cus2000_4_10_saric_o_teologiji_i_crkvi

7/25/2019 CUS2000_4_10_Saric_O_teologiji_i_Crkvi

1/4

O teologiji i Crkvi

W a l t e r K a s p e r ,

Theologie und Kirche

I I, M. G ri ine w ald Ver lag ,

M a i n z 1 9 9 9 . , 2 8 2 s t r a n i c e

J e l i po tre ba n dijalog izme u teologije i Crkve? Kakav je od no s

teologije spram njezina poslanja? Odgovori na ta pitanja upuuju na

razliita eklezioloka motrita kao i na crkvenost same teologije.

esto se moe susresti miljenje da teoloki studij ne korist i

napredovanju u vlast i tom kranskom ivotu te da rasprave o poje

dinim teolokim temama i pi tanj ima mogu i kodi t i sveeniku u

obavljanju njegove slube. Iza ovakva gledita stoji shvaanje koje

promatra teologiju kao sakupljeno nocionalno znanje, bez poveza

nosti s duhovnim iskustvom. Takva teologija stvara privid da poznaje

misteri je , al i ne postie svoju svrhu, t j . ne vodi u dodir sa stvarnou

misteri ja .

Jedno drugaije poimanje teologije ukazuje, meutim, na

potrebu dijaloga izmeu teologije i Crkve, bez kojeg e trpjeti samo

ostvare nje po slanja Crkve. U svojim teolok im prom iljanjim a,

sabranim u ovoj knjizi , W. Kasper pokazuje kako taj dijalog moe bit i

plo do no sa n za ivot i poslanje Crkve. U vrem enu u kojem su nasta ja l i

ovi tekstovi, vodila ga je snana elja vidjeti teologiju i Crkvu u

njihovoj nutarnjoj uzajamnoj p rip ad no st i i uzajamnoj upu eno st i

jedne na drugu (s t r . 7) .

Ovaj dru gi svezak iza br an ih lan ak a Teologija i Crk va II dolazi

u ruke i ta te l j ima, kako je to is taknuto u predgovoru, 12 godina

nakon pojavlj ivanja knjige istog naslova. Dok u prvom svesku autor

raspravl ja vie o suvremenoj s i tuaci j i i sadanj im zadaama sustavne

teologije, u ovoj knjizi susreu se tri kruga tema, koje, u 13 radova,

govore o teologij i danas, o Crkvi danas i njezinu mjestu i ulozi u

439


2/4

Prikazi i osvrti

dananjem svijetu. Na kraju knjige donesena je bibliografija radova

W. Kaspera od 1992. do 1998. godine (br. 479-624), koju su priredili

J . Drumm i Chr . Hermes, kao nastavak popisa radova (1960.-1992.) ,

objavljen u spomen-spisu prigodom autorove 60. godine ivota (E.

Schockenhoff - P. Walter (izd.), Dogm a imd Glaube. Bausteine fur

eine theologische Erkenntnislehre Mainz,

1993.,

str. 294-333). Ovih

13 radova na neki nain obiljeavaju jedno razdoblje u Kasperovu

djelovanju, obuhvaaju vrijeme njegove biskupske slube u biskupiji

R otten bur g-S tuttg art. Prvi prilog je njegovo oprotajno p redav anje u

Tubingenu, nakon gotovo 25-godinjeg profesorskog djelovanja.

Knjiga se pak pojavljuje u vrijeme njegova odlaska iz biskupije

Rottenburg-Stuttgart na odgovornu slubu u Vatikanu. Odatle i

relevantnost pastoralnih naglasaka, koje je Kasper postavio u svojoj

biskupskoj s lubi .

Prvi krug tema obuhvaen je naslovom

Teologija danas.

Na

poetku je autorovo spomenuto oprotajno predavanje na sveuilitu

u Tubingenu, u kojem argumentira neophodnost metaf iz ike za

teologiju. Pokazujui da su teologija i metafizika u uzajamnom

odnosu, Kasper podvlai da sadanja situacija ne znai samo raskid,

nego da ima i svoju ansu. Drugi prilog raspravlja o teolokom

shvaanju istine, pitanju o kojem se dosad nije govorilo u teologiji.

Kriza pojma istine i shvaanja istine je, prema autoru, temeljna kriza

dan an je teologije. Kako je d an a nja teologija mo gua sam o u

dijalogu s novovjekom misli, tako i obnova shvaanja istine

pretpostavlja novi razgovor i intenzivan zajedniki rad izmeu

filozofije i teologije. U tree m la nk u a uto r govori o od no su P ism a i

tradicije u pneumatolokoj perspektivi, to za teologiju predstavlja

ek um en sk u zada u u bu du no st i . etvrt i pr ilog je Prolegomena za

obnovu duhovnog tumaenja Pisma, u kojem se autor zalae za

duhovno tumaenje, koje je, teoloki, u prvom redu kristoloko

tumaenje Pisma, polazei od injenice da odnos egzegeze i dogma

tike nije jo razjanjen niti dovren u smislu uzajamne suradnje

un ut ar zn anstvenih is t raivako-spoznajnih procesa i ukazujui n a

hermeneutike temelje teolokog tumaenja Pisma.

