IZBORI I IZBORNO PRAVO

Izbori i predstavljanje

IZBORI – prethodna definicija

• Izbori su proces biranja između više alternativa ili čin kojim se biraju osobe za određene političke pozicije.

KO TREBA DA BIRA I KOJE POZICIJE TREBA DA PODLIJEŽU IZBORU?

KO TREBA DA BIRA?Bogati?

Pametni?Pošteni?

Stari?Mladi?

Muškarci?Oženjeni?

KO TREBA DA BIRA?

Rješenje:

1. Princip političke jednakosti

2. Pricip formalno jednakog prava glasa

3. Princip “jedan čovjek – jedan glas”

ŠTA SU IZABRANICI?

• Predstavnici naroda?

• Predstavnici onih koji su ih izabrali?

• Predstavnici samih sebe?

• Predstavnici onih koji ih plaćaju?

TEORIJE O PREDSTAVLJANJU

• Model starateljstva

• Delegatski model

• Mandatski model

• Model sličnosti

TEORIJE O PREDSTAVLJANJU

Model starateljstva

John Stuart Mill:

“Najbolja vladavina mora biti vladavina najmudrijih, a ti su uvijek malobrojni.”

Edmund Burke:

Suština predstavljanja je u tome da oni koji su obdareni mudrošću imaju dužnost da donose zrele odluke u korist onih koji su manje obrazovani i manje pametni.

TEORIJE O PREDSTAVLJANJU

Delegatski model

Delegat djeluje na osnovu jasnih i obavezujućih smjernica koje mora striktno da poštuje

Prednost: vezuje političare uz narod

Nedostaci: - lako blokira sistem

- ograničava prostor za

vođstvo i državništvo

TEORIJE O PREDSTAVLJANJU Mandatski model

Ova je teorija nastala poslije pojave velikih i jakih političkih partija

Pobjedom na izborima stranka dobija mandat naroda koji je ovlašćuje da sprovede onu politiku ili program koji je iznijela na izborima

TEORIJE O PREDSTAVLJANJU Mandatski model

Nedostaci:Zasnovana na teoriji racionalnog izbora i

racionalnog ponašanja birača; birači često ne glasaju za partijski program već za lidera, zbog tradicije itd.

Birači najčešće ne podržavaju čitav partijski izborni program već samo njegove dijelove

TEORIJE O PREDSTAVLJANJU Model mikrokosmosa

Ako poslanici predstavljaju interese grupa koje su ih izabrale, onda parlament treba da bude društvo u malom

Nepredstavljene grupe su politički potisnute, njihovi interesi su zanemareni

Ova teorija insistira na izvornom predstavljanju: ne može muškarac predstavljati žene ni bogataš siromahe

TEORIJE O PREDSTAVLJANJU Model mikrokosmosa

Nedostaci:

Generalno, da li bi uopšte mogao da radi parlament koji bi bio društvo u malom: vjerski podijeljen, jezički isključiv, ideološki netolerantan, svađalački, konfliktan

Parlament-mikrokosmos može se napraviti samo nametanjem niza ograničenja na izborima, čak i ograničavanjem političke slobode pojedinca

IZBORIZNAČAJ I FUNKCIJE

Joseph Schumpeter: ”Kapitalizam, socijalizam i demokratija” (1942.)

Izbori predstavljaju samu suštinu demokratije – demokratija je samo forma, način povjeravanja eliti da za neko vrijeme obavlja političko-upravljačke funkcije. Zbog toga su izbori veoma važni.

IZBORIKoje pozicije podliježu izborima?

Predsjednik državeZakonodavni organiIzvršni organiLokalni organiZašto se ne biraju sudije?Zašto se ne biraju visoki državni

službenici?

