotkrivene, oslobođene ili blago kažnjene; da li nova hrvatskavlast, ako to zaista i želi, može i za koliko vremena promjenitiizrazito negativan stav većine Hrvata prema Srbima i koliko je napojavu najnovijih ubistava uticala dosadašnja blagonaklonostmeđunarodne zajednice prema hrvatskoj vlasti i indolentnostprema srpskim žrtvama.

Sasvim je izvjesno, međutim, da ova tri najnovija ubistva, bezobzira na motive i nacionalnost ubica i žrtava, neće doprinijetiširoko otvorenoj kampanji povratka prognanih Srba u zavičaj.

Porušenu kuću je lako popraviti, ali je pokidane odnose međuljudima teško obnoviti.

— 2 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

HRONIKA

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

“Vjesnik”, 25.02.2000.

UKIDAJU SE RAZLIKEIZMEÐU IZBJEGLICA,

RASELJENIH I PROGNANIKA,KOJE OESS SPOÈITAVA

HRVATSKOJ?

“ZAGREB, 24.02. - ‘Hrva-tska mora što hitnije izjednačitisporne odredbe zakona kojesu tiču različitih kategorijapovratnika s kategorijama kojevaže u međunarodnim zakoni-ma’, kazao je za Vjesnikglasnogovornik Organizacijeza europsku sigurnost i sura-dnju (OESS) u Hrvatskoj PeterPalmer, ističući da je riječ odiskriminatorskim odredbamana koje OESS ima najvećezamjerke. Prema njegovimriječima, to je posebno vidljivou Zakonu o obnovi, te Zakonuo područjima od posebne drža-vne skrbi u kojima još uvijekpostoje tri skupine osoba - iz-bjeglice, raseljene osobe i pro-gnanici. Kako važeći međuna-rodni zakoni ne poznaju kate-goriju prognanika, Palmerističe potrebu izjednačavanjakategorije prognanika s kate-gorijom raseljenih osoba. ‘Po-stojećim zakonom prognanicisu uglavnom po nacionalnostiHrvati, dok su raseljene osobeodređene kao Srbi. Zbogtakvih odredbi u obnovi kuća,na primjer, prednost imajuprognanici, što predstavljadiskriminaciju između tihskupina koje bi trebale imati ististatus’, naglašava Palmer,dodavši da je bivša hrvatskaVlada još 1998. godine, kadaje usvojen Program povratka,priznala da svi povratnici mora-ju imati isti status. Unatočtome, u spomenutim zakonimasu ostale diskriminatorskeodredbe, kaže Palmer.”

“Vjesnik”, 01.03.2000.

HRVATSKI ZAKONI DISKRI-MINIRAJU SRBE KOJI SE

ZELE VRATITI, TVRDIDŽAKULA

“ZAGREB, 29.02. - ČelniciSrpskog demokratskog foruma(SDF) zatražili su u utorak nakonferenciji za novinare hitnupromjenu pojedinih zakonskihodredbi koje su ‘diskrimina-torske u odnosu prema Srbimakoji se žele vratiti u Hrvatsku’.

Prema riječima predsjedni-ka SDF-a Veljka Džakule, uHrvatsku se vratilo 27.000Srba, dok 35.000 dolazi uHrvatsku na nekoliko dana jernemaju uvjeta za ostanak. ‘Akonova vlast želi demokratskudržavu u kojoj bi svi građaniimali ista prava, mora promi-jeniti zakone koji su diskrimina-torski prema Srbima koji sežele vratiti’, kazao je Džakula,izrazivši zadovoljstvo "drukči-jom retorikom nove vlasti čijipredstavnici jasnije govore opovratku’. ‘Nadamo se da će turetoriku pratiti i pravna regulati-va kojom bi se osiguralo štoučinkovitije provođenje proce-sa povratka. Zato i nudimopartnerstvo Predsjedniku,Vladi i Saboru’, kaže Džakula.U SDF - u smatraju da bi zaoživljavanje povratka bilanužna promjena 18 zakonskih ipodzakonskih akata, a pose-bno donošenje jedinstvenogzakona o pravima povratnika.

...SDF se zalaže za obnovusudskih postupaka za 70 Srbakoji služe zatvorske kazne uHrvatskoj zbog ratnih zločina,smatrajući da su ‘brojni postu-pci vođeni u njihovoj odsutno-sti i na osnovi usmenihoptužbi’.”

“Nezavisne novine”, 03.03. 2000.

POVRATAK IZBJEGLICAIMA IZGLEDA

“BANJA LUKA - ‘Hrvatskaželi omogućiti normalan životsvim svojim državljanima kojiimaju pravo odlučiti žele li ili sene žele vratiti u Hrvatsku’, tvrdihrvatski premijer Račan. Oni kojisu podnijeli zahtjeve za povra-tak, a takvih je, prema podacimaUNHCR - a i hrvatskog Ureda zaprognanike, povratnike i izbje-glice, 21.569 čekaju znak zapakovanje stvari već godinudana. Pod uvjetom da donatori uBruxellesu odobre spomenutusvotu od 55,6 miliona dolara,povratak Srba bi trebalo početi unarednih šest mjeseci. U slučajuda postoje hrvatski državljanisrpske nacionalnosti kojimafinancijska podrška u obnovikuće ili nadoknadi imovine nijepotrebna, takvi građani nećemorati čekati nikakvo odobra-vanje strane ili domaće pomoći.Uredi UNHCR - a u Bosni iHercegovini registrovali su tek1.934 osoba srpske naciona-lnosti privremeno smještene napodručju ‘Republike Srpske’ sazahtjevom za povratak kući.Istovremeno, UNHCR navodi ipodatke o starosnoj i polnojstrukturi povratnika. Tako 35posto od ukupnog broja prija-vljenih za povratak čine osobestarosti između 19 i 50 godina,dakle ljudi u punoj radnoj snazi.Čak 52 posto povratnika starijeje od 50 godina, što ukazuje naprovjereni trend povratka ljudi u‘trećoj životnoj dobi’. Međupovratnicima je i devet postodjece školskog uzrasta. Više odpolovine povratnika su žene.‘Ovo ne činimo samo zbog za-htjeva međunarodne zajednice,mi to prije svega činimo zbogsebe’, govorio je premijer Račanboraveći u Briselu.”

— 3 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

HRONIKA

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

“Večernji list”, 02.03. 2000.

UBRZANO ÆEMO MIJENJATIDISKRIMINACIJSKE

ZAKONE “ZAGREB - Prvo što Hrva-

tska na putu prema europskimintegracijama mora učiniti jestispunjavanje ostalih uvjeta kojeje Vijeće Europe Hrvatskoj po-stavilo kod prijema u punopra-vno članstvo. Na jučerašnjemokruglom stolu ‘Uloga VijeæaEurope u europskim integracija-ma’ koji je u Europskom domu uZagrebu organiziralo Minista-rstvo vanjskih poslova ministarvanjskih poslova Tonino Piculanajavio je ubrzan rad na ispu-njavanju obveza koje se sastojeod promjena u tzv. diskriminaci-jskim zakonima, suradnje s DenHaagom, revizije dijela ustavnihzakona koji se tiču prava manji-na i promjene karaktera HRT -a. Izrazio je nadu da će režimmonitoringa VE - a biti ukinutove godine. Posebni gost, Hans- Peter Furrer, politički tajnikVE - a, napomenuo je da su VEi EU već počeli razgovarati osuradnji s Hrvatskom i njenompribližavanju EU.”

“Večernji list”, 02.03.2000.

UKINUTA PRISTOJBA ZAPRIMITAK U HRVATSKO

DRŽAVLJANSTVO

“ZAGREB - Ustavni sudRepublike Hrvatske na jučera-šnjoj je sjednici ukinuo dioodredbe Zakona o upravnimpristojbama, prema kojem se zarješenje o primitku u hrvatskodržavljanstvo plaća upravnapristojba u iznosu od 1.500kuna, s tim da tu pristojbu neplaća pripadnik hrvatskog naro-da koji nema hrvatsko drža-vljanstvo. Prijedlog za ukidanjeosporene odredbe podnio jeHrvatski helsinški odbor za lju-dska prava.”

