Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjeditem u New Yorku, su najvea meunarodna diplomatska organizacija.Diplomacijajepojamkoji ima viestruka znaenje, ali svima je zajedniko zadiranje u sferu meunarodnih odnosa i vanjske politike.Diplomacija je, prije svega, oblikedravnedjelatnosti usmjeren na odnose s drugim zemljama i meunarodnim sudionicima. Isti pojam oznaava i cjelokupnu dravnu strukturu koja slui za predstavljanje vlastite zemlje u svijetu i za odravanje slubenih odnosa s drugim subjektima meunarodnih odnosa. Sastavni su dijelovi te strukture, gotovo u svakoj zemlji,ministarstvo vanjskih poslovate diplomatsko-konzularna predstavnitva.Diplomacija u subjektivnom smislu oznaava sposobnost,znanje, vjetinu, metodu komuniciranja, odravanja meunarodnih odnosa, pregovaranja, rjeavanja konfliktnih situacija. To su karakteristike koje treba posjedovati diplomat, odnosno osoba ija je profesija, karijera, odnosno struka predstavljanje drave u meunarodnim odnosima. Profesija kojom se bavediplomatinaziva se diplomacijom.I na kraju, diplomacija jeznanostkoja prouava i poduava o relevantnim pitanjima u meunarodnim odnosima i voenju vanjske politke. Kao znanost ona je kompilacija raznih znanstvenih podruja prije svegapolitike, ali ipovijesti,zemljopisa,prava,ekonomijei drugih.Rije "diplomacija" potjee odgrkerijeidiploma, koja je prvotno oznaavala dvostruko presavijenu ispravu koja je sluila kao dokaz zavrenog studija. Kasnija je rije poprimila druga, ira znaenja, a oznaavala je slubene dokumente (izmeu ostalog sporazume izmeu vladara). Rijediplomatieskovana je, prema nekim izvorima, uFrancuskoju18. stoljeu, odkud se proirila i u drugeeuropskejezike.Sadraj[sakrij] 1Funkcija diplomacije i podruja diplomatskih aktivnosti 2Povijesni razvoj 3Diplomatski odnosi 4Diplomatsko pravo 5Diplomatska misija 6Literatura 7Povezani lanci 8Vanjske poveznice 8.1Ostali projektiFunkcija diplomacije i podruja diplomatskih aktivnosti[uredi VE|uredi]Osnovna funkcija diplomacije je predstavljanje svoje drave u inozemstvu i promicanje njezinih interesa i ciljeva. Ona je zaduena da kao instrument provodi vanjsku politiku koju utvruju tijela dravne vlasti (dravni poglavar,vlada,parlamentili drugaustavomodreena tijela), a putem njih grupa koja dri vlast u svojim rukama. Provoenje vanjske politike i odravanje meunarodnih odnosa s drugim subjektima (dravama,meunarodnim organizacijamai sl.) podrazumijeva i razvoj specifinih metoda (izmeu ostalog tu spada idiplomatski protokol) te aparata koji e obavljat tu djelatnost (tzv. sluba vanjskih poslova). Jednostavno definirano, zadae diplomacije su: predstavljati i zastupati, tititi i obavjetavati svoju zemlju, pregovarati.Gledajui kroz povijest, moe se rei da su razvitak meunarodnih odnosa, promicanje poloaja vlastite drave, spreavanje rata, najvanije aktivnosti diplomacije. Osim tradicionalnih politikih, u diplomatske aktivnosti spadaju i gospodarski, kulturni, znanstveni, vojni i drugi odnosi. Suvremena diplomacija, osim tradicionalnih zadaa, bavi se i problemima ljudskih prava, nezakonitih migracija, zatite okolia, sudjeluje u borbi protivterorizmai organiziranog kriminala, bavi se promicanjem i jaanjemdemokracije, ali i postizanjem sveopeg napretka (poitikog, gospodarkog, kulturnog, znanstvenog).Povijesni razvoj[uredi VE|uredi]