IZBORIUloga izbora

Regrutovanje političara Obrazovanje vlade Obezbjeđivanje predstavljanja Uticanje na politiku Obrazovanje birača Uspostavljanje legitimiteta Jačanje elita

IZBORIPonašanje birača

Kratkoročni činioci koji utiču na ponašanje birača:

Stanje privredeLičnost partijskog lidera i njegov ugledStil predizborne kampanjeIstraživanja javnog mnijenjaMas-mediji

IZBORIPonašanje birača – teorije glasanja

1. Model partijske identifikacije

2. Sociološki model

3. Model racionalnog izbora

4. Model dominantne ideologije

IZBORITehnička pitanja mogu biti presudna

☺Neposredni ili posredni izbori?

☺Koliko često treba održavati izbore?

☺Ko treba da provodi izbore: vlada ili nezavisno tijelo?

☺Treba li bilo kome oduzeti pravo glasa?

☺Registracija birača

IZBORITehnička pitanja mogu biti presudna

Treba li glasanje biti obavezno?Javno ili tajno glasanje?Procedura kandidovanja – treba li biti

jeftina i jednostavna?

IZBORITehnička pitanja mogu biti presudna

Mogu li izbori uopšte biti u potpunosti “free and fair” pošto aktuelna vlada nađe način da stvori pogodnosti za sebe?

Kvalitet izbornog osobljaUticaj bogatstva

BIRAČKO PRAVO

• Jedno od najvažnijih političkih prava građana

• Biračko pravo garantuje građanima da će sudjelovati u konstituisanju državnih organa

• Kroz izborno pravo praktično se iskazuje narodni suverenitet

Biračko pravo

• AKTIVNO BIRAČKO PRAVO (biračka sposobnost) ili pravo građanina da bira

• Kome treba dati pravo glasa, i s tim u vezi, da li je biračko pravo lično pravo građanina ili je to javna funkcija

• Biračko pravo je opšte i jednako

• PASIVNO BIRAČKO PRAVO (poslanička sposobnost) ili pravo građanina da bude biran

• Uslovi za aktivno i pasivno biračko pravo nisu isti

AKTIVNO I PASIVNO BIRAČKO PRAVO

• Parlamentarna nepodudarnost – nespojivost položaja člana predstavničkog tijela i nekih drugih položaja,najčešće položaja državnih službenika

IZBORNE JEDINICE

UNINOMINALNE

• Bira se samo jedan poslanik

• Izborni sistem u uninominalnim izbornim jedinicama je uvijek većinski

PLURINOMINALNE

• Bira se više od jednog poslanika

• Izborni sistem u plurinominalnim izbornim jedinicama može biti većinski ili proporcionalni

AAB ABB AAB ABB ABB AAAABB ABB AAA BBB AAA AAB

POČETNA PRETPOSTAVLJENA VOLJA BIRAČA

AAB ABB AAB ABB ABB AAAABB ABB AAA BBB AAA AAB

PRVA PODJELA: B = 3; A = 1

AAB ABB AAB ABB ABB AAAABB ABB AAA BBB AAA AAB

DRUGA PODJELA: B=2; A=2

AAB ABB AAB ABB ABB AAAABB ABB AAA BBB AAA AAB

IZBORNA GEOMETRIJA

AAB ABB AAB ABB ABB AAAABB ABB AAA BBB AAA AAB

SISTEMI RASPODJELE MANDATA

VEĆINSKI SISTEM

1. Sistem apsolutne većine (nadpolovična većina ili 50% + 1 glas) poznat i kao sistem dvokružnog ili višekružnog glasanja

2. Sistem relativne većine ili sistem najvećeg broja

(First Past Tense)

PROPORCIONALNI SISTEM

• Nastao da bi raspodjela mandata bila što približnija broju glasova koji su pojedine stranke dobile

1. Metod izbornih kvota

2. Metod divizora

PERSONALIZACIJA IZBORA

• Političke partije apsolutno vladaju izbornim procesom tako da birači imaju malo uticaja na to ko će se naći na listama. Izbori su postali depersonalizirani jer se glasa isključivo za liste, a malo za kandidate.

• Bilo je pokušaja da se omogući uticaj birača na fazu kandidovanja, a otvorene liste omogućuju uticaj birača i u fazi glasanja