“Politika”, 04.03.2000.

SRBI NEÆE IÆI UHRVATSKU VOJSKU

“VUKOVAR, 03.03. - Srpskadelegacija na čelu sa dr. V. Sta-nimirovićem sastala se juče uMinistarstvu odbrane RH sanovim Hrvatskim vojnim mini-strom Jozom Radošem i razgo-varala o primjeni odredbi Pismanamere Vlade RH koje seodnose na moratorijum na slu-ženje srpskih mladića iz SBO uhrvatskoj vojsci.

Novi ministar odbrane jepotvrdio da će se ove godinevršiti samo upis u vojnu evide-nciju srpskih mladića sa podru-čja SBO bez poziva u vojsku, ada će se tokom ove godine pro-naći modaliteti i rešenje za oneSrbe koji su odslužili redovnivojni rok u krajiškoj ili jugoslove-nskoj vojsci, i da oni u međuvre-menu takođe neće biti pozivani uhrvatsku vojsku - objasnio jepredsjednik SDSS dr. VojislavStanimirović.”

“Odgovor”, 09.03.2000.

IVAN ZVONIMIR ÈIÈAK

Za povratak Srba nijedovoljno promjeniti dvazakona: treba promjenitiksenofobiènu atmosferu uHrvatskoj

“Ako hrvatska Vlada misli daće problem povratka biti riješenpromjenom dva zakona, ljuto sevara. Prije svega, potrebno jeukinuti najmanje 13-15 zakona iliih izmjeniti te izjednačiti ustavnaprava svih građana doista i u pra-ksi. Pri tom prije svega mislim, daje potrebno izmjeniti postojećezakone o državljanstvu, kao izakon o putnim ispravama tebrojne naputke, postupke i drugevišemanje tajne ili javne doku-mente na osnovu kojih je vršenapraksa etničkog čišćenja.”

“Politika”, 10.03.2000.

ZAJEDNIÈKA IZJAVA OPOVRATKU IZBEGLICA

“BANJA LUKA, 09.03. - Izjavusu potpisali ministar spoljnihposlova Republike HrvatskeTonino Picula i premijer Repu-blike Srpske Milorad Dodik, apotpisivanju izjave prisustvovalaje i Madlen Olbrajt, državnisekretar SAD. U zajedničkojizjavi kaže se da će se u potpu-nosti sprovesti načelo da pravovlasnika na nekretnine ima pre-dnost nad pravom onih osobakoje te nekretnine zaposedaju. Uskladu sa ovim dogovorom,Vlada Hrvatske i Veće ministaraBiH zaključiće novi međudržavnisporazum u roku od tri meseca opovratku svojih državljana koji sekao izbeglice nalaze na područjudruge države. U međuvremenu,kaže se u zajedničkoj izjavi,omogućiće se povratak 2.000osoba na svakoj strani upomenuta tri meseca i uskladitizakonska procedura povratka iaktivnosti na uklanjanju višestru-kog i nelegalnog zaposedanjanekretnina - razmenom podata-ka, sastancima gradonačelnika,posebno saradnjom Banjaluke iZagreba, olakšavanjem posetapotencijalnih povratnika, priku-pljanje zahteva za povratak ... ina kraju uz osnivanje mešoviteradne grupe, iznalaziti trajnarešenja za Hrvate iz BiH kojiodluče da ostanu trajno uHrvatskoj, kao i za Srbe izRepublike Hrvatske koji žele tra-jno da ostanu u Republici Srp-skoj...

Državni sekretar SAD MadlenOlbrajt dala je izjavu da će ame-rička vlada preko UNHCRpodržati povratak izbeglica i utom smislu vladi Milorada Dodikadodeliti 7 miliona dolara, dok ćeHrvatskoj za povratak 16.500Srba biti dodeljena pomoć od 15miliona dolara.”

— 4 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

POGINULI I NESTALI

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

“Politika”, 27.02.2000.GODINU DANA BEZ POZIVA

IZ ZAGREBA“Udruženje porodica nestalih

lica SR Jugoslavije održalo je jučeu Domu vazduhoplovstva uZemunu godišnju Skupštinu nakojoj je još jednom iskazanonezadovoljstvo radom svih onihkoji su bili dužni da ponudeodgovor o sudbini njihovih naj-biližih. Ovo nezadovoljstvo senaročito odnosi na 1999. godinu,u kojoj je dosad najmanje uči-njeno na rasvetljavanju činjenicau vezi s nestankom 526 drža-vljana SRJ koji se i dalje vode kaonestali u ratnim sukobima 1990 -1992. godine na prostorimaHrvatske i BiH.

Koliko je to nezadovoljstvoopravdano govori podatak da jeprošlo punih godinu dana otkakodržavna komisija Hrvatske neispunjava svoju obavezu i neorganizuje sastanak s predsta-vnicima jugoslavenske komisije uZagrebu.

Kako je na konferenciji za no-vinare posle održane Skupštinerekao novoizabrani predsednikUdruženja Radivoje Simović,hrvatska strana je prošlog prolećaova odlaganja opravdavala bo-mbardovanjem Jugoslavije, alisastanak nije zakazivan ni umesecima posle toga. Jugoslo-vensko Udruženje zato očekujeod nove hrvatske vlade promeneu odnosu prema ovim svojimobavezama. ‘Činjenice o mnogimnestalim u ratu su nekome sva-kako poznate, i rodbina te činje-nice želi da sazna, ma kakve onebile’, rekao je Simović dodajući dameđunarodna komisija za nestalena prostoru prethodne Jugoslavi-je, na čijem čelu je Bob Dol, imamandat da prisili sve strane unekadašnjem sukobu da saopštepodatke kojima raspolažu.”

“Tanjug”, 28.02.2000.

SPORO REŠAVANJE SUDBINENESTALIH KRAJIŠNIKA

“Udruženje koje okupljaporodice nestalih Srba izHrvatske od 1991. do 1995.godine juče je, na godišnjojSkupštini, izrazilo nezadovo-ljstvo zbog sporog rešavanjasudbina nestalih Krajišnika.

Na Skupštini je predstavljeni prvi broj biltena ‘Suza’ togUdruženja, koji, pored ostalog,sadrži i imena oko 2.700 Srbanestalih u Hrvatskoj od 1991.do 1995. godine.

Sa Skupštine je upućenopismo predsedniku Međunaro-dne komisije UN za nestala licaBobu Dolu, u kome upozo-ravaju da Komisija za nestaleRepublike Hrvatske upornoblokira rad i ne ispunjava goto-vo nijednu obavezu u pronala-ženju nestalih Srba, koje jepreuzela potpisivanjem Pro-tokola sa jugoslovenskomKomisijom za nestala lica.

Navodeći da je međunaro-dna zajednica dužna da upo-zori Hrvatsku zbog tavkogdestruktivnog ponašanja,Udruženje u pismu upozoravana neophodnost što bržeekshumacije masovnih srpskihgrobnica u Hrvatskoj.

Uz apel predsedniku Među-narodne komisije za nestalalica da Hrvatsku ozbiljnoopomene i sankcioniše zbogneizvršavanja preuzetih oba-veza, članovi Udruženja za-htjevaju od Dola da pomogneu skidanju embarga sa opremeza DNK analizu, namenjeneSRJ, jer je neophodna za identifikaciju tela.

Na Skupštini je usvojen iizvještaj o dosadašnjem radu,plan rada za ovu godinu, aizabrani su i članovi Upravnog iNadzornog odbora Udruženja.”

“Tanjug”, 09.03.2000.

REŠAVANJE PITANJANESTALIH LICA KOÈI

HRVATSKA

“Hrvatska koči rešavanjepitanja nestalih lica, jer od 26.februara prošle godine dodanas nije zakazala novi sa-stanak sa jugoslovenskomkomisijom za nestala lica, štoje bila obavezna prema spo-razumu SR Jugoslavije i Hrva-tske, kao i protokolu o saradnjidveju državnih komisija, kažese u saopštenju Udruženjaroditelja i porodica uhapšenih,zarobljenih i nestalih lica SRJ.