"Beki kongres", Jean-Baptiste Isabey (1819.)U svojoj dugoj povijesti diplomacija je prolazila kroz razliite promjene. Dokazi o savezima, te mirovnim i drugim sporazumima zabiljeeni su na najstarijim povijesnim spomenicima i pisanh tragova.Antika Grkabila je pogodna, zbog svoje podijeljenosti na brojne gradove-drave, za razvoj diplomatskih odnosa. Grki su gradovi-drave meusobno slali izaslanike u diplomatske misije koji su bili prihvaeni i tretirani s dunom i protokolarnom panjom.Rimljanisu takoer potovali strane izaslanke, te im davali odreenu zatitu i povlastice, ali su takav tretman traili i za svoje izaslanike (fetiales) kod stranih vladara. Meutim, do razvoja diplomacije dolazi tek u kasnijem razdobljuRimskog Carstva(jer su do tada svi dijelovi europskog i mediteranskog prostora bili u sastavu Carstva, pa su se i odnosi smatrali unutranjim pitanjem), naroito nakon njegove podjele395.godine na Istono i Zapadno, odnosno u dobaBizantskog Carstva. Odravanje diplomatskih odnosa i slanje izaslanika kod drugih vladara uestalo je i izmeu drevnih indijskih drava, ali i izmeu drava poputSirije,Egipta,Kine.Arapskivladari takoer alju svoje izaslanike. Za razdoblje starog i srednje vijeka karakteristina je privremena ili "ad hoc" diplomacija.Prvi pravi poeci diplomacije javljaju se tek u dobarenesanse, razvitkom ustanove stalne diplomacije, kadaVenecija,Milano,Toskana,Firencai drugitalijanskigradovi uvode imenovanje diplomatskih predstavnika. Tijekom15. stoljeastvara se diplomacija kao stalna djelatnost, a ne kao dotadanje povremeno slanje i primanje izaslanika. Stalni dipomatski predstavnici imaju jasna naznaena prava i dunosti, uz utvrenje pravila njihovog djelovnja.Francuski kardinalRichelieuosnovao je1626.godine prvoministarstvo vanjskih poslovakao sredinje tijelo za voenje posova u meunarodnim odnosima. NakonFrancuskei druge europske drave osnivaju svoja ministarstva vanjskih poslova.Za konkretnije odreenje poloaja i pravila u svezi s dipomatskim predstavnicima i njihovim funkcijama trebalo je ekati do1815.godine, kada su drave sudionceBekog kongresanakon napoleonskih ratova prvi puta vestranim (multilateralnim) sporazumom utvrdile pojedina bitna pitanja.Promjene nakonII. svjetskog ratadovodi do stvaranja suvremene diplomacije, za koju je karakteristian razvoj viestrane, multilateralne diplomacije, pored tradicionalne dvostrane, bilateralne diplomacije. Tomu je pridonijelo i veliko poveanje broja subjekata meunarodnog prava (prije svega drava i meunarodnih organizacija), to je dovelo do poveanja meunarodnih kontakata, ali i jaanja dipomatske slube.Diplomatski odnosi[uredi VE|uredi]Diplomatski odnosi su slubeni odnosi izmeu drava, odnosno drugih subjekatameunarodnih odnosa. Za postojanje diplomatskih odnosa izmeu dviju zemalje nije nuno da one imaju meusobno uspostavljena diplomatska predstavnitva, odnosno meusobno akreditirane efove diplomatskih predstavnitva, iako se nakon uspostave predstavnitva moe govoriti o stalnim (redovnim) diplomatskim odnosima. Diplomatski odnosi izmeu drava i meunarodnih organizacija nazivaju se takoer i kvazi-diplomatskim.U praksi postoji nekoliko podjela i naziva za pojedinu vrstu odnosa izmeu drava: savezniki odnosi dobrosusjedski odnosi srdani odnosi prijateljski odnosi dobri odnosi korektni odnosi indiferentni odnosi hladni odnosi zategnuti odnosi odnoside facto obustavljeni odnosi prekinuti odnosiDiplomatsko pravo[uredi VE|uredi]Diplomatsko pravo je skup pravilameunarodnog pravakoje se odnosi na prava i dunosti subjekata meunarodnog prava (drava, meunarnodnih organizacija i dr.) u svezi diplomatskih odnosima, funkcijama, privilegijama i imunitetima diplomatskih predstavnitava i osoblja.Diplomatsko pravo u velikoj je veini kodificiranoBekom konvencijom o diplomatskim odnosima, koja je usvojena na KonferencijiUjedinjenih naroda14. travnja1961.godine, a stupila je na snagu24. travnja1964.Njome je kodificiran najvaniji dio do tada postojeeg obiajnog meunarodnog prava, uz neke nove dispozicije. U njoj su sadrane odredbe o pravima i obvezama drave primateljice i drave iljateljice u pogledu stalnih diplomatskih misija bilateralnog karaktera, imuniteta i privilegija lanova diplomtaske misije, administrativnog i tehnikog osoblja.Osim Beke konvencije o diplomatskim odnosima, valja spomenuti iBeku konvenciju o konzularnim odnosima, usvojenom1963.godine, a stupila je na snagu1967.godine. Tom konvencijom reguliran je najvei dio pitanja koja su do tada bila rjeavana bilateralnim sporazumima u pogledu karijernih i poasnih konzula, njihovih ureda, prava i obaveza drava primateljice i drave iljateljice, statusa konzularnih funkcionara i konzularnih slubenika.Osim navedenih, izvori diplomatskog prava su i Konvencija o specijalnim misijama iz1969.godine, bilateralnimeunarodni ugovori, partikularno obiajno meunarodno pravo (primjerice ono izmeu zemaljaLatinske Amerike), ali i ope obiajno meunarnodno pravo koje vrijedi za pitanja koja nisu ureena konvencijama i bilateralnim ugovorima (tu spadaju dijelovi diplomatskog protokola).Pod diplomatskim pravom u irem smislu podrazumijevaju se i propisi nacionalnog zakonodavstva pojedine drave koje ureuju djelatnost vanjskog zastupanje drave (kao to je to uHrvatskojUstav Republike Hrvatskete prije svega, Zakon o vanjskim poslovima).Diplomatska misija[uredi VE|uredi]

