ARSEN DEDI] - RUTINA JE SMRT20. OBLJETNICA SMRTI VLADIMIRA RU@DJAKAPRAIZVEDBA EPISTOLE IVE MALECA60 GODINA BIG BANDA HRT-aHRVATSKI DJE^JI FESTIVALIN MEMORIAM BRANKU SEP^I]UCD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 143VELJA^A 2007.CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

ARSE

N D

EDI}

, SN

IMIO

: DAV

OR

HRV

OJ

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 1

2

P O [ T O V A N I ^ I T A T E L J I C A N T U S A !Prigodom nastupa odr`anog s Big Bandom HRT–a, koji ove godine obi lje`ava 60. godi{ njicu djelova nja, glasoviti je kantautor Arsen Dedi} izjavio: »Taj je Big Band uvijek bio teme lj o~uva nja, odr`ava nja razine popularne, pop, estradne glaz be. Ako je na{apopularna glaz ba nalik onomu {to smo ponudili u ovoj konstelaciji, onda daj Bo`e da bude takva.« Ovu smo misao vodi lju odlu~ilislijediti u priprema nju novoga broja novina.

Osim razgovora s Arsenom Dedi}em, ovogodi{ njim dobitnikom Nagrade Josip Sever, u Cantusu br. 143 donosimo i prilog o slav -ljeni~kom koncertu Big Banda HRT–a, ali i o koncertu kojim je je pjeva~ Miro Ungar, nastupiv{i tako|er uz taj Orkestar, proslavio50. godi{ njicu karijere. I uredni{tvo na{ih novina pridru`uje se ~estitkama povodom obi lje`ava nja ovih va`nih ob ljetnica.

Predstav ljamo i uspjehe hrvat skih skladate lja u domovini i inozemstvu, dobitnike nagrada, zatim donosimo ~lanke o festivalima, ob -ljetnicama An|elka Klobu~ara, Rubena Radice, Mila Cipre i Miroslava Magdaleni}a, sje}a nje na Branka Sep~i}a i Vladimira Ru`djakate mno{tvo zanim ljivih informacija.Uz brojne ZAMP–ove novosti donosimo i razgovor s Lordanom Ljubenkovim, pravnim savjetnikom HDS ZAMP–a, koji govori o pro-blemima vezanima uz takozvani Sustav privatnog kopira nja.Pro~itajte i osvrte na izda nja koja Cantusovi autori preporu~uju za ~ita nje i slu{a nje. Nadamo se da }e vam biti koristan putokaz zau`iva nje u dobroj glaz bi.

Davor Hrvoj, urednik

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Mlada gitaristi~ka nadaDvadesetogodi{ nji Petar ^uli}, jedan od ponajbo ljihhrvat skih mladih gitarista, na 9. Gitaristi~kom festi-valu u gr~kom gradu Volosu osvojio je dvije zlatnemeda lje. Nastupio je u dvije kategorije, u B kategorijiu kojoj se natje~u gitaristi ro|eni 1985. i 1986. godinete u A kategoriji koja nema dobne granice. Petar^uli} student je Umjetni~ke akademije u Splitu, aubrojimo li i ova dva prizna nja, u svojoj kolekcijitrenuta~no ima ~ak sedamnaest prvih nagrada osvo-jenih na festivalima i natjeca njima u domovini i in-ozemstvu. (M.[.)

Petar ^uli}

Iz sezone Zagreba~kogakvarteta^lanovi Zagreba~koga kvarteta gostovali su 29. stu-denoga 2006. u Rimu u takozvanom Auditorium duCentre culturel Saint–Louis de France. U programgostova nja uk lju~ili su i skladbu Arabe ska hrvat skogautora Jure Tkal~i}a. Nakon povratka u Hrvat sku,nastavili su svoju sezonu u Muzeju Mimara koncer-tom 6. prosinca na kojemu su izvodili Drugi guda~kikvartet @e ljka Brkanovi}a. (M.[.)

Koncert Zagreba~kih solistaDrugi ovosezon ski koncert Zagreba~kih solista,odr`an 6. prosinca 2006. u Hrvat skom glaz benom za-vodu, bio je posve}en hrvat skoj i ru skoj glaz bi krozprizmu triju skladate lja, Igora Ku ljeri}a, Borisa Papan-dopula te Petra Iji~a ^ajkov skog. U izvedbama djelahrvat skih skladate lja pridru`io im se mladi, no ve} is-taknuti pijanist Filip Fak.Ve~er je zapo~ela Ku -ljeri}evim Metamorfozama za glasovir i guda~e, sklad-bom zami{ ljenom u obliku teme sa sedam varijacija, anastav ljena je Papandopulovim Koncertom za glasovir iguda~e, br. 2, koncertantnoj skladbi u kojoj glasovir iguda~i ravnopravno sudjeluju u razvija nju glaz benogamaterijala. Time su se i Zagreba~ki solisti pridru`ilisje}a nju na dva istaknuta hrvat ska glaz bena stvarate -lja. (M.[.)

Izvedba Para}eve SonateNa koncertu ciklusa Piano pianissimo Koncertne di-rekcije Zagreb, odr`anome 17. prosinca u Preporod-noj dvorani pala~e Narodnoga doma, nastupile su vio-lon~elistica Monika Le skovar i pijanistica Ivana [varcGrenda. Putova nje raznovrsnim glaz benim stilovima iskladate lj skim izri~ajima zaustavilo se sredinom kon-certne ve~eri na Sonati za violon~elo i glasovir hrvat -skoga skladate lja Frane Para}a, vrlo efektnom iduboko emotivnom djelu koje dopu{ta interpretuizra`ava nje visokoga stup nja violon~elisti~koga umi-je}a na tehni~koj i misaonoj razini. (M.[.)

Monika Le skovar

IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni uredniki urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7 a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Tribina mladih glaz -be nih umjetnikaDarko Luki}, koja

se u organizaciji Hrvat -skoga dru{tva glaz benih

um jetnika u surad nji s Koncert-nom dvoranom Vatro sla va Li -sin skog odr`ava u sklo pu cik-lusa Mladi u Lisin skom, do krajapro{le kalendar ske godine pri -

li~no se zahuktala. Oda -bra ni mladi glaz benici svelikim su se izvodila~kim`arom cjelo ve~er njim re ci -talima predstavili publici istru~noj ko misiji u Malojdvorani Lisin ski. Tako su20. i 27. studenoga za pa -`ene koncerte odr`ali pi-janist Zoran Veli} i violon -~elist Jasen Chelfi uz kla -vir sku prat nju SrebrenkePo ljak, a pos ljed nji kon-cert u protekloj godini 18.prosinca odr`ala je mez-zosopranistica Dina Pu -hov ski, koju je za klavirompratila Andreja Juri}.

Recital sastav ljen od skla -d bi velikih romanti~ara iskladate lja s po~etka 20.sto lje}a, pijanist Zoran Ve -li} otvorio je Notturnom ufis–molu Ferde Livadi}a iz1822., jednim od najranijihprimjera toga tipa klavir -ske minijature uop}e teizvrsno prilago|enim tak -vom programu. Istra`uju}i

ton ske nijanse njezina sa njar -skoga glaz benog sadr`aja, Veli}je skladbu izveo uredno i usre -do to ~eno.

Violon~elist Jasen Chelfi za svojje recital, sastav ljen mahom odglaz bene literature 20. sto lje}a,odabrao skladbu Sami Berislava[ipu{a. Rije~ je o meditativnoobojenom ostvare nju iz 1999.koje su praizveli violon~elistNikola Ru`evi} i pijanist OnMitani u Zagrebu 2004. godine.Jasen Chelfi, uz pouzdanuklavir sku prat nju SrebrenkePo ljak, tu je sentimentalnu par -tituru predstavio duboko pro -`iv ljeno i s nagla{eno lir skimpristupom.

Na vokalno–instrumentalnomnaslije|u po ~et ka 20. sto lje}abio je zasnovan i program kon -certa mezzosopranistice DinePuhov ski i Andreje Juri} zaklavirom. U takvu su se pro -gram sku koncepciju pri klad nouklopile tri odabrane pjesme izciklusa pjesama za glas i klavirBezimenoj Ivane Lang, nastalena stihove Va nje Radau{a —Da li se svjetovi gase, Da li je ovooblak u mojoj sobi i Svejedno da lisu pravci krivu lje. Ciklus vo kal -nih minijatura nagla{eno inti -misti~kog karaktera nastao je1970., a tri odabrane skladbeglaz benice su izvele promi{-ljeno i realisti~no.

Nagrade se prijav ljuju u s ljede}im kategorijama:

– Nagrada Boris Papandopulo (autor sko stvarala{tvo napodru~ju ozbi ljne glaz be)

– Nagrada Vatroslav Lisin ski (hrvat sko glaz beno stvarala{tvo —pojedinci, organizacije, zajednice)

– Nagrada Josip Andreis (glaz bena publicistika i muzikologija)

– Nagrada Milivoj Körbler (autor sko stvarala{tvo u podru~ju za-bavne glaz be)

– Nagrada Miroslav Sedak Ben~i} (autor sko stvarala{tvo u po-dru~ju jazza).

I.

Nagrade se dodje ljuju najbo ljim umjetni~kim dostignu}ima hrvat -skih glaz benih stvaralaca koja su bila ostvarena, prikazana iliobjav ljena tijekom protekle godine. Nagrada se mo`e dodijelitipojedincu ili skupini za zajedni~ka umjetni~ka ostvare nja.

Prijedloge mogu davati ustanove, udruge i druge zainteresiraneorganizacije ili institucije s podru~ja glaz bene kulture, odnosnogra|ani i njihove udruge, kao i pojedini kulturni djelatnici. Prijedlo-ge ne mo`e davati autor osobno.

II.

Prijedlozi trebaju sadr`avati: podru~je za koje se predla`e nagra-da, opis i obrazlo`e nje predlo`enog umjetni~kog ostvare nja uzprilo`ene partiture ili k njige ili druge ti skane materijale u razli~itimmedijima. Nagrada se dodje ljuje umjetnicima koji su dr`av ljaniRepublike Hrvat ske.

III.

Predsjedni{tvo Hrvat skoga dru{tva skladate lja odluku donositeme ljem Pravilnika o nagradama, a na prijedlog Stru~nog povje-renstva. Predsjedni{tvo mo`e odlu~iti da se nagrade u pojedinimkategorijama ne dodijele.

IV.

Prijedlozi se predaju osobno ili {a lju preporu~eno po{tom naadresu: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, snapomenom: Za Natje~aj.

V.

Rok za podno{e nje prijava na Natje~aj otvoren je do 5. o`ujka2007.

U Zagrebu, 9. sije~ nja 2007.

UV

OD

NIK

U

VO

DN

IK

UV

OD

NIK

U

VO

DN

IK

Mladi promicate lji hrvat ske glaz be na 40. TribiniDarko Luki}Pi{e: Bojana Ple}a{

NA

TJE

CA

NJA

NA

TJE

CA

NJA

NA

TJE

CA

NJA

NA

TJE

CA

NJA

NA

TJE

CA

NJA

NA

TJE

CA

NJA

NA

TJE

CA

NJA

Predsjedni{tvo Hrvat skoga dru{tva skladate lja je na svojoj 21. sjednici odr`anoj dana 8. sije~ nja 2007. teme ljem ~lanka 43. Statuta raspisalo

NATJE^AJ ZA DODJELU GODI[NJIH NAGRADA ZA 2006. GODINU.

Jasen Chelfi

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 2

3B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Luxembourg je svoja vrata Europ -skoga grada kulture za 2007. otvorioglaz bom. Za sve~ani koncert Luk-

sembur{ke filharmonije u Velikoj dvoraniFilharmonije u Luxembourgu 10. prosinca2006. naru~eno je novo djelo hrvat skogskladate lja Ive Maleca. On je tom pri go -dom posegnuo za tekstom pisma na latin -skom jeziku koje je veliki hrvat skiknji`evnik i humanist Marko Maruli} na -pisao 1522. godine papi Hadrijanu VI. uRimu, ~ime je zatra`io pomo} u obraniSplita od najezde Turaka koji su ve} goto-vo bili pred vratima grada. Maruli} je u pis-mu potpisanom sa »Spli}anin ponizno i smolbom« opisao nevo lje koje nahrup ljuju idao poticaj za op}e jedinstvo i mir svihkr{}ana. Malec je prije desetak godinaslu~ajno pro~itao sadr`aj toga pisma u pri-

jevodu na francu ski jezik i bio,prema vlastitim rije~ima, za-prepa{ten sli~no{}u Maru -li}evih opisa grozota s onime{to se u Hrvat skoj doga|alo zavrijeme Do mo vin skog rata, kaoda nije ni bilo vremen ske uda -ljenosti od gotovo pet sto lje}a.Za taj je sadr`aj prvi put u svo-jem stvarala{tvu upotrijebioklasi~ni ora torij ski sastav —~etvero vokal nih solista, velikizbor i veliki orkestar — `ele}io~ito svoju poruku izraziti sred-stvom duboko ukorije njenim utradiciju. Tako je nastala sklad-ba Epistola u ~ijoj su praizved-bi sudjelovali Luksembur{kafilharmonija pod vodstvomsvojega novog {efa dirigenta,ina~e svjet ski uglednog maes-tra Emmauela Krivinea, so-pranistica Claudia Barainsky,mezzosopranistica Marjana Li -

pov {ek, tenor Robin Leggate te bas RalfLukas uz Filharmonij ski zbor iz Brna koji jeuvje`bao Petr Fiala. U drugom dijelu ve~eriorkestar je izvodio Slike s izlo`be ModestaPetrovi~a Musorg skog u orkestraciji MauriceaRavela.

Premda klasi~ni sastav i novost u Malecovuopusu, velik i zvukovno raznolik izvo|a~kikorpus otvorio je skladate lju nove izra`ajnemogu}nosti u pogledu kreativnih spojevasuvremenosti i naslije|a. Iako ve} prvimtaktovima jasno nastav lja provoditi glavnona~elo svojega skladate lj skog interesa, orijen -tiranost prema zvuku i zvukovnim gestamavelikog orkestra s opse`nom sekcijom udara -ljki, skladate lj se kasnije u vokalnom slogumo`da vi{e nego ikad zadr`ava u blizinitonalitetnih sredi{ta i harmoni~kih sklopova.Nastav ljaju}i svoj utabani put netra di cionalnogtretira nja zvukovnosti govora i pjeva, koji jezapo~eo i razradio u antologij skim skladbamapoput Cantate pour elle, Oral, Dodecameron iliVox, Vocis, f., ljud ski glas skladate lja u Epistoliuvla~i u neka prepoznat ljiva tradicij ska okri lja.Tako uz suvremeni skladate lj ski idiom, gusteklastere, zavija nja i krikove on provla~i odjekgregorijanike, otkriva svoj prikriveni afinitet zaromantizam, ali i dis kretno ubacuje naznakedalmatin ske klap ske pjesme kao tradicij skogsimbola Maruli}eva kraja. Dok se zbor pakzadr`ava na razini uloge komentatora zbiva njai sjen~a nju volumena, u prvom planu su~etvero protagonista drame Maruli}evih vapaja.Njima je Malec povjerio vrlo zahtjevnevirtuozne ka skade golemog raspona i gotovoopernih ekspresija. Operna gesti~nost vokalnihsolista pru`a predod`bu scene za koju je Malecbio vezan na po~etku svojega stvarala~kogputa, nakon zavr{etka studija kompozicije nazagreba~koj Akademiji. Za dramatur{ki dojamskladbe uvelike su zaslu`ni i vrhun ski pjeva~is velikim i skustvom operne scene, kao i vrloprilagod ljiv i ujedna~eni zbor te uskla|eniorkestar. Golemi je izvo|a~ki aparat povezivalados ljedno pro vedena pregledna koncepcija vrlomuzikalnog dirigenta koji je iz Malecovepartiture izvukao maksimalni u~inak i svakogpojedinca mo tivirao na kraj nji anga`man. Svese to moglo ~uti i do`ivjeti u satelit skomizravnom prije nosu na Tre}em programuHrvat skoga radija ostvarenom u okviru Europ -ske radij ske unije.

DUH VREMENAPi{e: Jasenka Poli} Bili{ko

U utorak, 28. studenoga 2006. u Maloj dvora-ni Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skogodr`an je koncert pod nazivom Suvremenahrvat ska zbor ska glaz ba. Organizator je bioZagreba~ki glaz beni podij koji djeluje priCentru za kulturu Tre{ njevka i okup ljaamater ske zbor ske sastave, organizira smo-tre, natjeca nja, seminare i razna prigodnaokup lja nja pjeva~a i glaz benika raznih profila.

Ideja vodite lja Zagreba~kog glaz benog po-dija Gorana Jerkovi}a da okupi zborove, kojiuz svoje redovne programe, nastoje izvoditi iglaz bu suvremenih skladate lja svjetovnog iduhovnog karaktera s odu{ev lje njem je prih-va}ena. No, te ve~eri nisu mogli sudjelovatiba{ svi koji su to `e ljeli.

Nastupili su redom: Djevoja~ki zbor Zvjezdicepod vodstvom dirigenta Zdravka [ ljivca,Mje{oviti zbor Sv. Barbare Panis Angelicus(dirigent Tomislav ^eko lj), Hrvat ski pjeva~kizbor Ivan pl. Zajc (dirigent Zlatan Sindi~i}),Mje{oviti zbor Ba{}ina Dru{tva prijate ljaglago ljice (dirigentica Anita Kai}) i Komornizbor Ivan Filipovi} (dirigent Goran Jerkovi}).Oratorij ski zbor Crkve sv. Marka Cantoressancti Marci svoje je sudjelova nje otkazaouo~i zavr{etka koncerta, odnosno neposred-no prije po~etka vlastitoga nastupa, zbog~ega je u programu izostala predvi|ena ~et-vrta praizvedba, De profundis Danijela Legi-na. Dvjestoti njak pjeva~a izvelo je devet sk-ladbi suvremenih autora: Milka Kelemena,Branka Starca, Tomislava Uhlika, Bla`enkaJura~i}a, Adalberta Markovi}a, An|elka Klo-bu~ara i An|elka Igreca, a me|u njima su bi-le i tri praizvedbe: Ri~ prileti sve TomislavaUhlika, Plaudite manibus Branka Starca iZborovi iz stijene Bla`enka Jura~i}a. Sve iz-vedene skladbe nastale su u razdob lju od2001. do 2006. i, bez obzira na me|usobnurazli~itost u skladate lj skom pristupu,odra`avaju duh na{ega vremena. ^i njenicada se otvorio prostor i prilika za njihovopredstav lja nje, sigurno }e biti poticaj suvre-menim skladate ljima da i da lje stvaraju zabrojne amater ske pjeva~e, za ljub ljenike uzbor sko muzicira nje koji }e, zahva ljuju}i agil-nom Goranu Jerkovi}u, opet imati priliku su-sresti se na ve~eri Suvremena hrvat ska zbor -ska glaz ba u Lisin skom 2007., ali i s ljede}ihgodina. S rado{}u to o~ekujemo i pozivamoZagreba~ki glaz beni podij da zapo~ne s pri-premama za ovogodi{ nji susret.

Uz praizvedbu kantate Epistola za soliste, zbor i orkestar Ive Maleca u Velikoj dvorani Luksembur{ke filharmonije

^etrdesetpet minuta Malecova trijumfau novoj europ skoj kulturnoj metropoliPrema izravnom prijenosu na Tre}em programu HR–a tekst pripremila Jana Haluza Lu~i}

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Svoj 60. ro|endan BigBand HRT–a, deset lje -}ima va`an ~uvar i pro -

micate lj hrvat ske glaz be raz -nih `anrova, obi lje`io je sve ~a -nim koncertom odr`anim 14.sije~ nja u prepunoj Velikojdvorani Vatroslava Lisin skog,prisje}aju}i se svih biv{ih ~la -nova, svojih po~etaka te na-jslavnijih dana bogate i plo do -nosne karijere prepune uspje-ha i uspona. Big Band postajeveliki sastav profilirana reper-toara 1961. kada je nastupio nabled skom Jazz festivalu, gdje— kao prvi veliki sastav tada{ -nje Jugoslavije — na ~u|e njemnogih, iz godine u godinuuporno i uspje{no izvodi izvor-na djela {to su ih skladali iaran`irali hrvat ski autori,naj~e{}e ~lanovi orkestra.

U slav ljeni~kom raspolo`e njuna zagreba~kom koncertunajprije su odsvirane skladbe[pica orkestra i Silhouettes ma -estra Silvija Glojnari}a, kojizad njih deset godina uspje{novodi orkestar, a potom i Bembe

uteme ljite lja i prvog dirigentaBanda Zlatka ^er njula, u obradiIgora Savina, te My Favourite Jamdugogodi{ njega ~lana LadislavaFidrija, u njegovu aran`manu iizvedbi na krilnici. Potom je napozornicu iza{ao maestro Mi -ljenko Proha ska koji je Big Bandvodio najdu lje — punih tridesetgodina. Njemu u ~ast Gabi Novakotpjevala je njegovu legendarnuIntimu, jednu od rijetkih hrvat skihjazz skladbi koja je postalapoznata u svijetu, posebice uSAD–u, a ~ijom je izvedbom teve~eri ravnao sâm skladate lj.Nikici Kalogjeri, nedavno pre mi -nulom dugogodi{ njem vo dite ljuovoga sjajnog sastava bogate pro{ -losti, Big Band je posvetio iz -vedbu njegove skladbe Serbus Za-greb. Posebni slav ljenikov gost bioje Massimo Savi} koji je efektnootpjevao standard Fly Me to theMoon. Prvi dio ob ljetni~kog kon -certa zatvorile su skladbe ChicagoSober Stipice Kalogjere i MysticSoul Silvija Glojnari}a.

Svoju kompetenciju dana{ nji ~la -novi Big Banda pokazali su u

drugom dijelu koncerta kada suprema izvrsnim ameri~kim aran -`manima pratili pjeva~a JamieaDavisa koji je dobro raspolo`enupubliku odmah osvojio svojimtemperamentnim inter pre taci ja -ma uspje{nica iz big band lite ra -ture — Night and Day, Blue Skies,The Very Thought of You, Straight, NoChaser, My Kinda Love, My Funny

Valentine, How High the Moon, Allri-ght, Okay, You Win i Come Fly withMe. Pridonose}i slav ljeni~koj at -mo sferi u dvorani, u tim su seizvedbama kao solisti isticalitruba~ Davor Kri`i}, tenor–sakso -fo nisti Sa{a Nestorovi} i @e ljkoKova~evi} te alt–saksofonist MiroKadoi}.

35. ob ljetnica djelova nja CynthijeHansell Baki}Koncertnom verzijom mono -opere Ljud ski glas Francisa Poulenca,prire|enoj 11. prosinca u split skom Hrvat -skom narodnom kazali{tu, sopranisticaCynthija Hansell Baki} sve~ano je obi lje`ila tri-desetpet godina umjetni~kog rada. Interpreta-ciju je ostvarila u surad nji s pijanistom Ma-rijom ^oporom. Za premijernu izvedbu Pou-lencove jedno~inke odr`anu 30. rujna 2005. uMuzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu primilaje Nagradu Milka Trnina, iz ~ijega obrazlo`e -nja za ovu priliku izdvajamo nekoliko znakovi-tih rije~i: »Sama na sceni, samo uz glasovir, uoperi znakovita imena, gotovo da je sa`elavlastiti umjetni~ki put koji su obogatile velikesopran ske uloge talijan skog, slaven skog i na-cionalnog repertoara...Tragi~ni lik glavnejunaki nje i njezin slo`eni svijet osje}aja bilo jemogu}e oblikovati tek nakon bogata scen -skog i pjeva~kog i skustva zahva ljuju}i kojemuje ova umjetnica tako kreativno i do`iv ljeno iz-nijela dram sku jedno~inku.« (M.[.)

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

Sve~anim koncertom u Velikoj dvorani Vatroslava Lisin skog Big Band HRT–a obi lje`io 60. ob ljetnicu uteme lje nja

[est deset lje}a uspjeha i usponaPi{e: Ivica @upan

Ivo Malec i Emmanuel Krivine

Big Band HRT–a, Gabi Novak i Mi ljenko Proha ska na slav ljeni~kom koncertu

DAV

OR

HRV

OJ

»Na}i }e se to da su, protivno vrlora{irenim obi~ajima danas, glasovi samonosite lji visine i tehni~kih vrijednosti, jase ne mogu oteti u`itku glasa kaotakvog. Meni treba glas koji personificirasam sebe, koji je meso, koji je `iv, kojinije jedan nezainteresirani nosite lj nota,ve} u kojemu se vlastita vrijednost glasakao takvog mo`e manifestirati.« (IvoMalec u razgovoru s I. Lovrec [tefanovi})

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 3

4

U s p j e { n a ~ e t v r t a k o n c e r t n a s e z o n a c i k l u s a ^ e t i r i g o d i { n j a d o b a G u d a ~ k o g k v a r t e t a R u c n e r

Petica za ~etvrto godi{tePi{e: Bojana Ple}a{

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Koncertom Zima iz ciklusa ^etiri go-di{ nja doba, odr`anim u dvoraniHrvat skoga glaz benog zavoda, 29.

studenoga 2006., Guda~ki kvartet Rucnerzak lju~io je svoju uspje{nu ~etvrtu sezonu.

I dok je uobi~ajena koncertna sezona upunom jeku i tek na polovici zacrtanogaputa, ~lanovi Kvarteta Rucner prkosepravilima i svoju ma{tovitu program skukoncepciju i da lje ostvaruju povla~e}iparalelu izme|u prirodnoga ciklusa izmje -ne godi{ njih doba i vlastitoga ciklusa kon -cerata srijedom. No, njihova posebnost nele`i samo u tome, ve} i u ~i njenici da odsvojega uteme lje nja sustavno njeguju hr -vat sko glaz beno naslije|e, ali i suvremenuglaz bu, s entuzijazmom sura|uju}i sasuvremenim hrvat skim skladate ljima ~ijadjela i praizvode te ugo{}uju brojneugledne, prete`no hrvat ske glaz benike.

Protekle godine ~lanovi Guda~kog kvar -teta Rucner: violinistice Sidonija Lebar i

Iva Kra lj, violist Dragan Rucner i violon ~e listicaS nje`ana Rucner, odr`ali su i vrlo zapa`enuturneju po Kini te izdali CD Kad je kraj —po~etak s djelima hrvat skih skladate lja Stjepana[uleka, Nik{e Njiri}a, Emila Cossetta i Sa njeDrakuli}. Na svojim su se koncertima redovitoprisje}ali zna~ajnih skladate lj skih ob ljetnica, pasu tako izvedbe posve}ivali Borisu Pa pan -dopulu, Ivanu Brkanovi}u i Marku Ru`djaku, as mjerom su dozirali i glaz bu WolfgangaAmadeusa Mozarta.

Ru`djakov Septet za BorisaNa prvome pro{logodi{ njem koncertu Pro lje}e,odr`anom 19. trav nja, Kvartet Rucner ugostio jeZagreba~ki gitar ski trio, u sastavu Darko Petri -njak, gitara i kontrabas, Istvan Römer i GoranListe{, gitare. Uz pitke skladbe Petra I lji~a^ajkov skog i Claudea Debussyja, sredi{ njemjesto ve ~eri zauzela su ostvare nja BorisaPapan dopula i Marka Ru`djaka. Na po~etkuobi lje`ava nja 100. godi{ njice Papandopulovaro|e nja, Zagreba~ki gitar ski trio uvjer ljivo je i s

osobitim `arom iznio `ivopisni sadr`aj njegoveTrio–sonate za dvije gitare i kontrabas, nastale uTribu nju 1985. godine. Tra govi potpune su`iv -ljenosti i zreloga pristupa glaz benika partituritoga vrijednog ostvare nja mogu se prona}i u ~i -njenici da je ono dijelom njihova repertoarapunih dvadeset godina. Naime, Papandopulo jesvoju skladbu posvetio upravo Zagreba~komgitar skom triju koji ju je praizveo u london skomWigmore Hallu 9. ve lja~e 1986., a potom i zabi -lje`io na nosa~u zvuka. Guda~ki kvartet Rucneri Zagreba~ki gitar ski trio u nastavku ve~eripraizveli su Septet za Borisa Marka Ru`djaka,~ime je, uz prisje}a nje na Borisa Papandopula upovodu 100. ob ljetnice njegova ro|e nja, obi -lje`en i 60. ro|endan autora djela, jednoga odnajaktivnijih suvremenih hrvat skih skladate lja.Skladba, pred ~iji je zavr{etak autor uklopiocitate iz Pa pandopulova 6. guda~kog kvarteta,nastala je 2006. na poticaj ~lanova KvartetaRucner, a nji hova }e pro`iv ljena praizvedbanesum njivo ostati zapam}ena.

Prva hrvat ska izvedba PapandopulovaScherzaLepr{avi ljetni koncert, odr`an u dvorani Hrvat -skoga glaz benog zavoda 7. lip nja 2006., udru`ioje kreativne snage ~lanova Guda~kog kvartetaRucner, Zagreba~kog puha~kog ansambla ikontrabasista Zorana Markovi}a. Skladbe Wol -fgan ga Amadeusa Mozarta i Josepha Haydnaizvrsno su se uklopile u program sku slagalicu,uz ostvare nja dvojice ob ljetni~ara, ve} spo -menutog velikana hrvat ske glaz be BorisaPapandopula te Ivana Brkanovi}a, skladate ljâ~iju smo 100. godi{ njicu ro|e nja tako|er obi -lje`ili u protekloj godini. Sidonija Lebar, IvaKra lj, Dragan Rucner i S nje`ana Rucner stu -diozno su izveli njegovo ranije ostvare nje, me -lan koli~ni 2. guda~ki kvartet iz 1938. Osobitostkoncerta Ljeto ponajprije le`i u prvoj hrvat skojizvedbi Papandopulovog Scherza (noneta) zapuha~ki kvintet, violinu, violu, violon~elo ikontrabas. Rije~ je o skladbi nastaloj u Splitu1964. i posve}enoj Rostocker Nonettu, ~ija jepartitura prona|ena u Njema~koj, a zahva ljuju}idopad ljivom i koloristi~nom glaz benom sad r -

`aju zasigurno }e za`ivjeti kao rado izvo|enorepertoarno komorno ostvare nje.

Njiri}evi Susreti na `icamaNa koncertu Jesen, odr`anom 11. listopada2006., Kvartet Rucner predstavio je ve} spo me -nuti CD te ugostio gitarista Darka Petri njaka. Sna{im uglednim gitaristom i pedagogom ~lanoviKvarteta praizveli su sadr`ajnu skladbu pri -padnika starije generacije hrvat skih skladate ljaNik{e Njiri}a, Susrete na `icama za gitaru iguda~ki kvartet, iz 2005. Vje{to osmi{ ljenimdijalozima gitare i guda~kih instrumenata Dar -ko Petri njak i ~lanovi Kvarteta Rucner iznijelisu ugo|aje ~etiriju kontrastnih stavaka. Prijedrugoga dijela koncertne ve~eri, koji je zauzeoGuda~ki kvartet u D–duru Césara Francka, Kvar -tet se ponovno vratio neiscrpnom nadahnu}ukoje pru`a stvarala{tvo Borisa Papandopula,izvev{i njegov izra`ajni Kvartet za gitaru, violinu,violu i violon~elo, nastao u samo nekoliko dana,u jesen 1977.

Magdi}ev Hommage à BorisGosti Kvarteta Rucner na pos ljed njem pro{lo -godi{ njem koncertu Zima bili su vrsni kornistiBo{tjan Lipov{ek i Viktor Kir~enkov. Izme|uskladbi Mozarta i Beethovena, sredi{ nje mjestozim ske koncertne ve~eri pripalo je praizvedbijo{ jednoga djela posve}enog Borisu Papan -dopulu, Fantazije — Hommage à Boris za dvaroga i guda~ki kvartet, op. 206 Josipa Magdi}a.Posvetiv{i ga kornistima Lipov{eku i Kir~en -kovu te promicate ljima hrvat skoga glaz benogstvarala{tva i svojim ~estim suradnicima, Kvar -tetu Rucner, Magdi} je to ma{tovito djelo kojimodaje po~ast Papandopulu kao skladate lju, aliprije svega sna`noj osobnosti, skladao po~et -kom pro{le godine. Zahva ljuju}i vedromeozra~ju skladbe, ali i kvaliteti izno{e nja njezinasadr`aja, pri ~emu su kornisti i guda~i predanosura|ivali, mo`emo zak lju~iti kako je to bioprikladan zavr{etak dobro osmi{ ljene ~etvrtesezone ciklusa ^etiri godi{ nja doba Guda~kogkvarteta Rucner.

Guda~ki kvartet Rucner, Viktor Kir~enkov, Josip Magdi} i Matja` Lipov{ek

T o m i s l a v u U h l i k u z a 5 0 . r o | e n d a n — T r i b i n a u H r v a t s k o m d r u { t v u s k l a d a t e l j a

OPTIMIZAM BUDU]NOSTI GLAZ BEPi{e: dr. Zdenka Weber

Unizu Glazbenih tribina Hrvat skogadru{tva skladate lja, koje s velikimanga`manom vodi Ivan–Ivica Per-

cl, odr`ana je 28. studenoga 2006. Glazbe-na tribina posve}ena skladate lju, dirigentui pedagogu Tomislavu Uhliku u povodu njegova 50. ro|endana. Dobro priprem -ljeni za javni razgovor skladate lj–sve~ar ivodite lj Glazbene tribine ispunili suzadano vrijeme izuzetno `ivim i di na -mi~nim predstav lja njem jednog od hrvat -skih autora sred nje generacije ~iji rad za-slu`uje na{u pozornost. O skladate ljevojdosada{ njoj djelatnosti govorila je glaz benakriti~arka Vi{ nja Po`gaj, a uz primjere sobjav ljenih CD–ova Uhlikovu su glaz buizvodile sopranistica Lidija Horvat–Du -njko, flautistica Tamara Coha–Mandi} i pi-janistica Srebrenka Po ljak.

Tomislav Uhlik se relativno kasno opredi-jelio za glaz bu kao `ivotni poziv te se 1974.godine upisao na Odsjek za zabavnu glaz -bu na Glazbenoj {koli Vatroslava Lisin -skoga u Zagrebu. A kada je va ljalo upisatiglaz beni studij, nije se odlu~io za studijkompozicije, {to je sâm samokriti~no iz-javio. Diplomirao je na Teoret skom glaz -benom odjelu Muzi~ke akademije Sve -u~ili{ta u Zagrebu, a u istoj je ustanovi za-vr{io i studij dirigira nja. Jo{ 1975. polo`io jeaudiciju za Zbor Jo`a Vlahovi} kod uva -`enoga skladate lja i dirigenta Emila Cos-setta, {to je u velikoj mjeri utjecalo na njegov glaz beni~ki kredo. Naime, opetprema rije~ima Tomislava Uhlika, Emil

Cossetto postao je njegov »guru« i on je, poputsvojega uzora, sve vi{e kretao stazama glaz be nakojima pred nja~i zanima nje za narodni izraz isve ono {to je ve} Cossettu pribavilo definiciju»glaz benika za narod«. Takvo je usmjere njeuvjetovalo i odluku za jedno od prvih Uhlikovihzaposle nja, naime, za poziciju glaz benogrukovodite lja Ansambla Lado u 1983. godini.

Vrhun ski aran`erTomislav Uhlik jest glaz beni autor bogatenadarenosti i {iroka horizonta. On jednakomu`iv ljeno{}u sklada u idiomu crna~ke duhovneglaz be (na Glazbenoj smo tribini ~uli snimku njegova djela Aleluja u izvedbi Mje{ovitog pje-va~kog zbora INA iz Zagreba pod ravna njemBojana Pogrmilovi}a), kao i u idiomu narodnesakralne glaz be (predstav ljen je bio stavak Svetiz liturgij ske kantate Telo Kristu{evo u izvo|e njuAnsambla Lado, tako|er pod ravna njem BojanaPogrmilovi}a). Nada lje, Tomislav Uhlik jest pr-vorazredni aran`er odabranih glaz benih djela,{to je potvrdio primjer snimke Gotov~eve \uli-ne pjesme u izvedbi Josipe Lisac uz Tambura{kiorkestar HRT–a pod ravna njem autora. Ili pakuspjeli aran`man pjesme Dok razmi{ ljam o namaKarla Metiko{a koji je nastao 2005., kada je Uh-lik intenzivno sura|ivao s uglednom harfisticomMarijom Mlinar.

Slav ljenik Tomislav Uhlik, danas ve} godinamaafirmirani maestro, dobitnik presti`ne NagradeJosip [tolcer Slaven ski za najpozitivnije ocje njenuskladbu od strane Vjesnikova `irija u 1999. (zasuitu Satyricon, iz koje smo u izvo|e nju

Orkestra Hrvat ske voj ske pod ravna njemMladena Tarbuka ~uli snimku ~etvrtogstavka Ples satira), dugogodi{ nji ugledni

dirigent u Zagreba~kom grad skom kazali{tuKomedija, vi{egodi{ nji dirigent Mje{ovitog zb-ora Lira, ravnate lj za pultom Simfonij skogorkestra HRT–a i Simfonij skog puha~kogorkestra HV–a, danas docent za teorij ske glaz -bene predmete na Odsjeku za glaz benu kultu-ru Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu,osobnost je koja zra~i optimizmom i uvijekskladnom glaz bom u kaleido skopu suvremenoghrvat skog glaz benog stvarala{tva.

Budu}nost svijetlih boja Autor vi{e od stotinu partitura za razli~ite sas-tave, Uhlik je prvenstveno majstor na podru~juuvijek tra`ene komorne glaz be. Izrazom koji sevi{e vezuje uz estetiku lijepog i prepoznat ljivogu okvirima tradicionalno biranog instrumentari-ja Uhlik nam trajno daruje glaz bu u kojoj }eu`ivati i ona publika koja na koncerte dolazi upotrazi za uhu ugodnom glaz bom. Jer, TomislavUhlik, kao vrstan poznavate lj suvremenih glaz -

benih struja nja u vlastitu glaz bu unosisamo ono {to odgovara njegovu habi-tusu i skon skog i nadahnutog skladate -lja. O tome su svjedo~ili stavci iz njegove Sonate za flautu i klavir iz2003., tre}i stavak Prvog guda~kog kvar-teta, kao i pjevni ciklus Mirula na sti-hove Drage [tambuka za sopran, flau-

tu i glasovir. Uz te skladbe odu{ev ljavaju i Uh-likove parafraze hrvat skih bo`i}nih napjeva uformi klavir skih minijatura. Bilo da se radi ovokalnim ili klavir skim minijaturama, klasi~nimkomorno–glaz benim oblicima ili pak opse`ni-jim orkestralnim stavcima, Uhlikova }e glaz bakod slu{ate lja trajno ostaviti dojam pozitivnihvibracija i bli skih emocija. U tomu je njegovanajve}a snaga i, rekli bismo, zada}a za sklada njejo{ velikog broja djela. Pre{av{i tek jedan dio`ivotnoga puta, koji obi lje`ava formira nje isazrijeva nje, Uhlik svojim brojnim poklonicima»duguje« jo{ brojna ostvare nja za da lj nje obo-ga}iva nje hrvat skoga skladate lj skog korpusa naza~etku novoga tisu} lje}a. Jer, ova glaz ba otkri-va sna`ne i skaze o mogu}nostima dijaloga saslu{ate ljem i nastaja nja privla~nih partitura. Op-timizam Uhlikove glaz be zalog je za budu}nostsvijetlih boja. To je ujedno njezina prednost iporuka.

TR

IBIN

E

T

RIB

INE

TR

IBIN

E

T

RIB

INE

TR

IBIN

E

T

RIB

INE

TR

IBIN

E

T

RIB

INE

TR

IBIN

E

KO

NC

ER

TN

A S

EZ

ON

A

K

ON

CE

RT

NA

SE

ZO

NA

KO

NC

ER

TN

A S

EZ

ON

A

K

ON

CE

RT

NA

SE

ZO

NA

KO

NC

ER

TN

A S

EZ

ON

A

K

ON

CE

RT

NA

SE

ZO

NA

Bilo da se radi o vokalnim ili klavir skim minijatu-rama, klasi~nim komorno–glaz benim oblicima ilipak opse`nijim orkestralnim stavcima, Uhlikova }eglaz ba kod slu{ate lja trajno ostaviti dojam pozi-tivnih vibracija i bli skih emocija.

