Čitak-Čitiljivjezikoslovlje_16_337_patekar.pdf

7/24/2019 ITAK-ITILJIVJezikoslovlje_16_337_Patekar.pdf

1/20

16.2-3 (2015): 337-356

337

UDK 811.163.42'373.424Izvorni znanstveni lanak

Primljen 6.8. 2015.

Prihvaen za tisak 2.12. 2015.Jakob PatekarRijeka

U potrazi za znaenjem: itaki itljivu normi i uporabi

U ovome se radu nastoje utvrditi znaenja rijei itaki itljiv. Naime, normanije usuglaena to znai prvi, a to drugi pridjev; rjenici daju suprotna zna-enja pa nije jasno koja se od tih rijei odnosi na razumljivost i lakou itanjateksta, a koja na razumljivost i lakou itanja rukopisa i tiska. Takvo se se-mantiko kolebanje javlja i u uporabi, u tekstovima razliitih anrova. Stoga uradu analiziramo rjenike hrvatskoga jezika od poetka 20. stoljea naovamokako bismo pratili normativni put promatranih rijei, a odgovore traimo i u

jezinim savjetnicima. Potom u gramatikama istraujemo sufikse -ak i -ljivkako bismo ustanovili postoji li razlika u znaenju promatranih rijei, te tra-

imo primjere uporabe u Hrvatskoj jezinoj riznici i Hrvatskome nacionalnomkorpusu kako bismo stekli uvid u to kako korisnici upotrebljavaju rijei itak iitljivu osnovnim i izvedenim oblicima. Na temelju analize korpusa predla-emo proirenje i bolje oblikovanje rjenikih definicija te, zakljuno, ras-

pravljamo o pitanju leksikografskoga normiranja koje je otvorilo ovo istrai-vanje.

Kljune rijei:itak; itljiv; znaenje; norma; uzus; analiza korpusa; leksiko-grafija; paronimi.

1. Uvod

Nije neobino da postoji nesklad izmeu norme i uzusa na razliitim jezinim razi-nama. Primjerice, na pravopisnoj razini, norma je jednoglasna u pisanju japanskeborilake vjetine kao prilagoenice dudo, a u uporabi esto nailazimo na judo(vidi npr. Anii Sili2001; Babii Mogu 2011; Badurina, Markovii Mianovi2008; Jozi2013). Na morfolokoj je razini norma usuglaena da su imenice posjetiliplanetmukoga roda (vidi npr. Sinkovi2015; onje 2000), a opet ih esto nala-zimo da se upotrebljavaju odnosno sklanjaju kao da su enskoga roda, npr. *Hvala

na posjeti. i *ivot na drugim planetama.Mnogo je takvih primjera u kojima uzus


2/20

38

Jakob Patekar:U potrazi za znaenjem: itaki itljivu normi i uporabi

ne odgovara normi, ali zato postoje jezini savjetnici i prirunici koji upuuju na

ono to je normativno, to je pravilno.

Nije neobino ni da postoji nesuglasje unutar norme. ini se da je ono najizra-enije na pravopisnoj razini. Primjerice, prema pravopisu Instituta za hrvatski jeziki jezikoslovlje (Jozi2013), enska imena koja zavravaju na -ea, poput Andrea,Lea, Matea, Tea, sklanjaju se bez umetanja -j, dakle N Andrea D Andrei, dokBabii Mogu (2011) imaju NAndrea D Andreji. Donekle je i razumljivo da erazliiti jezikoslovci davati razliita rjeenja pa se sukobima oko pravopisnih rjee-nja ne treba uditi.

No, ono to jest neobino jest da unutar norme postoji nesuglasje na semantikojrazini, odnosno da se u jednome rjeniku odreenoj rijei daje znaenje sasvimdrukije od onoga u drugome rjeniku. Upravo je takav problem motivirao pisanjeovoga rada. Naime, u nekim emo suvremenim rjenicima hrvatskoga jezika pro-nai da se pridjev itakodnosi na razumljivost i lakou itanja teksta, a itljivnarazumljivost i lakou itanja rukopisa i tiska. U drugim emo pak rjenicima pro-nai da se itljivodnosi na tekst, a itakna rukopis i tisak. A neto sasvim treepronai emo u uporabi. Upravo stoga u ovome radu nastojimo utvrditi znaenjapromatranih rijei tako to analiziramo rjenike hrvatskoga jezika od poetka 20.

stoljea naovamo kako bismo pratili normativni put promatranih rije

i, a odgovoretraimo i u jezinim savjetnicima i prirunicima. U gramatikama istraujemo sufik-

se -aki -ljivkako bismo ustanovili postoji li razlika u znaenju promatranih rijei.U Hrvatskoj jezinoj riznici i Hrvatskome nacionalnom korpusu traimo primjereuporabe kako bismo stekli uvid u to kako korisnici upotrebljavaju rijei itak i it-ljivu osnovnim i izvedenim oblicima.

U ovome radu normu shvaamo kao ukupnost injenica i pravila koja proizlazeiz strune grae jezikoslovaca, leksikografa i drugih jezinih strunjaka, odnosno izgramatika, rjenika, pravopisa te jezinih savjetnika i prirunika. Iako svjesni da je

od svih jezinih razina leksik najmanje podloan normiranju zbog svoje neograni-enosti i otvorenosti (Tafra 1998), vjerujemo da moemo govoriti o postojanju lek-sike norme koja proizlazi iz gore spomenutih izvora. Nadalje, smatramo da hr-vatski rjenici vie odraavaju normu nego uzus, pogotovo stariji rjenici koji subili rezultat rada pojedinca ili ograniene grupe ljudi, a koji su potvrde crpili iz og-ranienoga broja knjievnih djela. Budui da se veoma malo ljudi bavilo pisanjemrjenika, leksikografi su tada imali veu mo (i slobodu) nego danas te su doistamogli propisivati normu. Dananji veliki i lako dostupni korpusi ipak nameu, ili bitrebali nametati, neka druga naela leksikografije. No, i suvremene hrvatske rjeni-

ke moemo smatrati poprilino normativnima, pogotovo enciklopedijske i kolske


3/20

16.2-3 (2015): 337-356

339

rjenike, koje smo takoer analizirali. Uostalom, kao to Tafra (1984: 223) pie,

leksik se kao ukupnost nominacijskih sredstava fiksira rjenicima. Dakle, vjeru-jemo da se normativni put rijei itaki itljivdoista moe pratiti kroz rjenike, a ouzusu emo odgovore traiti u korpusu.

2. Metodologija

Kako bismo utvrdili normativni status rijei itaki itljivanalizirali smo rjenikugrau koja obuhvaa razdoblje od 1901. do 2015. godine te jezini savjetnike od1990. do 2014. U grai su traeni i zanijekani oblici promatranih rijei. Pored toga,

analizirali smo i hrvatske gramatike budui da se promatrane rijei morfoloki raz-likuju po dvama sufiksima. Pregledano je 18 rjenika, 12 jezinih savjetnika i pri-runika te etiri gramatike.

Kako bismo provjerili uporabni status, odnosno uzus, promatranih rijei, pretra-ili smo dva korpusa hrvatskoga jezika: Hrvatsku jezinu riznicu (HJR) i Hrvatskinacionalni korpus (HNK). Na mrenim je stranicama Instituta za hrvatski jezik i je-zikoslovlje, pri kojemu se izrauje korpus HJR-a, podatak da korpus obuhvaa vieod 100 milijuna pojavnica.1Na mrenim je stranicama HNK-a obavijest da korpusu svojoj inaici 3.0, a koja je pretraivana za potrebe ovoga rada, obasie 216,8 mi-lijuna pojavnica.2Ostala obiljeja pretraivanih korpusa, poput vremenskoga raz-doblja grae te vrsta tekstova, navedena su u analizi. S obzirom na to da su vezaneuz znaenja pridjeva itaki itljiv, u korpusima su traene sve pojavnice promatra-nih rijei, odnosno pored pridjeva traeni su i prilozi i imenice (itko, itljivo, it-kost, itljivost), kao i sklonidbeni i zanijekani oblici.