To je zaključak konferencije,koju su od 3. do 5. marta uMostaru održala udruženjaroditelja i porodica nestalih lica1991 - 1995. godine SRJ,Republike Hrvatske i Bosne iHercegovine, a pod pokrovite-ljstvom Međunarodne komisijeza nestala lica.”

U Z D A N R A N J E N I K A

“DOBRA VOLJA”OBILJEŽILA 5. MART

“Povodom 5. marta, danaranjenika, u prostorijama hu-manitarne organizacije ‘Dobravolja’ koja okuplja ratne vojneinvalide sa prostora bivše RSKu prisustvu brojnih gostijuodržana je prigodna sveča-nost. Tom prilikom predstavljenje i novi broj biltena te organi-zacije. Skup je otvorio DušanVukojević - Mars, predsjednik‘Dobre volje’, a govorili su iknjiževnik Moma Dimić, protaŽivojin Pavlović, DraganVasiljković, poznatiji kaokapetan Dragan, novinarkaLjiljana Bulatović i drugi.Prigodan muzički programizveli su članovi muške pje-vačke grupe ‘Zvuci zavičaja’.”

AKTIVNOSTI UDRUŽENJA PORODICA NESTALIH

— 5 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

POGINULI I NESTALI

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

R E A G O V A N J A

TENK KFORA PREGAZIO IZBJEGLICU IZ KRAJINEDana 22. februara ove godine u prostorije VERITAS-a navra-

tio je Košević Jovan, izbjeglica iz Bukovića, opština Benkovac,koji je sa svojom porodicom izbjegao u “Oluji”, odkada je ismješten u selu Donje Varage, opština Zubin Potok. Ispričao jeda mu je 20. novembra 1999. godine, na putu između Čabre iZubin Potoka, tenk KFOR-a - Danski bataljon, pregazio sinaDuška, rođenog 07.03.1964. godine. Tom prilikom pokazao namje i dopis koji mu je uputio Danski bataljon u kojem se obaviješ-tava da je “Vojni sud u sveukupnom razmatranju, za-ključio da nije učinjenagreška od danskog oso-blja, pošto nije bilo meha-ničke greške na ratnomvozilu, on nije našao ra-zlog da podigne optužbuza greške protiv danskogosoblja.

Sudska praksa Da-nske, može dati naknaduza oštetu u slučaju gdje jeosoba odgovorna. U ovompredmetu iz Danske stra-ne ne može se dati nakna-da za oštetu.”

Komentarišuæi taj dopis, ispada, po Jovinim rijeèima, da senjegov sin sam bacio pod tenk, što je van svake pameti i zdravelogike. Da su pregazili ovcu, morali bi platiti odštetu, a ovako zaèovjeka izbjeglicu i Srbina, niti priznaju krivicu, niti kane platiti bilokakvu odštetu.

* * *TRAGEDIJA IZBJEGLIČKE PORODICE VRCELJ (3)

U Biltenima 8 i 9 pisali smo o tragediji izbjegličke porodiceVrcelj (albanski teroristi ubili su Ljubomira Vrcelja, izbjeglicu izZapužana kod Benkovca i njegovu ženu Mladenku, iza kojih jeostalo troje maloljetne i retardirane djece).

Dana 10. marta u prostorije VERITAS-a navratile su TepšaBoja i Vrtača Dragica, baka i tetka siročića Vrcelja, te ispričali dasu 19. februara djeca preko UNHCR-a prebačena iz Prizrena uHrtkovce, gdje baka i tetka žive, takođe kao izbjeglice. Pošto seradi o retardiranoj djeci, uskoro će Mladen (1984) i Jagoda(1985) početi da pohađaju školu za gluhonijemu djecu u Zemu-nu, a Smilja (1986), najvjerovatnije, edukativnu školu u Sremči-ci. Tako će djeca i dalje ostati u kontaktu sa bakom i tetkom, koježele djeci pružiti ljubav koju su izgubili smrću oca i majke.

Tetka i baka zahvaljuju na angažmanu i pomoæi oko transferadjece Komeserijatu za izbjeglice Srbije, VERITAS-u i KancelarijiUNHCR-a u Beogradu.

SMRT U SELU LOTINE KOD DVORA

Obaviješteni smo da jedana 04. marta 2000. godine uselu Lotina, opština Dvor,nađen mrtav Lotina IvanaNedjeljko, rođen 1926. godineu istom selu. Tijelo mu jeraznešeno bombom u vlastitojkući.

Po službenoj policijskojverziji Nedjeljko je izvršiosamoubistvo, što se zaključujena osnovu oproštajnog pismakoje je navodno kod njegapronašla policija, a kojeg nikood mještana nije vidio.

Inače pokojni Nedjeljko je u“Oluji” izbjegao u Srbiju i vratiose u svoje selo prošle godine uorganizaciji UNHCR-a.

Nedjeljkovi posmrtni ostacisahranjeni su narednog danana seoskom groblju u Lotini,bez prisustva njegove rodbinekoja se i dalje nalazi u progo-nstvu.

Nedjeljkova smrt kodDvorskih Srba, i onih koji su sevratili i onih u progonstvu, izazvala je uznemirenost isumnju u samoubistvo.

Sumnju pobuđuje saznanjeda je Nedjeljko po povratkuviše puta pozivan na informa-tivne razgovore u Sisak i da suga često posjećivali “nezvanigosti”.

Uznemirenosti Dvorčanadoprinosi i činjenica da se uprvoj nedjelji marta desila serija ubistava Srba uHrvatskoj.

STRADANJA KRAJIŠKIH IZBJEGLICA NA KOSOVU PODZAŠTITOM KFOR-A

U selu Lotine, opština Dvor,prema popisu stanovništva iz1991. godine, živjelo je ukupno 132 stanovnika , svisrpske nacionalnosti.

— 6 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

POGINULI I NESTALI

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

R E A G O V A N J A

PROTOKOL 555

Međunarodni komitet Crve-nog krsta (ICRC) - kancelarijau Zagrebu, zatražio je od VER-ITAS-a informacije o GAGIĆVLADIMIRU sinu Todora,rođenom 1911. godine u Go-rnjim Biljanima opština Benko-vac, koji je nestao 05. avgusta1995. godine u rodnom selu.

U zahtjevu se navodi“traženo lice je živelo u seluBiljane Gornje,opština Benko-vac. Prema podacima dobive-nim od vlasti Republike Hrva-tske koja je sprovela službenuistragu, traženo lice je smrtnostradalo u saobraæanoj nesreæiu koloni izbeglica 4/5.08.1995.Njegovo telo su odvezli vojniciRSK u nepoznatom smeru. Odtada nema nikakvih vesti otraženom licu.”

Gagić Vladimir nalazi se naVERITAS-ovoj evidenciji ne-stalih. Vladimirova snahaDragica, koja živi u Banja Luci,dana 01.03.2000. godine pre-poznala je Vladimirov leš naprotokolu broj 555, kojeg jeKomisija za nestale i zatočeneRH predala srpskoj strani 21.jula 1998. godine u Zagrebu.Na tom protokolu stoji oznakada je leš nepoznat, da se radi ovojniku (?), od odjeće da jeimao sivu jaknu, crnu majicukratkih rukava, sivomaslinastehlače i da je bio bez obuće, daje leš pronađen 08.08.1995.godine i da je pokopan uZadru. U protokolu se nalazi ifotografija leša, na osnovu kojeje i izvršeno prepoznavanje.

Prema tome, fotografija lešau navedenom protokolu pre-dstavlja prvu potpuniju info-rmaciju porodici o sudbininestalog Gagiæ Vladimira.Istovremeno ukazuje i na“pouzdanost” istrage hrvatskihslužbenih organa.