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 4

5B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Sedamdeset i pet godina `ivota u2006. godini napunila su dvojicaistaknutih hrvat skih skladate lja:

An|elko Klobu~ar i Ruben Radica, ko-ji sada s ponosom mogu ustvrditi da sudosegli sâm vrh vlastitoga umjetni~kogpostoja nja i opstojnosti. U okru`e nju,parafraziramo li poznatu izreku, »glaz bekoja `ivot zna~i« ta su dva istan~anaglaz bena mislioca uvelike obi lje`ili tejo{ uvijek zna~ajno obi lje`avaju »mod-ernu« i »suvremenu« povijest hrvat skeglaz be. No, kako to kod nas ve} biva,trebalo je ~ekati mjesec prosinac »slav -ljeni~ke« godine da se ova ob ljetnicaobi lje`i na pribli`no primjeren na~in.Stoga su Hrvat ska akademija zna nosti iumjetnosti, ~iji su Klobu~ari Radica redovni ~lanovi, iMuzi~ka aka demija, pri ko-joj ve} dugi niz godinadjeluju kao predava~i, orga-nizirali sve~ani koncert upovodu njihovih se dam -deset pet godina fizi~kogapostoja nja i zasigurno jed-nako toliko godina du ho v -noga su`ivota s glaz bom.

Koncepcij ske upitnostiAkademki nja Kora ljka Kos,zamjenica tajnika Ra z re daza glaz benu um jet nost imuzikologiju HAZU, 17. jeprosinca u Prepo rodnojdvorani pala~e Na rod nogadoma srda~no po zdraviladvojicu slav ljenika imalobrojnu publiku, koja jebila svedena na nekolicinuprijate lja, kolega i u~enika. Odabirskladbi, koje su te ve~eri trebale nareprezentativan na~in predstaviti dvaskladate lj ska opusa, pone{to je ne -obi~an. ^ini se da su se organizatorivodili, izme|u ostaloga, `e ljom da seodabirom dviju skladbi ovih autorasvaki opus prika`e u vlastitom vremen -skom protoku, a time i u razvojnompomaku skladate lj skoga promi{ lja nja. Sdruge strane, rije~ je o koncertukomornoga tipa koji zahtijeva takavsadr`aj, a sudjelova nje studenataMuzi~ke akademije tako|er je uvje -tovalo prilagodbu njihovim interpre ta -cij skim dosezima.

Interpretacije su u prosjeku bile nasolidnoj razini, ne{to vi{e u korist ve}afirmiranih glaz benika, posebice Zagre-ba~koga gitar skog trija, Darka Petri -njaka te Ane Beni}, dok studenteMuzi~ke akademije o~ekuje jo{ mnogovje`ba nja kako bi postigli potrebnu raz-inu svira~ke kvalitete. Upitajmo se sto-ga ne bi li bilo prigodi primjerenije an-ga`irati redom vrhun ske hrvat ske inter-prete te na pravi na~in obi lje`iti ovakova`ne dvije ob ljetnice, a doprinos stu-denata ostvariti u okviru doga|aja prim-jerenijeg njihovim mogu}nostima,primjerice koncerta na kojemu bi isk -lju~ivo studenti priredili odre|eni re -per toar te se na taj na~in pridru`ili obi -lje`ava nju ro|endana dvaju istaknutihAkademijinih profesora.

An|elko Klobu~ar: Sinteza »tradicije«i »inovacije«

Koncertni program uokvirili su Klo -bu~arevi Prvi duha~ki kvintet (1971.) uizvedbi Akadem skog duha~kog kvin -teta (Ksenija Mati}, flauta, Bo`idarKri`an, oboa, Fra njo Stojakovi}, kla -rinet, Ivana Ve{ovi}, fagot i DijanaSintik, rog) te Koncert za gitaru i guda~e(2005.) koji su interpretirali ~lanovi An -sambla profesora i studenata Muzi~keaka demije pod ravna njem Pavla De{ -pa lja uz solista na gitari Darka Petri -njaka. Kvintet nastaje upravo u vrijeme

kada Klobu~ar intenzivnije zadire u proceseeksperimentira nja sa zadatostima glaz -benoga materijala te istra`uje mogu}nostipro{irenoga tonaliteta, dodekafonije, ali iop}enito mogu}nosti koje se otvarajuosloba|a njem disonance te njezinim tretira -njem kao zvukovnoga fenomena. Naravno,sve se to odvija unutar ~vrstoga formalnogoblika ~etiriju stavaka. Klobu~ar nikada nebje`i od upori{ta u tradiciji, {to se o~ituje uformalnoj preglednosti djela,sklada nja na principu kontrastate primjeni tradicionalnihpostupaka motivi~koga rada.Karakteristike su to koje,zapravo, proizlaze iz glaz benihprincipa prvenstveno barokne

glaz be, a ona je neosporno osnovniizvor na kojemu, u jednakoj mjeri,Klobu~ar–skladate lj i Klo bu ~ar–in -terpret crpe stvarala~ku energiju.Kon cert je, pak, godinom nastankapravo suvremeno djelo, koje naskladate lj skoj ra zini pokazuje izra -zitu kompozicij sku zrelost i visokstupa nj urav no te`enosti sve -kolikog autorova glaz beni~kog i -skus tva, iako u po je dinim trenu ci -ma zvu~i, ako mo`emo tako re}i,prili~no neo–stil ski.

Tradicija i inovacija uvijek su u Klo bu -~arevoj skladate lj skoj poetici, kao uostalomi kod njegova u~ite lja Mila Cipre, kao i kodOliviera Messiaena s kojim ga se ~estouspore|uje, vodile bitku, ali ne za prevlast,ve} za postiza nje odmjerenoga zvukovnogrezultata vo|enoga istan~anim ukusom imuzikalno{}u. Pri takvom suprotstav lja njupobjedu uvijek odnosi proces potrage zaspecifi~nom zvukovnom bojom koja postajekonstanta Klobu~areva opusa. Upravo stoga,slu{aju}i glavninu Klobu~areve glaz be,dolazimo do trenutka u kojemu, bez pret -hodnoga poznava nja, mo`emo re}i, to jestdjelo An|elka Klobu~ara. A moramo priznatida takva vrsta prepoznat ljivosti ne~ijegaskladate lj skog izri~aja nije ~esto prisutna.Makar je rije~ o visokom stup nju prepoznat -ljivosti, nikako nije dopu{tena zamjena spojmovima »jednakosti« ili »istosti«, jer seprepoznat ljivost Klobu~areva kompozicij -skog jezika teme lji na spomenutoj kon ti -nuiranoj suptilnoj igri »naslije|enoga« i »no -vomi{ ljenoga«.

Ruben Radica: Vlastitost kao teme ljnikriterij

Radi~ine Varijacije za flautu i 11 guda~a(1955.), u izvedbi ~lanova Ansambla pro -fesora i studenata Muzi~ke akademije podravna njem Pavla De{pa lja i uz flautisticuAnu Beni}, danas nam se ukazuju neo -bi~nima, budu}i da su zapravo jednostav -nijega izri~aja u odnosu na visoko indi vi -dualizirane i teorij ski precizno razra |enekompozicij ske rezultate do kojih Ra dicadolazi u razdob lju zrelijega stvara nja. Ova

mladena~ka skladba neoklasicisti~koga stil -skog usmjere nja ipak svojom formalnompregledno{}u, jasnim odnosima horizon -talnih i vertikalnih strukturnih ele menata,kao i vje{tim nadopu njava njem orkestracij -skih zahtjevnosti, upu }uje na neke za~etkena~ina razmi{ lja nja koje }e dovesti Radicudo postav lja nja vlastite i jedinstveneskladate lj ske teorije koja se teme lji upravona na~elu razvija nja. Zadaci koje Radica

postav lja glaz bi uvijek sujedinstveni i redovito }ega odvesti u nekomnovom smjeru, premanovomu strukturnom re -zultatu koji je pos ljedicavremen ski dugog te psi-ho lo{ki i emocionalnointen zivnog procesa pro -mi{ lja nja i stvara nja.

Jedan takav proces izro -dio je Tri sonetne bagatele,za (recitatora i) instru-mentalni sekstet (1997.),koje su u obliku bez

recitacija izveli ~lanovi Zagreba~koga gitar -skog trija te flautistica Tamara Co -ha–Mandi}, pijanist Da mir Greguri} i IgorLe{ nik, marimbafon. Dje lo je nastalo kaoplod vi{egodi{ njeg autorova izu~ava njame|usobnih odnosa akcenat skih stopahrvat skoga jezika i motiv ske glaz bene gra|e.Taj zami{ ljeni proces sâm skladate lj, a zatimi neki teoreti~ari, opisuje sintagmom go -vorno svira nje te se na specifi~an na~inpoku{ava nadovezati na tendencije koje suse javile po~etkom 20. sto lje}a, a kojima onnastoji ponuditi vlastito rje{e nje. Promi{ lja -nje strukture, njenih jednako zakonitostikoliko i mogu}nosti, osnovno je upori{teRadi~ina glaz benog mi{ lje nja, u tolikoj mjerida gotovo dose`e svojevrsnu filozof skurazinu. Vlastitost je pritom teme ljno po -lazi{te i odredi{te, koje se ne iscrp ljuje usamoj inovativnosti kao takvoj, ve} dose`evisoku umjetni~ku razinu izri~aja. Novinakao takva, dakle, biva posredovana krozprizmu vlastitosti.

Stvarala~ki opusi Klobu~ara i Radice zna -~ajno se razlikuju s obzirom na pristup glaz -benomu materijalu, na promi{ lja nje koje vo-di kona~nomu rezultatu, ali i s obzirom naopseg i strukturalne karakteristike opusa.No, ono {to ih u trenutku kada proslav ljajusedamdeset i pet godina `ivota ve`e jestsazna nje da su svojim osebujnim promi{ lja -njima glaz be i umjetnosti zna~ajno doprini-jeli kulturnomu razvitku okru`e nja u koje-mu su stvarali te da vrhunac koji su doseg-nuli nipo{to ne podrazumijeva i zavr{etak,jer je rije~ o li~nostima koje jo{ mnogo togaimaju za re}i i mnogo toga glaz beno domis-liti.

Javnosti predstav ljen Op}iugovor Hrvat ske obrtni~kekomore i HDS ZAMP–a

Nakon dugih pregovora, Hrvat sko dru{tvoskladate lja — za{tita autor skih muzi~kih prava(HDS ZAMP) i Hrvat ska obrtni~ka komora

(HOK) potpisali su trogodi{ nji Op}i ugovor o uvjeti-ma za javno kori{te nje glaz be. Javno predstav lja njeUgovora odr`ano je 15. prosinca 2006. godine uVije}nici HOK–a. Ugovor i njegove odredbe pred-stavili su prisutnima Stjepan [afran, predsjednikHOK–a, @e ljko Brkanovi}, predsjednik HDS–a, To-mislav Rado~aj, direktor HDS ZAMP–a te AnteMihi}, predsjednik Ceha ugostite lja i turisti~kih djelat-nika HOK–a. Potpisani Ugovor uteme ljen je na do-sada{ njoj vi{egodi{ njoj surad nji izme|u HOK–a iHDS ZAMP–a, a njime je obuhva}eno vi{e od30.000 korisnika glaz be u javnosti. Predstavnicisklop ljenoga Ugovora naglasili su da ovaj dokumentpredstav lja po~etak kvalitetnijih odnosa krovnihhrvat skih udruga koje okup ljaju glaz benike s jedne iobrtnike s druge strane. Potpisiva njem je dogovore-na nova tarifa, izra|ena teme ljem stru~nih prijedlogai savjeta HOK–a, a sma nje njem naknada glaz benicisu se odrekli dijela svojih prihoda u korist korisnika,kao zalog budu}ih dobrih odnosa i uzajamnogpo{tova nja. Osim popusta za ~lanstvo u Komori temnogih pogodnosti i popusta urednim korisnicimaHDS ZAMP–a, nosite ljima prava zajam~eno jegodi{ nje uskla|iva nje naknada ovisno o porastu`ivotnih tro{kova i kreta njima prosje~nih bruto pla}a,kao i za{titna minimalna naknada. Javnom predstav -lja nju Ugovora, uz velik broj medija, prisustvovali sutako|er autori i izvo|a~i Husein Hasanefendi} Hus,Sa nja Dole`al, Vladimir Ko~i{ Zec, Zrinko Tuti}, MiroBu ljan, Boris Novkovi}, Jasenko Houra, JuricaPa|en i drugi. ^inom potpisiva nja Op}eg ugovoranakon tolikih godina po prvi su put usugla{eni stavo-vi hrvat skih obrtnika, glaz benika i udruga koje ih {ti-te, te je ugovorena trajna surad nja u sklopupromica nja me|usobnih odnosa.

Stjepan [afran, predsjednik Hrvat ske obrtni~ke ko-more, izjavio je: »Zadovo ljni smo {to je nakon du`ihpregovora prona|eno zajedni~ko rje{e nje. OvajUgovor je va`an jer }e se njime regulirati prava auto-ra i izvo|a~a, kao i obveze obrtnika, ponajvi{eugostite lja, a na obostranu korist. Uspjeli smo dogo-voriti novu, povo ljniju tarifu za obrtnike i vjerujem daje Ugovor dobar teme lj budu}ih dobrih odnosa.«(Ana Kra lj)

HDS ZAMP na 9. Nacionalnomforumu o pristupa nju EU

Kao predstavnik kolektivne za{tite autor skih isrodnih prava, HDS ZAMP bio je sudionik ra-sprave na temu Intelektualno vlasni{tvo na 9.

Nacionalnom forumu o pristupa nju Europ skoj unijiodr`anom 6. prosinca 2006. u zagreba~komNovinar skom domu. Slijede}i inicijativu Ministarstvava nj skih poslova i europ skih integracija, Forum je or-ganiziran u obliku javnih rasprava na lokalnoj razinikako bi se pove}ala informiranost hrvat ske javnosti oprocesu pristupa nja Hrvat ske Europ skoj uniji. U okvi-ru predvi|enih tema o intelektualnom vlasni{tvuodr`ana je i rasprava o utjecaju pristupa nja EU napolo`aj autora, umjetnika izvo|a~a i nosite lja srodnihprava. Nenad Mar~ec, zamjenik direktora HDSZAMP–a, upozorio je na potencijalne probleme kojiprilikom ula ska u EU mogu ozbi ljno utjecati na hrvat -sko autor sko stvarala{tvo i na polo`aj glaz benikaop}enito. Naime, kao {to je ve} vi{e puta isticano,Europa je upravo u fazi transformacije prema jedinst-venom tr`i{tu u podru~ju kolektivnog ostvariva njaautor skih prava i uspostavi konkurencije me|uautor skim dru{tvima. Ukoliko glaz ba kao kulturnodobro ostane i da lje tretirana poput svake druge ro-be na tr`i{tu (~okolade ili cipela), Hrvat ska }e se,kao mala zem lja, te{ko odr`ati u takvoj tr`i{noj utak-mici. (A.K.)

7 5 . o b l j e t n i c a ` i v o t a a k a d e m i k a A n | e l k a K l o b u ~ a r a i R u b e n a R a d i c e

GLAZBENI MISLIOCI SUVREMENOSTIPi{e: Mirta [po ljari}

OB

LJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

@e ljko Brkanovi}, predsjednik HDS –a, Tomislav Rado~aj,predsjednik HDS ZAMP–a, Ante Mihi}, predsjednik Cehaugostite lja i turisti~kih djelatnika HOK–a, Stjepan [afran,predsjednik HOK–a

TOM

ISLA

V SM

OLJ

ANO

VIC

Ana Beni} i Pavle De{pa lj u izvedbi Radi~inih Varijacija

DAV

OR

HRV

OJ

Hrvat ska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU),~iji su A. Klobu~ar i R. Radica redovni ~lanovi iMuzi~ka akademija u Zagrebu, pri kojoj ve} nizgodina djeluju u ulozi predava~a, organizirale susve~ani koncert u ~ast njihove zna~ajne `ivotne ob -ljetnice.

Ruben Radica i An|elko Klobu~ar u publici

DAV

OR

HRV

OJ

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 5

6 B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

SUSRETI SA SEPOM( s j e } a n j a n a B r a n k a S e p ~ i } a , 1 9 2 9 . — 2 0 0 6 . )

Pi{e: Dubravko Detoni

Vjerojatno je svatko, baremjednom u `ivotu, imaopriliku sresti dotad nepoz-

nato mu bi}e kod kojega je ve} uprvome trenutku osjetionekakvu neponov ljivu radost,lako}u i sigurnost komunicira nja,bezopasnost po sebe i apsolutnunepotrebu da se pri kontaktu{titi, na po~etku jezikom ili {aka-ma, a u gorem slu~aju, u ci ljunu`ne obrane, ~ak i pone{tokonkretnijim sredstvima. Takavje bio moj osje}aj kada sam u ra-noj mladosti, s nekih 13 ili 14 go-dina, prvi put ugledao osam god-ina starijega Sepa. U tom je

uzrastu takva razlika u godinamanaj~e{}e pogubna za me|usobnorazumijeva nje ili ~ak eventualnoprijate ljstvo; mla|i se srame i suste`u,a stariji dr~e i nadim lju, a sve to zbograzlike u svakojakoj vrsti i skustva.No, ni{ta takva nisam osjetio kodSepa. Pristupio mi je srda~no iotvoreno, veselo i opu{teno, nekakodjeti nj ski zaigrano i le`erno, pa mi seu~inilo da se znamo oduvijek, mo`dajo{ iz nekoga ranijeg, drugog svijeta, aprivremeno nas je odvojio samo onajkratak, najnu`niji predah potreban dapreletimo i promijenimo planet.

Nesposoban za zlo}uBio je do{ao, kao ve} svr{eni u~eniksred nje glaz bene {kole, u sobu sjajneprofesorice Margite Neustadt–Matz— iz ~ijega su razreda izi{li Stipa Ra-di}, Pavle De{pa lj, Ivo Robi}, IvanaLang, Vlasta Hranilovi}, Bla`enkaZori}, Ton~i Petru{i}, Alfi Kabi ljo,Emin Armano, a u koji sam i ja, podola sku u Zagreb, velikom sre}ombio prim ljen — osobe iznimnemuzikalnosti i nedosti`na zna nja, ko-ja je, rodom Slovaki nja, studiralaglasovir i u Budimpe{ti, nastavnicevelika pedago{kog talenta ali o{trajezika i samosvojna zna~aja, sasvimnepodesne za mudre diplomat ske

rad nje i duboko promi{ ljene potezepotrebne da se u|e u Akademiju. Sepje bio do{ao po neki savjet, neke note(imala je bajoslovnu glaz benu, oso-bito pijanisti~ku biblioteku), nekiprstomet, svakako po ne{to {to nijemogao prona}i na Akademiji. Amo`da i po ne{to smije{no i neva`no,kao {to ve} napola odraslo dijete bezve}ega razloga i razmi{ lja nja prilazimajci od koje se ne mo`e definitivnoodvojiti. (Ve} tada sam primijetio daSep pri~a ne~uveno brzo i nadahnuto,sve u jednome dahu, a slike i zamislilete oko njega kao iskre s nakov njapri punome kova~evu zamahu.) Pro-fesorica je tada, po Sepovu odla sku,izrekla sudbonosnu definiciju i prog-nozu: silno vrijedan i nadaren, dobar i~estit mladi}, no neiz lje~ivo nei -skusan i naivan, nesposoban za zlo}u,sasvim nedorastao dana{ njemu svije-tu.

***

Idu}i va`niji susret sa Sepom zbio seopet u jednom majstor skom razredu,sada ve} akadem skom, u klasi slavno-ga Svetislava Stan~i}a. Bio je to prvi,samo dogovorni susret s profesorom,na po~etku {kol ske godine1955./1956. Sep se kao student za-vr{ne godine nekoliko mjeseci ranijeproslavio bri ljantnom javnom izved-

bom Lisztova Prvoga koncerta zaglasovir i orkestar u Es–duru, no isteje ve~eri nakon trijumfa — tako sebarem pri~alo — sreo i fatalno se za -ljubio u neku ljepoticu pa, zalu|en ioma|ijan, neko vrijeme vi{e nijenavra}ao u profesorovu sobu. Ovaj gaje, premda bija{e njegov tada najbo ljistudent, dao izbaciti s Akademije, paje ujesen morao ponovno polagati pri-jamni ispit i formalno biti prim ljen upetu godinu kako bi mu birokrat skama{inerija priznala diplomu. Ukomisiji za prijamni ispit sjedila je,naravno, ve}ina onakvih svira~a (oso-bito svira~ica) koji ne bi smjeli Sepuni note okretati. U po zlu ~uvenojmu~ionici, sobi broj 21 na tre}emu

katu Akademije, stajala su toga dana,poredana pred profesorom i njegovimprestra{enim asistentom Murajem, tristudent ska para razli~itih godi{ta(zanim ljivo da je i [ulek, moj kasnijiprofesor, primao uvijek samo po dvastudenta u klasu!): najstariji, preddiplomom (danas ve} pokojni Marje-ta Vrtovec i Sep), sred nji (PavicaGvozdi} i Vlado Krpan) i najmla|i,netom prim ljeni (Ljerka Plesli},poslije Bjelin ski, i ja).

Mali Jurica na dr{}u}im nogamaAtmosfera je bila napeta i u`arena.Profesor, ne~uveno uglat i strog prim-jerak tiranina, dobra ali u europ skimrazmjerima staromodna, po zagre-ba~ku neprimjereno razvikana glaso -vir skoga stru~ njaka, namjeravao jeodrediti dane u tjednu u kojima }eprimati na poduku ni `ive ni mrtvestudente. U tu je svrhu morao saznatiraspored njihovih obligatnih pred-meta, a osobito — bio je, kao i svisatrapi, vrlo stra{ ljiv ~ovjek — pred-vojni~ke obuke, pa je u tu svrhugrubo i otresito naredio poslu{nomeasistentu Muraju da otr~i dva katani`e i na oglasnoj plo~i sazna tajdragocjeni podatak, jer »nitko drugito nije u sta nju suvislo obaviti«.Nakon {to je mali Jurica na dr{}u}imnogama izletio iz sobe, Stan~i} se beznajave histeri~no okomio na Sepa ko-ji je u stavu mirno stajao najbli`iglasovirima. Po stoti ga je put po~eoispitivati kako je uop}e moglo do}i dotakve izdaje, do tako skandalozna na-pu{ta nja klase velikoga pedagoga.Sep se po~eo braniti rafalom ~i -njenica, polu~i njenica i ~etvrt~i -njenica, na svoj uobi~ajeni na~in s po-mo}u nadahnuta jamesjoyceov skogatijeka svijesti, ubacuju}i u svoj br-zometan, polurazum ljiv govor na-jne~uvenije razloge i proturazloge. Tose postupno pretvorilo u neprekidiv,

sve glasniji lir sko–dramat ski dijalogbogata i siroma{na @idova iz Musorg -skijevih Slika s izlo`be, u kojemu upresto–liniju visokotreperava Sepovatenora uporno upada povremenibasov ski profesorov ostinato: »Prizna-jte, je li tako ili nije tako, da ili ne, daili ne!!...« (Od svih svojih u~enikaStan~i} se, po mojemu sazna nju,samo Muraju obra}ao sa ti, jer ga jeznao jo{ kao dje~a~i}a.) I to je takoraslo, sve opakije urlika nje ispu -njavalo je sobu, zgradu i — zbogotvorenih prozora — ~itavu Gun-duli}evu ulicu, pa se kod mla|ih su-dionika, po ljud ski logi~noj prirodistvari, drama po~i njala pomalo pret-varati u komediju. A to nisu

Pristupio mi je srda~no iotvoreno, veselo i opu{teno,nekako djeti nj ski zaigrano ile`erno, pa mi se u~inilo dase znamo oduvijek, mo`dajo{ iz nekoga ranijeg, dru-gog svijeta, a privremenonas je odvojio samo onajkratak, najnu`niji predahpotreban da preletimo ipromijenimo planet.

Biografija Branka Sep~i}a

Jedan od vode}ih hrvat skihpijanista i klavir skih peda-goga Branko Sep~i}

ro|en je 1929. u Glini, a umro15. prosinca 2006. u Zagrebu.Diplomirao je na Muzi~koj aka-demiji u Zagrebu u klasi profe-sora Svetislava Stan~i}a, a usa-vr{avao se u Rimu i SAD–u.Radio je kao glaz beni urednikna Radioteleviziji Zagreb, a od1976. bio je profesor naMuzi~koj akademiji u Zagrebu.Kontinuirano je nastupao uzem lji i inozemstvu, a pamtit }ese po antologij skim izvedbamaRavelovih i Gershwinovih klavir -skih koncerata. Gostovao je uItaliji, Nizozem skoj, Austriji, Nje-ma~koj, [ved skoj, Velikoj Brita-niji, SAD–u i u dr`avamabiv{ega SSSR–a (Rusija, Uk-rajina, Litva, Letonija i Estonija).Nastupao je kao solist uz svedoma}e i mnoge inozemnesimfonij ske orkestre kojima suravnali poznati hrvat ski (N. Ba-reza, M. Ba{i}, V. Beni}, P.De{pa lj, I. Dra`ini}, I. Gjadrov,M. Horvat, B. Papandopulo, V.[utej) i inozemni dirigenti (S.Baudo, J. Brown, V. ^avdar ski,J. Domarkas, W. Egk, P.Kletzky, K. Kondra{in, A. Na-nut). ^esto je nastupao u due-tu s kolegama, vokalnim i in-strumentalnim glaz benimumjetnicima. U Glazbenom jeleksikonu predstav ljen kao»pijanist izuzetne nadarenosti,muzikalnosti visokog dometa,bri ljantne tehnike i spontanosugestivne interpretacije«. Do-bio je, uz ostale, Nagradu MilkaTrnina (1973.), koju Hrvat skodru{tvo glaz benih umjetnikadodje ljuje za iznimnaumjetni~ka dostignu}a i glaz -beno stvarala{tvo, Godi{ nju na-gradu Vladimir Nazor (1999.) teNagradu Matice hrvat ske(1999.). (J.H.L.)

SJE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

Branko Sep~i}

Branko Sep~i} u Kne`evu dvoru u Dubrovniku

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 6

7B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

primje}ivala samo dva njezina glavna protago-nista. I tada, na vrhuncu napetosti, na zlatnomerezu velikooperna dueta u kojemu se ve} opasnopribli`io odlu~uju}i trenutak prsnu}a drame,ne~ijega ubojstva ili samoubojstva, u sobu je, unaletu slijepe poslu{nosti, nepromi{ ljeno i nepristo-jno glasno provalio, dojuriv{i sav zadihan iz prizem -lja, Jurica Murai i isprekidanim glasom, gotovo sedave}i izvijestio razbje{ njela profesora: »Mufki ima-ju u ~etvhtak ujutvo!« Tada je sve puklo. Nastala jekratkotrajna ti{ina, a zatim su svi mla|i i bistriji su-dionici drame, predvo|eni mnome, prasnuli uglasan, zdravorastere}uju}i smijeh. Tu se prizor umojem sje}a nju naprasno prekida, no jo{ pamtimMurajev bijesan i uvrije|en pogled — a kako }ebudu}nost pokazati, s dalekose`nim pos ljedicamapo mene — na moje nasmijano lice. U svakomslu~aju, slavna je pijanisti~ka komisija ne{to kasnije,nakon duga vije}a nja, nesretnome Sepu ipak priz-nala diplomu.

***

Da li slu~ajno ili ne, najvi{e se mojih susreta sa Se-pom odigralo u zagreba~koj Ilici. U toj sam beskra-jnoj ulici tijekom tolikih godina sreo va ljda pola ~ov-je~anstva, ~itav jedan, danas ve} velikim dijelom mr-tav narod. U Ilici sam prvi put ugledao `ivoga Krle`uu zelenome hubertusu, i tom su mi prigodom,nekim se ~udom na{av{i u njima, iz ruku ispale istra{no se ra skokodakale, nekakve, sre}om prazne,ko{ale. U Ilici sam se vi{e puta bezo~no zezao sa {jorRankom, vr{ nja~kim {kol skim kolegom i beznad-nim za ljub ljenikom u moju majku; u Ilici mi je Tadi-ja, netom pro~itav{i sinov ljevu k njigu Bilo ih je os-mero potvrdio da je Danijel ro|eni pjesnik; u Ilicisam se znao `estoko prepirati s genijalnim DanetomDragojevi}em; Ilicom sam (ponosno vo|en podruku) {etao s Papandopulom i poslije s Kelemenom,a Malec me je njome vodio da mi u Tomi}evojdesno, malo prije Uspi nja~e, poka`e dvori{te u koje-mu je odrastao. U Ilici jo{ samo nisam sreo sâmuIlicu. [to se dogodilo s njome? Je li se udala? Je liumrla? Ne{to se domi{ ljam da je mo`da poput zmi-je svukla ko{u ljicu, ljutito je odbacila i naneodre|eno se vrijeme izgubila me|u okolnimbre`u ljcima, odmah iza veli~anstvena zim skoga vrtakoji mi je prigodom mojega zad njeg posjeta u svoje-mu stanu ponosno pokazivala Elly Ba{i}.

Neizbje`an tra~/vic na kraju

U toj sam istoj Ilici, ugledav{i Sepa kako mi prilazi,svaki put morao ru~icu svojega shva}a nja hitro pre-baciti na ve}u brzinu. Teme su letjele kao projektiliu ratnoj vje`bi ne~ije velebne armije; razgovaralo seo svemu i sva~emu, o dr`avi koja mije nja spol, one~uveno propalim ma~kama iz mladosti, obolesnicima — nikada, ba{ nikada nije spomi njaosmrt, {to svjedo~i o tome da je o njoj mnogo razmi{ -ljao i bojao je se — koji vide samo polovicu (zabo-ravio sam koju) svijeta, o Pore~u i moru koje jeobo`avao kao mitolo{ko bo`anstvo i volio sviratiposebno za njega (nazo~io sam jednome od njegovihtrijumfalnih ljetnih recitala u pore~koj Eufrazijani),o glaz beni~kim karijerama koje se la`no grade, ali(nekom nadnaravnom pravedno{}u) i ru{e kao ku}eod karata, o vremenu koje je ostarjelo i zaku njalo, onajbo ljim jelima koja vi{e nema tko jesti i o sjajnimputova njima na koja vi{e nitko pravi ne odlazi. Ni-jedan se od mojih mnogobrojnih poznanika i malo-brojnih prijate lja nije tako iskreno divio mudrosti isposobnosti svoje `ene; strepio je samo od pos ljedica(i u svjet skome smislu) fenomenalnoga gluma~koguspona svoje k}eri. Uop}e, nije imao previ{erazumijeva nja za umjetni~ke ekstreme, ali je (kaovelika iznimka me|u zagreba~kim pijanistima)po{teno priznavao da mnogo toga nadilazi njegovopoima nje. Primjerice, davao je svojim studentimasvirati mojih Devet prizora iz Danijelova sna, ali mi je,s obzirom na neke za njega presmione harmonij skesklopove, na jednome programu duhovito dopisaoda bi Danijel »mo`da morao lak{e ve~erati«. Kadavi{e nije mogao izdr`ati da ne ispri~a nekineizbje`an tra~ (ili vic), promijenila bi mu se mimi-ka i glas, izgledao bi nekako posram ljeno i poti{teno,kao da netko drugi, nedostojanstven i frivolan, netkokoga se nikako ne zna rije{iti, izviruje iz njega.

***

Bio je strahovit perfekcionist. A ujedno i ne~uvenosamozatajan i skroman umjetnik. ^ovjek bez dovo -

ljno samopouzda nja i — za tu profesiju — tolikonu`ne dr skosti. Zbog toga njegov repertoar nije biovelik; no ve}ina njegovih interpretacija nije s vre-menom izblijedila i ve} su danas me|u antologij -skima. Sasvim neobvezno, u ci lju stjeca nja op}egaobrazova nja, presnimio sam za maloga sina Danijelapregr{t kaseta s najve}im glaz benim djelima i inter-pretacijama; tamo su se, u pija nis ti~kome sektoru,me|u snimkama Rubinsteina, Lipatija, BenedettijaMiche langelija, Richtera, Arraua, Ande, Ciccolinija,Weissenberga, Barenboima, Kocsisa, Ránkija idrugih velikana, nalazile i Sepove izvedbe Schu-mannovih minijatura i, nadasve, Gershwinovih Trijupreludija. Snimio ih je (u mojoj nazo~nosti) za Ra-dio–Zagreb u jednom, bravu rozno picassov skompotezu, bez ijednoga ponav lja nja. O~ito kao rezultatduge i ~estite, visokoodgovorne pripreme.

***

Sep bija{e (za dana{ nje doba) neshvat ljivo po`rtvo-van prijate lj. Prije ACEZANTEZ–a vodio sam ranih{ezdesetih godina — izdr`avaju}i se time za gotovo~itava drugoga studija, onoga kompozicije — trojnisastav Balade Petrice Kerempuha (recitator Mladen[erment, pjeva~i Fra njo Petru{anec ili Marijan Bu-jani} i ja koji sam za glasovirom, pored prat njeklasi~nih doma}ih skladbi potaknutih Krle`inompoezijom, povremeno imitirao i elektroni~ke efek-te). S izvanrednim smo odjekom u vi{e navrata obi{li~itavu tada{ nju Jugoslaviju. Me|utim, u nekolikonam je navrata iznenada zatrebao prijevoz. I tada,~esto u nemogu}im vremen skim i ostalim uvjetima,prijate lj Sep bi nesebi~no u skakao sa svojim fi}om.

Fi}om do PakracaOn, tada ve} priznat solist i ugledan umjetnik, nijese libio preuzeti ulogu obi~na voza~a i jedan ne takopoznat sastav prevesti na mjesto gdje ga je ve}~ekala publika. No, i tu su njegov oprez, dubokapromi{ ljenost i djelatno savr{enstvo ~esto dovodilido nestrp ljivosti i nervoze. Primjerice, nikako se nebi usu|ivao prije}i preko neozna~ene `e ljezni~kepruge ili sli~no opasnoga punkta dok ne bi po neko-liko puta, chaplinov ski komi~no izlazio iz kola da os-obno provjeri situaciju, a po povratku bi, nesiguran,osje}ao potrebu da to (na pijanisti~ki na~in) ponovi,pa tako opet, i opet, i opet... sve dok to ne bi dozlo-grdilo izmorenim putnicima. Dobro se sje}am takvana{ega montypythonov skoga, dramat skim zastojimaispresijecana putova nja u Pakrac.

***

Najiskreniji mogu biti susreti unutar ~etiri zida. Ner-ijetko je Sep bio gost u mojoj ku}i. Posebno mi se upam}e nje urezao njegov davni posjet u jedno kras-no jesen sko poslijepodne. Sjedili smo nas trojica (on,{estogodi{ nji Danijel i ja) u mojoj radnoj sobi i Sepse odu{ev ljavao za~udnim mirom gotovo u sredi{tugrada i `ivopisnim pogledom iz zastak ljena prostorau prirodu. Razgovor je, potaknut kojom ~a{icom,poprimao sve intenzivniji zamah, a onda je, u odsut-nomu trenutku, vjerojatno da nam izre~e neku ri-je~ima neizvedivu poruku i zahvalu, Sep iznenada isamoinicijativno sjeo za glasovir i u jednome dahuizveo sjajno uobli~en kola` iz ve}ine svojih najusp-jelijih interpretacija, od Schumanna i Liszta doFrancka, Ravela i Gershwina. To je bio neopisivo~ist i blistav trenutak. Slu~ajno sam bacio pogled namaloga Danijela: netremice ga je promatrao, blis-tavih o~iju, sav nekako zgr~en, spreman na golman -ski skok. Mo`da je, i nesvjesno, upravo tada donosioodluku — u koju se nisam `elio mije{ati — o svoje-mu budu}em gladijator skom zanima nju.

***

P. S.: Ovo pi{em na Bo`i} 2006., prvi bez Sepa.Svatko tko ga je ~ak i povr{no poznavao rekao bi,olako i nepromi{ ljeno poetiziraju}i, da je on sada san|elima, i da mu je svakako bo lje i ljep{e nego na-ma. No, Sep nije s an|elima. I za to treba tajnih vezai (svemir skih) poznanstava, a Sep na tome podru~junije bio jak, nije ~ak ni `udio za time. Sep je sadasâm sa sobom, a to je vrednije i dub lje, duhovitije iozarenije, ljupkije i plemenitije dru{tvo ~ak i odan|eo skoga.

Branko Sep~i} s orkestrom

Uz koncert Dru{tvenog orkestra Hrvat skoga glaz benog zavoda pod ravna njem Silvija Foreti}a

ZABORAVLJENI ILIRAC: DRAGUTIN pl. TURANYIPi{e: Nada Bezi}

(Tekst sastav ljen od odabranih ulomaka tekstova Zdenke Kapko Foreti} preuzetihiz program ske k nji`ice koncerta u izda nju Hrvat skoga glaz benog zavoda, u kojojse nalazi i popis Turanyijevih djela.)

Slijede}i svoje program ske smjernice, u kojima je nagla{eno njegova nje hrvat -ske ba{tine, Hrvat ski glaz beni zavod na svojem je zad njem dru{tvenom kon-certu, odr`anom 16. prosinca 2006., predstavio djela jednog gotovo

zaborav ljenog hrvat skog skladate lja, Dragutina pl. Turanyija. Nakon {to ga je Fra -njo Ksaver Kuha~ uvrstio u svoju k njigu Ilir ski glaz benici (1893.), Turanyi se samospomi njao u nekim povijestima hrvat ske glaz be sve dok 1973. nije u Kölnu objav -ljena doktor ska disertacija Zdenke Kapko Foreti} Carl von Turányi (1805–1873),Eine Monographie. Zahva ljuju}i njezinim istra`iva njima (autografi mnogih Turanyije-vih djela ~uvaju se u arhivu Grad skog kazali{ta u Aachenu) odabrane su skladbekoje je za koncert priredio Silvio Foreti}, ujedno preuzev{i i dirigira nje Dru{tvenimorkestrom HGZ–a. Orkestar je izveo Simfoniju u f–molu, a u prvom dijelu koncer-

ta nastupio je Guda~ki kvartet Sebastian izvev{i prvi stavak iz IV. guda~kog kvarte-ta u e–molu, tre}i stavak iz V. guda~kog kvarteta u D–duru i VI. guda~ki kvartret uA–duru.

Ro|en u Osijeku 16. prosinca 1805. od oca Ma|ara, podrijetlom iz plemi}ke obite -lji, i majke Hrvatice, Turanyi stje~e prvu glaz benu poduku u obite lj skoj ku}i, a da ljese usavr{ava u Be~u. Godine 1822. odlazi na studij prava, filozofije i glaz be u Bra-tislavu, gdje zapo~i nje svoju umjetni~ku karijeru kao pijanist, dirigent i skladate lj.Nakon 13–godi{ njeg djelova nja u tom gradu dolazi u Zagreb, gdje sklada neko-liko budnica te vi{e crkvenih skladbi, nastupa kao pijanist i dirigira nekoliko opera.Odgojen u duhu europ ske glaz be, izvan Hrvat ske, o~ito nije bio sposoban ispunitiglaz bene te` nje Iliraca. Stoga je nakon godinu dana, vjerojatno krajem 1835., na-pustio Zagreb, upravo kada se Ilir ski pokret po~eo {iriti. Nerazvijena zagreba~kaglaz bena sredina jama~no je utjecala na njegov odlazak u tada{ nju glaz benu me-tropolu Be~. Na`alost, o njegovom se djelova nju u tom gradu premalo zna. Ned-vojbeno je bio dirigent Josephstadt Theatera i natjecao se za mjesto dvor skogorgu lja{a.

Najzna~ajnije i najistra`enije razdob lje njegova djelova nja zapo~i nje 1842. kada jepostao grad ski kapelnik i glazbeni ravnatelj u Aachenu, gdje se uvijek spomi njekao Carl von Turanyi. Za svojega dugogodi{ njeg djelova nja u tom gradu (1842. —1858.), gdje je i preminuo 1873., Turanyi sudjeluje u svim glaz benim doga|a njimai znatno pridonosi organizaciji glaz benog `ivota.

Senzibilnost rane romantike

Najvi{e prizna nja kod publike i kritike do`ivio je Turanyi kao skladate lj. Njegovopus obuhva}a gotovo sve glaz bene oblike. Na`alost, ve}i dio tih skladbi nije dodanas prona|en: opera, klavir ski koncert, kantata prema Friedrichu Schilleru i dru-ge. One sa~uvane stil ski su odraz kasne klasike na prijelazu u ranu romantiku ikao takve konfrontiraju se s problematikom te epohe zbog nesposobnosti uno{e -nja novog sadr`aja u klasicisti~ki kalup. Ipak, cjelokupni Turanyijev opus ukazujena kontinuiranu razvojnu liniju, ne toliko u smislu stil skog preobra`aja, koliko u po-gledu nadahnutosti sadr`aja i misaonog sazrijeva nja: od banalno virtuoznih klavir -skih minijatura, preko {kol skih crkvenih djela i bidermajer skih solo–popijevaka dovrlo uspjelih svje`ih `en skih zborova a cappella. Vrhunac svojega stvarala{tva do-segao je u pos ljed njim guda~kim kvartetima te Simfoniji u f–molu. ^etiri sa~uvanaod {est guda~kih kvarteta posve su na visini zadatka. I pored tradicionalne, naokoklasi~ne koncepcije, odi{u senzibilno{}u rane romantike. Bogati temat ski materijali dobro i skori{tene mogu}nosti pojedinih instrumenata omogu}uju uspjelu konver-zaciju a quattro, ~ija napetost rijetko popu{ta. Simfonija u f–molu, praizvedena1847., jedino je Turanyijevo sa~uvano orkestralno djelo.