3. Rezultati

3.1.Analiza rjenike gra

e

Analiza rjenike grae temelji se na 18 rjenika: 15 rjenika hrvatskoga jezika i trihrvatsko-engleska rjenika. U obzir su uzeti znaajniji rjenici od 1901. do 2015.godine. Od 15 jednojezinih rjenika, dva rjenika nisu klasinoga tipa u smislu dadonose natuknicu i definiciju, veje rijeo razlikovnome rjeniku te rjeniku sino-nima. Od triju hrvatsko-engleskih rjenika, dva su upravo takva, a jedan je osmoje-zini rjenik pri ijoj je analizi u obzir uzeta natuknica i definicija na hrvatskome

1http://ihjj.hr/projekt/hrvatska-jezicna-riznica/13/.2http://www.hnk.ffzg.hr.


4/20

40


jeziku te prijevod na engleski jezik. Razlog zato se dio analize dotie i hrvatsko-

engleskih rjenika je taj to i u engleskome jeziku itaki itljivimaju zanimljiv sta-tus s normativnoga aspekta, a to se objanjava dalje u tekstu. Osim toga, ti namrjenici pokazuju kako leksikografi dvojezinih rjenika, koji bi takoer trebali bitiodlini poznavatelji hrvatskoga standardnog jezika, tumae te rijei. Na kraju ana-lize hrvatskih i hrvatsko-engleskih rjenika daje se tabelarni pregled radi lakegasnalaenja u analiziranoj grai.

3.1.1.Rjenici hrvatskoga jezika

U Rjeniku hrvatskoga jezika (Ivekovii Broz 1901: 167), uz rijeitaknalazimodefiniciju to se moe (lako) itati, lesbar, leserlich te primjer Rukopis mu je bioitak. Rijeitljivnije zabiljeena u tome rjeniku, kao ni zanijekani oblici proma-tranih rijei. U rjeniku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, koji je po-eo izlaziti 1880. godine, pak ne nalazimo ni itljivni itak, ali u sedmome sveskupronalazimo neitak(Mareti19111916: 808): onaj, koji se ne moe lako itati;protivno: itak (nema u ovome rjeniku, ali ima u Ivekovievu). Rukopis mu je biositan i dosta neitak. Kao to se moe vidjeti u tim znaajnim rjenicima s poetka20. stoljea, njihovi autori biljee samo rijeitak, odnosno neitak, a znaenje te

rijei, sude

i po danim primjerima, veu uz razumljivost rukopisa.

itljivpronalazimo u rjeniku mnogo godina kasnije, tek 1967., u prvome sves-ku Rjenika hrvatskosrpskoga jezika (Jonke i sur. 1967: 403, 404). U tome se rje-niku itljivizjednaava s rijeju itakza koju se donosi objanjenje koji je jasnonapisan, koji se lako ita, itljiv te se daju sljedei primjeri: Prinese papir usnamai poljubi ove itke redove. Taj tekst u gustom i teko itkom slogu glasioje. Zanijekane oblike nije mogue pronai s obzirom na to da je hrvatska inai-ca zajednikoga poduhvata Matice hrvatske i Matice srpske izdana samo u dvasveska, do slova K.

Dvadesetak godina kasnije, u Rjeniku hrvatskoga knjievnoga jezika od prepo-roda do I. G. Kovaia (Benei1986: 269) itakne pronalazimo kao samostalnunatuknicu nego u definiciji za rijeitljiv, uz kratko objanjenje onaj koji se lakoita. Zanijekani oblik oekivano ima samo rijeitljiv, ali ovoga puta uz neitljivne pronalazimo neitakkao sinonim, vese samo definiciju koji se ne moe proi-tati (Benei1987: 1571).


5/20

16.2-3 (2015): 337-356

341

U Brodnjakovu Razlikovnome rjeniku srpskoga i hrvatskoga jezika (1991: 68)3

uz itakpronalazimo objanjenje itljiv (rukopis, pismo); u hrv. itka je knjiga ko-ja se lako ita. Pokraj natuknice itaknalazi se brojka 9 koja, pogledamo li ob-janjenje brojanih simbola na unutarnjoj strani korica rjenika, znai da je to rijekoja u srpskomu ima jedno znaenje a u hrvatskomu drugo; hrvatsko znaenje na-vodi se uz oznaku u hrv. I definicija za zanijekani oblik rijei razlikuje da se neit-ljivodnosi na potpis, a neitakna knjigu. To je prvi trag u hrvatskim jednojezinimrjenicima 20. stoljea da se razluuje znaenje rijei itak i itljiv. Vidjeli smo dasu do toga trenutka te rijei, kada su supostojale, u rjenicima tumaene kao sino-nimi. Ostaje nejasno na temelju ega je Brodnjak odluio da te rijei u hrvatskome

jeziku imaju razliito znaenje, budui da u prijanjim hrvatskim rjenicima ta raz-lika nije zabiljeena, vesu rijei, kao i u srpskome tada i danas, tumaene kao si-nonimi (usp. Stevanovii sur. 1976, Vujanii sur. 2011). Dodue, u zanijekanomeobliku u starijemu Rjeniku srpskohrvatskoga jezika (Stevanovii sur. 1969) i no-vijemu Rjeniku srpskoga jezika (Vujanii sur. 2011), itaki itljivnisu u potpu-nosti zamjenjivi. Naime, neitak i neitljivsinonimi su kada se odnose na nerazum-ljivost rukopisa, a kada je rijeo nerazumljivu ili nezanimljivu knjievnom djelu,tada se koristi samo pridjev neitljiv. Suprotno, dakle, od onoga to je Brodnjakpredloio za hrvatski jezik.

Iste godine kao i Brodnjakov rjenik izlazi i prvo izdanje Rjenika hrvatskogajezika (Ani1991). U njemu se itljivupuuje na itakkoji se pak definira kao onaj1. koji je pisan itljivim slovima; itljiv 2. koji je razumljiv, koji se lako ita (osmislu) (Ani 1991: 82). Isto ostaje i u drugome, dopunjenome izdanju (Ani1994: 104) te u treemu, proirenome izdanju (Ani1998: 126). Dakle, kroz tri iz-danja, a svako je raslo obimom, Anitumai promatrane rijei kao sinonime.

Neto manje od deset godina nakon Brodnjakova razluivanja znaenja izlaziRjenik hrvatskoga jezika glavnoga urednika onje (2000: 146) u kojemu pridjevitakima sljedea znaenja: 1) koji se lako ita, razumljiv: ~tka knjiga 2) it-ljiv. Dakle, itakse odnosi prvenstveno na razumljivost teksta, a potom i na ra-zumljivost rukopisa, ali se u potonjemu sluaju upuuje na pravilniji oblik itljiv:koji se moe itati, kojemu se prepoznaju slova: ~ rukopis, ~o pismo, ~a poruka.Autori su Rjenika prepoznali sinonimnost rijei itaki itljivu vezi s opisom ru-kopisa te su tu sinonimnost u odreenoj mjeri razrijeili upuivanjem na pravilniji

3Valja napomenuti da bi Brodnjakov razlikovnik svojim konceptom upuivanja na pravilan oblikrijei svoje mjesto moda trebao imati u dijelu analize jezinih savjetnika. No, budui da se u njem

prvi put razluuje znaenje rijei itak i itljiv, smatramo da je primjereno analizirati ga ovdje, uzostalu rjeniku grau.