PLAŠKI

Od 07. do 10. marta ovegodine VERITAS su posjetiliBudimlija Stevo i ŠupicaBranko, oba iz Plaškog, sadaprognanici u SRJ, te nakon

uvida u evidencije o poginulim inestalima sa područja opštinePlaški, dali podatke o licimakoja se nisu nalazila na ovimevidencijama. Radi se o sli-jedećim licima:1. Letica Milan sin Dušana,

rođen 1962. u Plaškom, živio uMeđeđaku, poginuo u junu ilijulu 1992. godine kod BelogManastira gdje je i sahranjen;

2. Mikulica Dušan sinMilana, rođen 1947. godine uPlaškom, živio u selu Zebić,poginuo 28.08.1993. godine naBukvaru i sahranjen na mje-snom groblju Plaški;

3. Radošević Dane, rođen1959. godine u Vojnovcu gdjeje i živio. Poginuo na Trojvrhu1993. godine, a sahranjen namjesnom groblju u Vojnovcu;

4. Radošević Stevo, rođen1953. godine u Vojnovcu, gdjeje i živio, poginuo 01.06.1991.na putu Vojnovac - SabljačkaDraga, sahranjen na mjesnomgroblju Vojnovac;

5. Trbojević Nikola sinMilovana, rođen 1973. uPlaškoj Glavi, poginuo 1993.godine u Vojnovcu, a sahra-njen na mjesnom groblju uPlaškoj Glavi;

6. Vorkapić Dušan, rođen1936. godine u Vojnovcu, živiou Plaškom, nestao u izbje-gličkoj koloni u toku akcije“Oluja” na putu Topusko -Žirovac;

7. Vorkapić Milan sinLjube, rođen 1951. godine uTrojvrhu, nestao 05.08.1995.u Latinu.

GDJE JE NESTAOATANASKOVIĆ NOVICA ?

Dana 10. marta 2000. godi-ne u VERITAS je stigao zahtjevod Međunarodnog komitetaCrvenog krsta (ICRC) - kance-larija u Zagrebu za informacijeo ATANASKOVIĆ NOVICIsinu Radivoja, rođenom04.11.1960. godine u Svinjištukod Preševa.

U tom zahtjevu se navodi“traženo lice je bio pripadnikjedinice VP 7071 Vrhovinevojske RSK. Za vrijeme patroli-ranja, dana 21.06.1993.godine, nestao je u mestuDrenov Klanac, opštinaOtoèac. Od tada nemanikakvih vesti o traženom licu.”

Atanasković Novica nalazise i na VERITAS-ovoj evide-nciji nestalih. Prema izjavi nje-gove supruge AtanaskovićJovanke, Novica se posljednjiput javio iz Korenice početkommarta 1993. godine i od tada onjemu ništa nije čula. InačeDrenov Klanac, koji je na-značen kao mjesto nestanka,nalazio se pod kontrolomHrvatske. Ovim putem poziva-mo sve one koji nešto znaju osudbini Atanasković Novice danam se jave.

U mjestu Plaški opština Ogulin,prema popisu stanovništva iz1991. godine, živjelo je ukupno2.271 stanovnik, od èega 2.074.Srba, 69. Hrvata, 67 Jugoslavena,10 Muslimana i 56 ostalih.

— 7 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

POMENI - IN MEMORIAM

R A V N I K O T A R IMART 1993. - MART 2000.

Januarski napad Hrvatskena jug RSK, (Masleničkaoperacija), kada se radi oVensovom planu u Krajini,pokazao je tri bitne stvari:

UNPROFOR nije bio garantmira i zaštite srpskog stanovni-štva, što se tada počelo pra-vdati karakterom njegovogmandata (nije ovlašten zaupotrebu oružja) drugo, SRJ jepokazala da nema namjeru da

vojno interveniše u slučajuhrvatskih napada, kao što jebilo obećano iz Beograda itreće, Hrvatska je dobila među-narodnu podršku za reinte-graciju Krajine.

Rezolucija Savjeta bezbje-dnosti UN-a 802 od 25. januara1993. godine, koja je donese-na povodom hrvatskog napadana jug Krajine, sadržavala jeodredbu, i to u prvoj tački, dase hrvatske snage povuku iomoguće mirovnim snagamaUN-a da ponovo preuzmu kon-trolu nad zauzetim područjem.

Takođe je od sukobljenihstrana traženo da nastave pre-govore i da krajinska vojskavrati teško naoružanje uskladišta. Hrvatska je inzisti-rala na razoružanju SVK, avlasti RSK na ispunjenju prvetačke rezolucije. Nije realizo-vano ni jedno ni drugo, a spo-

razum o primirju je sklopljentek u junu mjesecu u Erdutu.

U međuvremenu je Savjetbezbjednosti UN usvojioRezoluciju 815 od 31. marta1993. godine, koja se bavilaproblematikom provođenjaVensovog plana, u kojoj je prviput nedvosmisleno napisanoda su UNPA zone "integralnidijelovi Hrvatske".

Bio je to i formalni krajVensovog plana i priče da senjegovom primjenom ne preju-dicira političko rješenje.

A Srbi su i dalje ginulibraneći R a v n e K o t a r e .

R E Z O L U C I J A 8 1 5 ,3 1 . 0 3 . 1 9 9 3 . g o d i n e

“Savjet bezbjednosti,Potvrðujuæi svoju Rezoluciju

743 (1992) i sve narednerezolucije koje se odnose naSnage Ujedinjenih nacija zazaštitu (UNPROFOR),

Potvrðujuæi posebno svojurješenost da obezbjedi pošto-vanje suvereniteta i teritori-

jalnog integriteta Hrvatske idrugih republika u kojima jeUNPROFOR razmješten, ...

5. Podržava kopredsjednikeUpravnog komiteta Meðunaro-dne konferencije o bivšojJugoslaviji u njihovim napori-ma da pomognu da se odredibuduæi status ovih teritorija,ukljuèujuæi zone pod zaštitomUjedinjenih nacija (UNPA),koje su sastavni dio teritorijeRepublike Hrvatske, i zahtjevapuno poštovanje meðunaro-dnog humanitarnog prava, aposebno ženevskih konvenci-ja, u ovim oblastima...”

POGINULI I NESTALI U AGRESIJI HRVATSKE VOJSKE NA RAVNE KOTARE (mart 1993. godine)

Andić Ratko Milan, 1970. Polača - Knin; Beader Nikola Mitar, 1947. Žitnić - Drniš; BeleslinMomčilo, 1955. Srpski Krstur - Novi Kneževac; Bukorović Filip Dušan, 1959. Biskupija - Knin;Cupać Jandrija Borislav, 1958. Raštević - Benkovac; Čolović Milan Nebojša, 1959. Tepljuh -Drniš; Čupić Todor Đuro, 1944. Jagodnja Donja - Benkovac; Dević Sava Dinko, 1958. Kolarina -Benkovac; Dragičević Stojan Miloš, 1959. Golubić - Obrovac; Đokić Milorad Radmilo, 1968.Trbunje - Niš; Đurić Milan Dušan, 1971. Gradačac - Gradačac; Erceg Mile Đuro, 1951. ZemunikGornji - Zadar; Gnjatović Dušan Jovan, 1961. Bilišane - Obrovac; Jovanović Zoran, 1967. Ruma- Ruma; Kebet Ratimir Saša, 1966. Požarevac - Požarevac; Korda Luke Sretko, 1952. Radaši-novci - Benkovac; Lakić Dušan Petar, 1949. Trljuge - Benkovac; Maričić Rade Džon, 1973. Bre-genz - Bregenz; Medaković Ljuban Vladimir, 1951. Dvor - Dvor; Miličev Dragan, 1952. NovaCrnja - Nova Crnja; Miljević Olga, 1926. Jagodnja Donja - Benkovac; Milosavljević Dragan,1957. Bela Palanka - Bela Palanka; Nikolić Simo Zoran, 1960. Donji Rajići - Novska; NovakovićMilan Nikola, 1954. Benkovac - Benkovac; Novković Milan Nikola, 1954. Benkovac - Benkovac;Prostran Stojan Srđan, 1961. Smoković - Zadar; Prostran Mitar Zlatko, 1939. Smoković - Zadar;Radmanović Sofija, 1909. Biljane Gornje - Benkovac; Ristić Bogdan Slavko, 1954. Zrenjanin -Zrenjanin; Romić Ilija Branko, 1957. Kolarevo - Pančevo; Subotić Manda, 1931. Zemunik Gorn-ji - Benkovac; Španović Tihomir, 1968. Petrinja - Petrinja; Vasilić Niko Mićo, 1964. Novo Miloše-vo - Novi Bečej; Vidić Save Ljubomir, 1965. Donji Karin - Benkovac; Vučić Novak Rade, 1971.Teslić - Teslić; Žarković Rade Milovan, 1948. Donja Jagodnja – Benkovac.