U vrijeme kada je boravio u Zagrebu, Turanyi je bio uz Jurja Karla Wisnera vonMorgensterna jedini {kolovani i tehni~ki spreman glaz benik. Da je ostao u Hrvat -skoj, imali bismo u njemu ve} mnogo ranije umjetnika gotovo Zaj~eva zna~e nja,mo`da i ve}ega, jer ne smijemo zaboraviti da je Turanyi gotovo 30 godina starijiod Zajca. Stoga se narod poput na{eg, ~ija glaz bena ba{tina nije prebogata, ne bitrebao bez da lj njega odre}i doprinosa ovoga skladate lja.

U vrijeme kada je boravio u Zagrebu, Turanyi je bio uz Jurja Karla Wis-nera von Morgensterna jedini {kolovani i tehni~ki spreman glaz benik. Daje ostao u Hrvat skoj, imali bismo u njemu ve} mnogo ranije umjetnika go-tovo Zaj~eva zna~e nja, mo`da i ve}ega, jer ne smijemo zaboraviti da jeTuranyi gotovo 30 godina stariji od Zajca.

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

Karikatura Christopha Reimesa — Turanyi u sredini do lje

SJE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 7

8

Samostalni odjel za me|unar-odnu kulturnu surad njuMinistarstva va nj skih poslo-

va i europ skih integracija u surad -nji s Generalnim konzulatom RHu Düsseldorfu organizirao je nast-up afirmiranoga hrvat skog pi-janista Dalibora Cikojevi}a koji sepredstavio brojnoj biranoj publiciu prostranoj koncertnoj dvoraniPala~e Wittgestein. Odsvirav{i napo~etku simpati~nu Bagatellu op.119, br. 1 Ludwiga van Beethove-na, Dalibor Cikojevi} je svojimvrsnim muzicira njem zadao okvirme|unarodne razine hrvat skeglaz bene kulture, a da lj njim jeizvedbama skladbi Borisa Papan-dopula predstavio najvi{u razinuhrvat ske glaz bene produkcije.Duhovita Contradanza iz 1924.godine, kada je Papandopulo jo{studirao kod Blagoja Berse, naz-na~ila je izvo|e nje antologij skihskladbi iz opusa autora koji je isâm bio vrhun ski pijanist. Contra-danza, niz virtuoznih varijacija nadubrova~ki napjev iz 18. sto lje}a,zazvu~ala je kao primjeran uvod ukoncertantnu ve~er Papandop-ulovih djela za klavir. Slijedio jenadasve virtuozni Scherzo fantasti-co iz 1932., posve}en u ono dobaistaknutoj hrvat skoj pijanisticiAntoniji Geiger Eichorn (1893. —1971.). U tome, mo`da najbri -ljantnijem ostvare nju hrvat skeklavir ske glaz be, naziru se asoci-

jacije istar skoga folklora kojimodi{e glavna tema. U ukusnomispreplita nju s politonalnim ipoliritmi~kim elementima otvara-ju se nove dimenzije zvuka i nagotovo lisztov ski na~in kulminira-ju u fulminantnoj zavr{nici. Desetmuzi~kih impresija po jednu minutuda lj nje je majstor sko djelo nastalou pos ljed njim godinama skladate -ljeva `ivota (1989. u Tribu nju).Dalibor Cikojevi} praizveo jeskladbu na Osor skim glaz benimve~erima 2004. godine. To je»dojm ljiva, kaleido skop ski ost-varena sinteza brojnih skladate lj -skih stilova i tehnika, koja svojomspontano{}u izvrsno oslikavaskladate ljevu li~nost i njegovvje~no zaigran i `iv duh pun opti-mizma i humora«.

Osebujna ironija Papandop-ulovih studijaNakon prve serije glasovir skihmajstorija publici se obratila dr. sc.Zdenka Weber koja je govorila o`ivotu i radu maestra Borisa Pa-pandopula. Naglasiv{i njegovu~vrstu ukorije njenost u neok-lasi~nu glaz bu europ ske proveni-jencije i predstaviv{i ga kao glaz -benika izuzetno bogate invencije,muzikologi nja ga je postavila uokvire njemu suvremene hrvat -ske i svjet ske glaz be. Nakonizlaga nja, Dalibor Cikojevi} ve~erje zak lju~io bravuroznom izved-

bom magistralnih Osam studija iz1956. Posvetiv{i ih zna~ajnomklavir skom pedagogu SvetislavuStan~i}u (1895. — 1970.), maestroPapandopulo ostvario je ciklustehni~ki visokozahtjevnih sklad-bi. Te klavir ske minijature iz-gra|ene su u razli~itim stilovima,od barokne toccate do suvre-menih plesnih oblika, a u njima je

tako|er prisutan idiom jazz i popglaz be. Primjerena doza osebujneironije nezaobilazan je dio togafascinantnog niza rapsodi~nihklavir skih studija.

Pijanisti~ke bravurePijanist Dalibor Cikojevi}, dobit-nik godi{ nje Nagrade Milka Trni-na za izvedbu Papandopulovih re-mek–djela, izuzetnim se umjet-ni~kim preda njem posvetio iz-vo|e nju te glaz be. Njegov vrhun -ski pijanizam, tehni~ka superi-

ornost i umjetni~ka izra`ajnost,omogu}avaju mu primjerne inter-pretacije u kojima su na jednakovisokoj razini bravure proiza{le iznepresu{ne skladate ljeve ma{te,kao i Papandopulova karakter-isti~na emocionalnost.

Kombinacija virtuoznog svira nja smuzikolo{kim izlaga njem koje,uglavnom stranoj publici, pri bli -

`ava lik i djelo skladate lja pokaza-la se izuzetno prikladnom, stogaje takva koncepcija klavir ske ve -~eri nagra|ena dugotrajnim p lje -skom. Nakon obveznog dodatka,stavka Mlin iz ciklusa Sa sela, Dal-ibor Cikojevi} jo{ je dugo potpisi-vao CD–ove na kojima je, u izda -nju zagreba~kog Orfeja, snimioPapandopulovu vrhun sku glaz bukoja je ovim predstav lja njem uSR Njema~koj krenula u svijet.Bilo bi doista dobro kada bitakvih prigoda bilo jo{ vi{e.

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

K o n c e r t o m s k l a d b i z a k l a v i r B o r i s a P a p a n d o p u l a G e n e r a l n i k o n z u l a t R e p u b l i k e H r v a t -s k e u D ü s s e l d o r f u z a k l j u ~ i o o b i l j e ` a v a n j e 1 0 0 . o b l j e t n i c e s k l a d a t e l j e v a r o | e n j a

Glazba Borisa Papandopula uDüseldorfuPi{e: dr. sc. Zdenka Weber

Usper u Svetoj Zem ljiNa ~etvrtom iz ciklusa komornih koncerata Er-vin Schlesinger, koji u rezidencijalnoj ~etvrtiTel–Aviva prire|uje po~asni konzul Hrvat ske uIzraelu Nj. E. Samuel Ivan Schlesinger, predsta-vio se ansambl The Savyon Image Trio. FlautistJay Bushinsky, violinist Mark Levin i pijanisticaIrina Wiessel izvodili su u subotu, 20. ve lja~e,skladbe obite lji Bach. Posebnu pozornost izaz-vala je izvedba Sonate Gabriela Sponga Uspe-ra, u kojoj su se Triju pridru`ili kornist MauriceSurovich i fagotist Ophir Bushinsky. KonzulSchlesinger nastoji da na svakom od koncerata

koje prire|uje bude skladba iz krajeva u kojimase rodio i koje predstav lja u Izraelu, pa je Uspe-rova glaz ba predstav ljala zaista izniman kuriozi-tet. Ona je gotovo nepoznata i u njegovoj do-movini (Usper je ro|en u Pore~u i djelovao uVeneciji po~etkom XVII. sto lje}a). Zahva ljuju}ihrvat skim muzikolozima (posebice dr. EnijuStip~evi}u), ova je glaz ba nakon ~etiri i pol sto -lje}a ugledala svjetlo dana i zazvu~ala u SvetojZem lji. (Iz Tel–Aviva izvijestio Du{ko Mihalek)

Kalifornij ske praizvedbeskladbi Mr. ZeeaHvaranin Sandro Zaninovi}, koji od 1974. `ivi idjeluje u Kaliforniji (gdje ga od mi lja nazivajuMr. Zee), odr`ao je 3. prosinca 2006. Mozartovfestival mladih. U ~ast 250. ob ljetnice Wolfgan-ga Amadeusa Mozarta, Komorni orkestar Be-verly Hillsa pratio je u Prezbiterijan skoj crkviKirk O’the Valley niz mladih nadarenih glaz -benika stasalih u klasi Sandra Zaninovi}a. Onje ujedno dirigirao programom koji je uk lju~iopraizvedbe njegovih dviju skladbi, glaz benihportreta Sheida i Remembering Tristan. (J.H.L.)

Kelemen di ljem EuropeNjema~kaPraizvedbe novih sklad-bi na svjet skoj je glaz -benoj sceni do`ivio iMilko Kelemen, po~asnipredsjednik Muzi~kogbiennala Zagreb, koje-mu }e se u ime Festiva-la na njegovu ovogodi{ -njem otvore nju dodijeliti17. Europ ska kulturnanagrada KulturPreis Eu-ropa za poseban doprinos u kulturi. SkladbuEskapade za elektri~nu gitaru i bas gitaru praiz-veli su 1. listopada 2006. Bernd Gehlen iStephan Conradi u Stuttgartu. Glazba slijeditekst Friedricha Nietschea, a glavna ideja je njegova poruka Zaboravi nad~ovjeka. Do krajagodine djelo je izvedeno u Ludwigsburgu (15.studenoga), Weimaru (1. prosinca), Frankfurtu(6. prosinca), Berlinu (12. prosinca), Be~u (17.prosinca) i Münchenu (19. prosinca).

Dan ska

Od 29. studenoga do 2. prosinca 2006. odr`anisu Dani Milka Kelemena u Dan skoj koji suobuhvatili ~etiri koncerta u Kopenhagenu iOdenseu. Na me|unarodnom su festivalusudjelovali glaz benici iz Dan ske, Francu ske iAustrije, a izvedena su s ljede}a djela iz njegovaopusa: klavir ski trio Aural, Nonett, Infinity zaorkestar, Sonata za klavir, Splintery za guda~kikvartet te Good Bye, My Fancy za violinu i klaviruz recitaciju stihova Walta Whitmana u prijevo-du na dan ski jezik.

[pa njol ska

Na koncertu 3. sije~ nja 2007. izveden je Kele-menov oratorij Salut au Monde u Madridu uzsudjelova nje ansambla [pa njol ske radiotelevi-zije. (J.H.L.)

L a d o u J a p a n u

PROMICATELJI HRVATSKE BA[TINE U »ZEMLJI IZLAZE]EG SUNCA«Pi{e: Mario [imund`a

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

Danijel Detoni u Schlesingerovu ciklusu

Pozdravnim govorom generalne konzulice Republike Hrvat skeu Düsseldorfu Katarine Trste njak, u povodu 15. ob ljetniceme|unarodnog prizna nja samostalne Republike Hrvat ske, za-po~ela je 13. sije~ nja sve~anost u glavnom gradu njema~kesavezne dr`ave Sjeverna Rajna — Vestfalija. U okvirusve~anosti obi lje`ena je i 100. ob ljetnica ro|e nja akademikaBorisa Papandopula ro|enog 1906. godine u Bad Honeffu,gradu koji se nalazi na podru~ju zem lje koju svojim radompokriva Generalni konzulat Republike Hrvat ske u SRNjema~koj.

Do ostvare nja ovoga projekta do{lo jezahva ljuju}i velikom trudu vodstvaAnsambla na ~elu s ravnate ljicom

Ivanom Lu{i}, ali i velikom zanima nju i profe-sionalnosti organizatora, jedne od vode}ihjapan skih kulturnih institucija, MIN–ON Con-cert Association. MIN–ON se ve} nekoliko god-ina bavio mi{ lju o gostova nju uglednih hrvat -skih umjetnika u Japanu. Susret s LADOM ti-jekom nastupa na EXPO–u 2005. u japan skojpokrajini Aichi, koji se dogodio zahva ljuju}inesebi~nom anga`manu Ivice Mari~i}a, pov-jerenika RH za EXPO 2005., bio je presudanza njihovu odluku da Ansamblu pripadne ~astpredstaviti japan skoj publici duh hrvat skoganaroda. MIN–ON je najve}a japan ska koncert-na zaklada koja preko ~etrdeset godina nastojikulturnom razmjenom, a naro~ito kroz glaz -beno–scen ske programe, promicati ideje svo-jega osniva~a dr. Daisaku Ikede o kulturi iglaz bi kao katalizatoru mira i razumijeva njame|u narodima. Hrvat ska je 94. zem lja s ko-jom je uspostav ljen ovakav oblik surad nje.

Seminar o hrvat skom folkloruNajavu turneje u Japanu MIN–ON je zapo~eo

prije otprilike deset mjeseci. Krajem sije~ nja2006. godine u njihovom je Kulturnom centruu sredi{tu Tokija odr`ana izlo`ba tradicij skihsvadbenih kostima, na kojoj je LADO pred -stavio svoj reprezentativni primjerak slavon -ske svadbene no{ nje. U o`ujku su, u surad njis Japan skom folklornom federacijom, orga ni -zirali seminar o hrvat skim narodnim ple so -vima i pjesmama, koji je tijekom dvajuvikenda vodio umjetni~ki direktor LADAIvan Ivan~an ml. s asistentima, a poha|alo gaje vi{e od 500 vodite lja japan skih folklornih skupina. Jedna ma nja skupina od njih tri de -setak posjetila je Hrvat sku, Zagreb i LADOkra jem rujna.

Uo~i odla ska na turneju, ~lanove AnsamblaLADO primio je u svojoj privatnoj rezidencijii japan ski veleposlanik u RH, NJ. E. Tetsu hi -sa Shirakawa, isprativ{i ih s najbo ljim `e ljamai naglasiv{i da duboko vjeruje u uspjeh LADAte u dobar prijem kod japan ske publike.

Uigrani plesa~i i raspolo`eni orkestarA da su se veleposlanikove `e lje ostvarilepotvrdili su nam ve} uvodni nastupi An sam -bla. Prvi od dvaju koncerata odr`anih uSagami–Onou pokraj Tokija bio je matineja spo~etkom u 14:30. Green Hall dvorana, ve li -~ine Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skog,

bila je ispu njena do pos ljed njega mjesta, aisto se ponovilo i na ve~er njem nastupu.Svojim nastupom pred brojnim VIP gostimaLADO je 18. listopada pred ~lanovima diplo -mat skog zbora i prepunim gledali{temdvorane Nakano Sun Plaza u Tokiju uveli~aoproslavu 43. ob ljetnice doma}ina, koncertnezaklade MIN–ON. Savr{eno priprem ljeni iuigrani plesa~i te iznimno raspolo`en orkestarAnsambla podarili su publici vrhun skidvosatni program naj ljep{ih djela hrvat skeplesne i glaz bene ba{tine. Publika im jeuzvratila dosad nezapam}enim odu{ev lje -njem. Ovacijama su ispra}ali ne samo finalesvakog plesa, ve} cjelokupne koreografije —od lin|a, bu njeva~kog moma~kog kola, Su ska,Primo{tena, prigor skih plesova do podrav skihsvata. Dosada{ nje koncerte obi lje`io je isavr{en zvuk te odli~ni scen ski uvjeti u kojimaje ljepota na{ih narodnih no{ nji, nekih starih ipreko stotinu godina, posebno dolazila doizra`aja.

Nadamo se da }e ova turneja doprinijeti i da -lj njem {ire nju prijate ljstva izme|u Japana iHrvat ske, a za o~ekivati je da }e, ve} ionakobrojni japan ski gosti, nakon ovakve pre zen -tacije hrvat ske ba{tine i kulture, biti jo{ broj -niji i u Zagrebu i op}enito u Hrvat skoj.

Nakon gotovo dvije godine pripremaAnsambl LADO odradio je jednu od na-jve}ih i najzna~ajnijih turneja u svojojdugogodi{ njoj povijesti. Ukupno 37dana, 27 koncerata u 21 japan skomgradu, 8.000 prije|enih kilometara,55.000 gledate lja u dvoranama pros-je~nog kapaciteta od 2.000 mjesta,samo su dio impresivnih brojki veliketurneje po Japanu koja se odvijalaizme|u 13. listopada i 14. studenoga2006. godine.

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 8

9B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

D o d i j e l j e n e n a g r a d e H r v a t s k e g l a z b e n e m l a d e ` i I v o V u l j e v i } z a 2 0 0 6 .

DOBITNICI: PAVAO MA[I] I LUKA [ULI]Pi{e: mr. sc. Naima Bali}

Razgovor s Marcom Grazianijemd o b i t n i k o m n a g r a d e S t j e p a n [ u l e k z a 2 0 0 6 .

Razgovarala: Bojana Ple}a{

Devetnaesta je godina kako Hrvat skaglaz bena mlade` (HGM) dodje ljujeNagradu Ivo Vu ljevi} za najistaknutije

ostvare nje mladih glaz benika na samom krajugodine. Nagrada se uru~uje tradicionalno od1988. na Dan Dvorane Vatroslava Lisin skog, 29.prosinca, i nosi ime Ive Vu ljevi}a, do`ivotnogpo~asnog predsjednika Muzi~ke omladineHrvat ske i biv{e dr`ave Jugoslavije, glavnogglaz benog urednika Radio Zagreba, direktoraopere HNK u Zagrebu, direktora LADA idugogodi{ njeg ravnate lja Koncertne dvoraneVatroslava Lisin skog.

Dvije prve jednakovrijedne nagrade za 2006.dodije ljene su dvama mladim umjetnicima,~embalistu i orgu lja{u Pavlu Ma{i}u i vio lon -~elistu Luki [uli}u. Oba glaz benika postigla suizvanredne rezultate u 2006. godini. Pavao Ma -{i} osvojio je istaknutu nagradu Grand Prix Ba-ch de Lausanne u listopadu 2006. na jednom odnajuglednijih i najzahtjevnijih svjet skih orgu -lja{kih natjeca nja. Luka [uli} okrunio se blis-tavom pobjedom na me|unarodnom natjeca njuNovi talenti 2007. koje organizira Europ ska radij -ska unija, a u kojemu konkuriraju izabranici na-cionalnih televizija Europe i Kanade do 28 go-dina.

O nagradi je odlu~ivalo povjerenstvo u sastavu:dr. sc. Eva Sedak, prof. Valter De{pa lj i mr. sc.Naima Bali}. Nagrada se sastoji od diplome,nov~anog iznosa i koncerta u okviru godi{ njegprograma Koncertne dvorane Vatroslava Lisin -skog. Nov~ane iznose za nagradu, HGM je do-bila od TIS grupe — telemati~ki in`e njering isoftware, Hrvat ske banke za obnovu i razvitakte Kon~ara, koji su prepoznali zna~aj radaUdruge i ulaga nja u mlade glaz benike.

Pavao Ma{i} zavr{io je studij ~embala u razreduprof. Vi{ nje Ma`uran, a orgu lje u klasi prof.Maria Penzara. Ste~eno zna nje potom je su -stavno i plodonosno oboga}ivao na seminarimaDaniela Rotha, Luigija Tagliavinija, LaurenceaCummingsa, Konrada Richtera i drugih, aposlijediplom ski studij zavr{io je u klasi KeijaKota u Lausanni. Ma{i}, iako tako mlad, imave} vrlo bogatu koncertantnu karijeru. Osim

solisti~kih nastupa, sura|ivao je s renomiranimorkestrima Njema~ke, Italije, [vicar ske i [pa -njol ske a osvojio je i niz presti`nih nagrada.Navodim dio iz obrazlo`e nja Nagrade: »Iako bise, sude}i prema prete`itostima Ma{i}evarepertoara i prema smjeru njegovih dosada{ njihspecijalizacija, moglo re}i da je njegovo inter -pretativno umije}e usredoto~eno na barok snagla skom na Bachovu glaz bu, uspjesi koje jepostizao izvedbom sabranih djela za orgu ljeJohannesa Brahmsa ili solisti~kih dionica uskladbama s orkestrom, poput onih Davorina

Kempfa ili Ante Kne{aureka, dokaz su da njegov glaz beni~ki senzibilitet podjednako do -lazi do izra`aja unutar {ireg stil skog okvira.Disciplina fraze i tona, specifi~na kvaliteta ob li -kova nja ritam ske komponente sloga, od nje go -

va na na baroknoj po li fo -niji, ~ini kompaktnost ipro mi{ ljenost njegovih in -ter pretacija, bri ljantnoteh ni~ki dora|enih i ople -me njenih i skon skim mu -zi kalnim nervom.«

Luka [uli}, 19–godi{ nji

vio lon~elist, pobudio je pa` nju glaz benejavnosti svojim recitalima, solisti~kimnas tupima, me|unarodnim natjeca njimai osvojenim nagradama. Nastupao je uzor kestre Sloven ske filharmonije, Zagre-ba~ke filharmonije, svirao s ansamblomZagreba~kih solista te s Ru skim sim fo -nij skim orkestrom. Iz obrazlo`e nja Na-grade izdvajam s ljede}e: »Unato~ mla -dos ti, impresionira opseg njegove dosa-da{ nje djelatnosti, {irina repertoara istupa nj profesionalne afirmacije koji go -vo re u prilog ~i njenici da se ovdje radi opos ve iznimnom talentu na po~etku jed -ne velike karijere. Kao jedan od naj -mla|ih natjecate lja na natjeca nju Novitalenti 2007. odr`anom u Bra tislavi ukon kurenciji svih instrumentalisti~kihka tegorija, Luka je bri ljantnom izved-bom Elgarova Koncerta uz Simfonij skior ke s tar Slo va~ ke radiotelevizije podravna njem Leo{a Swa rov skog odu{evioi `iri i bratislav sku publiku, a vjerujemoi radij ske slu{ate lje di ljem svijeta, s ob -zi rom na to da su njegov nastup pre nosi -

le brojne radiostanice Europe i Ka na de.«

Oba su glaz benika nakon dodjele nagrada odr -`ala koncert u Maloj dvorani Vatroslava Lisin -skog, izvev{i djela Roberta Schumanna, Astora

Piazzolle, Johanna Sebastiana Bacha i Bo -ri sa Papandopula. Posebno je bilo dojm lji -vo slu{ati duet glaz benika u izvedbi Alle-gra iz Bachove Druge sonate za violu dagamba i orgu lje, do ka zav {i da su nagradeoti{le u prave ruke vrsnih glaz benika.

U ovih devetnaest godina imena dobitnikaNagrade Hrvat ske glaz bene mlade`i IvoVu ljevi} pokazuju da su povjerenstva zadodjelu nagrade znala prepoznati »do la -ze}e« glaz be ni ke, jer su to danas svi odre-da priznati umjetnici na hrvat skoj ime|unarodnoj glaz benoj sceni: RadovanVlatkovi}, Lidija Horvat–Du njko, DejanLazi}, Lovro Po go reli}, Katarina Krpan,An|elko Krpan, Monika Le skovar, Ana Vi-dovi}, Davor Bobi}, Martina Fi ljak, IvanaBili}, Jadranka Ga{parovi}, RenataPokupi}, Luka Vuk{i}, Matija Dedi}, Kru -no slav Babi}, Robert Belini}, Valentina Fi-ja~ko, Tomislav Mu`ek te Petrit Çeku.Bu du}i da je Upravni odbor HGM–a 2001.uveo kategoriju komornih sastava, a 2003. iinstrumentalnih ansambala, dosad sudodije ljene nagrade Zagreba~kom klavir -skom triju (Srebrenka Po ljak, Vlatka Pe -ljhan i Pavle Zajcev), Kvartetu Porin (IvanNovinc, Martin Dra u{ nik, Lucija Brnadi} iNeva Begovi}), Aka dem skom duha~komkvintetu (Iva Zbo`inek, Dejan ^in~urak,Ante Krpan, Anita Fu~ko, Toni Kursar),HGM jazz orkestru Zagreb te Udara -ljka{kom ansamblu biNg bang.

Koliko su Vam nagrade i prizna nja va`ni na Va{emumjetni~kom putu?

Vrlo su va`ne. To su dvije cije njene nagrade uHrvat skoj koje su dobivali danas afirmirani glaz -benici, tako da }e mi zasigurno pomo}i.Nagrade su prizna nje za ono {to radim; ja samprije svega glaz benik, violinist, koji se trudi ikoji svoj poziv jako voli, a ako ne{to ispadne

dobro, nagrada do|e i ~ovjek mo`e s tim bitizadovo ljan. No, to nipo{to ne zna~i da su mi onena prvom mjestu.

Koji biste trenutak ili doga|aj u svojemu glaz benomrazvoju izdvojili kao najdra`i?

Takvih trenutaka ima jako puno. Svaki jenastup ne{to posebno, svaki je dodir s muzicira -njem ne{to posebno. Izdvojio bih nastupe naraznim vrijednim violinama, primjerice naGuarnerijevoj violini King i na starim talijan -skim violinama. To su za mene bili predivnitrenuci. Tako|er su mi jako dragi svi koncertiuz orkestre, tako da se ne mogu odlu~iti zasamo jedan doga|aj.

Koji repertoar najradije izvodite?

To je te{ko pita nje zato {to ima puno, punoskladbi i skladate lja koje jako volim. Od klasikejako volim Mozarta i Beethovena, od romantikeBrahmsa i ^ajkov skog, a od skladate lja 20. sto -lje}a [ostakovi~a i Prokofjeva, ~iji sam violin skikoncert vi{e puta svirao.

A hrvat sko glaz beno stvarala{tvo?

Ima nekoliko skladate lja koji su mi jako dragi, aako bih nekoga izdvojio, bio bi to skladate lj ~ijesam skladbe dosta svirao i koji mi je ostao ulijepom sje}a nju, Boris Papandopulo. Radoizvodim njegovu glaz bu na svojim nastupima.

Idete li ~esto na natjecanja i smatrate li da su ona ko-risna za umjetni~ki razvoj mladih glaz benika?

Natjeca nja su danas, ne samo u Hrvat skoj nego

i u svijetu, na~in promocije. Ako os-vojite nagradu na velikom me|u -narodnom natjeca nju, najvjerojatni-je }e netko za vas ~uti, a neki }evam menad`er ili dirigent dati pri-liku da nastupite na koncertu sorkestrom. Ili mo`da neka udrugakoja }e vam ponuditi skupocjenuviolinu. Ako je netko uistinu dobarglaz benik, nakon nekoliko osvo-jenih prvih nagrada, put do velikekarijere mu je prakti~ki zajam~en.Idem na njih, iako ne pre~esto jerim nisam ba{ pretjerano sklon.Radije sviram na koncertima negona natjeca njima. Opu{tenija je at-mosfera, a meni su koncerti zapra-vo doga|aji na kojima se najbo lje predstav ljaglaz ba. Publika dolazi na koncert isk lju~ivo radislu{a nja glaz be, a ne ocje njiva nja i uspore|iva -nja, tako da se na koncertima lak{e upustiti usamu glaz bu.

Koliko su Va{i profesori utjecali na Va{ umjetni~kirazvoj?

Bez profesora rijetko tko mo`e bilo {to napravitiosim ako nije genijalac koji `eli promijenitisvijet, kao na primjer Paganini koji je u dobi oddvanaest godina prvi put vidio violinu iprakti~ki izumio violin sku tehniku. Takvim se ljudima treba diviti. Moji su profesori na meneizvr{ili velik utjecaj i bez njih sigurno ne bihni{ta napravio. Po~eo sam raditi s prof. Kru -noslavom Pe ljhanom u Rijeci, a nakon nekog

sam vremena do{ao svojemu dana{ njemprofesoru Leonidu Sorokovu, koji predajena zagreba~koj Muzi~koj akademiji i nabe~koj Hochschule für Musik. S njimradim ve} {est, sedam godina, a jo{ imamsigurne tri i pol godine nastave pred so -bom. Puno me nau~io, stoga sam mu jakozahvalan i siguran sam da }e to jo{ dugo~initi.

Gdje se vidite u budu}nosti?

Velika mi je `e lja cijeli `ivot koncertirati, ajednako sna`no se `elim jednoga danabaviti pedago{kim radom.

[to biste si sami po`e ljeli?

Da uvijek mogu u`ivati u glaz bi i da tomogu prenositi drugim ljudima.

Nagrada Fonda Stjepan [ulek za izved-bu skladbe za violinu u 2006. dodije -ljena je 16. sije~ nja u dvorani Hrvat -

skoga dru{tva skladate lja (HDS) violinistuMarcu Grazianiju, za izvedbu Prvog koncertaza violinu i orkestar u D–duru, op. 19 Ser-geja Prokofjeva. Prijedlog `irija (u sastavu:Pavle De{pa lj, predsjednik, Branko Ko{ir,Mirjam Pusti~ki–Ku njko, Tonko Nini} i Mla-den Sedak) da se nagrada dodijeli tome iz-nimnom mladom glaz beniku, koji je «veomazahtjevnu solisti~ku dionicu izveo maniromiskus nog umjetnika, ~esto tehni~ki bri ljantno,a ton ski odu{ev ljavaju}e«, Skup{tina FondaStjepan [ulek jednoglasno je prihvatila. Uzosvojene drugu i tre}u nagradu na pro{logo-di{ njim me|unarodnim violinisti~kim natjeca -njima u Moskvi i Lisabonu, tom je studentudruge godine Muzi~ke akademije u Zagrebu,iz razreda prof. Leonida Sorokova, dodije -ljena i Nagrada Zagreba~ke filharmonije iPBZ Carda za najuspje{nijeg mladog glaz -benika u 2006. godini.

Pavao Ma{i}

Luka [uli}

Marko Graziani i Haris Nonveiller

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

DAV

OR

HRV

OJ

Nagrada se sastoji od diplome,nov~anog iznosa i koncerta u okviru go-di{ njeg programa Koncertne dvorane Va-troslava Lisin skog.

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 9

10

PAD ZAP LJENA NEDOPU[TENIHSADR@AJA U 2006.

Pro{le godine sveukupan broj zap ljena krivotvorenihfilmova, glaz be i softvera u svijetu sma njio se za50%, izvijestila je Europ ska komisija u svojemu re-

dovnom izvje{}u. Znatan pad Europ ska komisija ne tu-ma~i kao odraz pada piratstva, ve} kao rezultat brzih teh-nolo{kih promjena. Naime, time se i velik dio trgovine ne-legalnim CD–ovima i DVD–ovima prebacio na trgovinuputem Interneta. Takve pirat ske proizvode vrlo je te{kozaplijeniti. Komisija je stoga najavila o{trije djelova njekako bi se kvalitetno suo~ila s novim na~inima trgovineilegalnim kopijama audio i audio–vizualnih djela, kao i sastalnim promjenama u na~inu krivotvore nja. Spomenutoizvje{}e pokazuje da je pro{logodi{ nji broj zaplije njenihCD–ova, DVD–ova i kaseta iznosio 9,7 milijuna, od ~egasu 13% zaplijenili nadle`ni organi Europ ske unije. Najve}aizvori{ta zaplije njenih sadr`aja jesu Kina s visokih 51%,[vicar ska s 19%, Hong Kong s 12% te Singapur sa 7%.Zbog visoke stope piratstva, Europ ska je unija ve} ranijeove godine upozorila Kinu da uvede dodatne mjere borbeprotiv piratstva kako se ne bi morala obratiti Svjet skojtrgovin skoj organizaciji. Unija je tako|er uvjetovala i sma -nje nje stope piratstva u Rumu nj skoj i Bugar skoj prije njihova ula ska u Uniju. Stopa klasi~nog crnog piratstva uHrvat skoj, prema slu`benim podacima, kre}e se oko25%, dok se stopa sivog piratstva (neodobrenog kori{te -nja) kre}e oko 40%. Obje stope trebale bi krenuti silaz-nom puta njom, jer kao jedan od uvjeta na{eg prik lju~e njaEU jest i pove}a nje razine za{tite autor skog prava i inte-lektualnog vlasni{tva. Zbog toga }e HDS ZAMP i da lje ra-diti na edukaciji hrvat skih gra|ana o pos ljedicama kr{e njaautor skih prava i kra|e intelektualnog vlasni{tva. (AnaKra lj)

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

R a z g o v o r s L o r d a n o m L j u b e n k o v i m , p r a v n i m s a v j e t n i k o m H D S Z A M P – a

Pravo na naknadu za reproducira nje autor skogdjela za privatno ili drugo vlastito kori{te njeRazgovarala: Ana Kra lj

[to je zapravo Sustav privatnog kopira nja?

Zakonom o autor skom pravu i srodnimpravima (NN 167/03) autorima i nosite -ljima autor skog prava jam~i se Pravo nanaknadu za reproducira nje (umno`ava nje)autor skog djela za privatno ili drugo vlasti-to kori{te nje, odnosno predvi|a se uvo|e -nje takozvanog Sustava privatnog kopira -nja. Ovim sustavom autori djela, za koja ses obzirom na njihovu prirodu mo`e o~eki-vati da }e bez njihova odobre nja biti repro-ducirana (kopirana, umno`ena) snima njemna nosa~e zvuka, slike ili teksta za privatnoili drugo vlastito kori{te nje, imaju pravo naodgovaraju}u naknadu. S druge pak strane,gra|anima je dano pravo kopira nja autor -skih djela za privatno ili drugo vlastito ko-ri{te nje, {to je do promjene zakona bilokazneno djelo. Ovaj sustav, koji postoji uve}ini zema lja svijeta, po~eo je nastajati ka-da je jo{ prije trideset godina odba~ena,zbog takvog smjera razvitka tehnologije, upraksi neodr`iva zakon ska odredba op}ezabrane bilo kakvog kopira nja glaz benihdjela bez odobre nja autora.

Tko su nosite lji prava na naknadu zareproducira nje autor skog djela za privatno ilidrugo vlastito kori{te nje?

Nosite lji prava su, u ovom slu~aju, autoriglaz benih djela, umjetnici izvo|a~i, proiz-vo|a~i fonograma i autori film skih djela.Navedeno pravo {titi se kolektivno krozposebno ovla{tene udruge.

A tko su obveznici pla}a nja te naknade?

Obveznici pla}a nja spomenute naknadeupravo su predstavnici industrije koja serazvija u smjeru omogu}ava nja {to jednos-tavnijeg, br`eg i kvalitetnijeg snima nja ra-zli~itih, pa tako i autor skih sadr`aja, na ra-zli~ite nosa~e zvuka. Naime, prema ~l. 32.novoga Zakona o autor skom pravu i srod-nim pravima obveznici pla}a nja naknadejesu proizvo|a~i i uvoznici ure|aja za ton -sko i vizualno snima nje te proizvo|a~i iuvoznici praznih nosa~a zvuka, slike ili tek-sta, a sama obveza pla}a nja nastaje pri pr-voj prodaji ili uvozu. Naknada se odre|ujena proizvode tehni~kih ure|aja za ton skoili vizualno snima nje i prazne nosa~e zvu-ka, slike ili teksta.

Kada se fizi~koj osobi mo`e omogu}iti repro -ducira nje autor skog djela?

Pravo na naknadu teme lji se na dopu{te njuda fizi~ka osoba (dakle, kupac takvih ure -|aja i nosa~a) mo`e reproducirati autor skodjelo za svoje privatno ili drugo vlastito ko-ri{te nje — kori{te nje »koje nema izravno ilineizravno komercijalnu svrhu i nije namije -njeno ili pristupa~no javnosti.« Dakle, nesmije se privatno kopirati, pa kopiranisadr`aj prodavati, dijeliti radi promid`be ilio~ekivane protuusluge, koristiti u poslovn-im projektima i sli~no jer bi takvo kopira -nje imalo komercijalnu svrhu. Tako|erkopirani sadr`aj se ne smije javno priop -}avati — u ugostite lj skim objektima, razn-im priredbama ili sli~no.

Tko brine o ostvariva nju prava na naknaduza privatno kopira nje i drugo vlastito kori{te -nje?

Ostvariva nje prava zada}a je udruga zakolektivno ostvariva nje prava: HDS–a,Hrvat ske udruge za za{titu izvo|a~kih pra-va (HUZIP), Udruge za za{titu, prikup lja -nje i raspodjelu naknada fonogram skih pra-va (ZAPRAF) te Dru{tva hrvat skih film -skih redate lja (DHFR), koji kroz svoje rec-ipro~ne ugovore tako|er zastupaju, osimhrvat skih, i sve inozemne nosite lje autor -skih i srodnih prava.

Ho}e li sve navedene udruge prikup ljati nakna-du?

Ne, udruge nosite lja prava povjerile su po -sao prikup lja nja naknade HDS ZAMP–u,~ime su sma njeni ukupni tro{kovi, a time iukupna naknada za koju se tereti ob-veznik, ujedna~enost sustava odre|iva njavisine naknada za sve kategorije nosite ljaprava i mogu}nost kvalitetnijeg kolek-tivnog pregovara nja.

Kako je to~no nastao ovaj sustav?

Kod nas je sustav novina, no on se u ve}inizema lja primje njuje ve} godinama. Tako jeova naknada, primjerice, jo{ 1969. godine uNjema~koj uvedena na audio ure|aje(kazetofone) koji su imali mogu}nost sni -ma nja glaz be. Uz ure|aje za snima nje, ovaje naknada obuhvatila i prazne trake na ko-je se autor ski zapis mogao kopirati. Odatlepoti~e i op}epoznati naziv ove naknade —blank tape levy (BTL).

Kako je pravo privatnog kopira nja ure|eno uostalim zem ljama?

U autor sko–pravnim sustavima europ skihzema lja i ve}ine pravno ure|enih zema ljasvijeta prisutna su dva oblika ure|e njapita nja kopira nja autor skih djela za pri-vatne i druge vlastite potrebe — takoz-vanog privatnog kopira nja. Prema doktrinikoja je danas jo{ prisutna u ma njini europ -skih zema lja (na primjer, Velika Britanija iIr ska — anglosakson ski pravni sustav), akod nas je bila na snazi do dono{e nja Za-kona o autor skom pravu i srodnim pravimakrajem 2003. godine, privatno je kopira njezabra njeno i podlije`e kaznenoj i drugimodgovornostima. Pravno izvori{te te dok-trine je u na~elu autor skog prava prema ko-jemu autor ima isk lju~ivo pravo raspolaga -nja svojim djelom, pa jedino autor, to jestnosite lj autor skog prava, mo`e dati odobre -nje za svako pojedino kori{te nje svojegaautor skog djela.

Mo`ete li ukratko opisati na~in raspodjeleprikup ljenih sredstava?

Sredstva od naknade raspore|uju se suk-ladno ugovorima koje su me|u sobomsklopile udruge nosite lja prava. HDSZAMP }e, na primjer, za raspodjelu koris-titi podatke o emitiranim glaz benim djeli-ma svih radij skih i televizij skih postaja uRepublici Hrvat skoj, o prodaji nosa~a zvu-ka te prema anketi koju }e provesti HDSZAMP radi to~nijeg utvr|iva nja {to se i ukojoj mjeri u ku}anstvima kopira. Budu}ida poslovi prikup lja nja, kontrole i distribu-cije izi skuju veliku koli~inu ljud skog rada iznatna materijalna sredstva, udruge nosite -lja prava su se usuglasile da se, sukladnoeurop skim standardima, iz ukupne maseprikup ljenih sredstava izdvoji 20% iz kojih}e se podmiriti tro{kovi ostvariva nja, za{titei unapre|e nja sustava. Nakon odbitkatro{kova, prikup ljene naknade raspodje -ljuju se me|u udrugama nosite lja pravaprema k lju~u distribucije ugovorenomizme|u udruga, ovisno o tome radi li se oproizvodu koji spada u audio ili video po-dru~je. U okviru svake pojedine udrugesredstva se na autore, izvo|a~e, di skografe,film ske producente i druge film ske rad-nike i nosite lje prava raspore|uju premaklju~u distribucije odre|enom unutar teudruge, odnosno prema uzorku zastup -ljenosti na tr`i{tu pojedinih djela.