6/20

42


oblik. To je prvi hrvatski jednojezini klasini rjenik u kojemu je zabiljeena raz-

lika u znaenju, iako u savjetodavnome obliku.

Do potpunog razlikovanja dviju rijei dolazi u Hrvatskome enciklopedijskomrjeniku (Jojii Matasovi2002: 201, 804) gdje se itakdefinira kao onaj koji selako ita, razumljiv, jasan (o smislu, knjizi i sl.), usp. itljiv, a itljivkao onaj ko-ji je pisan itljivim slovima, iji se rukopis razumije, usp. itak. Iz toga proizlazida autori jasno razlikuju znaenja promatranih rijei te ih ne dovode u sinonimanodnos, a to se odraava i u definicijama zanijekanih oblika, s time da neitak imadva znaenja: 1. koji je nejasno napisan (o tekstu, knjizi) 2. kojeg je teko razum-jeti [dugi romani vrlo su ~ki], ali se nijedno ne odnosi na rukopis. Godinu danakasnije izlazi Veliki rjenik hrvatskoga jezika (Ani2003), a koji je priredila Lilja-na Joji. U njemu su definicije promatranih rijei jednake onima u Hrvatskome en-ciklopedijskome rjeniku (Jojii Matasovi2002). Zanimljivo je da se oba rjenikatemelje na Anievim leksikografskim djelima, to je jasno reeno u predgovorimatih rjenika, a vidjeli smo da je Aniu svojim rjenicima objavljenima za ivota(umro je 2000. godine) itaki itljivtumaio kao sinonime.

Dosad smo mogli vidjeti da su promatrane rijei u jednome trenutku prerasle si-noniman odnos i poele, barem u rjenicima, imati razliito znaenje, odnosno i-

takse poeo odnositi isklju

ivo na razumljivost rukopisa, a

itljivisklju

ivo na ra-zumljivost teksta. Ali, nekoliko godina kasnije dolazi do potpunoga obrata. U Rje-

niku hrvatskoga jezika (Ani2007: 54), prirunome izdanju Velikoga rjenika hr-vatskoga jezika (Ani2003), a koji su uredili Damir Kalogjera, Nives Opaii IvoPranjkovi, itakje objanjen kao onaj koji se moe jasno itati na razini slova (orukopisu), opr. neitak, a itljiv kao onaj koji se lako ita, razumljiv, jasan (otekstu), opr. neitljiv. Urednici su rjenika odluili potpuno zamijeniti dotad zabi-ljeena znaenja promatranih rijei, to je neobino s obzirom na to da je rijeoprirunome izdanju Anieva rjenika iz 2003. u kojemu se ne donose takve, vesuprotne definicije. Bez obzira na to je li ta odluka bila utemeljena ili ne, smatramoda je tim potezom naruena stabilnost norme.

U Rjeniku sinonima hrvatskoga jezika (arii Wittschen 2008: 66) nema unosaza itak, vesamo za itljiv: (o rukopisu) odgonetljiv, (o tekstovima) itak, jasan,razumljiv, shvatljiv. Na temelju navedenoga moemo zakljuiti da autorice smat-raju da rijeitljivmoe opisivati i rukopis i tekst, a rijeitak, samo tekst. To seoituje i kod natuknice za rijerukopis, a za koju se daje, izmeu ostaloga, sinonimhijeroglifi, to se pak objanjava kao neitljiv rukopis.

U novijemu kolskome rjeniku hrvatskoga jezika Instituta za jezik i jezikoslov-

lje (BrozoviRonevi2012: 67) uz natuknicu itakpronalazimo definiciju koji


7/20

16.2-3 (2015): 337-356

343

se lako ita jer je razumljiv i jasan [~ roman]; ant. neitak, a uz itljivkoji je ob-

likovan tako da se moe lako itati [~ rukopis, itljiva slova]; ant. neitljiv. Dakle,znaenja promatranih rijei u tom rjeniku odgovaraju onima zabiljeenima u Rje-niku hrvatskoga jezika (onje 2000), Hrvatskome enciklopedijskom rjeniku (Jo-jii Matasovi2002) te Velikome rjeniku hrvatskoga jezika (Ani2003).

No, sljedei rjenik, ujedno i posljednji koji ovdje analiziramo, potvrdit e da se2007. godine nije radilo o pogreci pri obrtanju znaenja. Naime, u nedavno objav-ljenome Anievu kolskome rjeniku hrvatskoga jezika (Sinkovi2015: 54, 293), akoji su priredili Ivo Pranjkovii Lada Badurina, definicije rijei itaki itljiv, kao injihovih zanijekanih oblika, jednake su onima u prirunome izdanju Rjenika hr-vatskoga jezika (Ani2007), odnosno obrnute su od onih u ostalim rjenicima hr-vatskoga jezika objavljenima od 2000. godine naovamo.

U sljedeemu emo se dijelu kratko posvetiti hrvatsko-engleskim rjenicima bu-dui da i u engleskome jeziku postoji odreena normativna nestabilnost u vezi s ri-jeima itaki itljiv, odnosno njihovim zanijekanim oblicima. Osim toga, ta e namanaliza pokazati kako su autori dvojezinih rjenika tumaili promatrane rijei uhrvatskome jeziku.

3.1.2.Hrvatsko-engleski rjeniciU engleskome je jeziku problem razlikovanja znaenja rijei readablei legibleve-oma zanimljivo postavljen. U Oxfordovu mrenom rjeniku (www.oxforddict-ionaries.com), koji se temelji na britanskome engleskom jeziku, readablese odnosii na rukopis i na tekst, a legiblesamo na rukopis, s time da se readablene odnositoliko na razumljivost, koliko na ugodnost, zanimljivost itanja. I zanijekani oblicitih rijei u rjeniku ukazuju na sinoniman odnos. Slino je i u mrenome rjenikuMerriam-Webster (www.merriam-webster.com) koji se temelji na amerikome en-gleskom jeziku. No, iako rjenici biljee donekle sinoniman odnos, engleski jezini

prirunici (vidi npr. Burchfield 2000; Gilman 1989; Ritter 2003) jasno razlikujuuporabu zanijekanih oblika pa unreadablevezuju iskljuivo uz tekst (koji je nera-zumljiv, dosadan, loe napisan), a illegibleiskljuivo uz rukopis i tisak. Moguraz-log tomu neslaganju jest taj to engleski rjenici tee deskriptivnosti, a ne preskrip-tivnosti. Upravo stoga odgovore na normativna pitanja korisnici trae u engleskimjezinim prirunicima poput gore navedenih, a koji uivaju ugled meu korisnici-ma te su osnovno pomagalo lektorima i urednicima.

Prvi rjenik u kojemu emo potraiti odabrane rijei netipian je jer osim prije-voda donosi i objanjenje na hrvatskome jeziku. Rijeje o Osmojezinome encik-


8/20

44


lopedijskom rjeniku (Ladan 1987: 445, 447), a u njemu se itak upuuje na itljiv,

ali oigledno ne u smislu upuivanja na pravilniji oblik nego na sinonim. Naime,pod natuknicom itljivnalazimo objanjenje (itak); ~ rukopis, ~ roman te prije-vod na engleski jezik kao readable, legible; legible handwriting, readable novel.U zanijekanome obliku pak, neitljivupuuje na neitakgdje se daje definicija 1.(koji se ne moe proitati): ~ rukopis, potpis je ~ 2. (tako dosadan da se ne da ita-ti): sasvim ~tka knjiga, a za engleski se jezik daje prijevod 1. illegible: illegiblehandwriting, the signature is illegible 2. unreadable: a completely unreadable book(Ladan 2002: 9). S obzirom na godinu izdanja prvoga sveska, 1987., razumljivo jeda su autori izjednaili promatrane rijei, ali je i zanimljivo da razlikuju legibleza

rukopis, a readableza tekst. etvrti je svezak izdan 2002. godine, ali autori i daljetumae promatrane rijei u zanijekanome obliku kao sinonime, ali ih opet razlikujuu engleskome jeziku pa navode illegibleza rukopis te unreadable za tekst.