VeleposlanstvoHrvatskeuOttawi,KanadaDiplomatska misija je slubeno predstavnitvo drave iljateljice u dravi primateljici, odnosno pri meunarodnoj organizaciji/konferenciji. Diplomatska misija moe biti stalna ili privremena, moe biti "ad hoc" za jedan specifian posao ili jednu zadau.Literatura[uredi VE|uredi] Berridge, Geoff R.,Diplomacija: teorija i praksa, Biblioteka Politika misao, Zagreb, 2004. Krizman, Bogdan,Postanak moderne diplomacije, IBI, Zagreb, 1957. Stanko Nick,Diplomacija: Metode i tehnike, Barbat, Zagreb, 1997. Stanko Nick,Diplomatski leksikon, Barbat, Zagreb, 1999. Svjetlan Berkovi,Diplomacija i diplomatska profesija, Zagreb, 2006. Mario Mikoli,Diplomatski protokol: praksa u Republici Hrvatskoj i neke praktine upute, Zagreb, 1995. Radovan Vukadinovi,Politika i diplomacija, Zagreb, 2004. Igor Janev,Diplomacija, 2013,ISBN 978-86-7419-261-0Povezani lanci[uredi VE|uredi] Diplomat Diplomatski protokol Diplomatski imunitet i povlastice Ministarstvo vanjskih poslova ef diplomatske misije Vojna diplomacijaVanjske poveznice[uredi VE|uredi] Ujedinjeni narodiOstali projekti[uredi VE|uredi]UWikimedijinu spremnikunalazi se lanak na temu:Diplomacija

UWikimedijinu spremnikunalazi se jo gradiva na temu:Diplomacija

Kategorija: DiplomacijaNavigacijski izbornik Otvori novi suradniki raun Prijavi se lanak Razgovor itaj uredi VE uredi Vidi stare izmjeneTop of Form

Bottom of Form Glavna stranica Kafi Aktualno Nedavne promjene Sluajna stranica Pomo DonacijeIspis/izvoz Napravi zbirku Preuzmi kao PDF Inaica za ispisPomagala to vodi ovamo Povezane stranice Postavi datoteku Posebne stranice Trajna poveznica Podatci o stranici Wikidata stavka Citiraj ovaj lanakDrugi jezici Alemannisch Aragons Asturianu Azrbaycanca emaitka () Bosanski Catal etina Cymraeg Dansk Deutsch English Esperanto Espaol Eesti Euskara Suomi Vro Franais Furlan Frysk Galego Fiji Hindi Magyar Bahasa Indonesia Ilokano Ido slenska Italiano - Latina Limburgs Lietuvi Latvieu Malagasy Bahasa Melayu Mirands Napulitano Nederlands Norsk nynorsk Norsk bokml Occitan Oromoo Polski Piemontis Portugus Romn Sardu Sicilianu Srpskohrvatski / Simple English Slovenina Slovenina Shqip / srpski Svenska Kiswahili Tagalog Trke Ozbekcha/ Ting Vit Winaray Bn-lm-g Uredi meuwikije Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 01:10, 31. svibnja 2015. Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. PogledajteUvjete koritenjaza detalje. Zatita privatnosti Impresum Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti Razvojni programeri Prikaz za mobilne ureaje