Procje njujemo da }emo u prvoj godini u

ime svih nosite lja prava prikupiti otpri-like 3 milijuna kuna, a sukladnoklauzuli o kliznom pove}a nju naknadao~ekujemo da lj nji porast narednih god-ina.

Postoje li razlike izme|u europ skih zema ljau visini prihoda od naknada?

Postoje razlike me|u europ skim zem -ljama, {to je u u skoj vezi s brojemstanovnika na podru~ju jedne zem lje.Razlika u visini naknada, standard zem -lje i sama ra{irenost kori{te nja digitalnihtehnologija na nacionalnoj razini utje~una visinu prikup ljene naknade. Bitno jeda sredstva ostvarena od sustava pri-vatnog kopira nja u odnosu na ukupnoostvarene naknade od kolektivnihdru{tava sudjeluju s oko 5%, {to seposti`e i ovim hrvat skim sustavom.

Koja je razlika izme|u pravi~ne i razmjer-ne naknade te koja se posti`e sustavom pra-va na naknadu za privatno kopira nje?

Sustavom prava na naknadu za privatnokopira nje ne posti`e se razmjernanaknada ve} pravi~na. Naime, razmjer-na naknada za kopira nje sadr`aja bila biuteme ljena na prosje~noj vrijednosti to-ga sadr`aja na tr`i{tu u Hrvat skoj. Taprosje~na vrijednost pos ljed njih godinabez tro{kova proizvod nje iznosi oko 70kuna za glaz bena izda nja (CD) i oko100 kuna za audiovizualna izda nja(DVD). S druge strane, postoji ~itav nizopse`nih istra`iva nja nezavisnih agenci-ja provedenih u Europi 2002. godinekoja su nedvojbeno pokazala da se uku}nom kopira nju najma nje u 60%slu~ajeva na prazne nosa~e kopiraza{ti}eni sadr`aj. Takva razmjernanaknada, iako realna, vjerojatno bi bilaneizdr`ivo visoka za poslova nje indus-trije koja omogu}uje kopira nje, kao i zakraj njeg kupca. Imaju}i na umu da jerazmjerna naknada najpravednijanaknada, ali ujedno i zbog visine ne-provediva, u sustavu za privatno kopira -nje prihva}ena je kao rje{e nje pravi~nanaknada koja uva`ava ukupnost posto-je}ih odnosa vrijednosti na tr`i{tu.

[to donosi uvo|e nje naknade za privatnokopira nje hrvat skim autorima u odnosu nadruge zem lje?

Uvo|e nje ove naknade omogu}uje idobiva nje sredstava za privatno kopira -nje iz drugih zema lja za hrvat ske nosite -lje prava (posebno su zanim ljive Nje-ma~ka i Amerika) gdje su razvijenijimediji specijalizirani za Hrvate kojiemitiraju hrvat sku glaz bu — tamo{ njiuzorci za raspodjelu sredstava, dakle,sadr`e i hrvat ske nosite lje prava.

[to se o~ekuje po pita nju uvo|e nja ove nak-nade u Republici Hrvat skoj?

Za o~ekivati je da }e kod ve}eg dijeladigitalnih proizvoda do}i samo douspore nja uobi~ajenoga pada njihovihcijena. Strana i skustva pokazuju da jebilo raznih promjena na tr`i{tu koja semogu tuma~iti kao utjecaj prava nanaknadu za privatno kopira nje, ali da tepromjene nisu dovele do lo{ih tr`i{nihefekata.

Dodao bih da je bio doista velik izazovzapo~eti s provedbom ovoga sustava uHrvat skoj. S jedne strane, bili smo ute{koj poziciji jer uvodimo sustav kadasu proizvodi ve} na tr`i{tu, dok su u os-talim zem ljama naknade bile uk lju~eneu cijenu proizvoda prije njihova izla skana tr`i{te. S druge strane, i skoristili smopriliku i izvukli najbo lje iz i skustavadrugih zema lja. Vjerujem da smo po sti -gli uspjeh te ostvarili jedan moderan ikvalitetan sustav.

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

Uz koncert Karlova~koga komornog orkestra s Triptihom Ivana Josipa Skendera

Blagdan ski glaz beni dar sugra|animaPi{e: S nje`ana Miklau{i}–]eran

U petak, 15. prosinca 2006. Karlova~ki komorni orkestarpriredio je koncert u Crkvi sv. Josipa u Karlovcu. Ansam-bl, koji je na pragu dvadesete ob ljetnice djelova nja, nastu-pio je ovaj put samo u guda~kom sastavu ponudiv{i usvom programu neka od najpoznatijih djela iz bogate lite-rature za guda~e. Na po~etku je izveden Concerto grossou D–duru, op. 6, br. 1 Arcangela Corellija, kao tre}ato~ka Suita u starome stilu. Iz Holbergova vremena, op.40, koju je norve{ki skladate lj Edvard Grieg skladao 1884.o dvjestotoj ob ljetnici ro|e nja autora veselih igrokazaLudwiga Holberga. Koncert je zavr{en Rumu nj skim pleso-vima Béle Bartóka (1881. — 1945.), ~ime je obi lje`enastodvadesetipeta ob ljetnica ro|e nja toga ma|ar skogskladate lja.

Mladi dirigent Ivan Josip Skender (1981.), pod ~ijim jeravna njem nastupio Karlova~ki komorni orkestar, predsta-vio se i kao skladate lj. Kao druga to~ka koncerta prvi putje u Karlovcu izvedena njegova skladba Triptih, skladanana poticaj Vara`din skoga komornog orkestra. U tri pola-gana stavka zamislio je tri razli~ita ugo|aja postigav{ivje{tom raspodjelom traja nja unutar vremen skih jedinicadojam kreta nja u uvodnome Praeludiumu. Sred nji stavakChant (Pjeva nje) uokviren je nastupima solo violine, apos ljed nji Choral podsje}a na responzorijalni na~in pjeva -nja gregorijan skoga korala, pri ~emu se izmje njuju (koral-nim napjevima sli~ni) odlomci u kojima je jedna tema ra-spore|ena prema opsezima guda~kih instrumenata saslobodno oblikovanim vi{eglasnim epizodama. Uharmonij skome pogledu, Skender se zadr`ao u okvirimaslobodnije shva}enoga tonaliteta.

Karlova~ki komorni orkestar (s dvadeset glaz benika) oda-brao je za svoj pos ljed nji ovogodi{ nji koncert Crkvu sv.Josipa u Dubovcu, gra|evinu novijega datuma i moder-nije arhitekton ske koncepcije. Unato~ hladno}i, koja nijepo`e ljna okolnost kako za glaz benike tako i za njihovaglaz bala, pokazale su se dobre akusti~ke zna~ajke crkve.Dirigent Ivan Josip Skender muzikalno, sigurno i poletnoravnao je orkestrom, koji se na ovome nastupu pokazaokao uigrani,zreli ansamblsposoban zaostvare nje inajslo`enijih in-terpretativnihzahtjeva.

Karlova~ki komorni orkestar

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Lordan Ljubenkov, pravni savjetnik HDS ZAMP–a

MAR

IN L

EVAJ

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 10

11

Sve~ano otvore nje Zaj~evih dana zbilo se19. listopada 2006. Zapo~elo je izlo`bomu predvorju Kazali{ta koju je osmislila

dugogodi{ nja vodite ljica propagande Lo re -dana Ga{parovi}. Izlo`beni doku men taris -ti~ko–informativni materijali odnosili su se napo~etne kazali{ne sezone 1945.–47. u duhuobi lje`ava nja ovogodi{ nje 60. godi{ njice pos -toja nja rije~kog Narodnog kazali{ta.

Premijera opere Judita Frane Para}a pred -stavila se iste ve~eri u sjaju velikog glaz benogdo`iv ljaja. Pobudila je veliko zanima nje pu -blike kojoj se rijetko nudi prilika za upoznava -nje recentni(ji)h hrvat skih ostvare nja. Izvedbase osla njala na split sku postavu. DirigenticaNada Mato{evi} i redate lj Petar Selemsmjestili su i sku{ane split ske operne solisteNelli Manuilenko i Ivicu ^ike{a me|u

pjeva~e rije~kog ansambla. Tako su zapravoizbjegli ve}e rizike i iznijeli jednu pamt ljivuizvedbu djela, koje je rije~ka publika ocijenilakao vrijedan doprinos hrvat skoj kulturi.

Simpozij o Borisu Papandopulu Ob ljetni~ar Boris Papandopulo na{ao se svelikim razlogom u `ari{tu Zaj~evih dana.Ispisala se povijesna stranica njegova rije~kogdjelova nja, pokreta nja rije~kog kazali{ta ipromica nja glaz bene kulture ovoga podru~ja.Napomi njemo da je Papandopulo u dvanavrata djelovao u Rije~kom kazali{tu — od1946. do 1948. i od 1953. do 1959. Simpozij orije~kom djelova nju Borisa Papandopulaodr`an je 28. listopada u kazali{nim pros -torijama. Me|u predava~ima bili su VladimirBeni}, dugogodi{ nji ravnate lj i dirigent rije~keOpere te Papandopulov rije~ki suradnik,akademik Nedje ljko Fabrio, muzikologi njaErika Krpan, muzikologi nja dr. Marija Rimante muzikologi nje Lovorka Ruck i DianaGrguri}. Temat ski okvir simpozija naglasio jerije~ki kontekst djelova nja maestra, a sve u

okviru ideje o stvara nju rije~ke monografijeBorisa Papandopula. U sklopu simpozija bio jeprikazan film sko–dokumentarni uradak sizvedbama, intervjuima i razgovorima saskladate ljem. U ve~er njem terminu simpozij -skoga dana odr`an je simfonij ski koncert Rije~kefilharmonije pod vod s tvom maestre NadeMato{evi}. Izvedeni su Papandopulov Koncert zaviolinu i orkestar, u kojemu je solist bio GoranKon~ar, uvertira Glinkinoj operi Ruslan i Ljudmi-la i Slike s izlo`be M. P. Musorg skog.

U nastavku glaz benih zbiva nja Zaj~evih danauslijedio je koncert Zagreba~ke filharmonije,dirigenta Vjekoslava [uteja i pijanista LovrePogoreli}a. Na programu su bili Brahmsov Drugiklavir ski koncert u B–duru i Dvoûakova Devetasimfonija u e–molu, Iz novog svijeta.

Rije~ke glaz bene (ne)prilikeNa prvom mjestu recimo da jekoncert bio veliko osvje`e njerije~ke glaz bene ponude.Glazbena Rijeka, ispravnije jezapravo re}i kazali{na Rijeka, imapodosta problema u svojimredovima. Treba znati da je HNKIvana pl. Zajca referentna to~kag l a z b e n o – f i n a n c i j s k ekonstrukcije koju kroji grad skapolitika, a umre`uju svi interesi.Slijedom toga se, primjerice,

Opera nalazi u visokom stup nju izvo|a~kemr{avosti, a u prilog op}em glaz benom zdrav ljuide i nepostoja nje koncertnog ureda ineodre|ena koncepcija glaz bene kulture narazini Grada. Razvidno je to u simptomati~nojkrivu lji glaz benih zbiva nja po sezoni koja vrludaod najvi{e to~ke (primjer José Cura) pa do nulte.

Izlo`ene crtice ovoga {ireg konteksta rije~kogglaz benog `ivota razda njuju kontekst u kojemuse koncert Zagreba~ke filharmonije shva}aoekskluzivnim doga|ajem, koji je, istini za vo lju,zadovo ljio brojnu publiku nadahnutim muzicira -njem Lovre Pogoreli}a, uigrano{}u orkestra isugestivnim vo|e njem Vjekoslava [uteja.

Rijeka Belcanto i sve~ani koncert nagra|enihMe|unarodno natjeca nje mladih opernih pjeva~akoje se drugu godinu odr`ava u okri lju Zaj~evihdana doga|alo se od 23. do 25. studenoga 2006.Okupilo je pjeva~e iz Hrvat ske, Slovenije, Srbije,Italije, Bugar ske, Ukrajine i Ju`ne Koreje.Opravdanost ovakvog natjeca nja nije potrebnoisticati, ve} va lja sagledati njegovu per spek -

tivnost iz pozicije mladih pjeva~a. U tom su smis -lu nagrade najbo lje mjerilo.

Prvu nagradu od {est tisu}a eura te glavnu uloguu jednoj opernoj produkciji Opere HNK Ivanapl. Zajca u s ljede}e dvije godine, koju dodje ljujegradona~elnik, dobila je sopranistica SofijaPi`urica iz Srbije. Druga nagrada od tri tisu}eeura, {to je dodje ljuje intendantica rije~kogHNK, pripala je sopranistici Eleni Baramovoj izBugar ske. Uz to, ova je umjetnica primila inenov~anu nagradu Orkestra HNK Ivana pl.Zajca. Tre}a nagrada u iznosu od dvije tisu}eeura, {to je dodje ljuje ravnate ljica Opere HNK,pripala je Evelini Novak, sopranistici iz Hrvat ske,koja je ujedno osvojila i nagradu publike u iznosuod petsto eura. Posebnu Nagradu Italianità zanajbo lji izgovor talijan skog jezika u izvedbibelkantisti~kih arija dobio je bariton TomislavBeki} iz Hrvat ske u iznosu od petsto eura.^lanovi stru~ne komisije bili su Biserka Cveji},Nelli Manuilenko, Nada Mato{evi}, IvoLipanovi}, Walter Beloch, Valter Vladar ski i Vo -ljen Grbac.

Sve~anim koncertom na kojemu su se predstavilinagra|eni u konkurenciji od jedanaest pjeva~aravnao je maestro Ivo Lipanovi}. Belkantisti~kisenzibilizirana rije~ka publika zdu{no je prih -vatila stasali projekt, koji }e se ipak, premarije~ima organizatora, morati iznova definirati ubijenalno zbiva nje.

Novi–stari rije~ki koncertni prostorPos ljed nji koncert Zaj~evih dana prire|en je 12.prosinca u Teatru Fenice. Rije~ka filharmonija,pod vodstvom dirigenta Toshihira Yonezua(trenuta~no asistenta dirigenta Sloven ske filhar -monije) i s pijanistom Rubenom Daliba ltaya nom,izvela je Klavir ski koncert u b–molu Petra I lji~a^ajkov skog i ulomke iz baleta Romeo i JulijaSergeja Prokofjeva.

Ovaj glaz beni u`itak, kako su ga nazvaliorganizatori na ti skovnoj konferenciji, smi{ ljenoje izveden izvan kazali{ta. Rije~ani, naime, imajupriliku dobiti alternativnu koncertnu dvoranu, aupravo je to Teatro Fenice, jedna od naj ljep{ih inajstarijih zgrada Rijeke. Prvotno je slu`ila glaz -benim i drugim sve~ar skim prilikama, zatim jeniz godina bila kino dvorana obi lje`ena slo`enimvlasni~kim odnosima koji se danas ra{~i{}avaju ukorist Grada. Tako odnedavna rije~ki glaz beniciu njoj koncertiraju, ponukani nadom u vra}a nje njezine prvotne funkcije.

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

P o g l e d u n a p r i j e d i u n a t r a g

13. glazbeno–scen ski festivalZaj~evi dani H N K I v a n a p l . Z a j c a u R i j e c i , 1 9 . l i s t o p a d a — 1 2 . p r o s i n c a 2 0 0 6 .

Pi{e: Diana Grguri}

Praizvedba Kne{aurekova djelaPi{e: Mirta [po ljari}

Ciklus Majstori orgu lja, koji jepokrenuo na{ istaknuti orgu lja{i pedagog Mario Penzar, doveo

je 20. sije~ nja u zagreba~ki Lisin skisvjet ski poznati Duo la Oropéndola,koji ~ine José Luis González Uriol i Ja-vier Artigas Pina. Pored njihova razno-vrsnog repertoara, svoj doprinos kvali-tetnoj interpretaciji dali su gosti teve~eri, Mario Penzar i Pavao Ma{i},koji su, predstaviv{i se u odnosuu~ite lj–u~enik, praizveli novo djelo zaorgu lje Ante Kne{aureka naslov ljenoFantasia a due. Rije~ je o skladbi kojaje »zami{ ljena za velike koncertneorgu lje i dvoje orgu lja{a. Unutar samekompozicije dana je jednaka va`nostkako ritmi~ko–melodij skom aspektu,tako i registraciji, artikulaciji i agogici«,navodi sâm autor.

Kori{te njem {irokoga spektra orgu lj -skih mogu}nosti, imaju}i u vidu kvali-tete interpreta koji su djelo i praizveli,Kne{aurek, tako|er Penzarov u~enik,stvara bogatu orgu lj sku zvukovnostkoja znatnim dijelom proizlazi iz stu-dija improvizacije u klasi An|elka Klo-bu~ara. Istra`iva nje orgu lj ske zvukov-nosti osnovni je segment Kne{aureko-va glaz benog poima nja, ~ime je znat-no bli`i svojemu drugom u~ite lju,Marku Ru`djaku, u ~ijoj je klasiizu~avao skladate lj ski zanat. Naravno,sve spomenuto ne bi bilo realizacij skimogu}e da nije bilo tehni~ko–stil skogizo{trava nja svirke tijekom studijaorgu lja u klasi Marija Penzara.

Struktura djela dinami~no je oblikova-na raznovrsno{}u gradbenih elemena-ta, koji vode od jasnihmelodijsko–ritam skih formacija doklaster skih nakupina zvuka, oboga}enii nadasve razvijani dinami~kim i ago-gi~kim promjenama, artikulacij skimposebnostima, a posebice registar -skim bogatstvom orgu lja kao instru-menta. Jer registri su upravo onaj seg-ment u kojemu se skladate lj mo`e kre-tati nebrojenim kombinacijama, uzuvjet da posjeduje dovo ljne koli~ineinventivnosti i kreativnosti, postav ljenena teme ljito izu~enu zanatu.

Stoga orgu lj ska Fantazija za dvojicu in-terpreta, koja od po~etnoga dozavr{noga tona protje~e kao u jedno-me dahu, sintetizira sva dosada{ njaKne{aurekova u~e nja i i skustva te ihpreta~e u osebujan spoj orgu lja{kih iskladate lj skih umije}a.

Dvostruka ob ljetnica zagreba~koga Zbora Kra lj Zvonimir

Mje{oviti pjeva~ki zbor Kra lj Zvo-nimir u sve~anom je tonu pro-slavio 20. ob ljetnicu svojega

djelova nja. Bila je to ujedno i prilika zaobi lje`ava nje 60. ob ljetniceumjetni~kog i pedago{kog rada njegova uteme ljite lja prof. Vinka Gla-snovi}a, dirigenta, skladate lja, pjeva~ai orgu lja{a. U Hrvat skom glaz benomzavodu Zbor je uz klavir sku prat njuTomislava Mili}a i tambura{kog orke-stra HKUD–a @e ljezni~ar izveo izborrepertoarnih skladbi, me|u kojima sudominirali reprezentativni primjerihrvat skog glaz benog stvarala{tva,zborna djela Vatroslava Lisin skog, Iva-na pl. Zajca, Vinka @ganeca, EmilaCossetta, Anzelma Ca njuge te sâmo-ga dirigenta ve~eri. Profesor Glasnovi}ovom se prigodom predstavio kao sa-mostalan autor dvaju djela (Ti si menise i Tiho prihaja mrak) te obra|iva~pjesama Hrvoja Duspera, ina~epro~elnika Zbora, u skladbama Pa{kano} i Pjesma Pagu. (J.H.L.)

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

IZ

SK

LA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

Pokazalo se, naime, jo{ jednom da su manifestacije pop-ut Zaj~evih dana neophodno va`ne za kulturu i njezinsveukupni rast. Rije~ki Zaj~evi dani, koje organizira GradRijeka u surad nji s HNK Ivana pl. Zajca, osmi{ ljeni su uci lju predstav lja nja opusa najpoznatijeg rije~kogskladate lja u {irem smislu i nacionalnog opusa. Imaju,dakle, va`nost za rije~ku glaz benu kulturu — unaprijedu pogledu razvoja i unatrag u pogledu otkriva nja njezineglaz bene pro{losti.

Simpozij o Borisu Papandopulu

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:18 PM Page 11

12

R a z g o v o r s A r s e n o m D e d i } e m p o v o d o m o b j a v l j i v a n j a a l b u m a D u e t i – d u e l i , k n j i ` e v n e n a g r a d e J o s i p S e v e r z a k n j i g u S l u ` b e n a d

DOBROTVOROV Razgovarao: Davor Hrvoj

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Kantautor, pjeva~, klavirist, flautist,pjesnik i slikar Arsen Dedi}jedan je od najkreativnijih hr vat -

skih glazbenika i jedan od na{ih najplod-nijih skladatelja. Njegove skladbe, odkojih su brojne bile nagra|ivane, postalesu hrvat ski standardi koje rado izvodedrugi glaz benici. Tijekom karijeresura|ivao je s najzna~ajnijim hrvat skim,ali i brojnim stranim glaz benicima svjet -

skoga glasa. Novi primjer jest surad njas Big Bandom HRT–a s kojim je kra-

jem pro{le i po~etkom ove godineu Osijeku, Opatiji i Zagrebu izvo-

dio vlastite sklad be u orkestral-nim aran`manima. Za svoj novi,dvostruki kompaktni diskDueti–dueli (Croatia Records)odabrao je neke od izvedbi{to ih je ostvario u surad nji spjeva~ima ili instrumentalis-tima raznih nara{taja, poputGabi Novak, Tine Vukov,Milene Dravi}, Tereze Keso-

vije, Seada Memi}a–Vajte,Hrvoja Hodaka, Matije Dedi}a,Drage Mlinarca, Hane Hege-du{i}, Tereze Kesovije, SergiaEndriga, Gina Paolija, Branka

Buli}a, Stjepana Miha ljinca,Marijana Makara i

drugih.

Po kojem ste kriterijuodabrali sklad be za

album Dueti —dueli?

To je bilo te{kojer je on uprvom redumoj mali spo -me nar. Po lu -ironi~no samnapisao dasam na pret -pos ljed njojve ~eri volio

vidjeti ljudekoji su mi

dragi. Zato je u njemu ko men -

tar~i} Igora Man -di}a koji mi jeprisan prijate lj,ro|en u istoj ulici.Svojega ve li kogpri jate lja Voju Sta -ni}a, ge ni jalnogcr no gor skog sli ka -ra iz Her cegNovog, opor be -nja ka, za moliosam da mi napravi skicu omota. Od -mah je poslao u ljemetar na metar.Vo lim ljude s ko -jima sam stalno u

blizini. Velikit e o r e t i ~ a r

Russell

Garcia, ~esto se upu}ujem iz njegoveknjige The Profesional Arranger–Composer,svaki odlomak zavr{ava rije~ima: »... islu{aj analiti~ki.« Ono {to proizvedemslu{am analiti~ki, ali, mo`da iz sen -timentalnih razloga, ove duete slu{am~esto jer me to jednostavno veseli.

Kako pro`iv ljavate surad nju s KemalomMontenom u izvedbi duboko emotivne pjesmeJa se nadam koju ste uvrstili na ovaj CD?

Na to sam se pita nje naje`io. On i ja smonerazdvojni otkad smo se upoznali. USarajevu su me vo ljeli kao tekstopisca,tako da sam sa sarajev skim skladate ljemi dirigentom Esadom Arnautali}em imaodvije uspje{nice: Sve bilo je muzika skojom smo u Sarajevu pobijedili na[lageru sezone, a za Endriga smo na -pisali Kud plovi ovaj brod. Volim Sarajlije,taj duh. U svom mete`u i sad odem u tajgrad. Izdava~ mi je javio da je k njigakoju sam tamo objavio u ovom trenutkunajprodavanija k njiga poezije u Bosni.Jednom me Arnautali} pitao bih li s njegovim sastavom i{ao na turneju.Pristao sam. Rekli su mi da }e prijemene nastupati jedan mali koji je tekpo~eo pjevati, tako|er kantautor. Kemoje od mene mla|i deset godina. Oti{lismo na »@e ljin« stadion na Ko{evo.Njegov je otac bio ~uvar sport skihrekvizita i stanovali su u ku}ici ispodtribina. Do{ao je preko livade nose}i navje{alici bijelu ko{u lju. Bio je to maliMonteno. Krenuo je sa mnom kaodvadesetogodi{ njak, a prijate ljstvo jeostalo do danas. Puno smo toga napravilizajedno, poput Pamtim sretne dane.Pro`ivio je stra{no razdob lje. Tamo jepoginulo mnogo mojih prijate lja, osobitou onom strada nju na tr`nici. Potresentime, napravio sam posvetu. Budu}i danisam tehni~ki upu}en i nemam pojmao mailovima, netko mi je pomogao usredrata. Dok su bili ga|ani, pjesma jeputovala preko satelita i stigla do njih.To je u Sarajevo stiglo kao velikoohrabre nje. U tom im je trenutku punozna~ilo da im se netko tako obratio. Tusmo pjesmu zajedno snimili u Zagrebu.Najva`nije je da ona nije opsjena, negodokument.

Ne diraj paklenog diletantaSlavne svjet ske glaz benike koji su Vamprijate lji, poput Jacquesa Brela, Sergia En-driga ili Charlesa Aznavoura, spomi njete i usvojim pjesmama. Kako prijate ljstva isurad nje s njima te {irina interesa i estetikakoju ste razmje njivali s njima utje~u na Va{edjelova nje?

Pravog autora ne mo`e{ opona{ati. On timo`e biti povod i ohrabre nje. Ponekadme tu|a pjesma navede na vlastitu, ne usmislu opona{a nja, nego dobiva njempoticaja zbog postoja nja takvog djela.Oni su na mene izvr{ili golem utjecaj.Nadah njivao sam se Brelom i GinomPaolijem, ~ak i ru skim autorima kao {toje Bulat Okud`ava koji je bio stopostotni

amater kao svira~. Za koncert u{iben skom kazali{tu dao

sam mu svoju gitaru.Nakon njega ja

uzmem gitaru,s t i s n e m

akord —sve se ras -pada. Onje iz mi -slio svoj

p o s e b n i{tim, po-

seban slog`ica kako bi

mogao sviratis jednim pr s-

tom. Ali, u su{tini je genijalan. S Azna -vourom sam bio dobar, s Okud`avomkao mla|i sin, a s Endrigom kao mla|ibrat. Koje su to »be{tijice«! Aznavour uosamdesettre}oj godini svaki dan imakoncert. U zad nje dvije godine deve -deset je puta napunio sport sku dvoranuu Parizu. Gino Paoli, ro|en 1934., svakidan puni teatre u Italiji. Nije stvar ugodinama. Mene zanima samo jesi liemancipiran, oslobo|en kao osoba,samo stalan i darovit. Mladost nije ni-kakav zalog za pamet. Mo`e{ bitiprekrasan, lijep, mlad i bedast. Govorilisu da je pro{lo vrijeme Charlesa Treneta,koji je napisao La Mer i druge poznatepjesme, no, Brel, koji je najve}i, ge -nijalno je rekao: »Kad bi Trenetponovno progovorio, mi bismo svi bilitrgova~ki putnici.«. Tako mogu raz -govarati veliki. S nekim tko je stamen,kao {to su Brel, Cohen ili Okud`ava,mo`e{ se zezati, mo`e{ mu poniziti nekuskladbu, a on }e to otrpjeti bez napora,ali ako tako govori{ la`noj, umjetnojveli~ini kakvih ima kod nas... on je kaosuhozid. Ako mu izvu~e{ jednu ciglu,sav se slomi. Nemoj dirati toga, kako gaja zovem, paklenog diletanta.

Mo`emo li o Vama govoriti kao o autoruhrvat skih standarda?

Mo`e se tako re}i jer se puno izvode.Kod ku}e imam sakup ljeno jedanaestverzija pjesme Sve {to zna{ o meni, {todokazuje da je ne{to ostalo. Sa StipicomKalogjerom i velikim orkestrom, sMatijom, Gabi s Dra`enom Boi}em,Gabi s Matijinim jazz ansamblom, mali^uki} u Beogradu, orkestralna verzijaMarija Rijavca, sjajnog sloven skog glaz -benika, skupina Atmospheric izOpatije... Koliko je tek snim ljenih izved -bi pjesme Ne pla~i. Orkestralne verzije,Massimo pjeva, moja verzija, vi{e neznam ~ija. Sli~no je i sa skladbama Ku}apored mora te Moderato Cantabile koju je,izme|u ostalih, snimio i Johnny [tuli}.Ban je snimio Tvoje nje`ne godine i Ne dajse Ines. Jedna je moderna skupina iz^avli pokraj Rijeke snimila pjesmu Nedaj se Ines, potpuno rocker ski »napu -canu«. Zabra njeno pu{e nje snimilo jeodli~nu verziju pjesme Takvim sjajemmo`e sjati. Zar nisam pisao Zdravku^oli}u Zagrli me?! Zajedno s Bregovi}emnapisao sam Lo{e vino, more toga sKemom, a koliko toga za Gabi. Napraviosam pjesme Natali Dizdar, Ivani Kindl,Lani Klingor, ne znam vi{e kome.Snimao sam dosta i vani. Spremam CDkoji }e se zvati Kako su me pjevali, sviralii govorili.

Majstor ska radionica Arsena Dedi}aMislite li i Vi, poput mnogih, da osim GabiVa{e skladbe s najve}im razumijeva njem iz-vodi Massimo?

Naravno. On je srodna du{a. Netko jenapisao da bi mu u tom pretura nju postarom materijalu bilo najkorisnije dasnimi album Massimo pjeva Arsena.Mene bi radovalo. On }e to vjerojatno iu~initi. Ima ne{to u njegovoj boji glasakoja je sli~na mojoj. Obojici nam je poboji vokalni teme lj bio grandiozni ScottWalker iz The Walker Brothersa. IakoAmerikanac koji je napravio karijeru uEngle skoj, Walker je velik za ljub ljenik uBrela. Zbog njega je i `ivio u Francu skojgdje je snimao Brela. Tu se Massimo i janalazimo. Bio sam na njegovu koncertuu Dram skom kazali{tu Gavella koji jebio prve klase. Apsolutno izvrstankoncert, dobro priprem ljen, »napucan«.Imao je pet ili {est mojih tekstova i tri ili~etiri moje skladbe. Lo{e vino — tekst,Ka`u — glaz ba i tekst, Razgovor s kono-

barom —najve}i hglaz ba i aran`erimski}em. Vkao pjeva

Kako gledizvedbe svtija i {to V

^esto mikrene u tmene spbih znao Drugi pogbu, Matijje »zabordrugo mibili tolikrazvijenouvrede. koji nije upjeva~imautoritativlje nje. Mali mi jPonekad ili kvartesviraju sBarakovi}Borna [edardne odupli solomoram bmelodije nisam niDosta samali volim kako Jo`eStipica Kljenko Prsam za psamostalnZnam tozanimalo Volim seiskustva. [ram kojada orkestje izvrstarije~i. Nedobijem nuz sebe ikoji je nasu Zameo imao dorkestratokrsni kumje sve, alnaslovnu Glazbu zkestrirao od najveMozartovnije dovr{

Kao u slikmajstora.

Rubensa {kola. Ontima ugladraperijeNije Jurkamen. OZa{to se g»majstor«arhitekt ibiti umjetaj posao?

Je li Va{a gumjetnostislikarstvom

To su razdrugi obNakon zbojavao ssu prijem

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

DAV

OR

HRV

OJ

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 12

13B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

n a d u { a i s u r a d n j e s B i g B a n d o m H R T – a

V DOMm — glaz ba i tekst, njegov sadae}i hit Da mogu — tekst, Ne pla~i —ba i stihovi... Sura|uje s dobrim`erima, primjerice Ivanom Pope -em. Volim ga kao osobu i uva`avampjeva~a.

o gledate na uglavnom instrumentalnedbe svoje glaz be koju svira Va{ sin Ma-i {to Vam zna~i surad nja s njim?

to mi nije lako raditi s njim jer onne u takve harmonij ske progresije dane spa{ava samo apsolutni sluh daznao gdje sam. Na njegovu CD–ugi pogled, na kojemu svira moju glaz -Matija elaborira temu, a nakon togazaboravi«. Na to ima pravo. To je

go mi{ lje nje. Ima pijanista koji nisutoliko razvijene ruke ili toliko

ijenog harmonij skog mi{ lje nja, bezede. Recimo, Stjepan Miha ljinec,nije u toj sferi, bio je idealan pratilac

va~ima. Najbo lji. Matija previ{eritativno »vozi« svoje paralelno mi{-je. Mogu se bez napora sam pratiti,mi je dra`e kad je razvijenije.ekad sura|ujem s Matijinim trijomvartetom. Tada je jednostavnije jeraju stari prijate lj, basist Mladenakovi}, gitarist Ante Gelo i bub njarna [ercar, a sve se stav lja u stan -dne okvire. No, kad smo sami, to jeli solo. On je jedini pijanist s kojimam biti na oprezu, ali iz mene i izodije koju izvodimo i{~upa ne{to {tom ni ja znao da se skriva u njoj.ta sam svojih pjesama sâm aran`irao,

volim ih dati i drugima. @elim ~utio Jo`e Priv{ek to ~uje ili kako misleica Kalogjera, Kre{o Oblak ili Mi -ko Proha ska. Prvi grand prix dobioza plo~u Arsen pjeva djeci koju sam

ostalno aran`irao, skladao i dirigirao.m to raditi i mogu, ali me uvijekmalo {to mo`e napraviti netko drugi.m se staviti pred taj zid. Volim tastva. Napisao sam operetu Lady

m koja je igrana u Komediji. Dao samorkestraciju radi Silvije Glojnari} jerzvrstan profesionalac i ~ovjek od

~i. Ne mogu sve sti}i. Svaki mjesecijem novi `u lj od pisa nja. Najve}i suebe imali ekipu, {kolu. Max Steinerje napisao glaz bu za filmove kao {to

Zameo ih vjetar i Casablanca, uz sebe jeo dva izvanredna aran`era,estratora. Bio je Mahlerov u~enik, ani kum mu je Richard Strauss, znaove, ali nije dospijevao. On je pisaoovnu temu, a netko drugi ostalo.zbu za film Zameo ih vjetar nije or -rirao on, nego Franz Waxman. Jednonajve}ih djela svih vremena je

zartov Requiem, ljudi moji! No, on gadovr{io.

u slikarstvu gdje se jav ljaju {kole velikihstora.

bensa je naj~e{}e dora|ivala njegovaa. On je na svojim skupnim por tre -

a uglavnom radio lica, a {kola je radilaperije, rukavice, nogavice i ha ljine.e Juraj Dalmatinac klesao svaki

men. On je radio portrete i su{tinu.o se govorilo »majstore«? Zato {to jejstor« bio i klesar i kamenorezac itekt i skulptor i u~ite lj. Popularno jeumjetnik, ali budi ti majstor! Zna{ li

posao?

Va{a glaz ba odvojena od ostalih vidovaetnosti kojima se bavite, primjericerstvom, ili su oni nera skidivo povezani?

su razna lica iste stvari. To su samogi oblici izra`ava nja moje prirode.kon zavr{ene sred nje muzi~ke, pri -vao sam se upisa na Akademiju jer

prijemni bili toliko zahtjevni da se

govorilo — tko pro|e prijemni, zavr{io jeAkademiju. Mi smo kao obligatisti kla -vira — dvije godine sam ga u~io kodprofesora Freda Do{eka — polagaliklavir pred jednim od na{ih najve}ihpedagoga svih vremena, koji je bio iskladate lj, Svetislavom Stan~i}em. Poz -nava nje harmonije i kontrapunkta po-lagali smo pred profesorima kao {to jeKrsto Odak.

Do{ao sam u Zagreb s namjerom dastudiram slikarstvo. Dosta sam crtao, alinisam imao materijalne mogu}nosti.Vinko Fabris, danas profesor violine naAkademiji, i ja bili smo podstanari umaloj sobici. Gdje sam mogao smjestitiate lje, kamo staviti boje? Tako sampomalo odustajao od slikarstva, premdami je prijate lj Munir Vejzovi} vi{e putarekao, kad gleda moje cr -te`e, osobito portrete, da bihsutra mogao diplomirati.Imam ruku. Ali to radimapsolutno hobisti~ki. Ra do -ve pokla njam. Za{to se ljudine ~ude kad se netko pe njena S ljeme, netko skija, net-ko ide u Baden–Baden, anetko igra {ah? Ja umjestotoga crtam. Osim toga, ni -sam nikome obavezanmaterijalno, to nije pod vrg -nuto ozbi ljnoj kriti~kojprosudbi, jer je amater skirad, a odmor je od rije~i i odzvuka od kojih `ivim i skojima `ivim. To je prostorti{ine, drugih oblika.

Kantautor je su{tinaKoliko je svira nje flaute zna~iloza Va{u karijeru?

Zaista puno. Mnogi pjeva~izabavne glaz be imali su iskustvo i kaoglaz benici. Ivo Robi} je svirao kontrabasi klarinet. To nije malo i skustvo. Flautusam po~eo svirati kao {estogodi{ njak. U[ibeniku sam svirao u limenoj glaz bi, {toje veliko i skustvo. To je zahtjevanrepertoar. Upravo je na{ veliki skladate ljMi ljenko Proha ska moju glaz bu za serijuProsjaci i sinovi obradio za limenu glaz -bu. Svirat }e je i imot ska i {iben skalimena glaz ba koje su najbo lje u dr`avi.Jo{ kao malo ljetnik svirao sam u opereti,a operetne partiture su vrlo zahtjevne, ipjeva~ke i instrumentalne. Ljudi misleda je to lako. Svirali smo Groficu Maricu,Cliviu, Grofa Luxemburga. To su biliveliki zadaci. Svirali smo audicije da bise vidjelo jesmo li sposobni za to. Sred -nju glaz benu {kolu zavr{io sam u[ibeniku u ve lja~i 1957. Na zavr{nomkoncertu svirao sam Mozartov Koncert uD–duru, koji je te`ak za flautu, teBachovu Suitu u h–molu. Kad sam po -lo`io ispit, do{ao sam u Zagreb i u Lisin -skom ponovno upisao tre}i sred nje, takoda sam istu {kolu zavr{io dva puta.Najbo lji diplomanti bili smo TinkaMuradori, velika flautistica, i ja. Godine1959. krenuo sam na Akademiju. U tosam vrijeme vje`bao flautu po pet satidnevno. Na Akademiji smo imali sveozbi ljne predmete, primjerice kontra -punkt, koji mi je bio najdra`i predmet.Kontrapunkt mi je predavao KrstoOdak, glaz bene oblike Milo Cipra, ko-mornu glaz bu u dva semestra veliki FranLhotka, a teoriju glaz be profesor JosipAndreis. To je bilo ozbi ljno vrijemestudira nja. Akademiju su zavr{ili StjepanMiha ljinec, Silvije Glojnari} i Mi ljenkoProha ska, kao i Miroslav Sedak–Ben~i},koji mi je, uz Ozrena Depola, bio na{najmiliji saksofonist.

Pripremaju}i svoju dijamantnu kolekciju

za Croatia Records, od ogromnog brojaskladbi koje sam napisao odabrali smo ih{ezdeset, vidjev{i poslije da ih na dvaCD–a stane jedva ~etrdeset. Izme|uostalih, izbacio sam, {to mi je `ao, svojprvi ton ski zapis — instrumentalnuizvedbu moje skladbe Ve~er sa Ksenijomna kojoj sam svirao flautu. Izveo sam jesa Zagreba~kim jazz kvartetom. Natradicionalnim, fenomenalnim, iznimnopra}enim koncertima Zagreba~kog jazzkvarteta u Dram skom teatru, kontra -basist Mi ljenko Proha ska, bub njar Sil-vije Glojnari}, vibrafonist Bo{ko Pe tro -vi} i klavirist Davor Kajfe{ ponekad supozivali goste. Tako sam i ja svirao s njima. Poslije sam vodio vlastiti kvartetflauta.

Koliko je surad nja s jazz glaz benicima utje-cala na Va{e djelova nje?

Tomica Simovi} je rekao — mo`da je tozvu~alo pomalo radikalno — da senajve}a glaz beni~ka i skustva stje~u ujazzu. Progresije se ponovno najvi{edoga|aju u jazzu. I sad volim im pro -vizirati. Improviziram na Duetima. Upjesmama ^istim svoj `ivot i Seo sko grob -lje II improviziram kao flautist. Jo{uvijek to mogu, ali znao sam da mojasu{tina nije jazzisti~ka. Jazz je su{tinakao {to je kantautor — singer–songwritersu{tina. Matija mo`e slo`iti temicukakvu god ho}e{, ali ona nije pjesma.Njegovo je mi{ lje nje jazzisti~ko. Ona jepredlo`ak na temelju kojega razvijasvoju misao. No, najve}i su jazzisti ipakuzimali kao glavnu temu skladbe onihkoji su bili pravi pisci pjesama: ColeaPortera i Georgea Gershwina, ali iAntonia Carlosa Jobima i HarryjaWarrena s kojima sam prijate ljevao uBrazilu.