— 8 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

SUDSKI POSTUPCIPOSTUPCI PROTIV SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

ŽUPANIJSKI SUD U SPLITU

Bilić Jovan Jovan, 22.01.1958.Civljane - Knin, 12 god;Bjelobrk Petar Petar, 24.06.1944.Knin, 14 god; BorkovićDušan Dušan,13.02.1953. Laktac - Sinj, 5 god;BodrožićMile Milenko,04.01.1968. Koljani - Sinj, 6 god;Despinić Jovo Slobodan,02.01.1965. Otišić - Knin, 8 god;DragićSlobodan Željko,22.11.1969. Knin, 15 god; DragićNikola Srećko,01.01.1963. Knin, 5 god; KovačićBožo Petar, 09.07.1958.Laktac - Sinj, 8 god;MarčetićÐuro Rade, 05.01.1954.Koljani - Sinj, 5 god;PeovićNikola Petar, 28.08.1960.Laktac - Sinj, 5 god;Rnić Jovan Marko, 09.11.1960.Split - Split, 8 god; VinčićBožo Miroslav,07.01.1964. Laktac - Sinj, 5 god.

Od kojih se Dragiæ Sreæko iBorkoviæ Dušan, po vlastitomzahtjevu, nalaze na izdržava-nju nepravosnažne presude uLepoglavi, a ostali se nalaze uIstražnom zatvoru županijskogsuda u Splitu.

ArambašićBranko Dragan, 07.09.1963. Otišić - Sinj, 20 god; Arambašić Filip Milan zv. "Hari", 30.11.1952. Otišić - Sinj, 20 god;Arambašić Filip Mitar, 09.04.1962. Otišić - Sinj, 20 god;ArambašićGojko Petar, zv. "Šule", 12.07.1963. Otišić - Sinj, 20 god;Arnaut Dušan Dragan, 11.03.1959. Kosore - Sinj, 15 god;BarišićMilan Dragan, 14.10.1962. Knin, 20 god; Bogovac Svetozar Branko, 04.08.1971. Laktac - Sinj, 12 god;Bogovac Dmitar Milan, 07.03.1964. Koljani - Sinj, 15 god;Bogovac Svetozar Milan, 04.08.1971. Laktac - Sinj, 12 god;Bogovac Svetozar Slobodan, 28.07.1967. Laktac - Sinj, 12 god;Bogovac Stevan Svetozar, 28.08.1943. Laktac - Sinj, 15 god;Četnik Petar Milan zv. "Delija", 04.08.1957. Knin, 15 god; Četnik Sava Milan zv. "Prčko", 03.03.1958. Cetina - Knin, 12 god; Četnik Milan Stevan, 01.12.1959. Cetina - Knin, 20 god;Dragić Luka Dragan, zv. "Macan",09.10.1960. Sinj, 20 god;Knez Mihajlo Zoran zv. "Bricin",26.10.1954. Kosore - Sinj, 15 god;

KrunićKrstan Petar, 08.01.1961. Otišić - Sinj, 20 god;Nenadić Jovan Ilija zv. "Mićko", 15.11.1960. Dabar - Sinj, 7 god; PetrovićDušan Dragan,22.10.1966. Otišić - Sinj, 20 god;Radović Ljubivoj Borko,15.04.1959. Arilje, 20 god; RadulovićRajko, 20.04.1956. 20 god;RosićDušan Branko,21.08.1964. Otišić - Sinj, 10 god;ŠorgićMarko Mladen, zv. "Tigar",22.07.1961. Morpolača - Benkovac , 12 god;Stojanac Božo Milan,02.02.1964. Dabar - Sinj, 7 god;StojsavljevićKrstan Dušan, zv."Dule Krljin", 30.04.1957. Sinj, 20 god;UstićRade Milenko zv. "Rambo",22.12.1967. Otišić - Sinj, 20 god;Zagorac Petar Filip,28.07.1953. Otišić - Sinj, 8 god.

Od navedenih lica Aram-bašiæ Milan zv. “Hari” nalazise na VERITAS-ovoj evidencijinestalih.

Županijski sud u Splitu pre-sudom broj K - 15/95. od 21.maja 1997. godine proglasio jekrivima 39 pripadnika Srpskevojske Krajine (SVK) zbog kriv.djela protiv čovječnosti i među-narodnog prava - ratni zločinprotiv civilnog stanovništva iratnih zarobljenika “što su od11.03.1991. do 04.08.1995.godine, na sjevernom dijeluteritorije općine Sinj, oko je-zera Peruča, u oružanomsukobu s postrojbama hrva-tske policije i vojske, postupalisuprotno odrednicama Žene-vske konvencije o zaštiti

građanskih osoba u vrijemerata od 12.08.1949. te Dopu-nskog protokola - Protokola 1. iProtokola 2. iz 1977. uz Žene-vske konvencije, na način dasu u cilju protjerivanja civilnogstanovništva, pljačkanja i uni-štavanja njihove cjelokupneimovine na silom osvojenompodručju... otvarali topničku ipješadijsku vatru po naselje-nim mjestima i civilnom stano-vništvu, nasumice i bez izboraciljeva, pogađajući pri tom pro-jektilima domove, gospodarskeobjekte, crkve, škole, branu HE‘Peruča’ i druge civilne obje-

kte...”, za koja djela im jeizrekao kazne zatvora u traja-nju od 5 do 20 godina.

Dvanaestorici je suđeno uprisutnosti a ostalima u odsu-tnosti.

Na citiranu presudu optuže-ni, koji se nalaze u zatvoru,izjavili su žalbu još u avgustu1997. godine. O njihovoj žalbiVrhovni sud Hrvatske, kao dru-gostepeni sud, još nije odluèi-vao, iako je po slovu zakona,morao odluèiti u roku od 3mjeseca od podnošenja žalbe.

SUĐENI U ODSUTNOSTISUĐENI U PRISUTNOSTI

— 9 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

SUDSKI POSTUPCI

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

POSTUPCI PRED HAŠKIM SUDOM

“Večernji list”, 21.2.2000.TAJNI RAZGOVORI TUÐ-MANA I KORDIÆA MIRIŠUNA AFERU WATERGATE “Profesor međunarodnog

prava dr. Vladimir ĐuroDegan, govori što sve Hrva-tska može i mora učiniti da biudovoljila zahtjevima suda. * Koliko je pravno utemeljenoosporavati haaškom tužite-ljstvu nadležnost za zloèineuèinjene u Bljesku i Oluji? - Nerazumno je tvrditi da suBljesak i Oluja bile obične poli-cijske akcije u situacijama‘unutarnjih nemira i zategnu-tosti kao što su pobune, izoli-rani i sporadični akti nasilja’.Prvi članak drugog dopunskogprotokola na četiri ženevskekonvencije o humanitarnompravu iz 1977. godine - kojimaje Hrvatska stranka - vrlo pre-cizno definira nemeđunarodnioružani sukob i ta definicijaposve odgovara svemu što sedogađalo u Hrvatskoj od poče-tka agresije do potpuna ostva-renja Erdutskog sporazuma.Uz to, ako bi se dogodio zločingenocida - a nadam se da nije- onda je Sud nadležan bezobzira na to, je li se genociddogodio u doba mira ili u dobarata. Nemeđunarodni oružanisukob počeo je onda kad seMilan Martić odmetnuo odhrvatske vlasti i u Kninuustanovio svoje otpadničkeoružane snage pod odgovo-rnom komandom, koje suimale svoje odore i znakove zaraspoznavanje i otvorenonosile oružje. Dokle god jetakvih snaga bilo na područjuHrvatske, dakle do izvršenjaErdutskog sporazuma, posto-jao je oružani sukob. Oni kojisu tvrdili da nije, očito nisu po-znavali temeljna pravila među-narodnoga javnoga prava.”

