1

STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE

Primarne strukture: - sve one teksturne i strukturne znaajke koje nastaju u stijenama u najranijoj fazi njihova postanka, tijekom njihove

dijageneze i litifikacije. a) MAGMATSKE STIJENE: batolit, lakolit, sklad, ila, dajk, apofize, kupe, sliv, ploe b) SEDIMENTNE STIJENE: slojevitost, (gradacijska slojevitost, valne brazde (strujni i valni riplovi), tragovi kinih kapi,

desikacijske pukotine odreuje stratigrafsku krovinu i podinu), kosa laminacija c) METAMORFNE STIJENE: kriljavost

Sekundarne strukture: - strukture i strukturne znaajke koje nastaju u stijenama kao posljedica naknadne deformacije minerala i stijena nakon

njihova postanka (boranje, rasjedanje, navlaenje, pukotinski sustavi) SLOJ - talono tijelo ujednaenog litolokog sastava, odvojeno od slojeva u krovini i podini planarnim

diskontinuitetom ili slojnom plohom (Tomljenovi, B.(2010): Predavanja iz Strukturne geologije)

Slojevi su rezultat kraih prekida ili manjih promjena uvjeta u kojima je odreena stijena nastajala. PODINA I KROVINA

- TOPOGRAFSKA PODINA I KROVINA se odreuje samo na temelju poloaja, bez obzira na starost slojeva - STRATIGRAFSKA PODINA I KROVINA se odreuje s obzirom na starost slojeva u topografskoj krovini i podini u odnosu na

promatrani sloj (preuzeto iz Herak, M. (1990.): Geologija)

MJERENJE ORJENTACIJE/POLOAJA SLOJEVA NA IZDANCIMA:

U tektonski neporemeenim terenima slojevi stijena se nalaze u svome prvotnom poloaju. Meutim, djelovanjem tektonskih sila ili gravitacije oni se mogu nagnuti pod nekim kutem u odnosu na horizontalu to znai da su promijenili orijentaciju, tj. pretrpjeli su strukturnu deformaciju. Kako bi odredili postojeu orijentaciju nekog sloja na terenu pomou geolokog kompasa mjerimo elemente poloaja sloja. To su smjer nagiba, kut nagiba i pruanje sloja (Sl. Poloaj sloja). Smjer nagiba sloja pokazuje prema kojoj strani svijeta je sloj nagnut. Pri tome izmjereni smjer od 0 (ili 360) pokazuje orijentaciju prema sjeveru, 90 prema istoku, 180 prema jugu, a 270 prema zapadu. Kut nagiba sloja predstavlja kut kojeg zatvara slojna ploha s vodoravnom ravninom, a kree se izmeu

2

0 i 90. Ukoliko je kut nagiba 0, za sloj kaemo da je u vodoravnom poloaju i tada mu elemente ne moemo mjeriti. Pruanje sloja je sjecite nagnute slojne plohe s vodoravnom ravninom. Ako je kut nagiba nagnutog sloja manji od 90 njegovo pruanje nije potrebno mjeriti jer je ono uvijek okomito na smjer nagiba sloja. Ako se pak slojna ploha nalazi pod kutem od 90, tada se radi o vertikalnom sloju pa mu mjerimo samo pruanje. Tako npr. rezultat mjerenja poloaja sloja kojeg prikazujemo kao 45/60 govori o nagibu sloja prema sjeveroistoku pod kutem od 60, a 255/24 o nagibu prema zapad jugozapadu pod kutem od 24. Pruanje vertikalnog sloja prikazujemo npr. kao 338158 to oznaava pruanje pravca sjeverozapad jugoistok.

(Paveli, D.(2005): Predavanja iz Ope geologije)

Azimut kut izmeu sjevera i mjerenog smjera pada (smjera nagiba) slojeva. Oitava se u smjeru kazaljke na satu.

MJERENJE POLOAJA SLOJA:

a) pravac PRUANJA SLOJA : presjecite slojne ravnine (slojne plohe) s horizontalnom ravninom b) SMJER NAGIBA: ili azimut sloja pokazuje na koju stranu svijeta je sloj nagnut. Smjer nagiba je uvijek

okomit na pruanje sloja c) KUT NAGIBA: kut to ga sloj (slojna ploha) zatvara s horizontalnom ravninom

(preuzeto iz Herak, M. (1990.): Geologija)

ELEMENTI ORJENTACIJE SLOJA

Modificirano prema Lisle, R.J.(1988): Geological Structures and Maps

3

GEOLOKI KOMPAS

RAZLIKA IZMEU GEOGRAFSKOG I GEOLOKOG KOMPASA

- Kad se nulta oznaka geografskog kompasa usmjeri u eljenom pravcu, azimut tog pravca se dobiva oduzimanjem kuta oitanog ispod sjevernog kraka igle kompasa od 360. Kod geolokog kompasa azimut eljenog pravca oitava se direktno ispod sjevernog kraka igle. Razlika izmeu geografskog i geolokog kompasa je u zamjeni strana svijeta (zamjena istoka i zapada) iz praktinih razloga

preuzeto iz Dimitrijevi, M.D.(1978): Geoloko kartiranje

preuzeto iz Dimitrijevi, M.D.(1978): Geoloko kartiranje

4

MJERENJE POLOAJA SLOJA

- sjeverna strana kompasa (oznaka N) okrene se u smjeru nagiba sloja, a oitava se pod sjevernim krakom igle, ukoliko se juna strana kompasa (oznaka S) okrene u smjeru nagiba sloja tada se smjer nagiba oitava pod junim krakom igle.

- ovisno o izvedbi geolokog kompasa mjerenje kuta nagiba se vri na sljedei nain: a) Breithaupt zakretanjem slobodnog vijka koji povezuje poklopac geolokog kompasa te kuite kompasa b) Brunton - zakretanjem klinometra na suprotnoj strani kuita kompasa dovoenjem cijevaste libele u

horizontalni poloaj

PRIKAZIVANJE POLOAJA SLOJA NA KARTI: Poloaj sloja se zapisuje; azimut smjera nagiba / kut nagiba; npr. 90/45

SMJER NAGIBA : 0- 360 KUT NAGIBA : 0 - 90

preuzeto iz Dimitrijevi, M.D.(1978): Geoloko kartiranje

Preuzeto iz Cvetko Teovi, B.(2009): Predavanja iz Fizike geologije

HORIZONTALNI SLOJ nema ni smjera ni kuta nagiba, oznaka je 0/0

VERTIKALNI SLOJ

0-180

N

KOSI SLOJ : 90/45

0-180

Bojan Mato, prof. geog. i geol.

Dr.sc. Alan Vranjkovi

Dr.sc. Iva Kolenkovi