Rutina je smrt[to sklada nje u raznim `anrovima zna~i zakreativnost?

Kad je u nas krenuo novi val i u popu -larnoj glaz bi, bilo je to uglavnomomalova`ava nje zanata. I{lo se na golitalent. Bila je to osveta rodite ljima, arodite lji su znali. Tada je legitimitetdobila veli~ina bez teme lja. Ne vjerujemu to. Leonard Cohen je spisate lj takvogranga da je kandidat za Nobelovunagradu, dok je Gilbert Becaud di plo -mirao kao najbo lji diplomant naglasoviru. No, kantautor ski je `anr ipaknajvi{e autodidakti~ki, {to potvr|ujuprimjeri slavnih glaz benika kao {to suBob Dylan, Johnny Cash, SergioEndrigo ili Gino Paoli, koji su uglavnom,ka`em u {ali, znali note iz vi|e nja.

Uvijek sam se pla{io rutine i da }uzaglibiti samo u kantautor sku vrstu.Rutina je smrt. Tra`io sam predahe. Nemogu opona{ati samoga sebe. Bog mi jedao zanat, pa sam mogao pisati. Zasimfoni~are sam pisao glaz bu za Glem-bajeve, Donatora, za serije U registraturi,Prosjaci i sinovi. Skladao sam okosedamdeset kratkih, animiranih, doku -men tarnih ili cjelove~er njih filmova,preko dvjestodvadeset kazali{nih pred -stava. Sad pi{em glaz bu za ~etiri filma idvije kazali{ne predstave. To su miodmori{ta. Pitaju me kako se selim iz`anra u `anr. S rado{}u. Pi{em glaz bu zasvoj novi CD koji }u snimiti u Italiji sasimfoni~arima. Radujem se odla sku uItaliju, radu u drugom okru`e nju,promjeni zraka. Nisam sve albumesnimao u Zagrebu. ^esto sam radio uLjub ljani snimiv{i nekoliko CD–ova smojim vrlim prijate ljem Jo`etom Priv -{ekom. Gabi i ja pjevamo duete u nje -govim aran`manima. Trebate vidjetikako je to pisano, kako je vo|eno. Nekesam stvari miksao u Rimu, neke uMilanu. Iz iste atmosfere proizlazi istirezultat. Odlazim u Italiju svirati spotpuno nepoznatim glaz benicima skojima }u snimiti novi CD Dobrotvorovdom. U Haulikovoj 4, gdje `ivim, nazgradi pi{e »Dobrotvorov dom«, a kakoGabi i ja uglavnom »dobrotvorimo« — isino} sam dobrotvorio za Plavi telefon —tako }e se zvati i moj novi CD.Akademiku Zvonimiru Mrko nji}u mo -ram predati svoj novi rukopis koji je ve}u igri za nagradu. To mi je dvadeset i~etvrta k njiga. Ali meni rad ne predstav -

lja nikakav napor. Najve}i su glaz -benici naj~e{}e imali najve}i opus.Najma nji imaju najma nji opus,najvi{e se mu~e i stalno se ~udeotkud drugi toliko stvaraju. Mori -cone, kojega tako|er dobro poz -najem, ima preko pet stotina film -skih partitura. Nino Rota, od Kumanada lje, najslavniji film ski skladate -lj ~ak i na ameri~koj strani, napravioje ~etrnaest Fellinija, a napisao je i{esnaest opera. Za{to se stalno ~u -dimo radu?! U ku}i u kojoj `ivim`ivio je i jedan od na{ih istaknutihskladate lja, istovremeno i direktorEtnograf skog muzeja, Bo`idar [i -rola, koji ima najve}i opus u hrvat -skoj glaz bi. Bach je napisao kantatuza svaki dan u godini. Koliko jesimfonija napisao Haydn? Mislimda ni sâm vi{e nije mogao pre bro -jati. Za{to se mi tako ~udimo radu?Danas djeluju glaz benici koji slo`epjesmicu i na tome odr`avajukarijeru do kraja `ivota. Ne, ne! Nidana bez retka, {to bi rekli pisci.

Pratite li na{u glaz benu scenu?

U pos ljed nje sam vrijeme slu{aona{e ansamble klasi~ne glaz be ijazziste te ne{to malo iz sfere za -bavnoga gdje nemam previ{e do -ticaja. Tu ne nalazim puno interesa,ali sretan sam u klasi~noj glaz bi.Pratim rad na{ih kvarteta koji suodli~ni. Odu{ev ljen sam CantusAnsamblom i zamolit }u da glaz buza film Belle Epoque, koju upravoradim, snimim s tim glaz benicima.Nedavno sam slu{ao koncert Fil -harmonije i sretan sam da postojijak teme lj klasi~nog usmjere nja unas. Raduje me da ima toliko jazza.Bio sam iznena|en i vrlo sretan kadsam vlastitog sina slu{ao s izvan red -nim belgij skim basistom Jean–Lo -ui som Rassinfosseom. To je biokon cert par excellence. Volim slu{atiglaz benike kao {to su Sa{a Nes -torovi}, @e ljko Kova~evi} ili ArsenEre{. Kod nas se jav lja novozanima nje i odnos prema profesiji.Raduje me pojava zna nja, poznava -nja métiera. Amatere podnosim, alidiletante ne. Kad bi Debussypru`io ruku predstav ljaju}i se,rekao bi: »Milo mi je, antidiletant.«.

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

SU

SR

ET

I

ODABRANA DISKOGRAFIJANA CD–ovima:^ovjek kao ja (Croatia Records, 1999.)Herbar (Croatia Records, 1999.)Kino Sloboda (Croatia Records, 2000.)Ministarstvo straha (Cantus, 2000.)Tihi obrt (Croatia Records, 2001.)Kinoteka (Cantus, 2002.)Homo Volans (Croatia Records, 2003.)Imena `ena (Croatia Records, 2003.)Arsen 2 (Croatia Records, 2003.)Na zlu putu (Croatia Records, 2004.)Provincija (Croatia Records, 2004.)Porodi~no stablo (Croatia Records, 2004.)Ko ovo more platit (Croatia Records, 2005.)Dueti — dueli (Croatia Records, 2006.)

DAV

OR

HRV

OJ

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 13

14

P R E P O R U K A Z A ^ I T A N J E :

Govorno svira nje u djelima Rubena Radices t u d i j a M i r j a n e B a b i } S i r i { ~ e v i }

Pi{e: Marija Beni} Zovko

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Hrvat sko dru{tvo skladate lja i Can-tus d.o.o. objavili su krajem pro{legodine k njigu Mirjane Babi} Siri{ -

~evi} Govorno svira nje u djelima Rubena Ra-dice. Rije~ je o analiti~koj studiji triju sklad-bi Rubena Radice, a to su Prazor iz 1990.,Trinaesta ura iz 1994. i Tri sonetne bagatele iz1997. Sve su skladbe vokalne, kako se tove} iz naslova k njige da zak lju~iti, a na pi -sane su na stihove znamenitih hrvat skihpjesnika. Tako je u Prazoru tekstovni pred-lo`ak istoimena poema ~iji je autor Jure

Ka{telan, u Trinaestoj uri dva soneta Antu-na Gustava Mato{a, a u Tri sonetne bagatelestihovi Ante Tresi}a Pavi~i}a, VladimiraNazora i Ive Vojnovi}a. Autorica iznosideta ljnu analizu kojom pokazuje uskla -|enost i logi~nost izme|u k lju~nih pun -ktova u kojima se ostvarivao skladate lj skiproces. Ti su punktovi predsre|e nje gra |e,uspostav lja nje vlastitog skladate lj skog sus-tava te kona~an stvarala~ki ~in u kojemu sepotvr|uje smislenost gra|e i vjerodosto-jnost individualne skladate lj ske teorije.Posebnu dimenziju takvom sklada te lj skomprocesu daje tekstovni predlo`ak, kojemuskladate lj pridaje posebnu funkciju.

Skrivene aluzije na SprechgesangO specifi~nosti odnosa tekstovnog pred-lo{ka i glaz be u navedenim djelima autori-ca daje naslutiti u naslovu. I prije nego~itate lj otvori korice k njige name}e se pita -nje je li govorno svira nje tek metafora ko-jom se podcrtava problemati~an odnos ri-je~i i glaz be, a koji je u Radi~inim djelimaostao jednako neuhvat ljiv i individualankao u tolikim poku{ajima i sukobimasuprotnih esteti~kih tabora u povijesti ili jeto novi tehni~ki pojam koji autorica ar-tikulira kao jednu od determinantiRadi~ine skladate lj ske teorije. Pojam aso-cira i na govorni pjev — Sprechgesang Arnol-da Schönberga. Iako se u svojemu zna~e -nju govorni pjev i govorno svira nje pot-

puno razlikuju, i premda se to u k njizi nigdje nespomi nje, daju se nazreti obrisi autori~ine iskladate ljeve aluzije na kontroverzno Schönber-govo poima nje odnosa rije~i i glaz be i na osebu-jne Boulezove reakcije na takve kontroverzije,koje je Radica na vlastiti na~in produbio.

M. Babi} Siri{~evi} ne zalazi u komparaciju,kontekstualizaciju ni interpretaciju pojma gov-orno svira nje, jer joj sta nje gra|e kojom se bavito jo{ ne dopu{ta. Ona taj pojam ustrajno i dos -ljedno konstruira, mo delira ga iz partiture i pot -

vr|uje njegovusmislenost un-utar sustavakoji je skla da -te lj u oda -branim djelimau s p o s t a v i o .Pritom me ta -fori~ nost poj manestaje, a um-jesto nje po jam

se kri stalizira kao de-terminanta sustava.Pot vr |uju}i smisao ilogi~ nost djela, autori-ca dokazuje smis-lenost pojma govornosvira nje. To ostvarujeiscrpnom i deta ljnom analizom u kojoj opisuje,obja{ njava te dokazuje uteme ljenost vrlo kom-pleksnog skladate lj skog sustava.

Iz neglaz benog u glaz benoGovorno se svira nje prvenstveno odnosi nastrukturira nje ritmike djela iz akcenat skih stopatekstovnih predlo`aka. Autorica pi{e: »Sveu -kupna ritmika... zasniva se na primjeni sustavaskladate ljevog osobnog do`iv ljaja ~etiriju akce-nata i du`ina hrvat skoga jezika u odnosu nanotne vrijednosti« (str. 11). Prozodij ske zna ~aj -ke rije~i transformirane su u glaz beni ritam nateme lju ~ega je izgra|en ritam ski sustav za svetri skladbe. Tako su u osnovi govornog svira njafonet ske osobine izgovorene rije~i, to jestzvu~ni aspekt teksta »~ije su akusti~ ko–arti -kulacij ske zna~ajke primarne« (str. 5). Takvimpostupkom skladate lj maksimalno racionaliziraodnos teksta i glaz be te ostvaruje sustav unutarkojega se taj odnos mo`e mjeriti i kontrolirati.Na teme lju toga mo`e se zak lju~iti da sve ono{to se u odnosu rije~i i glaz be mo`e racionalnokontrolirati u skladate lj skom ~inu i teorij skiusus taviti u analiti~kom ~inu pripada govornomsvira nju.

Razina na kojoj se zna~ajke izgovorene rije~iputem racionalne kontrole prenose na glaz bupripada predsre|e nju gra|e. To zna~i da se pri-marno neglaz beni sadr`aj prije ~ina sklada njapretvara u potencijalno glaz beni materijal iz ko-jega se mo`e ostvariti struktura i iz nje artikuli-rati forma. Kriteriji za predsre|e nje gra|e rezul-tat su subjektivnog do`iv ljaja samoga autora, jerse omjeri u kojima skladate lj izra`ava odnose udu`inama slogova ne daju izmjeriti.

Cori spezzati u Trinaestoj uriNasuprot takvomu odnosu koji dopu{ta teorij -sku definiranost, seman-ti~ke zna~ajke teksta re-flektirane u glaz bi te{kose daju svesti na po dru -~je teorije i pripadaju svi-jetu individualnog skla -date lj skog izri~aja. Mak-simalno iscrp ljuju}i do -sege teorije i balansira-

ju}i na kraj njim rubovi-ma njezine prote`nosti,Babi} Siri{~evi} i takveskladate lj ske rad nje nas-toji determinirati. Onese pokazuju u lepezi

raznolikih postupaka od jednostavnih do vrlokompleksnih, a neki od njih su madrigalizmi,lajtmotiv ska modusnost u Prazoru, simbolikabrojeva, primjena ar hai ~nih tehnika, kao {to suresponzorijalno pjeva nje i izmje njiva nje zboro-va na na~in cori spezzati u Trinaestoj uri i tako da -lje. Osobito je zanim ljiva primjena graduala Ch-ristus factus est u Prazoru te sekvence Stabat Ma-ter u Trinaestoj uri. Simbolika koju skladate ljpronalazi u njihovoj semanti~koj razini i koja jekraj nje individualna unutar glaz benoga sadr`ajareducira se na ton sku supstanciju, na materijaliz kojega skladate lj ostvaruje kraj nje komplek-sne strukture. To ilustriraju, na primjer, nizovinastali primjenom permutacij ske manipulacijeu prizoru Jaga njac iz Prazora (str. 45) ili postu-pak nadoveziva nja slogova i rije~i kroz dionicetriju zborova ~ime se ostvaruje efekt jeke u Tri-naestoj uri (str. 66). Autorica pokazuje da nijedanpostupak proiza{ao iz semanti~kog potencijalarije~i nije tek banalni poku{aj simbolizacijeglaz benoga sadr`aja ili isprazna narativnost ideskriptivnost koje su nametnute glaz bi. Na-suprot tomu, pokazuje se da je svaki takav pos-tupak opravdan u glaz benoj strukturi i daskladate lj pronalazi put kako bi svaku izvan -

glaz benu semanti~ku razinu prenio na ~istoglaz benu zna~e nj sku razinu.

Terminolo{ka preciznost autoriceTaj je put proces kona~ne artikulacije formedjela. Ona se ostvaruje u neprestanom previra -nju izme|u ra ci onalnog i iracionalnog — u ra ci -onalnom tretira nju strukture da bi se i skazao posvojoj bîti iracionalni psiholo{ki sadr`aj. Autori-ca isti~e da forma za Radicu nije unaprijedzadana; va lja je, dakle, tuma~iti ponajprije kao~in — proces, koji tek potom postaje ~i njenica(str. 141). Taj se proces istovremeno ostvaruje

kao antiteza i sinteza rije~i i glaz be, i tou svakoj skladbi na jedinstven na~in.Tri sonetne bagatele to pokazuju ve} i usvojemu naslovu. Pojam bagatele posvojoj definiciji ostav lja slobodu uodre|e nju formalnog modela. Za raz-liku od njega, pridjev »sonetne« nor-mativna je odrednica, ali ne glaz bene,nego pjesni~ke provenijencije. Tako jeono {to je unaprijed zadano glaz bi for-ma stihova. Iz analize koju autoricadonosi lako se mo`e zak lju~iti da je tanorma tek nominalna i da se forma kao~in/proces ostvaruje u iznala`e njuna~ina na koji se sonetna pjesni~ka for-ma preta~e u sonetnu glaz benu formu.

I tu skladate lj uspostav lja sustav u kojemu ukona~nici pjesni~ka forma biva »`rtvovana kon-tinuitetu i uvjer ljivosti glaz bene« (str. 143).Ipak, zahva ljuju}i usustav ljenosti odnosa rije~i iglaz be, kako autorica na samom kraju zak -lju~uje, »ne postoji niti jedno mjesto u partiturigdje bi se u isti glaz beni kontekst mogla upisatineka druga rije~« (str. 143).

Sve navedeno tek su neki problemi i ideje kojise mogu ukazati ~itate lju. K njiga pobu|uje nizasocijacija, usporedbi, pita nja i teza. ^itate ljuomogu}uje da zakora~i u prostranstvainterpretacij ske refleksije i u tomu je njezina os-obita vrijednost. Ona ni{ta ne dovr{ava nitikona~no odre|uje, no ostvarena je u zao -kru`enu cjelinu s precizno izra|enom i dos -ljedno provedenom koncepcijom. Autorica sezadr`ala u strogo teorij skom podru~ju, no usp-jela ga je kraj nje pro{iriti ostvariv{i visoku raz-inu spekulativne teorije. Primjer je to uzorneteorij ske analize koju rese dos ljednost u meto-di, logi~nost i uskla|enost teorij skih polazi{ta ianaliti~kih nalaza, izrazita preciznost i jasno}a,zornost prikaza koji je popra}en nizom grafi~kihi notnih primjera, stihovima svih soneta i libre-tom Prazora, terminolo{ka preciznost te kom-petencija autorice osobito zna~ajna u pita njupoznava nja opusa Rubena Radice. Studija Mir-jane Babi} Siri{~evi} svakako je zna~ajan dopri-nos kako poznava nju i prou~ava nju opusa togaskladate lja, tako i razvija nju i o~uva nju autorita-tivnosti teorij skog i skaza.

Podije ljene nagrade Hrvat skoga dru{tva skladate lja za 2005. godinuPi{e: Dalibor Paulik

Uprostorijama Hrvat skoga dru{tva skladate lja, 21. prosinca2006. sve~ano su dodije ljene godi{ nje nagrade Dru{tva zaprethodnu godinu. Jedno od prizna nja, Nagrada Josip An-

dreis za glaz benu publicistiku dodije ljena je ujesen na Glazbenojtribini Dru{tva Sini{i [karici za k njigu Kad je rock bio mlad —pri~a s isto~ne strane (1956 — 1970) u nakladi V.B.V–a. NagradaMiroslav Sedak Ben~i} za autor sko stvarala{tvo u podru~ju jazzatako|er je dodije ljena na istoj Tribini skladate lju Kre{imiruHercegu i posthumno skladate lju i aran`eru Damiru Di~i}u zanosa~ zvuka Moonglow Serenade u nakladi Oktave d.o.o. U kate-goriji koncerta Cantus Ansamblu je uru~ena Nagrada VatroslavLisin ski za izvedbene umjetnosti i promica nje hrvat ske glaz be.Prizna nje je zaslu`eno za koncert odr`an 22. listopada 2005. uPreporodnoj dvorani u okviru ciklusa Gradovi glaz be Europ ske ra-dijske unije.

Na ovoj su prigodnoj sve~anosti preostale nagrade uru~ilipredsjednik Dru{tva @e ljko Brkanovi} i tajnik Antun Tomislav[aban, koji je ujedno pro~itao obrazlo`e nja. Nagrada Boris Pa-pandopulo za autor sko stvarala{tvo u podru~ju ozbi ljne glaz bepripala je skladate lju Mladenu Tarbuku za balet Tramvaj zvan~e` nja praizveden 15. trav nja 2005. u okviru Muzi~kog biennala

Zagreb u Hrvat skom narodnom kazali{tu u Zagrebu. Skladate lj,dirigent, pijanist i aran`er Stjepan Miha ljinec dobitnik jeNagrade Milivoj Körbler za autor sko stvarala{tvo u podru~juzabavne glaz be za svoj cjelokupni `ivotni opus. Skladate lju isaksofonistu Sa{i Nestorovi}u predana je Nagrada Miroslav SedakBen~i} za skladbu ^etiri reminiscenscije za big band, praizvedenu 25.studenoga 2005. u Kazali{tu Kerempuh u okviru ciklusa Gradoviglaz be Europ ske radijske unije. Primiv{i prizna nje, Sa{a Nestorovi}zahvalio je izvedbom svojih novih skladbi.

Nagrada Josip Andreis za glaz benu publicistiku, muzikologiju isrodne znanosti dodije ljena je dr. sc. Daliboru Pauliku za k njiguHrvat ski operni libreto u nakladi Goldenmarketing–Tehni~kaknjiga 2005., teatrolo{kom radu koji analizira reprezentativnaoperna djela od Lisin skog, preko Zajca i Gotovca, do Para}a.

Nakon dodjele nagrada, predstavnici ZAMP–a zahvalili suprigodnim poklonima Paolu Sfeciju, Huseinu Hasanefendi}u,Alfiju Kabi lju, Zrinku Tuti}u, Ton~iju Hu lji}u i Ivani Vrdo ljakVanni na nesebi~nom doprinosu u borbi za za{titu autor skihprava i njihovoj percepciji u javnosti.

Stjepan Miha ljinec i @e ljko Brkanovi} na sve~anoj dodjeli nagrada

VELI

ZAR

VESO

VI]

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

NA

GR

AD

E

N

AG

RA

DE

P

UB

LIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

PU

BLIC

IST

IKA

Dr. Nik{a Gligo, dr. Mirjana Babi} Siri{~evi} i akademik Ruben Radica napredstav lja nju k njige

K njiga pobu|uje niz asocijacija, uspored-bi, pita nja i teza. ^itate lju omogu}uje dazakora~i u prostranstva interpretacij skerefleksije i u tomu je njezina osobita vri-jednost. Ona ni{ta ne dovr{ava nitikona~no odre|uje, no ostvarena je uzaokru`enu cjelinu s precizno izra|enom idos ljedno provedenom koncepcijom.

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 14

15B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

U p o v o d u 2 0 . o b l j e t n i c e s m r t i p r o s l a v l j e n o g a h r v a t s k o g b a r i t o n a V l a d i m i r a R u ` d j a k a ( Z a g r e b , 2 1 . I X . 1 9 2 2 . — 9 . X . 1 9 8 7 . )

DVADESET GODINA PRAZNINEPi{e: Marija Barbieri

Ru`djak je bio pjeva~ neusporedive gla -sovne ljepote koju je zadr`ao netaknu-tom do pos ljed njih nastupa i superiorne

pjeva~ke tehnike koja mu je pomogla da utome uspije. Bio je antologij ski interpret nizaopernih likova i koncertnih popijevaka, u ~emuje ostao nenadma{en. Bio je operni redate lj (Pel-leas i Melisanda, Traviata, Porin, Krunidba Popeje,Ero s onoga svijeta, Rigoletto, Don Carlos, Sevi lj skibrija~, Didona i Enej, Carmina burana), pre vo -dite lj opernih libreta (Debussyjev Pelleas i Meli-sanda, Rossinijeva Pepe ljuga), od 1970. profesorpjeva nja na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, azatim i pro~elnik Odjela, skladate lj i obra|iva~,vrhun ski tuma~ djela hrvat skih skladate lja, ~es-to i na njihovim praizvedbama.

Od Hamburga do New YorkaUmjetni~ki put Vladimira Ru`djaka opovrgavausta ljena mi{ lje nja kako mladi pjeva~i morajupostupno ulaziti u repertoar. U srp nju 1946., kaodiplomant Muzi~ke akademije u Zagrebu,pjevao je glavnu ulogu, nakon nekoliko mjesecikao ~lan Opere HNK u Zagrebu pjevao jeJeleckog u Pikovoj dami, a ve} u svib nju 1947.nastupio je u naslovnoj ulozi Rigoletta napremijeri opere. ^i njenica da je mogao svladatigoleme pjeva~ke zahtjeve jedne od najte`ihbariton skih uloga dokaz je da je za studija kodprofesora Milana Reizera bio vrlo dobroosposob ljen. Nastavio je nizati velike uloge inastupati na premijerama, pa je postao prvihrvat ski bariton, prvi koncertni pjeva~ i jedanod najve}ih opernih pjeva~a. Bio je prvi solistansambla Zagreba~ki solisti uteme ljenoga 1954.godine. Za njegove umjetni~ke ambicije Hrvat -ska je ubrzo postala premalena, stoga je tegodine oti{ao u Hamburg. Tijekom osamna -esto godi{ njeg anga`mana na toj velikoj svjet -skoj sceni razvio se u rijetko cjelovituumjetni~ku osobnost. Po~eo je zalaziti i uwagnerijan ski repertoar (izvanredna je njegovainterpretacija Wolframove pjesme ve~er njojzvijezdi iz Tannhäusera). Njegova visoka glaz -bena kultura, op}a naobrazba i poznava njejezika, muzikalnost, sjajna interpretacija iodli~na dikcija, vrhun ske glasovno–pjeva~ke

kvalitete, rad s velikim di -rigentima i redate ljima(naj dub lje je na njega utje -cao Walter Felsenstein) tesu rad nja s velikim pje va -~ima bili su zalog velikihostvare nja, a nagrada je bilanaslov Komornog pjeva~a.Go dine 1960. tada{ nji rav -nate lj Hambur{ke opereRolf Liebermann povjeriomu je naslovnu ulogu napraizvedbi opere Der Prinzvon Homburg (Knez odHomburga) Hansa WerneraHenzea. S ljede}e je godineRu`djak oti{ao preko At -lant skog oceana i na otvo -re nju sezone u San Fran -ciscu pjevao Enrica u Lucijidi Lammermoor; 1962. prvije put kao Amonasro u Aidinastupio u Metropolitanu iu njemu je proveo dvijesezone. Pjevao je jo{Renata u Krabu ljnom plesu,Marcella u La Bohème, Les -cauta u Manon, Germonta uTraviati i Valentina u Fau-stu.

Gospodin pjeva~Ru`djakova glaz bena za -nima nja bila su vrlo {iroka iobuhva}ala su razli~ite sti -love i razdob lja, autore odMonteverdija do su vre me -nih skladate lja (sje}amo ga

se kao Dallapiccolina Zato~enika s gostova njaHambur{ke opere na drugom Muzi~kombiennalu Zagreb 1963.) te talijan sku, francu sku, njema~ku, ru sku i hrvat sku operu i koncertnostvarala{tvo. Ostvario je osamdesetak opernihlikova i bio jedan od malobrojnih istin skivelikih hrvat skih verdijan skih pjeva~a,umjetnik belkanta. Njegovi Rigoletto, Posa,Renato, Germont, grof Luna ulaze u hrvat skuopernu antologiju, ali isto tako i RossinijevFigaro, O njegin, Gounodov Valentin. Ostao je usje}a nju i kao Grof u Figarovu piru, CimarosinKapelnik, Gluckov i Monteverdijev Orfej,Purcellov Enej, Bartokov Modrobradi, Man -dryka u Arabelli R. Straussa, Don Fernando uFideliju, Uberto u Slu`avki gospodarici naDubrova~kim ljetnim igrama i kao nenadma{antuma~ Prologa u Leoncavallovim Pagliaccima.Njegova karijera nije poznavala padove nitrenutke krize, aktivnost mu nije popu{tala ninakon ~etrdeset godina umjetni~kog djelova nja(umro je iznenada pripremaju}i praizvedbuciklusa Smrt na Mirogoju Adalberta Markovi}akoji je prethodno snimio za tada{ nji RadioZagreb). S rado{}u je radio svoj posao i nijesmatrao da on tra`i `rtve i odrica nja. Rije~ju, bioje gospodin pjeva~, jedan od najve}ih u bogatojhrvat skoj vokalnoj tradiciji.

Ru`djak i popijevkaKao svi istin ski veliki pjeva~i, Ru`djak je imaoizniman osje}aj za tekstovne vrijednosti koje

savr{eno s ljub ljuje s glaz bom, majstor ski jeuspijevao izraziti nedje ljiv spoj rije~i i glaz be. Usvojim je hrvat skim prijevodima maksimalnozadr`avao vokale izvornika {to je bitnopridonosilo zvukovnosti i posredova nju teksta.Takvim pristupom, a zahva ljuju}i glasovnoj ljepoti i visokoj muzikalnosti, prirodno je postaozacijelo najve}i hrvat ski interpret popijevke.Bio je to po umije}u interpretacije i pogolemom broju interpretiranih autora i djela.Bio je vrhun ski tuma~ izvrsnih djela Lieda,Schubertove Lijepe mlinarice, Schumannove Pje-snikove ljubavi, Mahlerovih Pjesama putuju}eg dje-ti}a, ali i Pjesama i plesova smrti Musorg skog(koje je i obradio za prat nju orkestra), RavelovihPjesama Don Quijotea Dulcineji, Brittenovih Sta-rih francu skih pjesama, pjesama Borodina,Beethovena, Poulenca, Martinua, Petrassija.Nezaboravna je njegova interpretacijaScarlattijevih Ljubi~ica. Dovo ljno je prisjetiti seda je 1955. godine na festivalu u Edinburghu nakoncertu na kojemu ga je pratio glasoviti GeraldMoore pjevao Schumannov ciklus Dichterliebe(Pjesnikova ljubav) te da je Lied interpretirao u njegovoj domovini, u Hamburgu i u drugim njema~kim gradovima. Na Dubrova~kim ljetnim igrama prire|ivao je koncertepopijevaka gotovo svake godine, od po~etkafestivala do kraja `ivota. Prvi je u nas pjevaocrna~ku glaz bu. Isto tako velik bio je njegovdoprinos u va`nim vokalno–orkestralnimdjelima — Brahmsovu Njema~kom requiemu,Brittenovu Ratnom requiemu i HindemithovuRequiemu, Händelovom L’Allegro, il Penseroso edil Moderato, Stabat mater Szymanow skog,Mahlerovoj Pjesmi o zem lji, Mokra nj~evoj Litur-giji Sv. Jovana Zlatoustog, Bachovim kantatama.

Ru`djak i hrvat ska glaz baRu`djak je bio i jedan od rijetkih na{ihreproduktivnih umjetnika koji je jednako njegovao klasike svjet ske glaz be i hrvat skeskladate lje. Te{ko je na}i hrvat skog autora, odnajstarijih Luka~i}a, Jeli}a, Spadine, Bosanca,Skjaveti}a, Motovu njanina, Bajamontija doKelemena, Radice, Drage Bubala, MarkaRu`djaka, koje nije interpretirao s jednakompredano{}u kao Schuberta, Schumanna iliVerdija. Radilo se o operi ili popijevci prilazioim je s jednakim zauzima njem. Tuma~io je isnimio gotovo sve bariton ske uloge u va`nijimhrvat skim operama, od Zaj~eva Zrinj skoga, kojije u mnogo~emu obi lje`io njegovu karijeru, doPehrsona u Rudarima. Bio je Gotov~ev mlinarSima u Eri s onoga svijeta i tuma~ njegove lirike.Pjevao je Bersine popijevke i Pieta u Postolaruod Delfta, Hatzeove popijevke te Stanka u Po-vratku i pjesnika Franu u Adelu i Mari,popijevke Lhotke–Kalin skog i njegova MatijuGupca. Ru`djak je s osobitom profi njeno{}upjevao ranoromanti~nu glaz bu, pa je posebnomjesto u njegovim glaz benim zanima njimazauzimao Lisin ski. Njegove su popijevke naj -ljep{e zazvu~ale u interpretaciji Ru`djakovasvijetlog baritona blistavih visina, a Obren iKocelin stolovali su u njegovoj Ljubavi i zlobi iPorinu. Suvereno se hvatao u ko{tac sazahtjevima suvremene glaz be. Tuma~io je djelaFribeca, Buri}a, Dev~i}a, Pristera, K. [ipu{a,

Cossetta, [pilera, J. Stahu ljaka, Kirigina,Albinija, Pozaji}a, Njiri}a, Bjelin skog,Savina, Vido{i}a, Dore Peja~evi}, Kunca,Matza, @upanovi}a, [varca, Cipre, Zlati}a,Arnolda, Livadi}a i Hektorovi}a. Bio jeProspero u Oluji koju je Stjepan [ulekskladao za obnov ljenu zgradu HNK uZagrebu. ^esto je bio prvi tuma~ hrvat skogdjela, pa tako i Papandopulove Marulovepisni na Split skome ljetu 1970., a njegovuHrvat sku misu i Credo je i snimio. Snimio jei oratorij Pod kri`em Leopolda Ebnera, kaoi @ivot i spomen slavnih u~ite lja, svete bra}e]irila i Metoda, apostola slaven skih Bo`idara[irole, Majku Margaritu Krste Odaka.Antologij ska je njegova obrada me|imur -skih pjesama, starih dubrova~kih i pjesamadrugih starih autora, a kao skladate ljprona{ao je odgovaraju}i glaz beni izri~aj zaTri pjesme D`ore Dr`i}a. Bio je vrhun skituma~ dvaju me|u naj ljep{im ciklusimahrvat ske vokalne lirike — Pjesama mojemajke Slaven skog i Baranovi}evog Z mojihbregov. Nitko kao on nije znao izrazitirazli~ita du{evna sta nja — tje skobu, smire -nje, prolaznost i radost koju daje dobra vin -ska kap ljica u osje}ajnim, nostalgi~nim i`ivopisnim kajkav skim stihovima FranaGalovi}a. Taj je ciklus izveo i u Be~u.

Ru`djakovim odla skom iz hrvat skoga glaz -benog `ivota ostala je praznina koja traje idvadeset godina poslije njegove smrti.Vertikala se nepovratno sru{ila.

Na tr`i{tu ponajbo ljesnimke VladimiraRu`djakaU petak, 1. prosinca 2006. u predvorjuHrvat skoga narodnog kazali{ta u Zagre-bu javnosti je predstav ljen dvostruki CDbaritona Vladimira Ru`djaka objav ljen uizda nju Orfeja i Hrvat ske radiotelevizije.Time se uo~i 20. ob ljetnice smrti togaistaknutog hrvat skog umjetnika (koja senavr{ava 9. listopada ove godine) javnostupozorilo na njegov va`an doprinos cje-lokupnom hrvat skom kulturnom `ivotu udeset lje}ima nakon Drugoga svjet skograta. Pred mnogobrojnom publikom, isk-renim ljubite ljima Ru`djakova lika i djela,o njegovu su radu, u prisnom anegdotal-nom tonu, govorili dirigenti Mladen Ba{i},Nik{a Bareza i Vladimir Kra nj~evi}, s koji-ma je u surad nji i nastajala ve}ina sni-maka u njegovoj karijeri predstav ljenih naovom albumu. Publici su se obratile iurednice izda nja, sopranistica NadaRu`djak, umjetnikova udovica i njegova~esta partnerica na koncertnim i opernimpodijima te Marija Barbieri, urednica naHrvat skom radiju. Od hrvat ske glaz be naalbum su uvr{teni ulomci opera Ivana pl.Zajca, Josipa Hatzea i Vatroslava Lisin -skog te ciklusi Pjesme moje majke Josi-pa Slaven skog i Z mojih bregov Kre{imi-ra Baranovi}a. (J.H.L.)

Promocija Ru`djakova CD–a OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

Te{ko je na}i jo{ jednu li~nost hrvat skeglaz be XX. sto lje}a koja je svojimcjelokupnim djelova njem toliko obi lje`ilahrvat sku kulturu tijekom ~etiri deset lje}akao {to je to u~inio Vladimir Ru`djak. Od4. srp nja 1946., kada je kao 24. godi{ -njak s velikim uspjehom debitirao unaslovnoj ulozi Puccinijeva GiannijaSchicchija, do smrti svojim je djelova -njem ispu njavao hrvat ski kulturni `ivot inije bilo iole va`nijeg doga|aja u koje-mu nije sudjelovao.

Ru`djak kao Zri nj ski

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 15

16 B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Milo Cipra je u svijet film ske glaz -be u{ao preko dokumentarnih fil-mova (u istom je film skome `an-

ru karijeru zapo~eo Boris Papandopulo, aBrkanovi}ev film ski opus i ne izlazi izdokumentarizma). Od kraja ~etrdesetih dodruge polovice pedesetih godina 20. sto -lje}a, Cipra je skladao za sedam dokumen-tarnih i ~etiri igrana filma, a prvu je partitu-ru skladao za dokumentarni film Iz tame usvjetlost (1947.). Glazbu je izveo Simfonij skiorkestar (tada{ nje) Radio–stanice Zagrebpod dirigent skim vodstvom Milana Horva-ta (!).

Prva film ska partitura: Iz tame u svjetlostIvo [krabalo pi{e da je Iz tame u svjetlostjedan od dva uspjelija filma Milana Kati}a.Pi{e i da je Kati}, kao pripadnik prve gen-eracije film skih dokumentarista, ispitivaomogu}nosti `anra. Dokumentaristi su u tovrijeme uglavnom obra|ivali »zadaneteme«, a me|u njima je u~estala bila temase ljaka i se lja~kih zadruga. To se osjetilo ikod Kati}a, ali [krabalo u njegovom prikla -nja nju ideologiji vidi iskrenost, »dobro-du{nu bezazlenost u prezentira nju op}egazanosa« te »patetiku bez gr~a«. Uostalom,film govori o opisme njava nju, a ne o se -lja~kim zadrugama, no i u tom je kontek-stu bilo mogu}e nagla{avati »{iroke naro-dne mase« koje je trebalo opismeniti.

»Univerzalni« folklorMilo Cipra, kojemu je Iz tame u svjetlost bioprvi susret s medijem, reagirao je glaz -benom paralelom. »Izmi{ ljaju}i« folklor iliasocijacije na njega, skladate lj je bio upo-ran i uvjer ljiv: koristio se dominacijompuha~kih instrumenata (koji su najsli~nijinarodnim glaz balima), gurao je teme umali opseg, povremeno im dodavao um-jetn(i~k)i »bajs« te je inzistirao na prirod-nom molu. Kako nijedan narod i nijednopodru~je biv{e Jugoslavije nije »po kri -veno« autenti~nim citatom (»univerzalni«folklor), partitura je gotovo suprotna ono-mu {to }e skladate lj kojih dvadesetak god-ina kasnije kazivati Ivi Supi~i}u — naime,da je zabluda govoriti o »na{em muzi~komjeziku«, jer je folklorna glaz ba unutargranica biv{e Jugoslavije vrlo razli~ita.

No, film rijetko tra`i autenti~nost, jer segledate lji, usredoto~eni na sadr`aj, ne pita-ju o izvornosti glaz bene podloge. Va`nije jeobjediniti partituru i zaokru`iti film, na}iformalnu ravnote`u slike i zvuka. Me |u -tim, nei skustvo, ali i neke film ske nespret-nosti, zaustavili su skladate lja kada sepoku{ao referirati na zadanu formu.

Crescenda u prizorima mar ljivih parti-zanaKati} jasno oblikuje tri dijela: uvod o nepis-menosti prije rata, sredi{ nji dio o borbi pro-tiv nepismenosti tijekom rata i zavr{ni dioo opisme njava nju neposredno nakon rata.Slijede}i tu strukturu, Cipra je krenuo ob-likovati partituru: prvi i drugi dio donosenekoliko glaz benih tema koje je mogu}evezati uz film ske dijelove i njihov smisao.No, u tre}em dijelu skladate lj iz prizora uprizor sklada ispo~etka. Kako su odvojeniprizori brojni, tako se ~ini da se u partituriteme sla`u sve gu{}e i da njihovim gomila -njem izmi~e formalna jasno}a. Diktat slike(pos ljed nji je dio filma predug s previ{edeta lja i sli~nih prizora) uni{tio je prvobitnitrodijelni koncept partiture.

Kontekst kompozicij ske cjeline, me|utim,naru{en je i monta`nim postupcima. Nazavr{ecima pojedinih prizora glaz ba jegrubo odrezana, dok drugdje »te~e« izjedne scene u drugu. Funkcionira nje tema,pa i kra}ih provedbi koje ih odvajaju, neteme lji se samo na stvara nju »narodnoga«ugo|aja. Njihova je funkcija tako|er odje -ljiva nje, odnosno poveziva nje pojedinihprizora. Tako Cipra, gotovo ne znaju}i,

po~i nje funkcionirati film ski. Njegova glaz ba narijetkim mjestima postaje i inventivno ilustra-tivna isti~u}i malim, i skomponiranim crescendi-ma naizmjeni~ne poglede mar ljivih partizanakoji u~e pisati ili dramatiziraju}i rije~ »pis-menost«, odnosno »nepismenost« u ponekomfilm skom titlu. No, za skladate lja je film jo{ uvi-jek mjesto ton ske igre: ne napu{taju}i tonalitet,~esto se koristi fragmentom uvodne teme ilidonosi poneki novi motiv koji se sve vi{ediminuira ili iz nekog motiva gradi fugato ili pakjedna tema kontrapunktira drugoj...

Stil ske mijeneSredinom pedesetih godina 20. sto lje}a MiloCipra imao je iza sebe ~etiri igrana filma(Zastava Branka Marjanovi}a, Jubilejgospodina Ikla Vatroslava Mimice,Opsada Branka Marjanovi}a i Nije bilouzalud Nikole Tanhofera) te petdokumentarnih filmova (Iz tame usvjetlost Milana Kati}a, Borba za tloRudolfa Sremca, Doga|aj u Ra{i i Tvorni-ca duhana Zadar Branka Marjanovi}a tePjesnik `ivota Obrada Glu{ ~e -vi}a). U skladbama zakoncertni podij njegov sestil mije njao — kako sesto ga ne bi mije njao ufilm skim partituramakoje su pred skladate ljapostav ljale uvijek novizadatak!