Slino je i u Hrvatsko-engleskome rjeniku (Drvodeli1996: 64, 361) u kojemuse itljiv upuuje na sinonim itakkoji se prevodi kao legiblei readable, ali se za-nijekani oblici zasebno prevode, neitakkao dull, unreadable, a neitljivkao il-legible, hard to read (decipher), hard to make out; (rukopis) cramped, niggling.

Do razdvajanja znaenja dolazi u Velikome hrvatsko-engleskom rjeniku (Bujas

2011: 176) gdje jeitak preveden kao: readable, which reads well; (pregledan)easy-to-read, clear; (rukopis) itljiv. Vidimo da se znaenje u vezi s rukopisom

upuuje na rijeitljiv, za koju se daju sljedei prijevodi: (rukopis) legible, clear;(knjiga) itak. Jasno je da Bujas razlikuje znaenje tih dviju rijei i ne smatra ihsinonimima.

Dakle, autori prvih dvaju gore navedenih rjenika promatrane rijei tumae kaosinonime u hrvatskome jeziku, ali prepoznaju razlike u znaenju u engleskome je-ziku, dok Bujas razluuje znaenje u obama jezicima.

Radi bolje preglednosti cjelokupne analize jednojezinih hrvatskih te hrvatsko-engleskih rjenika, u Tablici 1. daje se pregled rjenika, autora ili urednika, godinaobjavljivanja rjenika te tumaenja rijei itaki itljiv, odnosno njihovih zanijeka-nih oblika. Masnim su slovima naglaeni rjenici u kojima je znaenje promatranihrijei obrnuto od onoga koje daju ostali rjenici u kojima se te rijei ne smatraju si-nonimima.


9/20

16.2-3 (2015): 337-356

345

Tablica 1: Pregled analiziranih rjenika i tumaenja rijei itaki itljivu njima

Naslov rjenika, autor/autori ili ured-nik/urednici, godina objavljivanja

itakitljiv

neitakneitljiv

rjenici hrvatskoga jezika1. Rjenik hrvatskoga jezika (Ivekovii Broz

1901)itak

(rukopis)nema

2. Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika(Mareti19111916)

nemaneitak

(rukopis)3. Rjenik hrvatskosrpskoga jezika

(Jonke i sur. 1967)

itak = itljiv

(rukopis i knjiga) nema4. Rjenik hrvatskoga knjievnoga jezika od

preporoda do I. G. Kovaia(Benei1986, 1987)

itak = itljiv neitljiv

5. Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog je-zika(Brodnjak 1991)

itka knjigaitljiv rukopis

neitka knjiganeitljiv rukopis

6. Rjenik hrvatskoga jezika(Ani1991, 1994, 1998)

itak = itljiv nema

7. Rjenik hrvatskoga jezika(onje 2000)



8. Hrvatski enciklopedijski rjenik(Jojii Matasovi2002)



9. Veliki rjenik hrvatskoga jezika(Ani2003)



10. Rjenik hrvatskoga jezika

(Ani2007)

itak rukopis

itljiva knjiga

neitak rukopis

neitljiva knjiga

11. Rjenik sinonima hrvatskoga jezika

(arii Wittschen 2008)

itak = itljiv

(rukopis)itljiva knjiga

neitljiv rukopis

12. kolski rjenik hrvatskoga jezika(BrozoviRonevi2012)



13. Aniev kolski rjenik hrvatskoga jezika

(Sinkovi2015)

itak rukopis

itljiva knjiga

neitak rukopis

neitljiva knjiga

hrvatsko-engleski rjenici14. Osmojezini enciklopedijski rjenik

(Ladan 1987, 2002)itak = itljiv

(rukopis i knjiga)neitak = neitljiv(rukopis i knjiga)


10/20

46


15. Hrvatsko-engleski rjenik

(Drvodeli1996)

itak = itljiv

(rukopis i knjiga)

neitka knjiga

neitljiv rukopis16. Hrvatsko-engleski rjenik

(Bujas 2011)itka knjigaitljiv rukopis


3.2.Analiza jezinih savjetnika

Hrvatska ima bogatu jezinosavjetodavnu kulturu pa smo oekivali da emo u jezi-nim savjetnicima i prirunicima pronai odgovore u vezi s temom ovoga rada, po-

gotovo zato to su takva djela obino usmjerena na razrjeavanje dvojbi odnosnodubleta i upuivanje na pravilnu uporabu pa imaju vanu ulogu u normiranju jezi-ka. Vremenski raspon koji obuhvaa graa jest od 1990. do 2014. godine budui dasu promatrane rijei, prema rezultatima iz analize rjenike grae, prije 1991. godi-ne bile u sinonimnome odnosu, a i prvenstveno nas je zanimao normativni statusrijei u suvremenome hrvatskom jeziku.

Unato naim oekivanjima, od dvanaest pregledanih suvremenijih jezinihsavjetnika i prirunika (Babi2004; Duli1997; Frani i sur. 2006; Ham i sur.2014; Hudeek i sur. 1999; Hudeek i sur. 2010; Kovaevi1998; Mami 1996;

Matkovi2006; Opai2009; Teak 1990; Teak 2004) samo se Hrvatski jezinisavjetnik (Hudeek i sur. 1999) te Jezini savjetnik iz prakse za praksu (Matkovi2006) dotiu problematike rijei itaki itljiv. U Hrvatskome jezinom savjetniku(Hudeek i sur. 1999: 448) pronalazimo u rjenikome dijelu sljedee objanjenjeuz rijeitak: 1. itljiv; ~ rukopis itljiv rukopis, 2. dobro: neto to se lakoita; itka knjiga. Dakle, autori upuuju na to da je, kada je rijeo rukopisu, rijeitakbolje zamijeniti rijeju itljiv, a da se u svome drugome navedenom znaenjuitakupotrebljava u vezi s lakoom itanja teksta. Matkovi(2006: 245) bez previ-e objanjenja u dijelu nepravilno pravilno donosi sljedee: neitak neitljiv,

npr. rukopis, izega se moe zaklju

iti da autorica rije

ne

itaksmatra nepravil-nom u hrvatskome jeziku.

Dakle, u prvome se savjetniku razluuje znaenje te se upuuje na uporabu ri-jei itakvezano uz lakou itanja pisanoga teksta, a rijei itljivvezano uz razum-ljivost rukopisa. U drugome se savjetniku zanijekani oblik rijei itaksmatra nep-ravilnim u hravtskome jeziku.

3.3.Analiza gramatika

Analizirali smo etiri hrvatske gramatike kako bismo ustanovili postoji li znaenj-

ska razlika izmeu sufiksa -ak i -ljiv, a koja bi pomogla u razrjeavanju dvojbe u


11/20

16.2-3 (2015): 337-356

347

normiranju i uporabi rijei itaki itljiv. Zanimljivo, u gramatici Silia i Pranjkovi-

a (2007) promatrani sufiksi nisu navedeni u sufiksalnoj tvorbi pridjeva, pa navo-dimo rezultate iz preostalih triju gramatika (Babi2002; Barii sur. 1997; Teak iBabi1994).