“Večernji list”, 25.02. 2000.NOVE OPTUŽNICE - STARA

IMENA

“BRUXELLES - Neka odsuđenja haškog Tribunala zaratne zločine održat će se uregijama gdje su zločini poči-njeni, potvrdili su na prvoj i odsada redovnoj konferenciji zanovinare u Bruxellesu glasno-govornici Tribunala Jim Lan-dale i Paul Risley. Premda seovim Haški sud suočava smnoštvom tehničkih i financi-jskih problema, od smještajasudskih vijeća i osoblja dopitanja sigurnosne naravi, idejase ‘pažljivo razmatra’, a dolaziu obzir najmanje za godinudana. U praksi to bi bilo suđe-nje npr. u Zagrebu ili Sarajevu.Hrvatska je i dalje ‘u prekršajuu odnosima s Tribunalombudući da do sada nije prosli-jedila tražene dokazne materi-jale vezane za istragu omogućim zlodjelima prilikomoperacija Oluja i Bljesak’,izjavio je glasnogovornik Tuži-laštva Paul Risley. Risley jedijelom objasnio spekulacije oistragama nad Franjom Tuđ-manom. Tužiteljičin je zamje-nik Graham Blewitt nedavnoimao pravo kad je kazao da jeTuđman ‘bio pod istragom’, aRisley je obrazložio da to znači‘mogućnost’ da se Tuđmannađe u ulozi ‘neoptuženogsuučesnika’, što je pravni te-rmin za osobu čije bi se imemoglo pojaviti uz imenaoptuženih u nekoj od optužnicakoje zaokružuje TribunalovoTužilaštvo. Haški je tim zaodnose s javnošću objavio daće uskoro početi suđenja zazlodjela u logorima Omarska iKeraterm, seksualno nasilje iporobljavanje u Foči, temasakr u Srebrenici. Najavlje-na je i mogućnost proširenja‘kosovske’ optužnice, te noveoptužnice vezane za ulogu srp-skih vojnih snaga u zlodjelimau Hrvatskoj.”

“Vjesnik”, 29.02.2000.POÈELO SUÐENJEÈETVORICI SRBA IZ

PRIJEDORA“DEN HAAG, 28.02. - U pone-

djeljak je pred Međunarodnimsudom za ratne zločine na područjubive Jugoslavije počelo suđenječetvorici bosanskih Srba. Optu-žnica tereti Miroslava Kvočku,Milojicu Kosa, Mlađu Radića iZorana Žigića da su od travnja dokolovoza 1992., kad su vlastibosanskih Srba u Prijedoru zatvo-rile više od 6000 bosanskih Musli-mana i Hrvata iz prijedorskog krajau logore u Omarskoj, Trnopolju iKeratermu, mučili, silovali i ubijalizatočenike i zatočenice. Nekolikostotina ljudi nije preživjelo.”

“Večernji list”, 06.03.2000.UHIÆEN DRAGOLJUB PRCAÆ

“HAAG - Haaški sud sinoć jepotvrdio da je SFOR u Prijedoruuhitio jednog bosanskog Srbina,koji je zacijelo već u Haagu. Premariječima šefa policije u Prijedoru, pri-padnici SFOR - a jučer su uhitilidvojicu bosanskih Srba Dragolju-ba Prcaća i Radu Mikanovića.Protiv Dragoljuba Prcaća (63),zamjenika zapovjednika srpskogkoncentracionog logora Omarska(pokraj Prijedora), Haaški sud jepodnio optužnicu 1995. godine.Protiv Mikanovića nema optužnicepa je pušten. Prema priopćenju spotpisom glavnog tajnika NATO - aGeorgea Robertsona, ‘DragoljubPrcać optužen je da je kaznenoodgovoran za djela svojih podči-njenih koji su počinili zločine protivčovječanstva, uključujući ubojstva,mučenja, silovanja, neljudska djelai nezakonito pritvaranje, kršeći pri-tom ratne zakone i običaje’.Optužnica se odnosi na razdobljeod 25. svibnja do 30. rujna 1992.godine. Robertson je u priopćenjuistaknuo da je to uhićenje, četvrto utri mjeseca, upozorenje drugim ra-tnim zločincima kako je vrijeme dase predaju.”

— 10 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

SUDSKI POSTUPCI

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

POSTUPCI PRED HAŠKIM SUDOM“Večernji list”, 02. 03.2000.

SAMO HAAG SUDIHAAŠKIM OPTUŽENICIMA

“DEN HAAG - Osobe koje jeHaaški sud optužio odgovarat ćesamo pred Međunarodnimsudom za ratne zločine (ICTY),kazao je jučer glasnogovorniksuda Jim Landale, razjašnjava-jući tako različite interpretacijenajava o ‘selidbi’ suđenja. -Svaka osoba koju je Sud optužiostići će u Haag i bit će joj tu su-đeno - kazao je u Haagu Lan-dale, a ICTY jedino razmišlja otome da u budućnosti dijelovesuđenja održi na području bivšeJugoslavije, odnosno u slučajuICTR - a u Ruandi. Landale jerazjasnio riječi glavne haašketužiteljice Carle del Ponteizrečene prošlog tjedna u tanza-nijskom sjedištu ICTR - a o pre-mještanju dijelova sudskih postu-paka u zemlje u kojima se zločindogodio, što je različito protu-mačeno. To bi i dalje bila suđe-nja pred Međunarodnim sudomza ratne zločine, samo bi sudnicabila, umjesto u Haagu, negdje napodručju bivše Jugoslavije, ovi-sno o sigurnosnim uvjetima zasvjedoke i financijama. - Riječ jezapravo o logističkom i admini-strativnom pitanju, a ne o neče-mu drugome - kazao je glasno-govornik tužiteljstva Paul Risley.Neovisno o takvim razmišljanji-ma u Haagu, svaka zemlja, patako i Hrvatska, ima sama pravoi slobodu voditi postupke protivosoba za koje drži da su učinilizločine, kažu haaški glasnogo-vornici Landale i Risley, a ulogaUreda tužiteljstva je samo u tomeda procijeni je li riječ o osobamakoje bi Haaški sud trebao proce-suirati umjesto nacionalnih sudo-va, jer su zemlje poput Hrvatskena tom polju ustupile suverenitet.Iznimka iz tog pravila je BiH kojije, temeljem Rimskog sporazu-ma iz 1996., obvezna zatražitiprethodnu dozvolu ICTY - a zavođenje postupka.”

“Hina”, “Vjesnik”, 04.03.2000.

BLAŠKIÆ OSUÐEN NA 45GODINA ZATVORA

“DEN HAAG, 03.03. - Haaškije sud u petak osudio bivšegzapovjednika Operativne zonesredišnje Bosne generalaTihomira Blaškića na kaznuzatvora od 45 godina. Blaškić jeproglašen krivim za sve zločinekoji su mu stavljeni na teret, osimza granatiranje Zenice u 1993.godini, odnosno za zločine protivčovječnosti, povrede ratnogprava i običaja i povredeŽenevskih konvencija tijekomhrvatsko - muslimanskog rata usrednjoj Bosni od svibnja 1992.do siječnja 1994. Sudsko vijećeprihvatilo je međunarodnu kvali-fikaciju sukoba u Lašvanskojdolini i tako je prvi put presudompotvrđena umiješanost Hrvatskeu ratu u BiH. Tužiteljstvo Među-narodnog suda za ratne zločinena području bivše Jugoslavije(ICTY) zatražilo je u srpnju prošlegodine za Blaškića kaznu doži-votnog zatvora za zločine poči-njene u hrvatsko - muslima-nskom ratu u Lašvanskoj dolinitijekom 1993., uključivši najtežizločin u Ahmićima u kojem je utravnju 1993. pobijeno više odsto muslimanskih civila. Obranaje, pak, zatražila njegovooslobađanje. Branitelji generalaTihomira Blaškica u petak su,vidno pogođeni presudom,najavili žalbu na odluku Prvostu-panjskog sudskog vijeća. ‘Uz svepoštovanje prema sudskoj odlucikoju su donijeli po vlastitoj sa-vjesti i najbolje što su znali, ipaksmatram da nije dokazana klju-čna stvar da bi Blaškić zapovje-dio bilo koji zločin’, rekao je nje-gov branitelj Anto Nobilo. ‘Sud jejednostavno uzeo najtvrđu vari-jantu. Blaškić je bio zapovjednik,zločini su se tamo dogodili, a toobrana nije sporila ni jednogtrenutka. Paušalno je uzeo čak ida je on bio i vojni i civilni zapo-vjednik, jer su izjednačili civilnu ivojnu komponentu HVO - a, štoje apsolutno suprotno svemu štose dogodilo i dokumentima kojisu izvedeni na sudu’."