Gor ski kotar bez folklornih asocijacijaDokumentarni film Pje-snik `ivota (Opjevanimputem) Obrada Glu{ -~evi}a iz 1955. postav ljateme lj pristupu koji jeneoptere}en folkloromili melodijom (film do -nosi govorene citate pje-sama Vladimira Nazora,a glaz ba je gurnuta du -boko u pozadinu). Za tim ide i dokumentarnifilm Gor ski kotar Branka Majera koji 1956. go-dine pokazuje nastoja nje da se sklada djelo ko-je }e podjednako zadovo ljiti Ciprinu potrebu zaoblikova njem, kao i potrebu za povezano{}uglaz be s film skim sadr`ajem. U partituri Gor skogkotara nema folklornih asocijacija, a glaz beni jematerijal unutar tonalitetnih okvira. Dodu{e,tonalitet je ne{to ~ime se skladate lj voli poigrati,to je glaz beni element koji se pro{iruje i su`ava,pa ponekad — tako {iren ili su`en — postajekontrast sâmome sebi. S druge strane, tu je in-strumentalna boja. Osim klasi~ne orkestralne,koja se o~ekuje u filmu o prirodnim ljepotama,a koja ponekad pretjerano zalazi u podru~je »ro-manti~ne« svjetline (guda~i, flauta), Cipra bojipartituru ponekim »dodanim«« (glasovir),odnosno eksponiranim instrumentima (fagot,rog).

»^udnovati« fagot kao opozicija»romanti~nom«Instrumentalne su boje na ovaj ili onaj na~inuobli~ene u teme. No, Cipra ovaj put ne gomi-la temat ski materijal, nego se temama koristismisleno, prate}i kameru i strukturu glaz benekompozicije. Kako bi dobio osje}aj raznolikostii bogatstva, ~esto se slu`i na~elom srodnosti ko-je uvijek funkcionira unutar timbrea, odnosnounutar pojedinih prizora.

Na primjer, pred kraj filma dvije srodne temesolo fagota vezane su uz izmi{ ljene pri~e oamater skom ribaru i amater skom lovcu. Stvara-ju}i »~udnu« temu, ~ije je kreta nje skokovitijeod bilo koje druge teme, Cipra stvara duhovituopoziciju ostalim »romanti~nijim«, odnosnoklasi~nijim dijelovima partiture. Fagot, koji }erazotkriti sklonost sklada nja za razli~ite puha~kesastave, upu}uje na pri~u o pri~i. To nije pravidokumentarizam, to su snim ljene scene o ribaru»koji se zarekao« da }e uloviti pastrve, odnosnoo lovcu koji »se ne {ali«, ali koji, na naratorovovese lje, ne uspijeva pokvariti idilu i ubiti srnu.

Izbjegava nje holivud skih kli{ejaMnogi su trenuci prilika za opis. Cipra svaki putprihva}a izazov, ali uvijek prire|uje iznena|e -nje, izbjegavaju}i (ili ne znaju}i za) sve mogu}ekli{eje koje su popisali holivud ski i drugiskladate lji. Skija nje na snijegu ocrtano jesilazno, ali virtuoznim kreta njem glasovira kojeprije pripada nekoj klasi~noj etidi nego tipi~nojfilm skoj partituri. Kru`no giba nje mlin skog kolaopisano je ponav lja njem, no uz eksponiranimotiv s kratkim se razmakom ponav lja njemusrodan motiv, pa se ~ini kao da ulazi u sâmogasebe. Onomatopeja postoji, ali kao slut nja ilinagovje{taj, a ne kao stvarni postupak.

Milu Cipri je Gor ski kotar Branka Ma-jera bio igra, a ne zadatak. Teme ljniglaz beni materijal, teme, samo jepovremeno koristio kao ozna~ite lje.Njima se ~e{}e slu`io za glaz benooblikova nje. To se naro~ito ~uje nazavr{etku, u Codi (prizor terase u

Delnicama), gdje se prisje}a modifi-ciranog uvodnog materijala — ponav -

ljaju}i, kako se to obi~no radi,kori {tene teme i motivete misle}i i na mikrofor-mu sce ne i na makrofor-mu cijele kompozicije.Sklad ba djeluje cjelovito,smisleno i funkcionalnote zadovo ljava i film skekriterije pra}e nja zbiva -nja, pokrete kamere, ko-mentara i stvara nja ugo -|aja, kao i glaz bene kri-terije srodnosti materija -la, igre bojama, upo tre betemat skih i moti vi~kihfragmenata, dra ma tur -{kog kori{te nja (ne pre -ve likih) kontrasta, a na -ro ~ito formalnog obli ko -va nja glaz benoga djela.

I to je, opet, najava bu -du} nosti, ve} tre}e(»avan gardne«) faze u

Ciprinu stvarala{tvu na ~ijem }e po~etkuskladate lj istaknuti upravo va`nost glaz benestrukture: »Ja sam (kad komponiram) sporiji,pa` ljiviji, mnogo pazim na deta lje i vrlo samzainteresiran da formalna struktura djela budezad nja instancija vrednova nja. Svi deta lji mora-ju se podrediti cjelini...«.

Iza kazali{ne rampe Sre}ka WeygandaKada slu{amo Cipru kao ljubite lja glaz beneforme, tada s iznena|e njem primje}ujemo ko-liko se, upravo s obzirom na formu, njegovodnos u dokumentarnom filmu mije njao. U pr-vom dokumentarcu Iz tame u svjetlost dopustioje da ga nosi film, ali se u kasnijim filmovima,Gor ski kotar i, naro~ito, Iza kazali{ne ramperedate lja Sre}ka Weyganda (1956.), formapokazala vrlo va`nom za glaz beno oblikova nje.

No, ovaj je put sâm film pomogao skladate lju.Iza kazali{ne rampe je, naime, zami{ ljen kao {et -nja znati`e ljnog ljubite lja kazali{ta koji u jutar -nje sate dolazi vidjeti {to se zbiva iza pozornice.Prate}i scenografa, kostimografa, {minkera,redate lja i glumce, ljubite lj, ~ije lice nikada nevidimo jer je skriveno iza kamere, postaje svje-dokom otkri}a mnogih kazali{nih tajni. Koncept{et nje ispresijecan je kratkim kazali{nim pri-zorima, pa se gledate lj neprestano mora pomi-cati — iz jedne pri~e o kazali{tu u drugu pri~uo Hamletu.

Struktura Slika s izlo`beCipri je ideja {et nje otvorila ideju o formi:stvaraju}i glaz bu za »{et nje« i glaz bu za prizoreHamleta, skladate lj je gotovo prenosio strukturuMusorg skijevih Slika s izlo`be. No, postoji razli-ka: glaz bene su »{et nje« u film skoj partituri du -lje te, premda dramatur{ki neutralnije, pred -stav ljaju glavni, a ne vezivni materijal me|ustavcima. Izvodi ih harfa — idealan instrumentza zbiva nja iza kulisa, i to ne samo zato {to jenenamet ljiv i nje`an, nego i zbog zvukovnihkarakteristika koje se ~esto povezuju s fan-

tastikom i za~udnim. Harfa je instrument starihGrka, instrument an|ela i instrument roman-tike.

Ciprina »{et nja«, me|utim, nije nepromjen ljiva.Skladate lj se osla nja na prepoznat ljivost instru-mentalne boje, ali materijal koji iznosi blagovarira. To omogu}ava neprimjetno poveziva njeodre|enog tipa glaz be uz odre|ene kazali{ne ljude: glaz ba za scenografa je druk~ija od one zakostimografki nju i {minkera. A uvod i zak lju~akimaju istu kvazirenesansnu glaz bu kojaozna~ava druk~iji svijet — svijet koji, premda seodvija u suvremenosti, nosi u sebi ne{to starinei ne{to fikcije. Ali, s izuzetkom po~etka izavr{etka, Ciprine su »{et nje« u biti roman -ti~ne, jer je takva i pri~a, za ljub ljenost u kaza-li{te.

Sve br`e »{et nje«S druge strane, »{et nje« su romanti~no–neu-tralne jer se teme lje na rastav ljenim akordima.No, i neutralnost se, premda va`na zbog»skriva nja« glaz be pred naratorovim glasom,blago razbija potkraj filma stvaraju}i podlogu zaopis »uzla`e nja«, odnosno »sila`e nja« scen skimdizalom uz pomo} brzih uzlaznih, odnosnosilaznih pasa`a. Slijede}i inerciju pasa`a, glaz banastav lja ubrzani pokret, te se nadovezuje natuma~e nje tehni~ara o brzoj izmjeni scena, opostav lja nju svjetla i to~nosti reagira nja svakogscen skog radnika. Ovdje glaz bena »{et nja«po~i nje podsje}ati na virtuozne kompozicije zagitaru, stvarno mije njaju}i tempo, a virtualno i`anr i instrumentaciju, ~ime skladate lj upozora-va da nakon ove »{et nje« slijedi ne{to posebno— naime, sâma predstava.

Dramat ska glaz ba za prizor iz HamletaPokazuju}i koliko je dugi put od idejekazali{nog komada do predstave, film se nezadr`ava samo na tuma~e njima pojedinih as-pekata kazali{ta, nego ih zorno uobli~ava u po-jedine prizore iz Hamleta. Cipri je to bio signalda komadi}e izvedenoga Hamleta prati sasvimdruk~ijom (funkcionalnijom, dramatur{kiuobli~enijom) glaz bom. Koliko su, naime, du -ga~ke »{et nje« glaz beno neutralne i podre|enenaratoru, toliko su kratki prizori iz Shakespeare-ova komada sugestivni, energi~ni i emotivni.

Razvojem filma postaje jasno da skladate lj u»dram skim« glaz bama upotreb ljava i nekekratke, ali rje~ite motive. Tako|er, upravo tajdio partiture pokazuje tendenciju pro{ire njatonaliteta — najprije blagu, a tijekom izvedbena pozornici, doista pravu, pro{ireno tonalitetnuglaz bu. To je ujedno dramat ski najsna`nija glaz -ba, glaz ba koja, za razliku od »{et nje«, ne zapa-da u i sku{e nje doslovne ilustracije, ali koja s na-jve}om pozorno{}u, pa ~ak i vizualnom sugesti-jom da je izvedena s magnetofon ske vrpce, pratizbiva nja na sceni.

Kreta nje u krug Dakle, forma je u filmu Iza kazali{ne rampenedaleko od forme ronda, jer »cikli~nost«, ron-deau, omogu}ava naizmjeni~nost epizoda itema. Tako|er, u »cikli~nost« su uk lju~eni ikratki odlomci bez glaz be koji stvaraju kontin-uum: »{et nja« — glaz ba za prizor iz Hamleta —ti{ina. Ciprino vrijeme ne zahva}a samo kaza-li{no vrijeme, koje je doista zaustav ljeno, i kaza-li{ni prostor koji se doista pokazuje jo{ zanim -ljivijim nego kada je percipiran iz gledali{ta. Za-hva}a posebnost glaz benoga vremena kojimdodiruje gotovo sve povijesne stilove, a istodob-no ostaje stil ski jedinstven i svoj. Skre}u}i izkazali{ne fikcije u kazali{nu realnost koja jetako|er fikcija, Cipra potvr|uje osnovnu glaz -benu i film sku koncepciju kreta nja u krug koja}e se, unato~ savr{enoj zaokru`enosti partiture,nastaviti okretati i nakon realnog traja nja filma:kazali{tarci }e po~eti postav ljati novi kazali{nikomad, a Milo Cipra }e skladati neko drugo,mo`da ne vi{e film sko, ali u svakom slu~ajuposebno glaz beno djelo.

U o d j e k u 2 0 0 6 . i C i p r i n e 1 0 0 . o b l j e t n i c e r o | e n j a

MILO CIPRA: IZA DOKUMENTARNIH FILMSKIH KADROVAPi{e: Irena Paulus

OB

LJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

Ro|en 13. listopada 1906. godine, MiloCipra pridru`io se znakovitoj »mo}nojgomilici« skladate lja koji }e obi lje`itijednu glaz benu epohu u Hrvat skoj. Idok su sva trojica (Lovro @upanovi} imdodaje i ~etvrtoga, Miroslava Mag-daleni}a) svoj tour de force »odjahali«na podru~ju »klasi~ne« glaz be, ma njeje poznato da su se tri skladate ljaoku{ala i u sklada nju za »populisti~ki«film ski medij.

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 16

17B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

1 9 . m e m o r i j a l F r a n j o K r e ` m a u O s i j e k u

HRVATSKOM PAGANINIJU U ^ASTPi{e: Bojana Ple}a{

Violin ski virtuozFra njo Kre`ma,jedan u nizu is-

taknutih glaz benih um-jetnika 19. sto lje}a,ro|en je u Osijeku 2.rujna 1862. I skazav{i seiznimnom nadareno{}ujo{ od najranije dobi, sobite lji seli u Zagreb ra-di glaz bene naobrazbe.Prvu poduku iz violinedobiva od \ure Eisen-hutha, a nakon toga sasestrom Ankom odlazina studij u Be~ koji za-vr{ava u dobi od samotrinaest godina. Najve}u je slavu stekao tijekomvi{egodi{ njeg koncertira nja po najzna~ajnijimeurop skim glaz benim sredi{tima uz klavir skuprat nju sestre, prihvativ{i zatim ponudu Be -njamina Bilsea da postane koncertni majstor njegova vrlo popularnog orkestra u Berlinu koji

kasnije izrasta u Berlin sku filharmoniju. Baviose i sklada njem i dirigira njem, a kao vrsnoga re-produktivnog umjetnika cijenili su ga mnogislavni suvremenici, primjerice Giuseppe Verdi,Franz Liszt i Henri Vieuxtemps. Preminuo jena vrhuncu karijere, 15. lip nja 1881. u Frankfur-tu na Majni od pos ljedica upale uha, a njegovisu posmrtni ostaci tri godine kasnije prenesenina zagreba~ki Mirogoj. Poput ve}ine ro man -ti~ar skih junaka, Kre`ma je za svojega iznimnokratkog `ivota uspio ostvariti umjetni~ke te` nje,proslaviti svoju domovinu i ostaviti neizbrisivtrag u hrvat skoj glaz benoj kulturi. Njegovaskladate lj ska ostav{tina u sko je povezana s re-produktivnom djelatno{}u, o ~emu svjedo~e u njegovu opusu najbrojnije virtuozne minijature

i fantazije za violinu i klavir,prete`no salon skoga karak-tera.

[armantni najmla|i gus-la~i Osobnost Fra nje Kre`meneodvojiva je od cjelokupneviolinisti~ke tradicije u Hr -vat skoj kroz sto lje}a, ~ime seosobito ponosi njegov rodnigrad Osijek, {to je potvrdiojo{ jednim Memorijalom njemu u ~ast. Tijekom trijukoncertnih ve~eri Sve~anudvoranu Filozof skog fakul -teta ispunili su zvuci entu zi -jasti~nih izvedbi mladih iperspektivnih, ali i ve} afir -miranih guda~a te brojna i

vrlo zahvalna publika. Po ta k nuti takvimugodnim ozra ~jem, prve se ve~eri predstavilosedam vrsnih mladih guda~a, u~enika glaz benih{kola iz Osijeka, Velike Gorice, Zagreba iDebrecena. Neodo ljivo {armantni nastupinajmla|ih su dionika, violinista Marije Ba{i} iz

Osijeka i Leopolda Sta{i}a iz Velike Goriceotvorili su 19. Memorijal Fra njo Kre`ma. Iste seve~eri osje~ koj publici predstavilo jo{ dvojemladih vio li nista, samozatajni Luka Softi},u~enik Sred nje glaz bene {kole Blagoja Berse uZagrebu i samouvjerena Teodora Sucala Matei,biv{a osje~ka u~enica koja je glaz benoobrazova nje nastavila u zagreba~koj Glazbenoj{koli Pavla Markovca. U njezinoj je izvedbidojm ljivo zazvu~ao i prpo{ni Menuett DorePeja~evi}, ujedno jedina hrvat ska skladba teve~eri, {to nas dovodi do zak lju~ka kako bi sehrvat sko glaz beno stvarala{tvo ipak trebalo~vr{}e ukorijeniti u programe ovakvihmanifestacija jer je s njima u sko povezano. Prvukoncertnu ve~er Me mo-rijala svojom jezagasitom izvedbom zak lju~ila zagreba~kaviolon~elistica Lada Weygand, a njezinu jenastupu prethodila izvedba izrazitotemperamentne go{}e iz Debrecena, tako|erviolon~elistice, Anite Balasz. Najblistaviji tre -nutak ve~eri pru`io nam je svojom odmjerenomi duboko pro`iv ljenom izvedbom osje~kiviolon~elist Hrvoje Hre{}.

Blistavi Marco GrazianiDruge ve~eri Memorijala uslijedio je koncertstudenata Muzi~kih akademija iz Zagreba,Splita, Be~a i Budimpe{te. Na programu su bilaglasovita ostvare nja violinisti~ke i komorneliterature prete`no 19. i 20. sto lje}a. Koncert jepromi{ ljenom i nadahnutom izvedbom Papan -dopulove Meditacije otvorio violinist MarcoGraziani, student druge godine na Muzi~kojakademiji u Zagrebu, u klasi prof. LeonidaSorokova, dobitnik nagrade Zagreba~ke filhar -monije i PBZ Carda za najuspje{nijeg mladogglaz benika u 2006. godini i Nagrade Stjepan[ulek za najbo lju violinisti~ku interpretaciju u2006. Odu{eviv{i publiku svojim potpunimpredava njem glaz bi, taj je perspektivni mladiglaz benik jo{ jednom potvrdio da je pred njim

blistava budu}nost. Njegov sutemperamentni nastup slijedile izvedbesuzdr`anije, ali vrlo pouzdane apsolventicevioline Eve Pu sker iz Budimpe{te i bri -ljantne violinistice Soo–Hyun Park,studentice Dore Schwarzberg iz Be~a.Koncert su zak lju~ili studenti Umjet ni~keakademije Sveu~ili{ta u Splitu, vio li nis ticaAna Barbari}, violist Stipe Marini},violon~elist Robert @burin i pijanisticaPetra [kara, koje je pripremila Olga Cin ko -burova, ukazav{i jo{ jednom na neiscrpnu ljepotu komornoga muzicira nja.

Kre`mina minijatura za kraj^ast da odr`i solisti~ki koncert na zavr{nojve~eri Memorijala pripala je biv{emosje~kom u~eniku Davoru Philipsu, danasafirmiranom violinistu i ~lanu Zagreba~kogkvarteta, dobitniku ugledne NagradeJurica Murai na pro{logodi{ njim Vara`din -skim baroknim ve~erima za duo s bratomHrvojem, violistom Zagreba~koga kvartetai Zagreba~kih solista. Za nastup predosje~kom publikom, uz suverenu klavir skuprat nju Zrinke Philips, odabrao je dopad -ljiv program: Talijan sku suitu Igora Stravin -skog, Rumu nj ske narodne plesove Béle Bar -tóka te 2. sonatu za violinu i klavir SergejaProkofjeva. Svojim nepretencioznim i sa -mo zatajnim, ali istodobno pedantno pro -mi{ ljenim pristupom izvedbi, Davor Phi -lips potvrdio se kao pouzdan violinist kojije izrastao u umjetni~ki zrelog interpreta.Za dugotrajan p ljesak osje~koj se publicina kraju koncerta odu`io na najprikladnijina~in, minijaturom Fra nje Kre`me. Timeje zak lju~en jo{ jedan uspje{an me|u na -rod ni susret mladih guda~a, 19. MemorijalFra njo Kre`ma u Osijeku koji }e, sigurnismo, i da lje nesebi~no promicati mladenara{taje glaz benika.

Od 24. do 26. studenoga 2006. u Osijekuje odr`an 19. Memorijal Fra njo Kre`ma,me|unarodni susret mladih guda~a, u or-ganizaciji Hrvat ske glaz bene mlade`i, apod pokrovite ljstvom Ministarstva kul-ture Republike Hrvat ske, Osje~ko–bara nj -ske `upanije i Grada Osijeka. Ta je tradi-cionalna manifestacija uprili~ena usklopu proslave Dana Grada Osijeka uznak sje}a nja na violinista svjet skogaglasa, ro|enoga Osje~anina, Fra njuKre`mu i s ci ljem promica nja mladih gu-da~kih nara{taja, a bijenalno se izmje -njuje s Memorijalom Darko Luki}, susre-tom mladih pijanista.

Unedje lju, 26. studenoga pro{le godineve} u prijepodnevnim satima Koncertnadvorana Vatroslava Lisin skog, to~nije po-

zornica, gledali{te, predvorja, garderobe i hod-nici, bili su prepuni djece i njihova `amora. Tri-naestu godinu zaredom odr`an je Hrvat skidje~ji festival, najve}e okup lja nje djece osnov-no{kol skog uzrasta u tri izraza: glaz benom,likovnom i pjesni~kom. Uz festival ska doga|a -nja izlazi Zbornik likovnih i literarnih ostvare njadjece iz osnovnih {kola u kojemu se nalaze ra-dovi s natje~aja, ove godine 22 literarna i 16likovnih. Odabrani su izme|u gotovo sedamstotina prijava (318 literarnih i 396 likovnih), {topotvr|uje sve ve}e zanima nje djece i njihovihvodite lja u {kolama. U glaz benom dijelu pro-grama tako|er je pristiglo, prema rije~imaumjetni~kog ravnate lja dr. sc. Dalibora Paulika,~etrdeset posto vi{e skladbi (u odnosu na2005. godinu) poznatih autora pjesama za dje-cu, a za festival sku izvedbu odabrano je njih21, u izvedbi dvadesetjednog dje~jeg zbora izsvih krajeva Hrvat ske. Interes medija, ponajprijeHRT–a, ne prati ove trendove, pa dje~je stva-rala{tvo naj~e{}e ostaje na samim marginama.Mogu se podr`ati rije~i ravnate ljice likovno–lite-rarnog dijela programa profesorice ZoriceKlin`i}: Ne smijete odustati zbog djece, ljubaviza djecu i budu}nosti koja }e potvrditi opravda-nost tvrd nje da samo dru{tvo koje pravovreme-no ula`e ljubav, povjere nje i svaku potporu udjecu, ne treba brinuti kakva }e biti budu}nostkoju }e u skoro graditi ta dana{ nja djeca.

Pokrovite lj Hrvat skog dje~jeg festivala i ovogaje puta bilo Ministarstvo znanosti, obrazova nja i{porta, a pridru`ilo mu se i Grad sko poglavarst-vo Grada Zagreba. Stoga je gradona~elnik Mi-lan Bandi} sve~ano otvorio Festival, a sudio-

nike je u ime ministra znanosti, obrazova nja i{porta pozdravio pomo}nik ministra MartinOr{oli}. Pokrovite lj–umjetnik, ~ija je slika likov-ni identitet svih dokumenata 2006. godine(Zbornik, program ska k nji`ica, CD, notno izda -nje, plakat) bio je Vjekoslav Vojo Radoi~i}. Uzsponzore i one koji godinama daju podr{kuUdruzi, ujedno nosite lju i organizatoru manife-stacije, te medij skog sponzora — Radija Slje-me, istaknimo izdava~ku ku}u Cantus. Dvade-setjedna nova skladba nalazi se na CD–u i unotnom izda nju, a zbog kvalitete glaz benogamaterijala vjerojatno }e se ponovno natjecati zapresti`nu nagradu Porin koju je Festival dvaputosvojio.

Festival nije bio natjecate lj skoga tipa, ve} su-sreti{te kvalitetne popularne dje~je pjesmekoja, prema zamisli umjetni~kog rukovodstva,nastoji literarno i glaz beno do~arati svijet dje~jema{te. Kroz program su {armantno vodiliUr{ula To lj i Hrvoje Zalar (scenaristki nja je bilaZorica Klin`i}), a scena ispu njena balonima pri-zivala je nastupe malih pjeva~a.

Prepunu dvoranu odu{evili su nastupi klinaca`e ljnih pjesme, plesa i radosti. Kao i proteklihgodina, koncert je zapo~ela Plesna skupinaEdite Cebalo novom koreografijom pozdravnepjesme prvih festival skih godi{ta Zagreb je do-bar i lijep u kojoj smo se podsjetili na stalandoprinos preminuloga pjesnika Drage Britvi}aovoj manifestaciji. Zatim su Praput njar ski slavi}iizveli `ivahnu pjesmu Igrajmo se (LjuboslavKuntari}, Ljubica Kolari} Dumi}, Mario Kame-nar), a Mali raspjevani Zagreb razigranu sklad-bu Izvor (\elo Jusi} ml., Paula Jusi}). ZborZvona Vi{kova otpjevao je suptilnu pjesmu Jase mraka ne bojim (Doris Kova~i}, Ljubica Kola-ri} Dumi}, Robert Grubi{i}), a Vijolice iz Paga

`ivu Va`an dan Sa nje Do-brijevi}. Kiki}i iz Zagreba iz-veli su pravu dje~ju pjesmuZubi svoje vodite ljice MajeRogi}, a u istom duhu na-stavili su i split ski Marjan skiti}i pjesmom Bajke volisvako dijete (Nik{a Krpeti},Toni Eterovi}). Mali Rije~aniotpjevali su duhovitu pjesmuOlimpijada (Meri Tro{e lj, Ro-bert Fun~i}), a o svijetu`ivoti nja pjevali su i Jarun skilopo~i u pjesmi Za ljub ljenicvr~ak (Milivoj Bri{ki, ToniEterovi}). Kvalitetu su potvrdili i Vara`din ski {ti-gleci skladbom Zuj (Narcis Grabar, StanislavFemeni}) i Bim–bam–bom iz Zagreba plesnoefektnom pjesmom @e lja (Paula FabingerOre{kovi}, Karla Karlovi}, Maja Rogi}). Veselesu bile i Loptice u Zapjevajmo zajedno Mi{eDole`ala, a nostalgi~ni Mali Sesve~ani u pjesmiK lju~i} sre}e Tonija Eterovi}a i Nik{e Krpeti}a.Pou~na je bila skladba Hvala ti, k njigo(Ivan–Va nja Lisak, Namik Tarabi}, Boris Cigle-ne~ki ml.) u izvedbi zbora Bonar, a [kolu izsnova (Slavko Oluji}, Dragan Brnas) predstavilisu Zagrep~anke i de~ki. Za razliku od dje~jegsvijeta, duh tinejd`era unijele su u program pje-sme Kad se za ljubi{ (Davor Ja{ek) u izvedbiKlinaca iz kra ljev skog grada Knina i Beba (MeriTro{e lj, Damir Halili} Hal) moderno usmjerenih,rije~kih Mor~i}a. Posve druga~iji ugo|aj ponu-dile su rije~ke Tratin~ice u poeti~noj Obalesvijeta (Natalija Banov, Ivanka Glogovi} Klari},Ivan Pope ski}) i kr~ki Mi}i boduli u svomprepoznat ljivom etno izrazu pjesme Ponekada{ nju (Natalija Banov, Ivanka Glogovi}Klari}, Robert Grubi{i}). Arsen Dedi} uz pomo}

aran`era Tihomira Preradovi}a anga`iranoje progovorio u pjesmi Malo lijevo — malodesno u izvedbi {iben skog zbora Zdravomaleni. Raspjevana i sve~ar ska Zem lja ljubavi (Ratko Poga~i}, Gordan Kurs) u iz-vo|e nju karlova~kih Cicibana najavila je ra-dosno, lokalno obojenu pjesmu Z, Z, Z,ZZZZ za Zagreb (Dalibor Paulik, ZoricaKlin`i}, Toni Eterovi}) u izvedbi malog violi-nista i pjeva~a Leopolda Sta{i}a i zboraKri`i}i iz Zagreba.

Kada su na zavr{etku programa svi sudioni-ci razgalili Dvoranu u pozdravnoj pjesmiDjeca nose svjetove na dlanu stvoren je do-sad nezapam}en ugo|aj zajedni{tvaizvo|a~a i publike, potvr|uju}i uspje{nostprogram ske koncepcije Festivala, koji trajnoporu~uje djeci i odraslima da {to du lje osta-nu djeca, a sve u ci lju da pjesma kao jed-nostavna poruka ljubavi i mira `ivi i da lje bu-de posve}ena djeci i radosti `ivota. Pozdravje to svima koji di ljem domovine poti~u tudjeci bli sku ma{tu, punu dobrote i iskreno-sti.

D j e c a n o s e s v j e t o v e n a d l a n u

Hrvat ski dje~ji festival Zagreb 2006.Pi{e: Dalibor Paulik

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

VELI

ZAR

VESO

VI]

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 17

18 B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

SKLADATELJ MIROSLAV MAGDALENI] U SVJETLU GLAZBENE KRITIKE DO 1940.U o d j e k u 1 0 0 . o b l j e t n i c e ` i v o t a n a v r { e n e 2 0 0 6 . g o d i n e

Pi{e: S nje`ana Miklau{i}–]eran

Najop{irniji `ivotopisMiroslava Mag-daleni}a nalazi se u

Leksikonu jugoslaven ske mu-zike, a popis njegove skla -date lj ske ostav{tine nado -pu njuju podaci iz Muzi~keenciklopedije i monografijeobjav ljene u prosincu 2005.o {ezdesetoj ob ljetnici Hr -vat skoga dru{tva skladate lja(HDS). U Bibliografiji ra-sprava i ~lanaka. Muzikame|u ~lancima o Magdaleni}u jedan je iz1929. autora dr. Pavla Markovca. Iz naslovakoji su dali bibliografi O izvedbi djela L. ^i~kin,M. Magdaleni}a, Z. Bradi}a, J. Vrhov skog i Vj.Ver`ibickoga, u~enika B. Berse na koncertu Mu-zi~ke akademije u Zagrebu. Dirigenti \. Vai}, Z.Bradi} i J. Vrhov ski. Sudjelovali Z. Galovi}, I.Komarev ska i M. Ku~i}. te{ko je vi{e zak lju~itio datumu odr`ava nja koncerta i o samojskladbi. Prvi podatak o izvedbi neke Mag-daleni}eve skladbe datira iz 1930. Dva stavkaza guda~ki kvartet praizveo je Zagreba~kikvartet 25. lip nja 1930. kada su skladate ljubile 24 godine. Neki su kriti~ari napisali: »(...)Miroslav Magdaleni} pokazao je primjerenousmjere nje u slogu guda~koga kvarteta, usvakome pogledu zaslu`uje njegov rad po-hvalu i prizna nje. (...)«, Milan Majer, Morgen-blatt.

Isti koncert pratio je i Bo`idar [irola te udnevniku Hrvat ska stra`a o njemu zabi lje`iokako je »(...) najma nje stegnut okviromsonatne forme, on i ne }e da napi{e kvartet,kakav nam ostavi{e u naslije|e klasici.Njegova dva stavka zapravo su dva milaugo|aja, kojima ho}e da izazove impresijuosje}aja na{ih. Naslove ne va lja uzimatiprogramat ski. Magdaleni} i nije mislionapisati `ivopisne, fotograf ski vjerne slike.Zadovo ljio se da markira ritmikom ugo|aj, ada u svojoj motivnoj gra|i i tematici dadeizra`aj toplom i srda~nom osje}a nju svomu.(...)«

Iz Bersine u Odakovu klasuVe} je u to vrijeme, kao u~ite lj nakonzavr{ene U~ite lj ske {kole u ^akovcu 1925.,boravio i predavao na Nadbi skup skojklasi~noj gimnaziji u Zagrebu izme|u 1928. i1941. godine. S ljede}i podatak o izvedbamaskladbi Miroslava Magdaleni}a vodi nas u1932. godinu na Kompozicionu ve~er apsolvena-ta iz razreda prof. Blagoja Berse na VI. javnupriredbu Muzi~ke akademije, odr`anu 14.trav nja u Hrvat skome glaz benom zavodu. Naprogramu su bile skladbe Elegija za orkestari Romar ska za mje{oviti zbor i orkestarMiroslava Magdaleni}a, Na{e pro{ecije zatenor, zbor i orkestar Josipa Vrhov skog i

Slaven ska rapsodija za orkestar Mila Cipre, adirigent je bio \or|e Vai}. (Ro|en 1907. uVara`dinu, \or|e Vai} je umro ve} 1951. godine.)

Izvaci iz kritika napisanih u zagreba~kimdnevnim novinama koji se odnose samo naMagdaleni}a objav ljeni su u ^akovcu u Me|imur -skome glasniku. Tjedniku za prosvjetu, gospodarstvo,{port i politiku u prvome godi{tu njegova objav -ljiva nja. Autor uvoda u ~lanku Miroslav Magdale-ni} u glaz benom svijetu navodi da je skladate lj podola sku u Zagreb 1925. upisao Muzi~kuakademiju i zavr{io je s odli~nim uspjehom tenakon toga nastavio studij kompozicije kodBlagoja Berse. U spomenici Muzi~ke akademijeobjav ljenoj 1981. prigodom proslave {ezdeseteob ljetnice rada naveden je Miroslav Magdaleni}kao diplomant orgu lja u razredu prof. Fra njeDugana 23. lip nja 1932. s nenumeriranomdiplomom Nastavni~kog odsjeka. Studij kom -pozicije Magdaleni} je zavr{io 26. svib nja 1941. urazredu Krste Odaka stekav{i diplomu br. 11.

Na koncertu Muzi~ke aka de -mije od 14. trav nja 1932.Magdaleni} je bio zastup ljen sdvije, ne pretjerano opse`nesklad be. U Me|imur skome gla-sniku nave deni su pohvalniosvrti Borisa Papan dopula izNovosti, @ige Hirschlera izJutar njeg lista, dr. KazimiraKrenedi}a iz Narodnih novina idr. Bo`idara [irole iz Hrvat skestra`e.

Praizvedba Simfonije u f–molu[to se doga|alo s ljede}ih go -dina s Magdale ni}em–skla da -

te ljem i je li njegov pedago{ki rad na Nadbi skup -skoj klasi~noj gimnaziji u Zagrebu (do 1941.)stavio kompoziciju u drugi plan, te{ko je re}i bezteme ljitoga popisa skladbi i napomena o njihovimpraizvedbama. Prvi s ljede}i poznati podatak oizvedbi vodi nas u 1937. (21. svib nja) na XIII.javnu priredbu Muzi~ke akademije u Zagrebu nakojoj su se u dvorani Hrvat skoga glaz benogzavoda predstavili mladi skladate lji, studenti izrazreda Fra nje Dugana (Ivo Lhotka–Kalin ski iNatko Dev~i}) te studenti iz razreda Krste Odaka(Branko Orli}, Miroslav Magdaleni} i @e ljkoKlin~i}). O Scherzu za orkestar Miroslava Magda -leni}a @iga Hirschler zabi lje`io je u dnevnikuVe~er s ljede}e:

»(...) Miroslav Magdaleni} (nastavnik: prof. Odak)odli~no je pogodio teme ljni zna~aj scherza te je posvojoj izvrsnoj skakutavoj temi, po glatkom tokukompozicije i po karakteru stvorio uspjeli Scherzo,koji je otkrio ujedno njegov talent. U svojojdrugoj kompoziciji Andante dao je Magdaleni}mnogo topline te je dokazao, da znade napisatilogi~ni, invencijozni stavak. Taj je stavak inte -resantna varijacija temi, koju je izmislio BrankoOrli}. (...) Svi kompozitori dirigirali su svoja djelas mnogo ambicija, solidno i nenapadnim kret -njama. (...)«

S ljede}e izvedbe Magdaleni}evih skladbi s»Popisa izvedenih skladbi na koncertnimprogramima iz Arhiva HGZ–a« datiraju u 1938.godinu: (mu{ki?) zborovi Me|imurje malo 21.o`ujka i 8. trav nja, Tibed robec 2. trav nja. Na istomeje popisu i praizvedba Magdaleni}eve Simfonije uf–molu na koncertu Zagreba~ke filharmonijeodr`anom 5. ve lja~e 1940. o kojoj je objav ljeno ivi{e kritika u suvremenim novinama. Ista jeskladba navedena i na (neobjav ljenom ruko -pisnom) popisu skladbi na repertoaru Zagreba~kefilharmonije, uz napomenu da u razdob lju do1996. nije zabi lje`ena nijedna izvedba. U k njiziHrvat ski kompozitori i njihova djela Kre{imirKova~evi} zak lju~uje da je Magdaleni}eva Simfo-nija u f–molu nastajala u razdob lju izme|u 1937.i 1939., pa stavci Andante i Scherzo, praizvedeni1937., zapravo tvore njezin sredi{ nji dio kojemuprethodi prvi stavak Andante–Allegro gra|en uslobodnoj sonatnoj formi, a djelo zaokru`ujestavak Finale s oznakama tempa Grave–Allegroma non troppo.

Prelistavaju}i programe koncerata na kojima supraizvedene Magdaleni}eve skladbe, uo~ili smoda su se u pravilu nalazile me|u skladbama hrvat -skih skladate lja. Tako je bilo i sa Simfonijom uf–molu koja je praizvedena sa skladbama VilimaMarkovi}a, Miroslava [lika i Ive Lhotke–Kalin -skog na koncertu 5. ve lja~e 1940. Nastupila jeZagreba~ka filharmonija pod ravna njem Kre {i -mira Baranovi}a. @iga Hirschler zapisao je u Jutar -njem listu: »(...) Miroslav Magdaleni} (...) je, eto,sino} definitivno utvrdio svoj renome talen tiranogi inventivnog skladate lja. Magdaleni} je svojimvelikim djelom otkrio sposobnosti, koje su unajve}oj mjeri ugodno iznenadile. On imadeizraziti smisao za opseg stavka, koji mu nigdje nijepredug i nigdje ne umara. (...) Simfonija u f–moluozbi ljno je djelo, koje zaslu`uje da bude i ozbi ljnotretirano. Ono bi i zavrijedilo, da bude stav ljenona program na{ih simfonij skih orkestara. (...)«

Grgo{evi}eva zamjerka urbanisti~kog stilaU sli~nom je ozra~ju pisana kritika Milana Majerau Hrvat skome dnevniku, Josipa Andri}a u dnevnikuHrvat ska stra`a, kao i Luje [afraneka–Kavi}a uMorgenblattu. Sasvim druga~iji stav iznio je nakonkoncerta Zlatko Grgo{evi} u dnevniku Hrvat skinarod istaknuv{i zalaga nje Hrvat skoga glaz benogzavoda za promica nje hrvat ske glaz be i postaviv{ipita nje koliko je hrvat sko glaz beno stvara njeoboga}eno tim novim skladbama, napomi nju}i daje: »nezahvalan posao za muzi~ara ocje njivati radsvojih kolega, njihovih profesora i sve to jo{dovesti u sklad s potrebama na{ega glaz benogstvara nja te kona~no i svojega vlastitog gleda njana potrebe i sudbinu hrvat ske muzike. (...) G.Miroslav Magdaleni} je mladi Medjimurac.Njegov kraj je prava riznica originalne i jedremuzike. Apsolvirav{i muzi~ke studije, on seprividno odnarodio. Postao je profesor, pa pi{eurbanisti~ku muziku. Upravo je tu`no slu{ati njegovu simfoniju, u kojoj nijedna tema, nijedanritam ne di{e du{om malog Medjimurja. (...) Ono{to je dao g. Magdaleni}, ne mo`e podnijetiopisanog mjerila, premda nema sum nje da je na{autor talentiran i ozbi ljan glaz benik. Po{ao je zasada prerano onamo gdje su mnogi veliki talentisvr{ili svoj poziv. (...)«

»Zaka{ njeli« romantikJe li ovakav Grgo{evi}ev vrijednosni sud utjecaona sudbinu Magdaleni}eva skladate lj skog poziva?Od 1944. do 1945. Magdaleni} je radio kaopedagog na Hrvat skome dr`avnom konzervatorijuu Zagrebu, do 1951. na U~ite lj skoj {koli u^akovcu, a od 1951. do 1969. na zagreba~kojMuzi~koj {koli Vatroslava Lisin skog. No, skladaoje i da lje, i to kantate, zbor sku glaz bu,solo–pjesme, film sku glaz bu, komorne i or -kestralne skladbe, ali simfonije vi{e nije. Slu{aju}idanas njegovu glaz bu, te{ko se oteti dojmu osna`nom utjecaju folklora na njegovo stvarala{tvokoje bi se moglo stil ski odrediti kao opus »zaka{-njelog« romanti~ara i koji je mo`da ostaojedinstven i neponov ljiv u hrvat skoj glaz bi 20. sto -lje}a. Procjenu Magdaleni}eva stvarala{tva dao jeKre{imir Kova~evi} desetak godina prije skladate -ljeve smrti, teme lje}i je na analizi Magdaleni}evaskladate lj skog zapisa, zak lju~iv{i: »(...) Mag dal -eni}evo stvarala{tvo teme lji se gotovo isk lju~ivona muzi~kom folkloru njegove u`e domovine.Odu{ev ljavaju}i se oduvijek narodnim napjevima,lir skim djevoja~kim popijevkama i lir sko–ep skimromancama i baladama iz Me|imurja, kao isvirkom narodnih muzika{a iz Hrvat skog zagorja,on je studijem njihovih tonalnih karakteristika imetrij skih osobitosti produb ljivao i svoj vlastitiizraz. (...) Magdaleni} nije u svoja djela unosiodoslovne folklorne citate, ve} je svoju tematikuizgra|ivao samo u njihovu duhu, nastoje}i da impoda i va nj ski oblik i unutra{ nji sadr`aj originala.Me|utim, dok je takav princip bilo znatno lak{eprovesti u ma njim vokalnim i vokal no–ins -trumentalnim djelima, jer se ona teme lje na na -rodnim tekstovima, u instrumentalnoj muzici, anaro~ito u kompozicijama izgra|enima po uzoruna ve}e muzi~ke forme klasi~nog tipa, va ljalo jeste}i najprije potrebno i skustvo. (...)«

Smijemo li re}i da je opus hrvat skogaskladate lja Miroslava Magdaleni}ado`ivio sudbinu zaborava? Ro|en u^akovcu 14. srp nja 1906., iste godinekad i njegovi suvremenici, skladate ljiIvan Brkanovi}, Milo Cipra i Boris Pa-pandopulo, Magdaleni} ~ak ni sâmom~i njenicom da je i on ob ljetni~ar u 2006.nije privukao ve}u pozornost reproduk-tivnih umjetnika, kao ni muzikologa niglaz benih pisaca, pa bi sigurno bilopotrebno iznova vrednovati njegovskladate lj ski opus i pedago{ki rad. ^inise da je taj samozatajni nastavnikMuzi~ke {kole Vatroslava Lisin skog, ukojoj je radio do umirov lje nja 31.kolovoza 1969., do`ivjev{i prve uspjehenakon praizvedbi nekoliko skladbi prije1940. godine, izi{ao iz kruga suvre-menih hrvat skih skladate lja borave}i ti-jekom Drugoga svjet skog rata (do pros-inca 1944.) slu`beno izvan Hrvat ske.