U Babievu djelu Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku (2002: 468)pronalazimo da sufiks -(a)kmoe imati ope opisno znaenje, poput rijei gibak,sipak, sklizak koje navodi Babi, a kojima emo dodati i blizak, bridak, jednak,kratak, mrzak, nizak,plitak, rijedak,sladak, tanak, teak. No, -(a)kje i sufiks kojimse tvore pridjevi koji znae mogunost, kao to su cjepak, itak,pitak(Babi2002:478). Babinavodi da je u oba sluaja sufiks neplodan, a da se za potonje znaenjenovi pridjevi tvore sufiksom -(lj)ivte da su katkada dubletni s pridjevima na -(a)k:cjepljiv, itljiv, lomljiv (ibidem). Iz toga vidimo da Babipoistovjeuje znaenjerijei itak i itljiv. to se tie sufiksa -ljiv, on moe imati ope opisno znaenje(Babine navodi primjere) te moe tvoriti pridjeve koji znae mogunost, poputlomljiv, podnoljiv, snalaljiv, i pridjeve koji znae opskrbljenost i obilje, kao tosu crvljiv i uljiv (Babi 2002: 447, 474, 484). Slinu klasifikaciju i objanjenjapromatranih sufiksa pronalazimo u Teak-Babievoj gramatici (1994) i Hrvatskojgramatici Barii sur. (1997), s time da u potonjoj autori govore o pridjevima kojiznae mogunost i sklonost (str. 359), to smatramo boljim rjeenjem sa stajalita

nazivlja. Naime, pridjevi kao to su strpljiv, srameljiv, utljiv, ne izraavaju mo-gunost ve, doista, sklonost.

Ako i itaki itljivtumaimo kao onaj koji se moe itati, razumjeti, pa stogagovorimo o mogunosti, tada je s aspekta gramatike rijeo sufiksima s istim zna-enjem te nam gramatika ne moe pomoi da razluimo znaenja i razrijeimodvojbu.

Nadalje, kada Babi(2002) kae da sufiks -aknije plodan, odnosno kako Bariisur. (1997: 360) kau da nije vie proizvodan, to znai da nema mnogo pridjeva

koji se njime tvore, ali to ne znai da itaknije jednako plodan kao i itljivu smislumoguih sklonidbenih oblika i izvedenica, primjerice usp. itkome itljivome,najitkijem najitljivijem, neitkou neitljivou, najneitkijega najneitlji-vijegai sl. To znai da s tvorbenoga aspekta ne moemo preporuiti da je jedan odoblika bolji od drugoga; preostaje stoga pogledati emu uzus daje prednost.

3.4.Analiza korpusa

Obradi smo rezultata pretraivanja Hrvatske jezine riznice pristupili temeljito i

pregledali svaku pojavnicu budui da nisu sve pojavnice bile predmetom naega is-


12/20

48


traivanja. Primjerice, pretraujui korpus za pojavnice leme itak, u rezultatima

smo naili na rijepoitka, primjerice Doba je okrepe i poitka., ili pak na glagolitkati, primjerice u miru itka i razmiljava. Takve pojavnice, kao i one kojesu odgovarale naemu istraivanju, ali se iz reenica nije moglo iitati govori li seo rukopisu ili tekstu, ili su se pak ponavljale u identinim kontekstima, nismo uzeliu obzir pri obradi rezultata. Ono to jesmo uzeli u obzir jesu i druge vrste rijei, pasmo osim pojavnica pridjeva itak(npr. neitak, itkim, najitkiji), obradili i pojav-nice imenice itkost(npr. neitkosti, neitkou) te pojavnice priloga itko. Isto jeuinjeno i za rijeitljivpa su biljeene pojavnice poput itljivim, neitljivo, najit-ljivija, itljivou i sl.

Za lemu itaku korpusu smo pronali 164 pojavnice, a nakon primjene gore iz-nesenih kriterija, obradili smo 117 pojavnica. Tekstovi u kojima se nalaze pojavni-ce obuhvaaju knjievna i struna djela, publicistiku te dnevne novine, a vremenskije raspon zabiljeenih pojavnica od 1938. godine (kada Miroslav Krlea uEppur simuovepie ali vie od etrdeset posto njegove proze je dosadno i neitko i nep-robavljivo) do 2007. godine.

Od 117 pojavnica, 56 ih se odnosi na razumljivost rukopisa i tiska (nai rjenicispominju samo rukopis, ali ne i tisak, to je oito omaka koju treba ispraviti) pa se

tako govori najvie o (ne)itkomerukopisu,potpisui natpisu, a onda i tekstu,fak-similu, imenu, grafitu, ispisu, (ne)itkoj poruci, deklaraciji, pjesmi, ploi, propus-

nicite (ne)itkimslovima. Preostale pojavnice, njih 61, odnose se na pitkost djela irazumljivost ega, pa se tako govori najvie o (ne)itkomeromanu, djeluitivu, aonda i dokumentu, izrazu, uratku, prijevodu, rjeniku, djelcu, pismu, znaku te o(ne)itkoj knjizi, poruci, natuknici. Pored (ne)itkosti razliitih oblika pisanogateksta govori se dakle i o (ne)itkomestilu, crteu,prenoenjudoivljaja, konceptu,voenjumelodijskihlinija, (ne)itkojpoeziji,injenici, analizi, verziji(predstave),istini,strukturii (ne)itkimplanovimaiprostornimsolucijama.

Na temelju raspodjele, odnosno na temelju toga da je zabiljeeno 56 pojavnica uvezi s razumljivosti rukopisa i tiska i 61 pojavnica u vezi s razumljivosti pisanogateksta i razumljivosti ega, jasno je da korisnici skoro podjednako upotrebljavaju(ne)itak, (ne)itko, (ne)itkostza spomenuta znaenja.

Za lemu itljivu korpusu smo pronali 201 pojavnicu, a nakon primjene spome-nutih kriterija, obradili smo 168 pojavnica. Tekstovi u kojima se nalaze pojavniceobuhvaaju knjievna i struna djela, publicistiku te dnevne novine, a vremenski jeraspon zabiljeenih pojavnica od 1886. godine (kada Ivan KukuljeviSakcinski udjelu Glasoviti Hrvati prolih vjekovapie Konzul ocrnio Zveia, kao da ne

zna hrvatski i da zlo i neitljivo pie) do 2007. godine.


13/20

16.2-3 (2015): 337-356

349

Od 168 pojavnica, 80 ih se odnosi na razumljivost rukopisa i tiska pa se tako

govori najvie o (ne)itljivupotpisu, rukopisu, natpisu, a onda ipismu,igu, origi-nalu, grafitu, naljepnici, tekstu, znaku, podnaslovu, deklaraciji, izvorniku, raunu,(ne)itljivimslovima, redcima, uputama, kartama,podatcimate (ne)itljivojploiidokumentaciji. esto je zabiljeen i prilog pa je stoga to (ne)itljivo potpisano,oznaeno, napisano, iarano, prepisano, ispisano, istaknuto. Ostalih 88 pojavnicaodnosi se na pitkost djela i razumljivost ega pa se tako govori najvie o(ne)itljivu romanu, tivu, udbeniku, asopisu, listu, poruci, prikazu, tekstu,(ne)itljivoj pripovijesti, knjizi, prii te (ne)itljivim stranicama. Pored(ne)itljivosti razliitih oblika pisanoga teksta zabiljeene su i raznovrsne kolokaci-

je koje se odnose na razumljivost ega pa se tako govori o (ne)itljivu gradu, reda-telju, nainuizlaganja, odnosu, odrazu (plana), izrazu,smislu, imenu,jeziku,scen-skomdogaanju, stilu, projektu, konceptu, problemu, stilu izlaganja, nainu izla-ganja, priopavanju, o (ne)itljivoj prozi, umjetnosti, realnosti, izlobi, injenici,temi, tajni, shemi, (nogometnoj) igri, konzumaciji, ideji, biti, dirigentskoj tehnici,logicite o (ne)itljivimpiscima, oblicima,znakovima, natezanjima,povijesnimslo-jevima.