“Slobodna dalmacija”, 09.03.2000.ZLOÈINCI VIŠE NEÆEŠETATI HRVATSKOM!

“ZAGREB (Hina) - Hrvatskiprijedlog da se sudski postupakprotiv bolesnog MladenaNaletilića Tute i žalbeni postu-pak na presudu generalu Tiho-miru Blaškiću vode u Zagrebu,nije dosad prihvaćen u Ha-aškom sudu, ali će Vlada s timmeđunarodnim tijelom nastavitisuradnju kroz dijalog, kazao jepremijer Ivica Račan novinari-ma u zagrebačkoj zračnoj lucipo povratku iz Berlina. Hrvatskaneovisnost, Domovinski rat,akcije Bljesak i Oluja ‘mogu se imoraju obraniti’ jedino jasnimodvajanjem zajedničke nacio-nalne obrane od počinjenih indi-vidualnih zločina, inzistirao jepremijer koji drži da je pretho-dna vlast počinila teškupogrešku što to nije razgraniči-la. Hrvatska više neće dopustitida počinitelji zločina mirno šećuHrvatskom, jer bi time bila‘bačena ljaga na ono što i ovaVlada brani kao Domovinskirat’, kazao je Račan izrazivšiuvjerenost kako je upravo to‘najbolja obrana hrvatske neo-visnosti’. Sve ostalo, dodao je,jest protiv Hrvatske, sve ostaloje sukob s Hrvatskom, protivnaše želje da živimo normalno.Hrvatska je javnost zadnjihdana upoznata s činjenicom daje nova Vlada pronašla nekedokumente koje je prethodnavlast očito uskratila Blaškićevimbraniteljima. Premijer je kazaoda oni koji su to učinili većsnose političke konzekvence -poraz pretrpljen na prošlimizborima. O mogućim drugimposljedicama, Račan je kazaoda su one u nadležnosti pravo-suđa, a ne politike i Vlade, ali ćese nastojati utvrditi pojedinačnaodgovornost.”

— 11 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.

" S R P S K I N A R O D U K R A J I N I I H R VAT S K O J - D A N A S I S U T R A "

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

Učesnici Okruglog stola natemu "Srpski narod u Krajini iHrvatskoj - danas i sutra" održanog04.03.2000. godine u Banjaluci uorganizaciji Udruženja izbjeglih Srbaiz Krajine i Hrvatske u Banjaluci, kojesu sačinjavali izabrani predstavnici uvlastima Republike Hrvatske iz redasrpskog naroda, predstavnici izbjeglihSrba iz Krajine i Hrvatske u RepubliciSrpskoj i Saveznoj Republici Jugo-slaviji, koji zastupaju interese srpskeizbjegličke populacije u ovim dvimaRepublikama, te predstavnici Srpskepravoslavne crkve, nakon svestranerasprave usvojili su slijedeće:

S T A V O V E

1. Izražava se duboka zabrinutosti nespokojstvo činjenicom da nakonviše od pola decenije nije učinjengotovo nikakav progres u povratkuizbjeglica niti su učinjeni ozbiljnijipokušaji da se priđe rješavanju pro-blema izbjeglih Srba iz Hrvatske.

Bez trajnog i pravednog rješenjasrpskog pitanja u Republici Hrvatskojnema uspješne realizacije Pakta ostabilnosti za jugoistočnu Evropu.

Duboko zabrinuti zbog nedostatkanapretka i marginalizovanja ovogpitanja, učesnici Okruglog stola pozi-vaju sve relevantne faktore RepublikeHrvatske, Savezne Republike Jugo-slavije, Republike Srpske i Međunaro-dne zajednice da pojačaju svojeaktivnosti u cilju iznalaženja trajnog,pravednog i demoktratskog rješenjaza Srbe u Hrvatskoj.

2. Insistira se na pravu srpskih iz-bjeglica na povratak u RepublikuHrvatsku bez bilo kakvih ograničenjaili uslovljavanja sa bilo koje strane.

Polazna osnova za povratak trebada bude vraćanje u primjenu ustavnihodredaba stavljenih van snageUstavnim zakonom o privremenomneprimjenjivanju pojedinih odredbiUstavnog zakona o ljudskim pravima islobodama i o pravima etničkih inacionalnih zajednica ili manjina uRepublici Hrvatskoj ("Narodne novineRH br. 68/95"), ako se uspostavigrađanski suverenitet i RepublikaHrvatska transformiše u građanskudržavu.

Ako Republika Hrvatska ostanenacionalna država hrvatskoga naro-da, zahtjeva se, da se srpskom naro-du vrati konstitutivnost u toj državi kojaje oduzeta Ustavom Republike Hrva-tske od 22. decembra 1990. godine.

3. Zahtjeva se da se sva lica sapopisa stanovništva SR Hrvatske iz

1991. godine smatraju državljanimaRepublike Hrvatske kao i zaključiva-nje sporazuma o dvojnom drža-vljanstvu između Bosne i Hercego-vine i Republike Hrvatske, izmeđuBosne i Hercegovine i SavezneRepublike Jugoslaivje te izmeđuSavezne Republike Jugoslavije iRepublike Hrvatske. Dvojno državlja-nstvo znatno bi ublažilo agoniju izbje-glica u pogledu zaštite stečenih pravaa u najvećoj mjeri olakšalo bi repatri-jaciju i integraciju u novoizabranimmjestima prebivališta. Da bi se izbje-gle određene negativne posljedicekoje nosi dvojno državljanstvo (npr.izbjegavanje određenih obaveza),sporazumom o dvojnom državlja-nstvu bi se utvrdio princip isključivostidomaćeg državljanstva.

4. Zahtjeva se da se Zakonomobezbijedi revizija kriviènih postupakasvih lica osuðenih za krivièna djela zaratne zloèine, popis žrtava rata,ekshumacija leševa, te izjednaèe nji-hova i prava njihovih porodica, bezobzira na vjersku, nacionalnu ili vojnupripadnost.

5. Zahtjeva se ujednačavanjepravnog režima i administrativneprakse u vezi sa povratkom privatneimovine i stanova u državnoj svojini nanačin da se ove nekretnine i pokre-tnine vrate njihovim vlasnicima i kori-snicima, koji su ih morali napustitipočetkom 1990. godine i poslije, ide-ntično kako se to radi na područjuBosne i Hercegovine.

Ovo će se obaviti na slijedećinačin:

a) da se Zakonom stave vansnage sve odredbe ranijih Zakona idrugih propisa o preuzimanju, upra-vljanju i korištenju privatne imovine istanova u državnoj svojini, koje suvlasnici, posjednici i stanari privre-meno prestali da koriste,

b) da se Zakonom ponište svi su-dski, upravni i drugi akti na osnovukojih je vlasnicima, posjednicima i sta-narima prestalo pravo svojine, pravokorištenja odnosno stanarsko pravozbog privremenog nekorištenjaimovine odnosno stanova,

c) da se Zakonom ponište svi su-dski, upravni i drugi akti na osnovukojih je stečeno pravo svojine, pravokorištenja odnosno stanarsko pravona imovini odnosno stanovima koje suvlasnici, posjednici i stanari privre-meno prestali da koriste,

d) da se Zakonom obezbijedivraćanje u posjed imovine i stanovavlasnicima, posjednicima i stanarima,koje su oni privremeno prestali da

koriste, sa svim pravima koja su imaliu vrijeme napuštanja te imovine istanova, bez bilo kakvog uslovljava-nja i ograničavanja,

e) da se Zakonom utvrdi da će sevlasnicima, posjednicima i stanarimakojima su stanovi ili imovina uništeni,isplatiti pravedna nadoknada.

f) Ovaj stav upućuje se kao i svidrugi stavovi nadležnim vlastimaRepublike Hrvatske radi realizacije, aodgovarajućim institucijama Među-narodne zajednice radi praćenjaizvršenja tih stavova.