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

SJE]A NJE NAIVANABRKANOVI]APi{e: Mirta [po ljari}

Sve~anost Dana Dvorane Lisin ski29. je prosinca, me|u ostalimpopularnim doga|a njima, obi -

lje`ena i programom u Maloj dvoraniKD Vatroslava Lisin skog koji je osmi-slio Zlatko Mad`ar, a u okviru kojegaje sat vremena bilo posve}eno glaz -beno–poet skom sje}a nju na hrvat -skoga skladate lja Ivana Brkanovi}a.

Naime, 2006. godina protekla je uznatnom obi lje`ava nju Papandopulo-vih stotinu godina od ro|e nja, dok sudva njegova vr{ njaka ostala doneklezanemarena. I dok je u toj zanemare-nosti Brkanovi} ipak uspio isplivatisporadi~nim koncertima s njegovimdjelima i, {to je najva`nije, objavomknjige Sje}a nja u izda nju Cantusad.o.o. i HDS–a, Milo Cipra ostao jepotpuno na margini, tek glaz beno spo-menut uz dvojicu vr{ njaka i kolega postruci.

Stoga se vrijednim ukazao ovajpoku{aj naznake jednoga zna~ajnogopusa, i to odabirom iz Brkanovi}evakomornog stvarala{tva. Nakon {to jeMad`ar predstavio k njigu Sje}a nja teukazao na njenu memoar sku vrijedno-st, kao i pitkost jezika kojim je pisana({to ukazuje na Brkanovi}ev smisao zak nji`evno oblikova nje), nastupili sunaizmjence dram ski umjetnik ReneMedve{ek s ~ita njima ulomaka iz knji-ge i glaz benici koji su ukazali na dvaBrkanovi}eva komorna djela. Pijanisti-ca Katarina Krpan izvela je Temu s va-rijacijama, dok je Guda~ki kvartet Ruc-ner priredio interpretaciju Drugoga gu-da~kog kvarteta.

Sje}a nje je zavr{eno prikaziva njemkratkoga ~etverominutnoga videozapi-sa Ivana Brkanovi}a pri njegovu pos -ljed njem posjetu rodnomu Kotoru. Itako je sam Brkanovi} vlastitim glasomi likom zak lju~io ovo lijepo sje}a nje.

Ve~er je zavr{ena glaz bom, i to prvomjavnom izvedbom Zdenkina plesa Bori-sa Papandopula u interpretaciji pijani-stice Ide Gamulin, slijediv{i praizvedbutoga djela na znanstvenom skupu Ge-neracija 1906. organiziranom u stude-nome pro{le godine.

Zanim ljiva je ~i njenica da se pedese-tak ljudi s po~etka doga|a nja u Malojdvorani malo pomalo tijekom ve~eri ra-zilazilo. Vrata su se neprestano otvara-la, a slu{ate lji su nestajali daju}i dozna nja da ih zanim ljiva koncepcija,istaknuti skladate lji, kvalitetna djela,odli~ni hrvat ski glaz benici, kao ni solid-na razina interpretacije ne zanimaju uonolikoj mjeri koliko ih impresioniraotvore nje ki~aste izlo`be za puk ili,pak, valceri i rock {ezdesetih kat vi{eu predvorju Velike dvorane.

@alosno je konstatirati da su u Malojdvorani Lisin ski bili sami poznanici kojisu zapravo za sebe i svoju {iru glaz -beni~ku obite lj priredili ovu ve~er. No,to i jest su{tina klup skoga doga|a nja,ali je u skladu s tim trebalo biti organi-zirano u nekom drugom prikladnijemuprostoru i okru`e nju. Ipak, u`itak je biosudjelovati u ovakvom intimnom

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 18

Predstav ljena k njiga Sini{e[karice Kad je rock bio mlad,pri~a s isto~ne strane(1956.–1970.)

Na Glazbenoj tribiniHDS–a odr`anoj 19. li-stopada 2006. ~uli su se

zvuci glaz be iz godina kada jerock glaz ba u Hrvat skoj zapo~i -njala svoj trijumfalni pohod, a njezini su sudionici bili ValterNeugebauer, ~lan postaveVIS–a Kristali iz 1962. i VIS–aMladi iz 1963., Drago Mlinarec,~lan Jutar njih zvijezda iz 1962. iGrupe 220 iz 1966. te Ivica Percliz Mladih tehni~ara iz 1961., Kri-stala iz 1962., Robota iz 1964., aod 1966. i protestni pjeva~. Uz njih su nastupali i Mahmut–Ma-mut Ismailov ski, tenor–saksofonist Bezimenih iz 1962., Go-ran Marki}, recentna rock snaga iz Cadillaca 89, AleksandarDraga{, glaz beni kriti~ar Jutar njega lista te Nenad Rizvano-vi}, glavni urednik nakladni~ke ku}e V.B.Z. iz Zagreba.

Razlog okup lja nja izvornih hrvat skih rock glaz benika bilo jeuru~iva nje Nagrade Josip Andreis HDS–a za k njigu objav -ljenu 2005. Tajnik Dru{tva Antun Tomislav [aban nagradu jeuru~io Sini{i [karici za k njigu Kad je rock bio mlad, pri~a sisto~ne strane (1956.–1970.) u izda nju V.B.Z.–a.

Kritika je k njigu nazvala di skograf sko–publicisti~kim spome-nikom vremenu nevinosti hrvat skoga i jugoslaven skogarocka. Donedavni aktivni rock glaz benik i ~lan {iben -sko–zagreba~kog VIS–a Mi, koji je bas gitaru zamijeniouredni~kim mjestom u Croatia Recordsu, [karica je zabi -lje`io put rock glaz be od njezinih po~etaka u Hrvat skoj ipru`io uvid u ranije izvo|ene skladbe. Izvodili su ih poznatipjeva~i poput Ive Robi}a, koji je 1956. pjevao Shake, Rattleand Roll, {to je prvi ton ski zapis toga `anra u nas. Znala~kije to predstavio u poglav ljima Estrada susre}e rock’ n’ roll iZaple{i tvist.

K njizi je pridru`ena CD kompilacija s tri cjeline: Estrada su-sre}e rock’n’roll, Doba elektri~ara ili Instrumentalni rock iBeat Goes On.

K njiga je nai{la na odjek zbog zanima nja publike kojoj jerock i pop kultura obi lje`ila mladost, ali i zbog vi{ezna~nostidokumenta vremena koji u dana{ njoj publicistici nemakonkurenciju.

Iz razgovora vodite lja Tribine Ivice Percla sa [karicom doz-nali smo zanim ljivosti koje su pratile stvara nje k njige i no-sa~a zvuka.

Okup lja nje je istodobno prizvalo i sje}a nja na preminulerockere: Viktora Hromina i Tonija Studenog iz Robota, koji-ma je u ~ast izvedena kultna pjesma toga VIS–a Mramor,kamen i `e ljezo, a uz interpreta Ivicu Percla, u sav su je glaspjevali svi nazo~ni. Percl je pjevao svoju prvu protestnu pje-smu iz 1966., Drago Mlinarec izveo je svoje Penzionere i le-gendarni Osmjeh, a Valter Neugebauer, potpomognut Ma-mutom, Marki}em i Mlinarcem, set starog rock’n’rolla iz re-pertoara Fatsa Domina i Karla Metiko{a, koji je te ve~eri biopredstav ljen skladbom Dok razmi{ ljam o nama. (Ivan — IvicaPercl)

19B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

Davne 1956. godine sovjet skesu trupe umar{irale uMa|ar sku, rodio se Leonard

Co hen, najpopularnija k njiga bila jeIzvjestan osmijeh Françoise Sagan, Os-cara za najbo lji film dobio je Put okosvijeta u 80 dana, a ameri~kim top lis-tama `arili su i palili Elvis Presley sLove Me Tender, Dean Martin s Memo-ries Are Made of This i Platters s MyPrayer...

U nas je zapo~ela era nacionalne te -le vizije iz studija Televizije Zagreb.

Bile su to slavne zlatne pedesete, stogaje razum ljivo {to u Zagrebu nekolici-ni mladaca nije vi{e bilo dovo ljno ig -rati vaterpolo na bazenima Mladostii {to im je rock’n’roll zauvijek pomu-tio um. Ono malo vinilnih plo ~a ~u -valo se kao oko u glavi, slu{alo i pres-lu{avalo satima, danima, tjednima, au toj atmosferi — kad je bilo neizm-jerno mnogo entuzijazma i relativnomalo mogu}nosti, niknule su mnoge

legende hrvat ske povijesti zabavne glaz -be. A u toj povjesnici nezaobilazno jemjesto koje su si stvorili emovci — uzIvicu Kraja~a i Miru Ungara u skoro seformirao kvartet 4M. I dok bi lupiodlanom o dlan proteklo je pedeset godi-na, a Miro Ungar jo{ je jednom stupiopred publiku.

Mjesto doga|a nja: Tvornica kulture, am-bijent: prepuna dvorana prijate lja, pok-lonika, ~lanova obite lji i poneki de`urni skeptik koji je, nakon dvosatnog furi-oznog nastupa, ostao bez rije~i i zate~enopodigao ruke u pozdrav sve~aru.

Jer Ungarov je koncert bio minucioznopriprem ljen: na pozornici Big BandHRT–a sa {efom dirigentom SilvijemGlojnari}em, u garderobi zanim ljivi gosti— od Tereze Kesovije, koja je velikim di-jelom »kriva« za Ungarovu francu sku kar-ijeru, preko mladih snaga @anamari Lali}i trija Feminem, ali i razigrani emovci kojisu na koncertu bili jednostavno {lag natorti.

[armantni i decentni vodite lj Vojo [i ljak,i sam generacij ski blizak skladbama kojesu se te uzbud ljive no}i izvodile, uz tradi-cionalni radij ski slogan da je glaz ba zvonkaradost prepustio je mikrofon slav ljeniku. Ikrenulo je..., pod nazivnikom »To je bilamoja muzika« slu{ali smo najprije potpuriskladbi Nikice Kalogjere, pa pobjedni~kupjesmu Zagrebfesta, da bi za vrijeme iz-vo|e nja velikog hita iz sedamdesetih Al’tata ti me voli{ Miro Ungar si{ao u publikui, kao nekad, doveo pred mikrofon sinaAlana. Nakon dueta sa @anamari Lali}dvorana je jednostavno eksplodirala: 4M i njihov bri ljantni pijanist Branko Buli} po-javili su se izvode}i svoje nezaboravnepjesme i koreografije, od Na rije~noj obalii Bemba{e do Don Pasqualea i Idem i ja.

Drugi dio koncerta Ungar je otvorio hom-mageom Franku Sinatri i ameri~koj sceni,a nazo~nost sjajnog pijanista Dra`enaBoi}a i skoristio je za intimnu izvedbuZvjezdane pra{ine. Slijedio je raspjevanitrenutak u duetu s Terezom i dinamitnirock’n’roll potpuri. Neo~ekivano, ali bri -

ljantno, zavr{etak proslave Miro jepodijelio s ~lanicama vokalne skupine Ezerki u zavr{noj Vrati mivrijeme mladosti.

Na jubilarnim koncertima poputovoga kriti~ar je u pravilu sklonmalo i progledati kroz prste.Me|utim, vjerujte, ne sje}am senastupa Mire Ungara na kojemubi pjevao tako zanosno i dobro,tako mladena~ki i poletno... svje{to sastav ljenim, bogatim iraznolikim repertoarom, a pratimga jo{ iz vremena kad je na ko{ar-ka{kom igrali{tu na Tu{kancu pje-vao Buona sera signorina. Koncertu Tvornici nije bio samo kom-pendij pedeset godina karijerejednog hrvat skog pjeva~a. Bio jeto uzorak kako bi se moralo i va -ljalo pripremati koncertne nas-tupe. Na`alost, u nas ih nema vi{emnogo koji to mogu u~initi, pa jei zato toga ponedje ljka trebalo bitiu zagreba~koj Tvornici.

MIRO UNGAR — 50 GODINA KARIJERET V O R N I C A , 1 1 . p r o s i n c a 2 0 0 6 .

Pi{e: Maja Saboli}

Zahva ljuju}i umje{nosti organi-zatora, Jazz Ciklus Lisin ski iHDS ponovo su u Zagreb

doveli europ skoga glaz benika go-dine. Jedan od najzna~ajnijih europ -skih jazz glaz benika, klavirist BoboStenson, dobitnik ugledne nagradeEuropean Jazz Prize 2006., svoj jeprvi koncert nakon dodjele togaprizna nja odr`ao upravo u Zagrebu,u Maloj dvorani Vatroslava Lisin skogte zagreba~koj publici priredio nes-vakida{ nji glaz beni doga|aj.

Nakon surad nje s brojnim svjet skimzvijezdama poput Jana Garbareka,Charlesa Lloyda, Sonnyja Rollinsa iliStana Getza, Stenson je svoju glaz buodlu~io razvijati s vlastitim trijom, skojim je za tvrtku ECM snimionekoliko uspje{nih CD–a.

Stenson je s Lloydom 1990. nastupiou dvorani ZKM–a prate}i ga na njegovu veli~anstvenom i nezabo-ravnom koncertu, a nekoliko godinaposlije s vlastitim je trijom, s kontra-basistom Andersom Jorminom i bub -

njarom Jonom Christensenom, s kojimaje za tvrtku ECM objavio CD–ove Reflec-tions (1996.), War Orphans (1998.) idvostruki Serenity (1999.), dvije ve~erizaredom nastupio i u BP Clubu. Taj smoklup ski nastup — uz nastup Trija HalaGalpera u istoj formaciji i u istom prostoru— do`ivjeli kao najuspje{nije recentnozagreba~ko predstav lja nje jednogaklaviristi~kog trija. Stoga smo koncert uLisin skom o~ekivali s golemom znati`e -ljom.

U Triju je uz njega nastupio dugogodi{ njisuradnik, kontrabasist Anders Jormin tenovi ~lan, mladi bub njar Jan Falt. U jed-noipolsatnom koncertu, odr`anom urasprodanoj dvorani, glaz benici su pub-liku odu{evili originalnim izvedbama su-vremena jazza nadahnutog skladbama au-tora europ ske klasi~ne i latinoameri~keglaz be, ali i vlastitim djelima s elementi-ma {ved ske tradicij ske glaz be. Raznolikrepertoar ~inili su tema iz {ved skog folk-lora (Lorens Brolin), odsvirana na samompo~etku koncerta, Die Nachtigall AlbanaBerga, kuban ska skladba El Mayor Silvia

Rodrigeza, potom crtice iz opusa AstoraPiazzolle i Henryja Purcella Music for aWhile. Nisu bili zapostav ljeni ni ameri~kiautori (Tony Williams).

Me|utim, najupe~at ljivije su bile Sten-sonove skladbe, jedinstvena ina~icaumiruju}eg, introspektivnog i slikovitogjazza danas poznata kao skandinav ski jazz(J. Garbarek, T. Gustavsen i drugi) ili kao»nordij ski« zvuk, koji je danas u trendu.Taj je raznoliki repertoar bio odsviran ujednom dahu i nadasve podveden podjedinstveni stensonov ski zajedni~kinazivnik, uz pr{ta nje ma{tovitih im-provizacija sva tri ~lana sastava. Svirali sudinami~no izmje njuju}i meditativanugo|aj s iz ljevima energije, uz puno spon-tanosti, interakcija i humora, u duhunovih kreta nja na suvremenoj svjet skojjazz sceni.

Ljubite lji ECM glaz be, ali i svi ljubite ljiklavir skoga jazza do{li su na svoje, no ~inimi se da Stenson ovaj put nije ponoviorazinu svojih prija{ njih zagreba~kih nastu-pa.

U J a z z c i k l u s u L i s i n s k i i H D S u Z a g r e b u n a s t u p i o T r i o B o b a S t e n s o n a

Svje` zapuh nordij skoga zvukaPi{e: Ivica @upan

Za{tita od kopira nja nije sma njila stopu piratstva

Neobi~an potez u svojemu poslova nju u~inila je ovihdana jedna od najve}ih glaz benih kompanija, EMIMusic Group, odlu~iv{i sa svojih novih inozemnih

CD izda nja izbaciti tehnologiju za{tite od kopira nja.Naime, neka istra`iva nja pokazala su da ~ak ni stav lja njeposebnih za{tita od kopira nja CD–a ne sma njuje stopu pi-ratstva. Prema podacima kanad skog dru{tva za izdava~kuindustriju CRIA u Kanadi je u 2005. bilo besplatnorazmije njeno ~ak 1,4 milijarde glaz benih zapisa, dok je pro-daja glaz benih izda nja pala za 4%. Izra`en u nov~anoj vri-jednosti, spomenuti pad prodaje iznosi oko 609 milijunakanad skih dolara. O~ekuje se da }e takva slika silazneputa nje prodaje u 2006. pasti za jo{ 5%. EMI Kanadanadala se da }e stara za{tita od kopira nja odvratiti piratstvo,ali ta se o~ekiva nja nisu ostvarila. Utvr|eno je da }e cijenaumeta nja tehnologije za{tite od kopira nja ograni~iti njezinuprimjenu na nova izda nja. Tako|er je utvr|eno daugra|ena za{tita nije kompatibilna s nekim ure|ajima, pase takvi CD–ovi ne mogu slu{ati na svim ure|ajima. Dvijevelike glaz bene kompanije, Universal Music Group iWarner Music Group, nisu podr`ale CD–ove sa za{titomod kopira nja. Zbog toga je malo vjerojatno da }e i ostalipoznati ameri~ki glaz beni publisheri, kao {to je i EMI MusicGroup, ponovno uvesti za{titu od kopira nja ukoliko se nedogodi napredak u toj vrsti tehnologije za{tite. (A.K.)

ZA

MP

OV

E T

EM

E

ZA

MP

OV

E T

EM

E

ZA

MP

OV

E T

EM

E

ZA

MP

OV

E T

EM

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

OB

LJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

O

BLJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

DAV

OR

HRV

OJ

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 19

20 B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

POTPISAN SPORAZUM IZME\U HDSZAMP–A I HRVAT SKE GOSPODAR SKE KOMORE ZA PRAVO NA NAKNADU ZAREPRODUCIRA NJE AUTOR SKOG DJELA

Rezultat vi{emjese~nih pregovaraizme|u HDS ZAMP–a i Hrvat -ske gospodar ske komore

(HGK) jest sklapa nje Sporazuma oosnov nim na~elima i uvjetima za os tva -riva nje prava na naknadu za re pro -ducira nje autor skog djela za privatno ilidrugo vlastito kori{te nje. U ponedje -ljak, 12. sije~ nja u prostorijama HGKpotpisnici su slu`beno definirali nak -nade za elektroni~ke ure|aje i medijeza snima nje zvuka i slike te na~in njihova ubira nja od hrvat skih uvoznika(i proizvo|a~a) takve opreme. U imeHDS ZAMP–a Sporazum je potpisao@e ljko Brkanovi}, predsjednik HDS–a,a za HGK Milica Raku{a Martula{, di-rektorica Sektora za trgovinu.

Nakon vi{emjese~nih pregovora usug-la{eni su stavovi da je intelektualnostvarala{tvo pokreta~ka snaga dru{tvate da se reproducira nje autor skih djelai predmeta za{tite srodnih prava za pri-vatno ili drugo vlastito kori{te nje trebaizvr{avati uz odobre nje nosite lja prava iuz pravi~nu naknadu. S druge strane,utvr|eno je i da je razvitak informacij -skog dru{tva ujedno uvjet za dru{tvenirazvoj te da poslova nje njegovih nosite -lja treba biti o~uvano. Zajedni~kim na-porom izra|en je novi cjenik u skladu snavedenim postavkama koji je povo -ljniji od cjenika predlo`enoga krajem2005. godine. Me|utim, on sadr`i iklauzulu o postupnom pove}a nju nak -nada tijekom vi{emjese~nog razdob ljado 2010. godine. Tako }e, na primjer,naknada za CD–ove u ovoj godiniiznositi 0,08 kuna uz postupan porastdo 0,64 kune; za DVD–ove od 0,12 do0,96 kuna; a za memorij ske kartice ka-paciteta do 5 GB od 6 do 32 kune dokraja 2009. godine.

Nakon 2009., uz uvjet da ne budeporeme}aja na tr`i{tu, naknada }e nas-

taviti s rastom. Sporazumom je utvr|enna~in te dinamika pla}a nja dugova njakoje te~e od 1. sije~ nja 2006. Tako|er,on predvi|a na~in kontrole prijav ljenihpodataka, odre|iva nje tarife za noveproizvode na tr`i{tu te pra}e nje sta njana tr`i{tu kako predvi|eno pove}a njenaknada ne bi dovelo do poreme}aja ina taj na~in utjecalo na polo`aj uvozni-ka te informatizaciju dru{tva. Obje pot-pisnice, HGK i HDS ZAMP, i da lje }ezajedni~ki sura|ivati u procesu pos-tupnog uvo|e nja naknada na hrvat -skom tr`i{tu i to putem Radne grupesastav ljene od predstavnika obveznikapla}a nja i predstavnika Udruga nosite -lja prava. Ova Radna grupa redovito }epratiti i analizirati tr`i{te te }e u slu~ajusvakog ozbi ljnijeg poreme}aja razma-trati odgodu primjene naknade iliprimjenu nove naknade za odre|eniproizvod.

Podsjetimo, Zakonom o autor skompravu i srodnim pravima koji je stupiona snagu 2003. godine uvedeno je pra-vo na naknadu za reproducira nje autor -skog djela za privatno ili drugo vlastitokori{te nje. Udruge koje su prema Za-konu ovla{tene za ostvariva nje autor -skih prava predlo`ile su putem HDSZAMP–a, sukladno zakon skoj proce-duri, krajem 2005. godine cjeniknaknada koji je HGK proslijedila svo-jim ~lanicama — uvoznicima infor-mati~kih proizvoda s pozivom nao~itova nje i prijedlozima sadr`anima ucjeniku. Nakon {to je i Vije}e stru~ -njaka ocijenilo cjenik osnovanim na Za-konu te uputilo obje strane na nastavakpregovora kako bi ostvarile svojeodnose i obveze koje proizlaze iz Za-kona, nastav ljeni su zajedni~ki pregov-ori koji su nakon godinu dana urodiliovim Sporazumom.

Sukladno prijedlogu Vije}a, uz podr{kuHGK te obostranom vo ljom uk lju~enihstrana, krajem 2005. godine zapo~eli supregovori u kojima je izravno sudjelo-vala skupina uvoznika. Tijekom godineargumentirano se pregovaralo nastoje}ipribli`iti suprotstav ljene stavove, {to jerezultiralo sporazumom koji se danaspotpisuje, izjavila je MilicaRaku{a–Martula{, direktorica Sek-tora za trgovinu.

Kao skladate lj i predsjednik Hrvat -skoga dru{tva skladate lja i, ovom pri-godom, predstavnik autora i ostalihvlasnika audio i audiovizualnih djelaiz zem lje i svijeta, s posebnim zadovo -ljstvom pozdrav ljam Sporazum kojimje nosite ljima prava za ova djela omo-gu}ena provedba prava na naknadu zaprivatno kopira nje i drugo vlastito ko-ri{te nje njihovih djela. Time je vlasnici-ma tih djela, rekao bih, priznato vla-sni{tvo nad ostvare njima koja susvojim talentom, zna njem i i skustvomstvarali, a svim gra|anima omogu}enoje umno`ava nje djela za njihovo pri-vatno i drugo vlastito kori{te nje — {toprethodnim propisima nije bilo omo-gu}eno. Tako|er, va`no je istaknuti daje ovim Sporazumom utvr|en cjenikkoji i prema mi{ lje nju same struke ne}eznatno opteretiti tr`i{te, izjavio je prof.@e ljko Brkanovi}, predsjednikHDS–a.

Doga|aju su, uz predstavnike medi-ja, nazo~ili i predstavnici Udruga u~ije je ime HDS ZAMP potpisaoSporazum: Hrvat ska udruga zaza{titu izvo|a~kih prava, Udruga zaza{titu, prikup lja nje i raspodjelunaknada fonogram skih prava,Dru{tvo hrvat skih film skih redate ljate eminentni hrvat ski glaz benici ifilm ski djelatnici. (Ana Kra lj)

Bogata audiofil skadonacija

Violist Du{an Strani} bio jestrastveni di skofil. Premi-nuv{i 12. sije~ nja 2005. u

Zagrebu, ostavio je iza sebe im-presivnu zbirku analognih i digi-talnih nosa~a zvuka koje je ku-povao di ljem svijeta. U jesen2006. njegova su supruga Eu-genija Cividini–Strani} i sinSa{a Strani} odlu~ili darovati~itavu ovu kolekciju Zbirci mu-zikalija i audio materijala Nacio-nalne i sveu~ili{ne k nji`nice(NSK) u Zagrebu, kako biDu{anovu, a i svoju obite lj sku

radost podijelili sa svima onima koji `ivote oboga}uju slu{a njemglaz be. Sve~ana primopredaja donacije uprili~ena je prvoga danaprosinca u Zbirci muzikalija i audiomaterijala NSK. Tom su prigo-dom o samome daru i o nekim sje}a njima na Du{ana Strani}a go-vorili Tatjana Mihali}, vodite ljica Zbirke, Josip Stipanov, ravnate ljNSK, Fra njo Bili}, Branimir Pofuk, Zlatko Mad`ar, Valter De{pa lj,Tonko Nini} i napos ljetku supruga Eugenija Cividini–Strani}. Pre-dana kolekcija doista je od iznimne vrijednosti. Sadr`i 4016 jedini-ca, od ~ega pribli`no dvije tre}ine gramofon skih plo~a i jednutre}inu kompaktnih di skova. Rije~ je o vrhun skim interpretacijama isnimkama antologij skih djela, uglavnom guda~ke, literature, ali iantologij skih izvo|a~a. Du{an Strani} birao je svaki od naslova uskladu s vlastitim istan~anim glaz beni~kim ukusom, a svako izda njenosi i zasebnu pozadin sku pri~u intimnoga karaktera, budu}i da jeredovito na plo~ama bi lje`io to~an datum i mjesto kup nje te posve-tu, uglavnom ~lanovima obite lji. Prvi dan prosinca kada je sve~anoobzna njena ova vrlo va`na donacija simboli~no je poslu`io kaonajava predstoje}ega mjeseca ispu njenoga dariva njima. No, tomdarovnicom najav ljena je i mnogo zna~ajnija ob ljetnica. Rije~ je oobi lje`ava nju ~etiristo godina postoja nja i djelova nja Nacionalne isveu~ili{ne k nji`nice, ob ljetnica koja je zapo~ela 1. sije~ nja nove2007. godine. Velik dio gra|e koju ~uva ta kulturna institucijazahva ljuje upravo darovima. (Mirta [po ljari})

Predstav ljeni novi ~lanovi HDS–a:Darko Mati~evi} i Branko Bogunovi}

Uciklusu Predstav lja nje novih ~lanova HDS–a, na Glazbenojtribini HDS–a odr`anoj 8. lip nja 2006. u Dvorani HDS–aupoznali smo nove ~lanove, split skog {ansonijera Darka Ma-

ti~evi}a (Metkovi}, 1972.) i zagreba~kog gitarista Branka Boguno-vi}a–Pifa (Zagreb, 1952.). U prvom je dijelu Mati~evi} predstaviosvoje {ansone izvedbom u`ivo potvrdiv{i se kao vrstan skladate lj.Mati~evi} je nastavio davno zapo~etu tradiciju uglaz b ljiva nja hrvat -skih pjesnika. Objavio je dva albuma, od kojih je pos ljed nji Pjevampjesnike ostvaren na stihove eminentnih hrvat skih pjesnika(Pupa~i}, Ka{telan, Ujevi}, Vu~i}evi}, Cesari}, Slamnig...). @ivi uSplitu, gdje radi kao profesor glaz bene umjetnosti u O[ Kman–Ko-cunar, O[ Primor ski Dolac i Gimnaziji Kra ljica Jelena. Od 2005. re-dovni je ~lan Hrvat skoga dru{tva skladate lja.

U drugom dijelu Tribine predstav ljen je gitarist Branko Boguno-vi}–Pif koji je u gitaristi~kom recitalu izveo vlastite skladbe. Glaz-bom se profesionalno bavi od 1972. u ulozi skladate lja, producentai izvo|a~a. Od 1982. do danas je kao gitarist i aran`er samo zaCroatia Records snimio vi{e od 10 000 minuta objav ljena glaz -benog materijala. Preradio je sedamdesetak tradicionalnih hrvat skihnapjeva u instrumentalnom obliku iz Zagorja, Prigorja, Me|imurja iSlavonije. Kao gitarist triput je sudjelovao na Natjeca nju za pjesmuEurovizije. Pomogao je osnovati ili je sudjelovao je u radu rock skupina Nirvana, Hobo, Drugi na~in, Call 66, Obe}a nje pro lje}a,Animatori, Plava trava zaborava, Guitar Playboys i drugih. Pisao jeglaz bu za pjeva~e poput @e ljka Bebeka i Zdenke Kova~i~ek. U

surad nji s Kre{om Bla`evi}em, pjeva~em grupe Animatori, snimioje autor ski CD BB TWANG (Cantus) s pet vlastitih skladbi. Na al-bum Break a String, koji je snimio 2004., osim autor skih skladbiuvrstio je i vlastite obrade tradicionalnih hrvat skih napjeva. (Ivan —Ivica Percl)

Teme ljem odluke donesene 8. sije~ nja2007. na 31. sjednici Predsjedni{tva,Hrvat sko dru{tvo skladate lja raspisuje

NATJE^AJza nove skladbe za Cantus Ansam-bl na 44. Glazbenoj tribini Pula2007.

UVJETI

– Natje~aju mogu pristupiti skladate ljibez dobnih i nacionalnih ograni~e nja.Na raspolaga nju su s ljede}i instru-menti:

2 violine1 viola1 violon~elo1 kontrabas

1 flauta (mije nja u piccolo)1 klarinet (mije nja u bas–klarinet)1 oboa (mije nja u engle ski rog)1 fagot1 rog1 trub lja1 trombon

1 harfa1 glasovir (ili klavijatura)Udara ljke — 1 izvo|a~ (osigurani su:vibrafon, gran cassa, 2 timpana, zvo-na, mali buba nj, 2 tom toma, 2 bon-gosa, piatti, 1 tamtam–gong, chimes,zvon~i}i /steel and bamboo/, maracas,claves).

– Skladbe mogu biti pisane za kom-pletni sastav ili za kombinacije nave-denih instrumenata ili za solo instru-ment.– Mogu}a je upotreba elektronike. Iz-vedba }e ovisiti o mogu}nostima na-bave potrebne elektroni~ke opreme.Kod elektroni~kih skladbi autorima se,uz partituru, preporu~uje prilaga njeve} gotovog elektroni~kog glaz benogmaterijala na nosa~u zvuka ili slike.– Ukoliko skladba zahtijevasolisticu/solista (glas), izvedba }e ovi-siti o mogu}nostima organizatora i An-sambla da anga`iraju goste umjetnike.– Prihva}aju se dva prijedloga istogautora. – Predlo`ene skladbe ne smiju biti iz-vedene ni starije od 5 godina, s maksi-malnim traja njem od 10 minuta.

PRIJAVA

a) partitura s ozna~enim traja njem sk-ladbe;b) popratna dokumentacija: – autorov `ivotopis i podaci za kon-takt, – program ska bi lje{ka o skladbi,– izjava autora o godini nastanka teizjava da skladba nije izvedena.

Svi dokumenti {a lju se ili predaju naadresu:Cantus d.o.o.s oznakom: Za Natje~aj — Cantus An-sambl, Glazbena tribina Pula 2007.Baruna Trenka 510 000 Zagreb

Rok za prijavu: 4. svib nja 2007.

Odluku o izboru skladbi donijet }eProgram ski odbor Glazbene tribinePula uz dodatno stru~no mi{ lje nje~lanova Cantus Ansambla. RezultatiNatje~aja objavit }e se najkasnije 16.svib nja 2007., a autori izabranih sk-ladbi bit }e o njima izravnoobavije{teni.

Obveza je autora osigurati izvedbenimaterijal (dionice) bez naknade. Rokza predaju materijala je 26. lip nja2007. godine. Program ski odbormo`e otkazati izvedbu izabranogdjela ukoliko autor ne po{tuje rok zadostavu materijala.

Sla njem radova na Natje~aj autoriprenose na organizatora pravo prvogjavnog izvo|e nja i snima nja za javnemedije i nosa~e zvuka, dok sva osta-la prava ostaju autorima premaZakonu o autor skom pravu i srodnimpravima.

Program ski odbor Tribine zadr`avapravo raspisiva nja pozivnognatje~aja.

Partiture ostaju arhivirane u k nji`niciHrvat skoga dru{tva skladate lja.

Za sve da lj nje informacije:Cantus d.o.o.Baruna Trenka 510 000 ZagrebTel.: +385 1 48 25 360E–mail: darinka.ilic@cantus.hr

DAV

OR

HRV

OJ

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

TR

IBIN

E

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

Du{an Strani}

Branko Bogunovi}–Pif

ZA

MP

OV

E T

EM

E

ZA

MP

OV

E T

EM

E

ZA

MP

OV

E T

EM

E

ZA

MP

OV

E T

EM

E

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

Z

AM

PO

VE

TE

ME

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 20

21B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

ALFI KABILJO

Sky Bandits(Original Motion Picture Soundtrack)Varese SarabandePi{e: \ur|a Otr`an

Snimka iz 1986., nedje ljna poslijepodneva udru{tvu Zagreba~ke panorame i idili~nih prizorasa Zri njevca — u Zagrebu, a na drugom krajukontinenta — vrijeme je za jo{ jedan uspje{anproboj na{eg »me{tra sviju nota« na me|una-rodno glaz beno nebo. Pred nama na ovom al-bumu jedna je podebela orkestralna partiturakoju besprijekorno izvodi National PhilharmonicOrchestra pod palicom skladate lja, Alfija Kabi lja.Ako ve} nije ove}a simfonija, onda je suita u 23stavka. Te{ko je re}i u narativnom smislu nakakvu temu, jer film nije igrao u Zagrebu, ve} uVelikoj Britaniji i SAD–u, no za film sku glaz butreba druga~ije postaviti stvari. Svaki film kaofilm postaje doga|aj, to jest uzbu|e nje, tek poglaz bi, pa onda, slu{aju}i neku glaz bu iz filma,ostaje dojam da smo pro{etali krvotokom sa-mog slikopisa i da nam dodatni »deta lji« tipadijalog, suze, portretni veliki planovi i sli~no za-pravo nisu ba{ neophodni za do`iv ljaj. Primjerje kauboj ska tema (broj 17) pri kojoj vas ba{briga {to je na ekranu, ali da to~no znate o~emu se radi, znate. I to je velika ~arolija film skeglaz be.

E sad, problem je u predrasudama, o ~emu Alfipone{to ka`e i u k nji`ici plo~e, a ta je u ovomslu~aju da samo anglosakson ski »uzgojenci«znaju pisati za veliko platno. A u stvarnosti, {toje ve}i glaz beni talent stvarate lja, to su mu i ve}irezultati i dosezi ako mu prilike to dopu{taju(~itaj bud`et), odnosno ambicije producenata iomogu}uju. [to je scenarij bo lji, to je ve}a mo-gu}nost za izra`ajniju glaz bu, pa i kad `anr nijeba{ sasvim »kod ku}e«. Alfi je dokazano najbo ljiu liri~nom stilu, ali kad prilike tra`e action i uz-bu|e nje, to i dobiju, ba{ onako kako je potreb-no, {to zna~i da Alfi Kabi ljo jednostavno z–n–akako se {to sklada. Mo`da muze skladate ljanaj~e{}e posje}uju kad ga nadah njuju silnodojm ljivim temama, toplima i optimisti~nima uspomenutom lir skom stilu, ali vo ljela bih da minetko poka`e skladate lja koji }e jednakouspje{no skladati promenadu, ljubavnu temu i— vojni~ki trening. Film je opaka igra, ne mo`ese kriti~arima odgovoriti kao u novoj glaz bi: »Vito ne razumijete.«. U filmu se gledate ljima servi-ra ne{to {to i ne znaju da ~uju, a o~ekuju da bitrebali ~uti.

Alfi Kabi ljo spada u one rijetke talente kojima jesvojstveno da {to je ve}i projekt, to se oni vi{erazma{u. Za one koji vole gove|u juhu od volare}i }u — ovo je soundtrack tipa nastavka But-cha Cassidyja and Sundance Kida, pa ako volitesve i sva zajedno, ali tako da vam ostane u uhui da vam bude ugodno, onda se svakako razve-selite ovom partiturom.

Ogroman je trud ulo`io Alfi Kabi ljo u pisa nje no-ta. Po~eli smo polako pomo}u objav ljenih plo~aslagati fre sku njegova iznimnog skladate lj skogputa, ~emu je ovaj kompaktni zapis svakako pri-donio. Ali, barem mi u Hrvat skoj nikada nesmijemo smetnuti s uma da je najve}i trag glaz -ba Alfija Kabi lja ostavila u du{ama nas, njegovihsuvremenika, koji su udisali vrijeme glaz be Jaltei njegovih nezaboravnih pjesama.

DUBROVA^KISIMFONIJSKI ORKESTARB. Papandopulo, M. Nardelli st./solisti: JanLotko, Mario Nardelli ml. dirigent IvoDra`ini}

CantusPi{e: \ur|a Otr`an

Rijetka je jo{ prilika u nas da `ivu izvedbu skoncerta mo`emo prihvatiti zrelom za trajnusnimku na nosa~u zvuka, no ovaj je album bezsum nje to zaslu`io, tim vi{e {to se radi o an-samblu od kojega to ne o~ekujemo u svakojprilici. Zima 2004. bila je sezona u kojoj je Du-brova~ki simfonij ski orkestar izveo repertoar kojije i vi{e no {to se tra`i od jednog grad skogorkestra: u ljetnikovcu Crijevi}–Puci} izvedenasu tri djela trojice hrvat skih skladate lja, a interko-diranog i ~etvrtog, s obzirom na to da je prvaskladba posve}ena Antunu Sorko~evi}u.