I u ovome je sluaju, na temelju toga da je zabiljeeno 80 pojavnica u vezi s ra-zumljivosti rukopisa i tiska i 88 pojavnica u vezi s razumljivosti pisanoga teksta i

razumljivosti ega, jasno da korisnici skoro podjednako upotrebljavaju (ne)itljiv,(ne)itljivo, (ne)itljivostza spomenuta znaenja.

Na temelju analize korpusa Hrvatske jezine riznice istaknut emo dva prijedlo-ga s ciljem poboljanja rjenikih definicija promatranih rijei. Smatramo, naime,da bi definicije u rjeniku trebale: 1) kazivati o razumljivosti i rukopisa i tiska (kaoto je, primjerice, sluaj u engleskim jednojezinim rjenicima) jer se i tisak katkadmoe teko proitati, te 2) kazivati o razumljivosti ne samo na razini koji se lakoita jer je razumljiv nego i na razini koji se (lako) razumije jer je jasan, jednosta-van budui da je iz korpusa jasno da se (ne)itak i (ne)itljiv ne upotrebljavajusamo za opisivanje pitkosti i razumljivosti pisanoga teksta, nego i za opisivanje ra-zumljivosti mnogoega drugoga.

Spomenut emo jo ovdje da je rijeitljiv, kao to smo prethodno vidjeli, u je-dnojezini rjenik ula tek 1967. godine, a nai su je autori poput Ivana Kukuljevi-a Sakcinskoga, Ante Kovaevia i Ksavera andora Gjalskoga upotrebljavali jo1880-ih. S druge strane, u korpusu se rijeitakprvi put pojavljuje 1938. godine, uKrleinu djelu, a rjenik je biljei ve1901.; dodue, oba primjera uporabe te rijeikoji se navode u rjeniku Ivekovia i Broza (1901) jesu od srpskoga autora M. .

Milievia.


14/20

50


Konano, pri pretraivanju korpusa naili smo i na sljedee konkordancije:

strojno itljiva iskaznica, strojno itljiva putovnica i elektroniki itljiv oblik. Tubismo predloili da se umjesto pridjeva itljivkoristi oitljiv, od glagola oitatije-dnim pogledom ili kratkom cjelovitom radnjom registrirati podatke izraene broj-kama ili drugim znacima (Ani2007: 308). Naime, radi se o prijevodu pridjevamachine-readable s engleskoga jezika: (of data) in a form that a computer canprocess4odnosno u obliku koji raunalo moe procesirati (o podatcima). Dakle,podatke koji se nalaze na, primjerice, biometrijskoj putovnici, raunalo odnosnoraunalni ureaj nee itati ili proitati, nego oitati.

Dodatnu analizu uporabe napravili smo pretraivanjem Hrvatskoga nacionalnogkorpusa u inaici 3.0 koja, kao to smo spomenuli, obasie 216,8 milijuna pojavni-ca. Pronali smo 612 pojavnica rijei itak, a nakon uklanjanja rezultata koji ne od-govaraju pretrazi te onih rezultata koji se ponavljaju u istome kontekstu, ostalo je420 pojavnica. Za rijeitljivpronaena je 1831 pojavnica, a nakon primjene istihkriterija suavanja, ostalo je 1617 pojavnica, dakle skoro etiri puta vie od pojav-nica rijei itak. Ovdje treba rei da od 612 pojavnica leme itakak 408 dolazi izpotkorpusa Narodnih novina (1990. 2013.), a isti je sluaj i s pojavnicama lemeitljivgdje od 1831 pojavnica 1489 dolazi iz toga potkorpusa. Nadalje, u HNK-u jekatkad bilo teko odrediti godinu teksta u kojemu se pojavljuje pojavnica, kao i to o

kojemu je tipu teksta rije. Iz tih smo se razloga opredijelili za Hrvatsku jezinu ri-znica kao temeljni izvor u ovome radu, a Hrvatski nacionalni korpus posluio namje za dodatnu provjeru.

S obzirom na velik broj pronaenih pojavnica, odluili smo obraditi dio rezulta-ta i za itaki za itljiv. Na svakoj je stranici bilo ispisano 25 rezultata, a kao obliknasuminosti odabrali smo analizirati prvi, peti, deseti i petnaesti rezultat na svakojstranici. Na taj smo nain doli do 96 pojavnica leme itak(dakle uzeli smo u obzirsklonidbene oblike pridjeva, priloga i imenice), od kojih se 68 odnosi na razumlji-vost rukopisa ili tiska, a 28 na razumljivost teksta ili ega drugoga. Vremenski jeraspon obraenih pojavnica od 1990. do 2013. godine. Razlog tako velikome brojurezultata koji ukazuju na uporabu rijei itakza razumljivost rukopisa ili tiska jesttaj to, kao to smo prethodno naveli, HNK ukljuuje tekstove iz Narodnih novina,odnosno zakone, pravilnike i druge pravne propise u kojima se esto spominje itkopopunjavanje, ispunjavanje i ispisivanjeobrazaca, itko upisivanje podataka,itkopotpisivanje, itko ime i prezimei sl. to se tie pojavnica leme itljiv(dakle svihizvedbenih oblika pridjeva, priloga i imenice), na gore smo opisan nain doli do279 pojavnica, od kojih se 221 odnosi na razumljivost rukopisa ili tiska, a 58 na ra-

4http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/machine-readable?q=machine+readable.


15/20

16.2-3 (2015): 337-356

351

zumljivost teksta ili ega drugoga. Vremenski je raspon pojavnica takoer od 1990.

do 2013. godine. Kao u sluaju leme itak, itljiv se mahom pojavljuje u zakon-skim propisima pa se tako govori o itljivu popunjavanju obrazaca, itljivu ozna-avanju, upisivanju i ispunjavanju, itljivim oznakama, itljivu isticanju uvjetaprodajei sl.

Budui da potkorpus Narodnih novina ini 66,66% ukupnoga korpusa kada je ri-jeo pojavnicama leme itak, te 88,31% kada je rijeo pojavnicama leme itljiv,na temelju provedene analize Hrvatskoga nacionalnog korpusa ne moemo donositizakljuke o tome koja se rijevie upotrebljava za koje znaenje, jer korpus u ko-jemu jedna tiskovina pokriva 66,66% odnosno 88,31% rezultata pretrage nije rep-rezentativan (za nae istraivanje). Jedino to moemo zakljuiti jest da se itljivupotrebljava vie nego itak(ak i bez potkorpusa Narodnih novina) te da se objerijei i njihove izvedenice i sklonidbeni oblici upotrebljavaju i u vezi s razumljivos-ti rukopisa ili tiska i u vezi s razumljivosti teksta ili ega drugoga. Takoer, oito jeda se u pravnim propisima i itaki itljivupotrebljavaju u vezi s razumljivosti ru-kopisa ili tiska.