Drugi dio, naslovljen

Crkva danas

sad ri pet radova. U prva tr i

priloga autor razvija teologiju slube u Crkvi. Kad govori o

biskupskoj s lubi , s l i jedi nauku prema Tomi Akvinskom, koj i ovu

slubu promatra u okviru jedne duhovne i is todobno posve

sakramentalno-euharisti jske vizije Crkve. Teologiju sveenike slube

razvija u svjetlu ideje iz PO 6 kao predstavljanje Krista Glave Crkve.

O slubi akona govori pod ekleziolokim vidom, uzimajui u obzir

sadanje izazove u Crkvi i drutvu, te iznosi saborsku nauku o

akonatu , prema kojoj akon na poseban nain predstavl ja Isusa

44


3/4

Crkva u svijetu 35 (2 000), br . 4, str. 433 -455

Krista koji je doao sluiti (Mk 10,45) i koji je sam sebe prinio i

uinio robom (Fil 2,7s) . U etvrtom prilogu raspravlja o apostolskoj

sukcesij i kao eku m en sk om problem u. U zanimlj ivu pr i logu raved-

nost i milosre. Razm iljanja o jednoj teoriji primjene crkveno

pravnih normi

Kasper ukazuje na vano polazite za praksu Crkve

da, prema Pismu i novijim dokumentima uiteljstva, pravo i milosre

idu zajedno, odnosno oznaavaju put prema ostvarenju ovjekova

spasa, koji daje smisao crkvenom pravu.

U treem dijelu, koji govori o

Crkvi u dananjem svijetu

nalaze

se veoma zanimljivi radovi za promiljanje odnosa Crkve prema

suvremenom drutvu. U prvom pr i logu pod naslovom Narav - milost

- kultura au tor govori o znaenju suvre m ene sekularizacije i

aktualnost i odnosa vjere prema profanoj kul tur i . Kako je poruka o

milosti u sreditu kranske vjere, pitanje odnosa naravi i milosti

pitanje je kranskog identiteta. Iz odreenja odnosa naravi i milosti

proizlazi slika obnovljene kranske kulture, tj. civilizacije ljubavi. U

drugom prilogu autor raspravlja o Crkvi i novovjekim procesima

slobode, polazei od saborske Deklaracije o vjerskoj slobodi, u kojoj

je Crkva prihvatila mnoge prigovore prosvjetiteljstva. Kasper

obrauje ovu temu iz perspekt ive i metodom sustavne, dogmatske

teologije, istiui da je ovo pitanje od sudbonosnog znaenja za

budunost kranstva u suvremenom drutvu. U treem pr i logu

Kasper govori o teolokom utemeljenju l judskih prava kao jednome

od suvremenih izazova za Crkvu i teologiju. Crkva temelji ljudska

prava na Bojoj istini, koja je Krist, i daje im specifino kransko

tumaenje . Posebno zanimanje pr iv lai autorov rad pod naslovom

Crkva pred izazovima postmoderne. Postm oderna zas tu pa p lura l -

nost ( istine, ovjenosti , pravednosti ima samo u pluralu, str . 253),

odbija postulat za jedinstvom, istie estetiziranje misli protiv zahtjeva

za apsolutnou znanstvenog razuma, krit izira utopije kao i vjeru

moderne u napredak, odbacuje dovrenje povijest i , pokazuje jednu

nihilistiku crtu. Crkva je pred zadaom, uiniti shvatlj ivom povijest

kao mjesto povijesti spasenja, ponovno istaknuti shvaanje povijesti i

vremena. Postavke postmoderne predstavljaju velik izazov za

teologiju i Crkvu. U njima se ponovno susreu s pitanjima koja nisu

r i jeena u prolost i . Tako je npr . postmodernist ika teza o plural iz

mu ponovno zaotravanje nerijeenog problema filozofsko teolokog

odreenja odnosa vjere i stvarnosti .

Kao to je danas teologija mogua samo u dijalogu s novovjekom

misli, tako i Crkva moe izvriti svoje poslanje ako se sueli s

problemima suvremenog svijeta. Pravi izazov za Crkvu i teologiju

danas je , podvlai Kasper , nai pravi put pred opasnou funda

mentalizma i relativizma, r igorizma i rasprodaje vlasti t ih vrijednosti

441


4/4

Prikazi i osvrti

te posredovati izmeu identiteta i dijaloke otvorenosti. Dijalog i

navjetaj trebaju postati konkretno iskusivi kao dvije strane poslanja.

Iz tih promiljanja vidljivo je da su Crkva i teologija usmjerene

jedna na drugu. Obradba temeljnih teolokih tema pokazuje

stanovitu pastoralnu relevantnost. Ako nauka Crkve ne nalazi odjeka

u ivotnoj praksi krana, ne moe se rei da je postigla svoju svrhu.

S druge strane, kranska praksa zahtijeva svoje utemeljenje u istini ,

da bi postala prepoznatljiva. Teologija i Crkva trebaju dijalog meu

sobom da bi se ostvario i dijalog sa svijetom. Ova Kasperova vizija

ukazuje na aktualnost i relevantnost njegove teologije, o emu

svjedo i i ova njegova knjiga.

Anto ari

cus2000_4_10_saric_o_teologiji_i_crkvi

Documents