U godini velike ob ljetnice Borisa Papandopulaova je plo~a bila osebujan i kvalitetan doprinos njegovom novoizvedenom dijelu opusa. Prvi diokoncerta i dvije tre}ine plo~e ~ine dva djela Bo-risa Papandopula: Hommage a Sorko~evi}, kla-si~na posveta dubrova~kom majstoru, i Koncertza ksilofon i guda~e u kojemu je solist JanLotko. Upravo je izvedba ovoga koncertazna~ajna za popu njava nje fonda snim ljenogopusa Borisa Papandopula, koncerta koji jezanim ljiv, druga~iji od mnogih drugih solisti~kihuradaka velikoga stilista te s gostom na ksilofo-nu u vrlo dobroj formi i sa sluhom za glaz benutematiku koju koncert iznosi.

Te{ko je parirati skladbama Borisa Papandopu-la, a maestro Ivo Dra`ini} odlu~io je ostati umediteran skom dubrova~kom okru`e nju posve-tiv{i drugi dio albuma, tre}u skladbu na plo~i,uspomeni na velikoga majstora gitare MarijaNardellija starijeg, ~iji je Koncert za gitaru i orke-star mogao ponuditi skladate ljevu sinu, vrsnomgitaristu Mariju Nardelliju mla|em. Upravo ta ne-pretencioznost u kojoj ve}ina skladate lja u star-tu gubi bitku s Papandopulom glede skladate lj -skog umije}a, plijeni jednostavno{}u i osloba|aNardellijev koncert potrebe za kompeticijom iusporedbom. Uglavnom dotjeran i s puno trudaslo`en koncert u dopad ljivu, efektnu ritmi~kucjelinu, daleko je od Papandopulova pera, ali jepoput Papandopulove glaz be, autenti~an, sa-mosvojan i zvukom zanim ljiv dar publici. MarioNardelli s puno srca svira glaz bu koju dobropoznaje, a najve}a je kvaliteta ovog di skograf -skog uratka, predstav lja nje Dubrova~kogsimfonij skog orkestra kao ansambla zrelog i zakoncertnu praksu vi{eg doma{aja od uobi~aje-ne sezon ske prakse.

RATKO VOJTEK, clarinets

AIR — 2nd half of 20th

centuryRocco&Partner

^etvrt sto lje}a proteklo je u rastu jednog feno-mena, takore}i samostoje}e institucije zvaneRatko Vojtek, da na svjetlo dana do|e vrhunac njegovog svjedo~e nja za glaz bu. Jo{ nenapisa-na monografija ovoga fenomena i skazala bi ne-brojene prilike koje je Ratko Vojtek svojomstra{}u za budu}nost glaz be pretvarao u trijumf.Predo~ila bi iluziju takozvanih nemogu}ih okol-nosti na koje su se mnogi izvla~ili, a Vojtek ih jetretirao kao nepostoje}e i napredovao da lje. Odobi~nog solista do Solista u svakom pogledu.

Pregalac svake glaz be, vlastite, svojih kolega,

ponaj~e{}e suvremenika, promicao je suvreme-nost kad god je mogao, su–stvaraju}i u susreti-ma skladbi s va nj skim svijetom. Pomogao jeglaz bi i skladate ljima kao dobra babica ~itavomselu da iz njedri novo, da si probija put slobo-dom i razigrano{}u. Puno je kockica i ciglicaslo`eno u ovaj album koji je njegovo interpreta-tivno umije}e podigao na zaslu`enu, vrhun skurazinu. To nije samo album solo–klarinetista. Toje album jasnog, skromnog i sveobuhvatnognaslova AIR na kojem do izra`aja dolazi zrelostjednog majstora slobodne prakse.

Optimist po zadatku, Vojtek i kad parodira stva-ra novo, i kad varira daje poduku iz staroga.Odabir skladbi je uobi~ajeno vi{e nego korektanglede hrvat ske glaz be: [ipu{, Kunc, Tanodi,Vojtek...pa Piazzolla, Sacher, Skender,...kao daporedak izva nj ski nije ni{ta doli zabi lje`basvirke, ali svirka je slo`ena tako da predstav ljacjelinu, poput velike, vi{estava~ne suite s vlasti-tim tempima, raspolo`e njima i tematikom.

Devet skladbi devetorice autora, od toga petori-ca hrvat skih, povezuje napetost nedovr{enog upredlo{ku, dinamika su–stvara nja koja se morainterpretativno dosegnuti. Zahtjev te`i odklasi~nih partitura, gdje je odnos slobodne vo ljesvira~a spram zadanog teksta recipro~no na{tetu svira~a: {to je ve}a osobnost izvo|a~a, tose vi{e uda ljava od autora, {to se vi{e su`iv ljavas notama, ma nje ga, kao osobe, ima. Suvreme-nici djeluju druk~ije i dr`e da se i skustvo glaz -bova nja mo`e podijeliti s izvo|a~em, bo lje re}i,da se i skustvo izvo|a~a mora pribrojiti notnompredlo{ku, za dobrobit i oboga}iva nje djela. Toje i kredo Ratka Vojteka kakvoga je upoznalaglaz bena javnost i u ~iji su se kredo uzdali kom-pozitori koji su mu povjeravali svoje praizvedbe.

Za{to svaki ton ski zapis svirke Ratka Vojtekaodmah otkriva da iza toga stoji on, a ne bilo kojisvira~ klarineta, {to najbo lje mogu znati oni kojisu ga vidjeli i pratili na njegovim brojnim nastu-pima u izvedbama djela suvremene glaz be,~esto izazovne i nejasnih poruka. Taj »zrak« kojinazna~uje u naslovu svojega albuma nije samostruja kojom te~e zvuk u cijev klarineta, ni samozrak, ambijent oko svira~a i njegovih slu{ate lja,ve} je zrak kojim pristi`e nadahnu}e, kako njemu pri izvedbi tako i stvarate ljima, svakomeu njegovom dobu, oblikuju}i stil, osobnost, `ar-gon i otkrivaju}i potencijale koje onda interprettreba dohvatiti i znati izraziti. Zrak je odnio mno-ge izvedbe, ali bi papir mogao zabi lje`iti va`nosttruda Ratka Vojteka u anga`manu za glaz bu sa-mim popisom njemu posve}enih skladbi. Papirbi otkrio namjere stvarate lja koji su ulagali u Voj-teka jer je, kao i oni, ponekad i vi{e od svih,imao ljubavi da se pozabavi novim i jo{ ne~uve-nim.

Nakon dugog niza nastupa, koncerata, pa i al-buma, ovom plo~om Vojtek, karakteristi~no za njega, sâm sebe i postav lja tamo gdje mu jemjesto, u sâm vrh improvizator ske stvarala~keprakse, ipak ostaju}i usam ljena pojava u Hrvat -skoj. Takvih ima malo i u svijetu.

Pi{e: Mirta [po ljari}

Zbor HRT–a

Kako jelen vrilo tra`iOrfej

Nakon prigodne izvedbe Sve~anosti bo`i}nihpjesama (A Ceremony of Carols) Be njamina Brit-tena, u interpretaciji Zbora HRT–a pod ravna -njem Luke Vuk{i}a, na bo`i}nome koncertu 19.prosinca u Muzeju Mimara, predstav ljen je novikompaktni disk ovoga Zbora u izda nju Orfeja,naslov ljen stihom Kako jelen vrilo tra`i iz skladbeKri`u, daj nam ti milosti Igora Ku ljeri}a. Rije~ je o

snimci antologij skih zbornih djela Stjepana[uleka, Josipa Hatzea, Igora Ku ljeri}a,Jakova Gotovca i Josipa [tolcera Slaven -skog, izvedenih na koncertu 22. studenoga2005. godine u sklopu ciklusa Sfumato, auvr{tenoga u projekt Gradovi glaz beEurop ske radij ske unije.

Dirigent i vodite lj Zbora Ton~i Bili} ocijenioje nosa~ zvuka prvim visokokvalitetnimizda njem kojim se Zbor HRT–a u najbo -ljem svjetlu mo`e predstaviti hrvat skoj pu-blici, ali i me|unarodnoj glaz benoj sceni.Doista je rije~ o reprezentativnim skladba-ma reprezentativnih autora, koje i sku{avajusve tri vrste zbornoga muzicira nja, a ZborHRT–a jednakomjerno ih prakticira — for-macije `en skog, mu{kog i mje{ovitogazbora. Odabrani repertoar sa~i njavajuBa{~an ska plo~a za mje{oviti zbor Stjepa-na [uleka i Kri`u, daj nam ti milosti, glaz baza starocrkveno pu~ko prikaza nje za mu{kizbor [ulekova u~enika Igora Ku ljeri}a. Za-tim je tu, me|u odabranima najstariji, JosipHatze s ciklusom Pjesni ljuvene, pet `en -skih zborova uz prat nju klavira te JakovGotovac s dva uratka, a to su Dvije pjesme~uda i smijeha za mje{oviti zbor, op. 10 i~uvena Koleda, narodni obred u pet dijelo-va za mu{ki zbor i mali instrumentalni sa-stav, op. 11, koju je 1925. godine praizveosam Josip Hatze s Pjeva~kim dru{tvomGuslar. Napos ljetku, odabrani repertoarzak lju~uje Voda zvira iz kamena Josipa[tolcera Slaven skog.

Kako je sugerirano, poveznice me|u oda-branima postoje. Neke su vrlo jasnoizra`ene, dok su druge suptilnonazna~ene. No, ono {to predstav lja kon-stantu kroz ~itav program jest nastoja njeda se kanaliziraju vlastiti autor ski odnosiprema, u prvomu redu, hrvat skoj pro{losti.Naravno, u suglasju sa zalihostima glaz -beno–strukturnoga kompozicij -sko–tehni~koga totala, kao i s cjelovitimfilozofij sko–`ivotnim promi{ lja njima u tre-nutku stvara nja.

Zbor HRT–a profesionalni je vokalni an-sambl te, kako se i o~ekuje, profesionalnopristupa interpretaciji isti~u}i raznolike glaz -bene karakteristike, kao i specifi~neugo|aje pojedinih skladbi, uz prili~no ~istoizgovara nje tekstova koji su, u svim primje-rima, vrlo znakoviti. Najsigurnije se osje}ajuu okru`e nju cjelovitoga postava mje{ovitogzbora, dok `en skomu zboru pomalo nedo-staje zvukovne kompaktnosti. Ne zaboravi-mo da je, uz prili~no uvje`bane ~lanoveZbora HRT–a, klavir sku prat nju pri izvedbiHatzeovih pjesama ostvarila Nina Cossetto,dok su instrumentalni ansambl koji je inter-pretirao Gotov~evu Koledu, ~inili klarineti-sti/ce Milko Pravdi}, Marija @upi} i Bo`idarLada{i}, fagotisti István Matay i Ivan Var-go{, a udara ljka{ke dionice timpana i tam-burina realizirala je Ivana Bili}.

Sve~ana promotivna ve~er zavr{ila je izla -skom ~itave postave Zbora HRT–a predpubliku u atriju Muzeja Mimara, a glaz -benici su zatim pod ravna njem Ton~ija Bi-li}a poklonili publici tri prigodne bo`i}nepjesme, tradicionalne Veseli se Majko Bo`jate Tri kra lja jahahu, kao i Tihu no} u obradiIgora Ku ljeri}a. Instrumentalnu prat nju ost-varili su harfistica Diana Grubi{i}–]iko vi} iorgu lja{ Mario Penzar. Izvedbu su posvetilipreminulomu {efu dirigentu, koji je znatnopridonio podiza nju kvalitativne razine Zborai ostavio upe~at ljiv trag vlastitosti na njemu.

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 21

22

Pi{e: Dalibor Paulik

BREZICE

Kak je blu prejk Grubi{i} d.o.o.

Rijetka su di skograf ska izda nja u po-dru~ju dje~jeg stvarala{tva, pogotovoonoga koje nema komercijalni karak-

ter, ve} je ponajprije svojevrsni presjek ra-da nekog ansambla. U tom kontekstu tre-ba promotriti i novi CD Kak je blu prejkdje~jega pjeva~kog zbora Brezice, nastaou povodu obi lje`ava nja 220. godi{ njiceosnovne {kole u Ravnoj Gori.

U hrvat skom dje~jem glaz benomstvarala{tvu i stvarala{tvu namije njenomtom uzrastu uglavnom ima nekoliko domi-nantnih pravaca. Dje~ji zborovi koji masov-no okup ljaju djecu pred{kol skog i osnov-no{kol skog uzrasta, a imaju svoja »imena«poput dru{tava ili udruga, uglavnom stva-raju nosa~e zvuka u kojima im poma`u i -skusni skladate lji, tekstopisci i aran`eri.Osim samostalnih izda nja, ovi zborovi jed-nom godi{ nje ponajbo lje radove objav ljujuu okviru Hrvat skoga dje~jeg festivala u Za-grebu, koji djeluje ve} trinaest godina. Nataj na~in poznati i priznati autori svojim ra-dovima stvaraju fundus popularne dje~jepjesme koju izvode ne samo ti zborovi, ve}i {kol ski zborovi na svojim prigodnim mani-festacijama. Neki pak dje~ji zborovi rade isamostalne projekte, vezane uz odre|enutemu, u ~ijoj realizaciji ponovo poma`uprofesionalci, autori, pa nastaju, na primjer,Ptica ~udesnih krila {iben skoga zboraZdravo maleni, Pjevam Andersena zboraZagrep~anke i de~ki te brojni naslovi Klina-ca s Rib njaka, od kojih se isti~e onaj po-sve}en junacima Disneyevih filmova. S dru-ge strane, dje~ji pjeva~ki zborovi u {kola-ma ve`u svoj rad uz odgojno–obrazovniproces ili uz djelova nje glaz benih radioni-ca. ^esto se kao autori pjesama pojav ljujudjeca, temat ski okvir je {irok, pa su tosvojevrsni presjeci rada ansambala uzstru~nu pomo} glaz benih vodite lja, dirige-nata ili aran`era u ton skim studijima. Ovojgrupi pripada i CD Kak je blu prejk dje~jegzbora Brezice koji sadr`i sedamnaest sk-ladbi ~iji su autori djeca uz stru~nu pomo}vodite ljice Nede ljke Po ljan~i}, a najva`nijeje istaknuti da je ve}ina tekstova nazavi~ajnom ravnogor skom govoru. Prikazje to najrazli~itijeg sadr`ajnog materijala odfolklora do duhovne tematike, a na}i }e seuglaz b ljen i znan Slap Dobri{e Cesari}a.Pravo obi lje`je nosa~a zvuka jest upravozavi~ajnost i trud imanentan amater skombav lje nju glaz bom i rije~i, uz aran`er skunadograd nju, primjerice glaz benog produ-centa Roberta Grubi{i}a. On je ~esti surad-nik dje~jih zborova primor sko–goran skeregije koji autor skim uradcima skladate lja ipjesnika oboga}uju pjesmarice popularnihdje~jih pjesama. U tom kontekstu mo`emopromatrati i stvarala~ki uspon zborova po-put Mi}ih bodula, Tratin~ica, Zvona Vi{ko-va, Mor~i}a i Malih Rije~ana, ~estih sudio-nika tradicionalnog dje~jeg festivala u Za-grebu.

Pi{e: mr. sc. Irena Miholi}

KVARTET GUBEC

Ak’ sem ti sr~ekoranil…SBS Music

^lanovi Kvarteta Gubec na svoj su pr-vi CD uvrstili pjesme na kajkav skomdijalektu koje svi rado pjevamo, iako

za neke ne znamo ni kad su nastale ni tkoih je sastavio. Upravo zbog te udoma}eno-sti, za ve}inu bismo pjesama rekli da su

narodne, premda nam popis autora govori dasu ti evergreeni nastajali u razli~itim razdob ljimapro{loga sto lje}a. ^lanovi Kvarteta, trojica Zago-raca: Adam Kon~i}, Rajko Suhodol~an i Adal-bert Turner–Juci, te Podravac Vid Balog, pre-poznali su vrijednost tih pjesama te su uz po-mo} tambura{kog sastava Fakini snimili albumza slu{a nje, plesa nje i dru`e nje.

Posebnost ovoga nosa~a zvuka jest vokalna in-terpretacija pjesama koje glumci–pjeva~i i pje-va~i–glumci izvode u vi{eglasju na kakvomo`emo nai}i u Hrvat skom zagorju. Taj bre`u -ljkasti prostor sjeverozapadnog dijela sredi{ njeHrvat ske sa svojim susjedima dijeli mnoge ka-rakteristike, a najvi{e se isti~u sred njoeurop skiutjecaji (panon ski i subalp ski). Lokalno je sta-novni{tvo te razli~itosti prigrlilo i dalo im svojaobi lje`ja, na~iniv{i tako nove oblike. I zato je uZagorju mogu}e pjevati solisti~ki ili vi{eglasno u skupini; bez instrumentalne prat nje ili uz glaz -benu prat nju violina, harmonike, truba, klarinetaili pak, kao {to se na ovom albumu ~uje, tambu-ra. I sve }e te izvedbe zvu~ati kao dio tradicije.Upravo je ta mje{ovitost razli~itih utjecaja i kom-binacija razli~itih elemenata, pravo bogatstvozagor skoga kraja koje su prepoznali i razli~itiautori novih pjesama. Album karakteriziraju i po-sebne vokalne mogu}nosti ~lanova Kvartetakoje su ponaosob pokazali u pojedinim pjesma-ma. Svira~i ih prate zanim ljivom, ali nenamet -ljivom svirkom u vrlo dobrim i odmjerenim obra-dama. Od uzorka odstupaju pos ljed nje dvijepjesme — Baurico na slo`enom bed njan skomdijalektu koju je Kvartet izveo na »klap ski« na~inte vokalna Vin ska kap lja.

Potpuri kajkav skih hitova izvodi se pri razli~itimsretnim (ali i tu`nim) okup lja njima, a vjerojatno}e i da lje poslu`iti kao isprika u razli~itim prilika-ma jer popevke te vsemu su krive i vince kaj sr-cu godi…

Pi{e: Ivica @upan

MILJENKO PROHASKA

Mi ljenko Proha skaCantus, HDS, HRT

Uz mnogobrojne jazz skladbe, maestro Mi -ljenko Proha ska, na{ proslav ljeniskladate lj, aran`er, kontrabasist i vo|a big

banda, pi{e zabavnu, laku orkestralnu i simfonij -sku glaz bu posti`u}i u svakom `anru svjet skaprizna nja. Najslavniji svjet ski glaz benici izvodilisu Proha skine skladbe zajedno s djelimanajve}ih skladate lja. Skladbe Intima, Koncert br.2, Concertino za jazz kvartet i guda~e i Dilem-ma, da izdvojimo samo neke, do`ivjele su svjet -sku premijeru u New Yorku (Carnegie Hall,1966.) i Parizu u izvo|e nju Modern Jazz Quarte-ta, USA Orchestra, Simfonij skog orkestra Cincin-natija i Pari{ke filharmonije. U Cincinnatiju jesimfonij ski orkestar predstavio njegove skladbe,a u Salle Pleyelu u Parizu dirigent Ku~ukarov iz-vodio je djela I. Stravin skoga, Johna Lewisa,Skrjabinovu poemu Ekstaze i Proha skinu glaz -bu. Autor je glaz be za radij ske i televizij ske dra-me, kazali{te, crtane i kratkometra`ne filmove,balete i zborove. Potpisuje glaz bu u petnaestcjelove~er njih filmova te u dvjema televizij skimserijama, koautor je prve hrvat ske rock–opereGubec–beg, a orkestrirao je i rock–operu

Gri~ka vje{tica, da nabrojimo tek ne{to od njegova golemog i raznolikog opusa.

Cantus, HDS i HRT objavili su u ediciji Hrvat skisuvremeni skladate lji trostruki autor ski CD mae-stra Proha ske koji podastire odabir od preko200 minuta njegova opusa. Prvi donosi baletnu,scen sku i simfonij sku glaz bu, drugi jazz, a tre}ipopularnu glaz bu. Zahva ljuju}i ovom izda nju,kojim se izdava~i odu`uju maestru za sve ono{to je darovao hrvat skoj glaz benoj kulturi,Proha skina je glaz bena ostav{tina — dragu ljna{e glaz be — dostupna javnosti. Uz ovo je luk-suzno izda nje prilo`ena opse`na k nji`ica u kojojProha skinu baletnu, scen sku i simfonij sku glaz -bu op{irno i instruktivno predstav lja Vi{ njaPo`gaj, a jazz i zabavnu glaz bu Dubravko Maj-nari}.

MATIJA DEDI]

Visiting BruxelessDallas Records

Na poziv glasovitoga belgij skog kontrabasi-sta Jean–Louisa Rassinfossea klaviristMatija Dedi} nastupio je s glaz benicima iz

raznih europ skih zema lja 24. ve lja~e 2006. uJazz Stationu u Bruxellesu. Nakon toga, zadovo -ljan Dedi}evim pijanisti~kim umije}em, Ras-sinfosse je posjetio Zagreb i bio ~lan Dedi}evame|unarodnoga trija, u kojemu je jo{ svirao~e{ki bub njar Marek Paterman, ina~e stalni ~lanRassinfossoeva sastava. Trio je 25. rujna 2006.nastupio u Maloj dvorani Vatroslava Lisin skog, adan ranije je dio istog programa snimio u studij -skim uvjetima iste dvorane. Od najuspjelijih kon-certnih i studij skih izvedbi vje{to je sastav ljen al-bum Visiting Bruxeless, tre}i {to ga je Dedi}objavio za tvrtku Dallas Records.

Osim standarda Solar i On Green Dolphin Streetu Dedi}evim aran`manima, na album su uvr{te-ne skladbe Razgovor s konobarom Arsena De-di}a, starije skladbe Matije Dedi}a December,Family i Last Exit, te potpuno nove San Matina,Moment (solo) i Za Doru koju je izveo bez prat -nje u dodatku koncertu.

Iako se, zbog nedovo ljnog broja proba, osje}aodre|ena uko~enost i neusviranost, pa na tre-nutak ~ak i nedostatak komunikacije,preslu{ava nje CD–a svjedo~i Dedi}evu statusuzrelijega skladate lja i pijanista ~ije je umije}e ustalnom usponu, a izri~aj osebujniji, melodi~niji,ali nadasve racionalniji, jezgrovitiji i ekspresivniji.

Bez obzira na eventualne zamjerke izvedbama,Dedi}ev koncert s ovim Triom jest, izme|u osta-loga, dokaz da lj njeg prepoznava nja njegovihskladate lj skih i instrumentalisti~kih potencijala iu europ skom kontekstu.

Sjajan posao obavili su snimate lj Hrvoje Hege-du{i} te Miro Vidovi} koji potpisuje postproduk-ciju, zahva ljuju}i kojima su studij ske i koncertnesnimke ujedna~ene, ~iste i prirodne.

RATKO ZJA^A, JOHN PATITUCCI, STANISLAVMITROVI], AL FOSTER

Crossing The BorderNashville Records

Hrvat ski jazz gitarist Ratko Zja~a, kojideset lje}ima djeluje u Nizozem skoj iSAD–u, snimio je u New Yorku novi CD

Crossing The Border, pra}en saksofonistom Sta-nislavom Mitrovi}em te zvijezdama, bub njaromAlom Fosterom i kontrabasistom Johnom Pati-tuccijem. Zja~a je, izme|u ostaloga, snimao inastupao s Ratko Zja~a Quartetom, NocturnalMission Quartetom i Benny Bailey Groupom tesnimio samostalne albume A Day in Manhattan(s Reggiem Workmanom i Alom Fosterom), Live(s Reggie Workman and Jim Cobb Sextetom) iShades of Spirit — Fretless Guitar Project (saStanislavom Mitrovi}em). Zja~ina k njiga 30 JazzStandards Arranged for Chord Melody Guitarprodaje se di ljem svijeta i sadr`i, kako je istak-nuto u naslovu, trideset jazz standarda.

Na novi CD uvr{teni su samo originali: sedamZja~inih, tri Mitrovi}eve te po jedna Patituccijeva

i Fosterova skladba, odreda snim ljene u jednomdanu bez nasnimava nja. Ovo nipo{to nije Zja~ingitaristi~ki album, nego glaz ba za kvartet snim -ljena u jednom dahu (sve su izvedbe snim ljeneu prvom poku{aju), prepuna me|usobne komu-nikacije, koja nadasve svjedo~i o postignutuzajedni{tvo me|u suradnicima i glaz benim isto-mi{ ljenicima.

Naziv CD–a Crossing The Border upu}uje na toda se ovom glaz bom `e ljelo prevladati sve zem -ljopisne, generacij ske, glaz bene, stil ske, nada-sve statusne, i ostale granice koje se skrivaju usvakom od sudionika snima nja.

Ovim je albumom Zja~a predstav ljen kaoskladate lj koji pomno prati recentna kreta nja najazz sceni te autor ski vje{to i plodonosno odgo-vara na postav ljene izazove. Skladbe su muujedna~ene kvalitete, melodiozne i dopad ljive, augo|aj im je meditativan, introspektivan, intro-vertan i pomalo tuga ljiv. Rije~ je, dakle, o glaz biprofi njena raspolo`e nja, neiritiraju}oj, smooth,pomalo beskrvnoj, melankoli~noj i nje`na senzi-biliteta, tek povremeno poletnoj.

U ostvariva nju vlastitih ideja Zja~a se, gitarist ra-stu}e ekspresivne mo}i, bez ikakvih frustracijauspje{no »nosi« sa zvijezdama prve lige svjet -skoga jazza, Fosterom i Patituccijem.

RAZNI IZVO\A^I

Latino Balade Blues(Sje}a nje na RayaCharlesa)Hrvat ski glaz beni zavod

CD Latino Balade Blues (Sje}a nje na RayaCharlesa), {to ga objav ljuje Hrvat ski glaz -beni zavod, nudi tri seta raznovrsne glaz -

be u izvedbama razli~itih izvo|a~a, a u svim for-macijama sudjeluje poznati zagreba~kitenor–saksofonist dr. Stjepan Plavec. Latinokvartet, koji ~ine Plavec, pijanist J. [aban, gitari-st D. Mili~i}, basist D. Guli} i bub njar I. Gvozda-novi} spretno izvodi atraktivan latino set: HowInsensitive, Wave, Quiet Nights of Quiet Stars (naksilofonu im se pridru`uje J. Grosinger), OneNote Samba i The Girl from Ipanema A. C. Jobi-ma te Autumn Leaves J. Cosme.

Balade Kao sjena i Blues za ~etvoricu Z. Kru`i}asvira Kvartet Stjepana Plaveca, a Gershwinovstandard Embraceable You izvode Plavec i gita-rist D. Di~i}. Blues set sa skladbama I Like toHear It Sometime, Hallelujah i Just Love Her So,I Got a Woman, Take These Chains from MyHeart i You Don’t Know Me iz repertoara RayaCharlesa, uz prat nju Big Banda HGZ–a, kojimravna Zlatko Dvor`ak, odli~no pjeva Uro{ Peri}.Plav~eve respektabilne izvo|a~ke kvalitete, ukvartetu i ostalim formacijama u kojima sedeset lje}ima uspje{no predstav lja kao instru-mentalist i band leader, ve} smo upoznali na njegovim prethodnim albumima. No, iako seovom prigodom radi samo o visokoprofesional-nom opona{a nju Raya Charlesa ({to, dakako,nipo{to nije lak posao!), Peri}evo nesvakida{ njepjeva~ko umije}e, muzikalnost, visoka profesio-nalnost, skrb o svakom deta lju izvedbe, dikcija idruge izvo|a~ke osobine uistinu su ugodno iz-nena|e nje. Veliku potporu Peri}u profesionalnoje pru`io Big Band HGZ–a.

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 22

23

Pi{e: Bojan Mu{}et

BRAIN HOLIDAYS

Stereo RootsDallas

Hrvat ska reggae scena uglavnom djeluje ualternativnim vodama i dosad se nijedanod ve}ih izdava~a nije ba{ »pretrgnuo«

objaviti album nekog od izvo|a~a ove vrsteglaz be. Davno su pro{li dani Naturalne mistike,a zasad se jedino Radikal dub kolektiv uspiopredstaviti di skograf ski relevantno. Sre}om, Dal-las je pru`io priliku Brain Holidaysima koji nastu-paju na raznim, zim skim i ljetnim reggae festiva-lima po Hrvat skoj i {ire te imaju sve ve}i krugpoklonika. Njihov prvijenac Stereo Roots dobro-do{ao je prilog hrvat skoj glaz benoj multikultural-nosti. Premda ovo izda nje nije posebice inova-tivno, radi se zapravo o reinterpretaciji, glaz -benici su pokazali da se mogu pohvaliti dobronau~enom zada}om profesora Boba Marleyja.Kombinacija hrvat skog i engle skoga jezika s ja-maj~an skim nagla skom djeluje svje`e, pa BrainHolidays ni u zim skim danima nemaju te{ko}a strajno{}u.

DETOUR

DetourAquarius Records

Detour su imali jedan od najbombasti~nijihPR–ova za nastupni album, ne{to poput»nastavak Yammata drugim sredstvima«,

»Yammat pod drugim imenom«, Plan C ({to jereferenca na Yammatov album Plan B) i takoda lje. Spomi njao se i ne pretjerano uspje{ansingl Ljeto po~i nje, ali sve to je bilo podiza njepra{ine koju Alen Balen posredno ili neposred-no di`e uz svoj projekt Yammat. Jednostavno,sastav neprestano mije nja postavu, pjesme muvariraju, ima status vje~ne nade i uspijeva ra|atiderivate — Florijan i Detour. Detour su tek dru-gim singlom Mjesec otvorili karte i predstavili vr-lo dobar glas pjeva~ice Maje Posavec. Oslo njenna takozvane trendy beats, odnosno na ono {tosmo navikli slu{ati na kompilacijama poput CafeDel Mar ili Buddha Bar, stvarala{tvo Detoura tak-vu glaz bu vrlo dobro prilago|ava hrvat skom iz-ri~aju. Ali, da bi se sastav mogao ja~e nametnuti(i, hm, konkurirati ve} ipak di skograf ski etablira-nomu Yammatu), album bi mu trebao sadr`avativi{e uspje{nica i biti ~vr{}i te produkcij ski do-ra|eniji. A tko bi to trebao odraditi, nisam ba{mogao pro~itati jer su podaci o glaz benicima naovitku vrlo ne~itki.

IVANA KINDL

Osje}ajMenart

Ako je album Moj svijet Ivane Kindl bio »pi-smo namjere« kojim ova nadarenaizvo|a~ica namjerava prokr~iti autohtone

putove namjerno skre}u}i s usta ljenih r’n’b ihip–hop obrazaca, onda je njezin tre}i albumOsje}aj potvrda takva zaokreta. Prpo{na i za-

bavna, istodobno i energi~na i pozitivno »na-brijana«, Ivana Kindl svoje je vokalne performan-se sjajno s ljubila s pjesmama koje nemaju roktraja nja kra}i od pre–paid telefon ske kartice.Osim nje, za njih su zadu`eni Andrea ^ubri},Natko Smo ljan, Silvio Pasari}, Maja Vu~i}, PetarBeluhan i drugi. Skladbu Sve ispo~etka potpi-suju Arsen i Matija Dedi}. Kombinacija standard-nih pop–rje{e nja, ubrzanoga r’n’b–ja, soul na-truha i urbanih obrazaca, katapultirali su ovaj al-bum sasvim neo~ekivano u jedno od najugod-nijih pro{logodi{ njih iznena|e nja. Osim sitnihpogre{aka (primjerice, nezgrapno izveden tekstrefrena za hit Navika na tebe), ovaj albumpredstav lja di skograf ski zgoditak koji Ivanu Kindldovodi u A–ligu komercijalnih izvo|a~ica. Uo-stalom, Osje}aj kvalitetom nadilazi ve}i dio di -skografija njezinih razvikanijih kolegica poput Ni-ne Badri} ili Vanne.

BORIS KRAINER

ZodiacCroatia Records

UHrvat skoj nema mnogo takozvanih izgub -ljenih albuma, primjerice onih koji susnim ljeni, a nikad nisu objav ljeni (poput

Urbanova tre}eg albuma) ili onih koji su stigli natr`i{te, ali su zbog nerazja{ njenih okolnosti na njemu kratko tavorili, a onda zauvijek nestali(primjerice, nastupni album Gustafa V.). AlbumBorisa Krainera Zodiac pripada drugoj kategoriji:na tr`i{tu se pojavio poput kometa i potom ne-stao. Ne obi~no, jer Krainer je izvo|a~ ~ije sudvije kompilacije Love Songs, na kojima se nala-ze instrumentalne matrice za romanti~ne tre-nutke, nakladama nadma{ile ve}inu recentneprodukcije. Krainer je definitivno hrvat ski RichardClayderman, a njegovi, uhu ugodni instrumenta-li, imaju {iroki raspon. Pritom va lja istaknutivrhun sku interpretaciju, ~emu pridonose gosti,ina~e virtuozi na svojim glaz balima: Elvis Stani},Damir Halili} Hal i Igor Ger`ina, a sve je be-sprijekorno producirano, {to ne treba ~uditi jerje Krainer poznat i kao producent jednoga odponajbo ljih hrvat skih pop–albuma — [ajetinaBluesa bera~a {paruga.

PARNI VALJAK

Vru}e igre/RESuzy/Hit Records

Nova distribucija reizda nja albuma Parnogva ljka, me|a{a u njegovoj karijeri, zornopokazuje kako je sastav zvu~ao u naponu

snage. Vru}e igre nastale su na teme ljima Grad -skih pri~a, vrlo dobrog albuma koji je baladomStranica dnevnika uvrstio Parni va ljak u obavez-nu glaz benu lektiru sred njo{kol skih tuluma.Kadrov ske promjene koje su uslijedile nisu »mi-nirale« skupinu. [tovi{e, vo|a grupe Husein Ha-sanefendi} dokazao je da umije sretno spojitinovovalni polet s rock poetikom {ezdesetih go-dina pro{loga sto lje}a. Neda je u reggae ritmupostala megahit, a u stopu su je slijedile naslov-na pjesma te Ona je tako prokleto mlada i Javise. Balada Hvala ti naslijedila je Stranicu dnev-nika, dok je kompatibilnost s novim valom Va ljakpokazao obradom Johnnyjeve pjesme Kad Mikika`e da se boji ({to nije slu~ajnost, jer je Va ljak

posegnuo i za Jablanom svojega kratkotrajnog~lana Johnnyja [tuli}a). U kona~nici, Vru}e igrei danas smatramo ponajbo ljim uratkom Parnogava ljka, tako da ponovna distribucija revaloriziratakav status ovoga albuma.

RAZNI IZVO\A^I

I tvoja mala kap…Aquarius Records

Pjesme religij skog sadr`aja i popularni iz-vo|a~i nisu ba{ ~vrsto povezani, iakomnogi u svojim pjesmama spomi nju Bo`je

ime. Jedino je kompilacija Tvoje ljubavi sam`edan s pjesmama duhovnog sadr`aja iizvo|a~ima poput Vanne, Nine i Gibonnija bilaprimjer na koji na~in poznati izvo|a~i, izvan ok-vira svojega repertoara, mogu ostvariti izlet udruk~iji tip glaz be. Kompilacija I tvoja mala kap...tako|er sadr`i duhovne pjesme, ali su njihovi iz-vo|a~i ostali vjerni svojemu izrazu ili su ga tekneznatno promijenili. Na izda nju sudjeluju EnFace, Alen Vitasovi}, Tedi Spalato, Gustafi, Meri-tas, Putokazi i ostali ma nje poznati izvo|a~i koji,ne mije njaju}i mnogo vlastiti izraz, pjevaju novo-skladane kr{}an ske napjeve. Iako ima prije sve-ga humanitarnu vrijednost, ovaj je CD svojevrsniraritet, jer je posrijedi jedini nosa~ zvuka nakojemu je zabi lje`ena skladba Gustafa Oj, Isuseili na kojemu Tedi Spalato pjeva Bo`e moj. Au-tori skladbi uglavnom su Bruno Krajcar i DanielDamjanovi}, a izvjesno je da }e pjesme s ovogalbuma biti uspje{nice na katoli~kim radij skimpostajama.

RAZNI IZVO\A^I

Stra{ni Rije~ani Ciklama/Dallas

Nakon izdava nja kompilacije Rijeka — Paris— Texas, »od sko~ne da ske« za noverije~ke bendove (uz prve snimke Leta 3,

tada Leta 2 te skupina Fit i Gr~), poput izda njaNovi punk val 78–80, Paket–aran`man ili Arti-sti~ka radna akcija koje su otvorile di skograf skavrata mnogim relevantnim sastavima sedamde-setih i osamdesetih godina, bilo je nekolikopoku{aja da se u Rijeci napravi sli~an album.No, od kasetnog izda nja Ritam promjena iz1987. (na kojemu se, dodu{e, nalazi prvasnimka Laufera) i nekih poku{aja rije~ke di -skograf ske ku}e Nema problema do danasni{ta sli~no nije u~i njeno. Kompilacija Stra{niRije~ani, prvo izda nje podetikete Damira Marti-

novi}a Mrleta iz Leta 3, Ciklama Records,okupila je nu–metal i sli~ne rije~ke skupineagresivnog izraza ~iji glaz beni kontekst pod-sje}a vi{e na motornu pilu ili mje{alicu zabeton nego na standardne glaz bene `anro-ve. No, Rijeka je oduvijek pred nja~ila u rockizrazu, pa je mogu}e da neki od »stra{nihRije~ana« za koju godinu probiju regionalnubarijeru.

Iako Father uspje{no nastupa u Velikoj Brita-niji, predvi|am uspjeh onima koji pjevaju nahrvat skom jeziku, prije svega furiozniom ben-du One Piece Puzzle i donekle O. [. SuludIII, koji jedini imaju veze s rije~kompunk–rock tradicijom, ali trebali bi prili~no»izbrusiti« svoj izraz.

RAZNI IZVO\A^I

Tako blizuT–Mobile

Velike kompanije obi~avaju za Bo`i} da-rovati raznovrsne kompilacije nekog odizdava~a i ubaciti ih u prigodan ovitak.

T–Mobile oti{ao je korak da lje uprili~iv{isnima nje obrada pjesama objedi njenih podsvojim sloganom Tako blizu te su album od-lu~ili dijeliti korisnicima. Na izda nje su uvr{te-ni Martina Vrbos, ~lanica Putokaza, vodite -ljica MTV–ja i zvijezda nekih od reklamaT–Mobilea, Detour, Jelena Radan, TinaVukov, Tamara Obrovac i Lea Dekleva. Vrlodobro slo`ena kompilacija s doma}im i ino-zemnim pjesmama izvo|a~a u rasponu odNovih fosila (Tonka) do Metallice (Nothing El-se Matters) odli~no je osmi{ ljen lounge mate-rijal za u~estalu uporabu. Pritom je najzanim -ljivija obrada pjesme Ne daj Natali Dizdar uizvedbi Jelene Radan, koja joj je dala novozna~e nje, a i pokazala da razmjerno svje`epjesme mogu dobro zvu~ati u druk~ijim in-terpretacijama.

TINA VUKOV

Tuga dolazi kasnijeCroatia Records

Staru poslovicu o jabuci i stablu, nakonMatije Dedi}a, Kristijana Rahimov skog iMila Stavrosa, potvr|uje i Tina Vukov.

Iako nije k}i velikoga Vice Vukova, ve} njegova ne}aki nja, ova jabuka u punom cva-tu ve} je nastupnim albumom potvrdila da jepala tik do stabla. Osebujna vokalnog izraza,Tina Vukov nije upala u zamke trendova, ne-go je stvorila album koji prije svega isti~e njezin bar{unasti glas. Zbirka od deset pjesa-ma sadr`i i dvije zanim ljive obrade — Troje,veliki hit Xenie, za razliku od dance obradeAnamarije i Branimira Miha ljevi}a, zvu~i iz-nimno suvislo, za {to je zaslu`an i RobertFun~i}, ~lan sastava koji je vokalno sudjelo-vao i na originalu, a producirao je cjelokupanalbum. Vra}am se, stari hit Arsena Dedi}a,za`ivio je u duetu koji vrlo skladno zvu~i. Iz-vorni materijal je ujedna~en — nema velikih skokova ni proma{aja. Da je rije~ oizvo|a~ici u koju va lja ulagati, potvrdila je i njezina di skograf ska ku}a koja joj je osigura-la format dual disca (CD+DVD), prvi i zasadjedini u Hrvat skoj.

B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

CD

IZ

LO

G

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:19 PM Page 23

24 B R O J 1 4 3 , V E L J A ^ A 2 0 0 7 .

I Z C A N T U S O V E R A D I O N I C ENova izda nja

CA

NT

US

IZ

LO

G

cantus_11 print vani 01:cantus_01.qxd 11-Jul-07 8:20 PM Page 24