6. Kulturni i duhovni identitet izbje-glih Srba najbolje će se profilisati nji-hovim povratkom na područja uRepubliku Hrvatsku iz kojih su nasilnoistjerani. Stoga se očekuje od Srpskepravoslavne crkve što brži povratakVisokog sveštenstva kao primjer iz-bjeglim Srbima da je povratak mogući realan.

Dok ne dođe do realizovanjapotencijalnog povratka mora se zašti-titi i kulturni i duhovni identitet izbjegli-ca iz Krajine i Hrvatske sa svim nji-hovim specifičnostima. Nosioci ovogzadatka trebaju biti sve kulturne iduhovne institucije srpskog naroda uRepublici Srpskoj i Saveznoj Republi-ci Jugoslaviji.

Osnovni stav kada je u pitanju ku-lturni i duhovni identitet jeste - bez na-roda nema ni Srpske pravoslavnecrkve ni srpskih kulturnih institucija.

7. Učesnici Okruglog stola susaglasni da su ovi stavovi mogućaplatforma za objedinjavanje izbjegli-čkih problema Srba iz Krajine iHrvatske koji žive na području bivšeSFRJ i trećim zemljama radi jedi-nstvenog istupanja kod realizovanjazauzetih stavova.

8. Zahtjeva se da u svim budućimpregovorima sa hrvatskim vlastima,međunarodnom zajednicom i ostalimzainteresovanim stranama zarad re-aliovanja zauzetih stavova učestvujupredstavnici izbjeglih Srba iz Krajine iHrvatske koje će odrediti njihovaudruženja u Saveznoj RepubliciJugoslaviji i Republici Srpskoj i zastu-pnik srpskog naroda u Zastupničkomdomu hrvatskog državnog Sabora.

9. Stavovi će se dostaviti svimnadležnim međunarodnim institucija-ma i Vladama Republike Srpske,Savezne Republike Jugoslavije iRepublike Hrvatske, te će biti javnopublikovani.

U Banjaluci, 04. marta 2000.

— 12 — Bilten br. 10 ! Mart, 2000.Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

PORUKE SA INTERNETAPORUKA IZ ENGLESKE

“Zovem se Veliborka i za vri-jeme Krajine sam radila kao pre-vodilac u Evropskoj Zajednici.Inače sam iz Knina, tačnije Golubića.

Objasniću vam zašto vampišem i iskreno se nadam da ćemi neko odgovoriti. Ja sam većšest mjeseci u Engleskoj gdjesam podnijela molbu za azil.Nisam jedina, vjerovatno znateda je mnogo našeg svijeta oti-šlo. U stvari zašto vam seobraćam:

Aktuelne promjene i obeća-nja u Hrvatskoj će najvjerova-tnije negativno uticati na mojumolbu ostanka u Engleskoj, kaoi većini našeg naroda. U razgo-vorima sa advokatom savjeto-vano mi je da se pokušamzauzeti da dobijem što novijeizvještaje da Srbima u Hrvatskojnije ni dan danas sigurno. Danassam na internetu u Večernjemlistu pročitala članak o ubistvupovratnika iz Beograda koji sevratio na Vir i bio pretučen i ubi-jen pred sedmogodišnjim sinom.

Naime, ja znam da se vibavite raznim drugim stvarimaali se sjećam da sam nakonegzodusa prevodila za VERI-TAS dokumentaciju iz 1995. omasovnom maltretiranju Srba uHrvatskoj.

Bila bi jako zahvalna da mineko iz vaše organizacije odgo-vori na ovo pismo i da mi dadetaljnije podatke o tome da li vimožda imate takve izvještaje ilinešto slično šta može dokazatida Srbi i pored nove vlasti nećeimati sigurnost u Hrvatskoj.

Možda vam moje pismo budezvučalo čudno ali bi mi bilodrago da se javite, bilo damožete ili ne možete, lično vi dami pomognete. Bez obzira gdjebila moje srce je uvije bilo i bićeu Krajini.

06. mart 2000., Veliborka”

PORUKA IZ KANADE

“Jako sam se obradovalakad sam našla vaš web site naInternetu, mada sam se u i istovrijeme i rastužila kad sam vidjela Spisak svih nestalih ipoginulih.

Mogu vam reći da vam jeinternet stranica odlična.

Ja sam inače iz Knina tj. izDalmatinskog Kosova i priče izknjige "Sudbine ljudi spotražnih lista" su me jakorastužile.

Na spisku sam našla i imesvog brata od tetke Grkinić IlijePetra koji je poginuo na Milje-vačkom platou, a ujedno samvidjela da ste objavili i pu-blikaciju povodom toga, pasam vas htjela pitati gdje moguda je nabavim. Ja trenutnoživim u Hamiltonu, Kanadagdje ima jako puno Srba, ali bimogla tu knjigu da nabavim i izJugoslavije, samo mi kažitegdje ima da se kupi. Zanimame i "Srpska Krajina - Avgust1995", jer sam i ja bila u koloniod 4. do 7. Avgusta.

Puno sreće u radu!

06.03.2000., Mirela”

PRIJEDLOG TENENUMAIZ ŠVAJCARSKE

“Vi stavite link našeg klubaa mi vaš link. Pogledajte našustranu i javite da li ste saglasni.U prošloj godini imali smo 6 hi-ljada posjeta (klikova). Mi smoveoma aktivni na SERBIJANKAFEU, pa možemo da napravi-mo promocije vašeg sajta.

Bininngen, 28. februar 2000.”

I saradnja je uspostavljena.Sada se na naslovnoj straniciVERITAS-ove prezentacije nalazilink Tenenuma www.tenenum.cha na naslovnoj stranici Tenenuma VERITAS-ov link www.veritas.org.yu

PORUKA IZ IRSKE

“Zdrav razum naprosto nemože da shvati užas i strahotekoje je srpski narod doživio.

Meni je jako teško kad vidimkako je kriva slika otišla u svijeto nama Srbima. Ljudi ovdje, atako je svugdje na zapadu,nemaju predstave šta se zaistadesilo u Hrvatskoj, niti žele daznaju. Gledam, kao primjer uzi-mam Irsku, svaki dan primajuizbjeglice, te izbjeglice su izBosne i mahom muslimani.Mnogo puta sam postavilapitanje ljudima u vladi ovdje,kako niko ne želi da zna šta jesa izbjeglicama iz Hrvatske,zašto se nešto ne organizujeza te ljudi. Medutim, nitkonema odgovor na to pitanje.Sjećam se prošle godine samimala intervju sa jednom no-vinarkom ovdje. Željela je dapopriča sa Srbima koji živeovdje. U to vrijeme je Kosovobilo aktuelno.

Naprosto nisam moglavjerovati da postoji netko koželi da čuje našu priču, imoram reći da sam bilaoduševljena, pošto je nakonmožda dvije sedmice objavilanaše priče u novinama koje janormalno imam i danas.

Teško je kad čovjek traga zasvojima koji se vode kaonestali, a ja sam jedna od tih.Često se pitam kako čovjekmože da nestane? Moja mamaima običaj da kaže, a baš sampročitala i kod vas kako kažete,čovjek nije iglica a Dalmacija iLika nisu plast sijena. Moj tata,Dušan Torbica se vodi kaonestao od augusta 1995.Pokušavala sam raznim kana-lima da dobijem informacije alina žalost bez uspjeha. Nisamsigurna da li biste vi mogli dami pomognete.

Puno pozdrava iz Dablina.10. mart 2000., Dijana”