4. Zakljuak

Kada bismo pitanje znaenja rijei itaki itljivpromatrali sa stajalita koje jasnoartikulira Kapovi(2010) kada kae da je jezik stvar drutva, a ne pojedinca, te daje sve to u jeziku postoji pravilno, onda bismo, na temelju rezultata analize korpu-sa, mogli rei da su obje rijei jednako pravilne, i k tomu istoznane. Govornici,naime, upotrebljavaju i jednu i drugu rije, te njihove izvedenice, za znaenja kojasuvremeni rjenici razluuju, i to svaki na svoj nain. Na temelju je toga jasno dasu itaki itljivu uzusu istoznanice, a upotrebljavaju se i za znaenja koja ne na-lazimo u rjenicima. Primjerice, itljiv stil izlaganjaili itljivo scensko dogaanjenikako se ne mogu objasniti definicijom pridjeva itljivkoji se lako ita jer je ra-

zumljiv. Isto je i s itkom verzijom predstaveili itkom injenicom. Dakle, i kadabismo se vodili pragmatinim naelom jezine pravilnosti (Pranjkovi1996) premakojemu je norma potpuno uvjetna, pa nema razloga propisivati koji je od dvajupromatranih oblika pravilan ili pravilniji kada govornici oba upotrebljavaju, i tadabismo na temelju rezultata istraivanja mogli donijeti normativnu preporuku: rje-nike bi se definicije trebale izmijeniti na nain da promatrane rijei obrauju kaosinonime te da ukljue i znaenja zabiljeena u uzusu.

No, ako problem iznesen u ovome radu promatramo sa standardolokoga stajali-ta, odnosno da dvojba uvijek dovodi do nestabilnosti jezine norme (Frani,


16/20

52


Hudeek i Mihaljevi2006: 37) te da je stoga treba razrijeiti upuivanjem na pra-

vilniji oblik, tada na temelju naela proirenosti (Pranjkovi1996) moemo prepo-ruiti da je pravilniji oblik itljivbudui da se u korpusu pojavljuje ee negoli i-tak(168 naspram 117 u HJR-u i 1617 naspram 420 u HNK-u). Isto moemo uinitii na temelju tradicijskoga naela jer se itljivu hrvatskome jeziku, u uzusu, pojav-ljuje ranije nego itak, barem prema rezultatima analize korpusa. Time bismo tako-er anulirali razliku izmeu promatranih rijei te bi preporuka bila da rjenici s ri-jei itakupuuju na rijeitljivte potonju definiraju na nain da ona ukljuuje ra-zumljivost rukopisa i tiska te teksta i ega drugoga.

Znika (1989: 275) se poziva na saznanja iz semantike teorije o sinonimima tekae da su oni balast u jeziku te da ih se svaki jezik na neki nain nastoji rijeiti.U ovome su sluaju dvojbu ponajprije pokuali razrijeiti leksikografi i pokoji jezi-ni savjetodavac desinonimizacijom (Tafra 2005). Ostaje, dodue, nejasno na teme-lju ega su hrvatski leksikografi u 21. stoljeu odluili od sinonima stvoriti paroni-me. Posebno je zbunjujue, i doista destabilizira normu vie negoli to to ini nera-zlikovanje znaenja promatranih rijei u uzusu, to to autori razliitih rjenika dajupotpuno suprotne definicije. Tako se s jedne strane u rjenicima onje (2000), Jojii Matasovia (2002), Ania (2003) i Brozovi Ronevi (2012) itak odnosi natekst, a itljivna rukopis, dok se u rjenicima Ania (2007) i Sinkovi(2015) itak

odnosi na rukopis, a itljiv na tekst. Budui da su rjenici Brozovi Ronevi(2012) i Sinkovi (2015) kolski rjenici hrvatskoga jezika, jasno je da je normanaruena oprenim definicijama.

Moemo rei da su uspjeniji u razrjeavanju sinonimnosti bili govornici jer su,sudei prema analiziranome korpusu, dali prednost pridjevu itljivi njegovim izve-denicama, a upotrebljavaju ga i kada govore o rukopisu, i o tekstu, i o emu dru-gome to je lako razumljivo jer je jasno ili jednostavno.

Budui da su inaice odnosno sinonimi rezultat povijesnoga razvoja jezika (Taf-

ra 2005), a da nam varijantnost pomae da se naviknemo na novi oblik rijei(Pranjkovi1996), supostojanje rijei itaki itljivuope nije problem. Problem jeto rjenici ne daju definicije tih rijei koje se temelje na uporabi, to se moe op-ravdati jedino u sluaju izrazito normativnih rjenika koji ele razrijeiti sinonim-nost i dati korisniku jednoznaan odgovor, ali i tada se moramo zapitati na temeljuega se to ini. Ipak, vei od tog problema, a i vaniji za hrvatsku leksikografiju,jest problem supostojanja dvaju kolskih rjenika sa suprotnim definicijama. Govo-ri to mnogo ne samo o hrvatskoj leksikografiji (o tome vie u Tafra 2005), nego i ohrvatskome standardu koji je doista u rukama pojedinaca. Iako nije neobino da

standard oblikuju pojedinci, jer rijeje o umjetnoj varijanti jezika, smatramo da je


17/20

16.2-3 (2015): 337-356

353

u dananje vrijeme lako dostupnih i reprezentativnih korpusa hrvatskoga jezika ne-

ophodno da rjenici budu utemeljeni na uzusu, a ondje gdje se od uzusa odstupa, dase pojasni na temelju ega se to ini.

Spomenuli smo na poetku rada da jezikoslovci katkad daju razliita rjeenja ida to nije neobino. Smatramo da leksikografi ne mogu imati taj luksuz, odnosnoda se leksikografsko normiranje ne moe temeljiti na slobodnome tumaenju poje-dinca ili skupine pojedinaca, veprvenstveno na uzusu, a onda i na normi uteme-ljenoj na promiljanjima jezikoslovaca.

Konano, naa je preporuka, koju temeljimo prvenstveno na naelu proirenosti,

a onda i na tradicijskome naelu, da se u normativnim rjenicima hrvatskoga jezikaupuuje na oblik itljivkao uestaliji te da ga se definira na nain koji ukljuuje svanjegova znaenja u uzusu, primjerice: 1. koji je razumljiv jer je jasno oblikovan (i-tljiv rukopis, tisak, font; itljiva slova), 2. koji se lako ita jer je razumljiv, zanim-ljiv (itljiva knjiga; itljiv roman), 3. koji je razumljiv jer je jednostavan, jasan (it-ljiv koncept; itljiva izvedba).

Literatura

Ani, Vladimir. 2007. Rjenik hrvatskoga jezika.Zagreb: Europapress holding i Novi Li-ber.Ani, Vladimir. 2003. Veliki rjenik hrvatskoga jezika.Zagreb: Novi Liber.Ani, Vladimir. 1998.Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.Ani, Vladimir. 1994.Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.Ani, Vladimir. 1991.Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.Ani, Vladimir, Sili, Josip. 2001.Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber i kol-

ska knjiga.Babi, Stjepan. 2004.Hrvanja hrvatskoga. Hrvatski u kotacu sa srpskim i u klinu s en-

gleskim.Zagreb: kolska knjiga.Babi, Stjepan. 2002. Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku. Zagreb: Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti i Nakladni zavod Globus.Babi, Stjepan, Mogu, Milan. 2011.Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga.Badurina, Lada, Markovi, Ivan, Mianovi, Kreimir. 2008. Hrvatski pravopis. Zagreb:

Matica hrvatska.Bari, Eugenija, Lonari, Mijo, Mali, Dragica, Pavei, Slavko, Peti, Mirko, Zeevi,

Vesna, Znika, Marija. 1997.Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska knjiga.Benei, Julije. 1987.Rjenik hrvatskoga knjievnoga jezika od preporoda do I. G. Kova-

ia. Svezak 7. Mondur nepokoj. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i um-


18/20

54


jetnosti.

Benei, Julije. 1986.Rjenik hrvatskoga knjievnoga jezika od preporoda do I. G. Kova-ia. Svezak 2. Burkati se duica. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i um-

jetnosti.Brodnjak, Vladimir. 1991. Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika. Zagreb: kolske

novine.Brozovi Ronevi, Dunja (ur.). 2012. kolski rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Institut

za jezik i jezikoslovlje i kolska knjiga.Bujas, eljko. 2011. Veliki hrvatsko-engleski rjenik. Zagreb: Nakladni zavod Globus.Burchfield, R. W. 2000. The New Fowler's Modern English Usage. New York: Oxford

University Press.Drvodeli, Milan. 1996.Hrvatsko-engleski rjenik. Zagreb: kolska knjiga.Duli, Mihovil (ur.). 1997. Govorimo hrvatski. Jezini savjeti. Zagreb: Hrvatski radio i

Naklada Naprijed.Frani, Anela, Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica. 2006.Normativnost i viefunkcional-

nost u hrvatskome standardnom jeziku.Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.Gilman, E. Ward (ur.). 1989. Websters Dictionary of English Usage. Springfield, Massa-

chusetts: Merriam-Webster.Ham, Sanda, Mlikota, Jadranka, Baraban, Borko, Orli, Alen. 2014.Hrvatski jezini savje-

ti.Zagreb: kolska knjiga.Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica, Vukojevi, Luka. 2010.Jezini savjeti. Zagreb: Institut

za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Hudeek, Lana, Mihaljevi, Milica, Vukojevi, Luka (ur.). 1999.Hrvatski jezini savjetnik.

Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, kolske novine.Ivekovi, Franjo, Broz, Ivan. 1901. Rjenik hrvatskoga jezika. Svezak I. A O.Zagreb:

tamparija Karla Albrechta (Jos. Wittasek).Jonke, Ljudevit, Hraste, Mate, Musulin, Stjepan, Rogi, Pavle, Pavei, Slavko, Finka, Bo-

idar (ur.). 1967. Rjenik hrvatskosrpskoga jezika. Knjiga prva. Zagreb, Novi Sad:

Matica hrvatska i Matica srpska.Joji, Ljiljana, Matasovi, Ranko (ur.). 2002.Hrvatski enciklopedijski rjenik.Zagreb: No-vi Liber.

Jozi, eljko (ur.). 2013.Hrvatski pravopis. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslov-lje.

Kapovi, Mate. 2010. iji je jezik?Zagreb: Algoritam.Kovaevi, Mario. 1998.Hrvatski jezik izmeu norme i stila.Zagreb: Nakladni zavod Glo-

bus.Ladan, Tomislav (ur.). 2002. Osmojezini enciklopedijski rjenik. Svezak IV. NeO.Zag-

reb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea.


19/20

16.2-3 (2015): 337-356

355

Ladan, Tomislav (ur.). 1987. Osmojezini enciklopedijski rjenik. Svezak I. AE. Zagreb:

Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea.Mami, Mile. 1996.Jezini savjeti. Zadar: Hrvatsko filoloko drutvo.Mareti, Tomo (ur.). 19111916.Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Dio VII. Morai

nepomiran.Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Matkovi, Maja. 2006.Jezini savjetnik iz prakse za praksu.Zagreb: korpion.Opai, Nives. 2009.Reci mi to kratko i jasno hrvatski za normalne ljude.Zagreb: Novi

Liber.Pranjkovi, Ivo. 1996. Temeljna naela jezine pravilnosti.Kolo 4. 512.Ritter, R. M. (ur.). 2003. The Oxford Style Manual. Oxford: Oxford University Press.

Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka ui-lita. Zagreb: kolska knjiga.

Sinkovi, Silvia (ur.). 2015.Aniev kolski rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Znanje.Stevanovi, Mihailo, Markovi, Svetozar, Mati, Svetozar, Rogi, Pavle, Peikan, Mitar,

Gortan-Premk, Darinka, Vujani, Milica, Kovaevi, Srbislava (ur.). 1976. Reniksrpskohrvatskoga knjievnog jezika. Knjiga esta. S .Novi sad: Matica srpska.

Stevanovi, Mihailo, Markovi, Svetozar, Mati, Svetozar, Peikan, Mitar (ur.). 1969.Re-nik srpskohrvatskoga knjievnog jezika. Knjiga trea. K O. Novi sad, Zagreb:Matica srpska i Matica hrvatska.

ari, Ljiljana, Wiebke, Wittschen. 2008.Rjenik sinonima hrvatskoga jezika. Zagreb: Na-klada Jesenski i Turk.

onje, Jure (ur.). 2000.Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod MiroslavKrlea i kolska knjiga.

Tafra, Branka. 2005. Od rijei do rjenika. Zagreb: kolska knjiga.Tafra, Branka (1998). Povijesna naela normiranja leksika.Rasprave Instituta za hrvatski

jezik i jezikoslovlje 23-24: 325343.Tafra, Branka. 1984. Izbor rijei za rjenik (na primjeru leksike grae 19. st. iAR).Ras-

prave Zavoda za jezik 10-11: 223230.

Teak, Stjepko. 2004.Hrvatski na nepodobni. Zagreb: kolske novine.Teak, Stjepko, Babi, Stjepan. 1994. Gramatika hrvatskoga jezika prirunik za osnovno

jezino obrazovanje. Zagreb: kolska knjiga.Teak, Stjepko. 1990.Hrvatski na svagda()nji. Zagreb: kolske novine.Vujani, Milica, Gortan-Premk, Darinka, Dei, Milorad, Dragievi, Rajna, Nikoli, Mi-

roslav, Nogo, Ljiljana, Pavkovi, Vasa, Rami, Nikola, Stijovi, Rada, Radovi-Tei, Milica, Fekete, Egon. 2011.Renik srpskoga jezika. Izmenjeno i popravljenoizdanje.Novi sad: Matica srpska.

Znika, Marija. 1989. O znaenju i obavjesnosti rijei znaajka.Rasprave Zavoda za jezik15: 275289.


20/20


Mreni izvori:

Hrvatska jezina riznica. http://riznica.ihjj.hr/. Posjeeno 24. srpnja 2015.

Hrvatski nacionalni korpus. http://www.hnk.ffzg.hr/. Posjeeno 6. kolovoza 2015.

Merriam-Webster. www.merriam-webster.com. Posjeeno 14. srpnja 2015.Oxford Dictionaries. www.oxforddictionaries.com. Posjeeno 14. srpnja 2015.

Adresa autora:

Drage Gervaisa 44RijekaE-mail: [email protected]

IN SEARCH OF MEANING:

ITAK(READABLE)AND ITLJIV(LEGIBLE)IN NORM AND USAGE

In this paper, we try to establish the meanings of the words itakand itljiv (readableandlegible, respectively). It seems that the norm is not clear on what these words actuallymean; different dictionaries give different (and opposite) definitions so that it is not clearwhich of the words refers to the comprehensibility and ease of reading a text, and which tothe ease of reading ones handwriting or print. The same issue is found in usage, in texts ofdifferent genres. Therefore, we analyze Croatian dictionaries from the beginning of the 20thcentury until today to track the normative path of the words in questions, and we seek an-swers in handbooks on language usage. We look to grammar to find out whether there is adifference in meaning between suffixes -akand -ljiv, and we search for examples of use intwo corpuses of the Croatian language (Croatian Language Repository and Croatian Na-tional Corpus) to see how the words are actually used in their basic and derived forms.Based on the corpus analysis, we suggest changes to the definitions in dictionaries and, fi-

nally, we discuss the issue of the lexicographers norm that stems from the research.

Key words:itak; itljiv; readable; legible; meaning; norm; usage; corpus analysis; lexi-cography; paronyms.

Čitak-Čitiljivjezikoslovlje_16_337_patekar.pdf

Documents