finansijska ravnoteŽa

11
FINANSIJSKA RAVNOTEŽA Kratkoročna finansijska ravnoteža Kada se posmatraju kratkoročno vezana sredstva „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu od tri godine uočavaju se oscilacije. Kratkoročno vezana sredstva su bila na najvišem nivou 2009. godine, 2010. godine je zabilježeno smanjenje gotovine i gotovinskih ekvivalenata što je dovelo do smanjenja kratkoročno vezanih sredstava u tom periodu iako su se povećala kratkoročna potraživanja. Rast kratkoročnih potraživanja i rast gotovine i gotovinskih ekvivalenata su doveli do povećanja kratkoročno vezanih sredstava u narednom periodu, odnosno 2011. godine, ali je nivo kratkoročno vezanih sredstava u dalje ostao na nižem nivou u odnosu na 2009. godinu. Sa druge strane, kratkoročni izvori finansiranja, koji se odnose na kratkoročne obaveze, imaju trend smanjenja u posmatranom periodu što je pozitivno za poslovanje. Koeficijent kratkoročne finansijske ravnoteže „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići je ispod referentne vrijednosti u posmatranom periodu od tri godine je ispod referentne vrijednosti, što znači da nije ostvarena kratkoročna finansijska ravnoteža. Ovo znači da kratkoročno vezana sredstva nisu pokrila kratkoročne izvore finansiranja i da je ugrožena likvidnost u posmatranom periodu. Koeficijent kratkoročne finansijske ravnoteže u posmatranom periodu, te je najviši iznos koeficijenta zabilježen 2011. godine zbog smanjenja kratkoročnih obaveza. Dugoročna finansijska ravnoteža Na osnovu prikazanih podataka u tabeli za period od 2009. godine do 2011. godine uočava se da dugoročno vezana imovina „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići bilježi oscilacije, kao i kratkoročno vezana sredstva. S obzirom na činjenicu da je dugoročno vezana imovina manja od trajnog i dugoročnog

Upload: dragana-rikic

Post on 05-Dec-2014

134 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

teorija iz finansijske ravnoteže za seminarski iz teorije iz analize bilansa

TRANSCRIPT

Page 1: FINANSIJSKA RAVNOTEŽA

FINANSIJSKA RAVNOTEŽA

Kratkoročna finansijska ravnoteža

Kada se posmatraju kratkoročno vezana sredstva „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu od tri godine uočavaju se oscilacije. Kratkoročno vezana sredstva su bila na najvišem nivou 2009. godine, 2010. godine je zabilježeno smanjenje gotovine i gotovinskih ekvivalenata što je dovelo do smanjenja kratkoročno vezanih sredstava u tom periodu iako su se povećala kratkoročna potraživanja. Rast kratkoročnih potraživanja i rast gotovine i gotovinskih ekvivalenata su doveli do povećanja kratkoročno vezanih sredstava u narednom periodu, odnosno 2011. godine, ali je nivo kratkoročno vezanih sredstava u dalje ostao na nižem nivou u odnosu na 2009. godinu. Sa druge strane, kratkoročni izvori finansiranja, koji se odnose na kratkoročne obaveze, imaju trend smanjenja u posmatranom periodu što je pozitivno za poslovanje.

Koeficijent kratkoročne finansijske ravnoteže „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići je ispod referentne vrijednosti u posmatranom periodu od tri godine je ispod referentne vrijednosti, što znači da nije ostvarena kratkoročna finansijska ravnoteža. Ovo znači da kratkoročno vezana sredstva nisu pokrila kratkoročne izvore finansiranja i da je ugrožena likvidnost u posmatranom periodu. Koeficijent kratkoročne finansijske ravnoteže u posmatranom periodu, te je najviši iznos koeficijenta zabilježen 2011. godine zbog smanjenja kratkoročnih obaveza.

Dugoročna finansijska ravnoteža

Na osnovu prikazanih podataka u tabeli za period od 2009. godine do 2011. godine uočava se da dugoročno vezana imovina „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići bilježi oscilacije, kao i kratkoročno vezana sredstva. S obzirom na činjenicu da je dugoročno vezana imovina manja od trajnog i dugoročnog kapitala može se reći da postoje uslovi za kontinuelno održavanje likvidnosti društva. Dugoročno vezana imovina je 2010. godine bila na najvišem nivou, jer su se zalihe povećale u odnosu na 2009. godinu. Smanjenje zaliha i stalne imovine 2011. godine smanjile su značajno dugoročno vezanu imovinu. Sa druge strane, trajni i dugoročni kapital, takođe, ima tendenciju pada u posmatranom periodu. Uzrok smanjenju trajnog i dugoročnog kapitala je smanjenje dugoročnih obaveza uz oscilacije kapitala.

Koeficijent dugoročne finansijske ravnoteže „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići je ispod referentne vrijednosti u posmatranom periodu, te je koeficijent bio najniži i najudaljeniji od referentne vrijednosti 2011. godine, jer su dugoročne obaveze i kapital bili na najnižem nivou, te je u tom periodu dugoročna finansijska ravnoteža bila najprihvatljivija.

Page 2: FINANSIJSKA RAVNOTEŽA

Stopa pokrivenosti zaliha

Analizom stope pokrivenosti zaliha „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu utvrđuje se da je stopa iznad referentne vrijednosti, te da je uspostavljena ravnoteža u oblasti dugoročnog finansiranja. Vrijednost neto obrtnog kapitala se smanjila 2010. godine u poređenju sa 2009. godinom, a 2011. godine je zabilježen neznatan rast neto obrtnog kapitala u odnosu na 2010. godinu. Takođe, zalihe su pokazale neravnomijerno kretanje u posmatranom periodu, te je 2010. godine zabilježena najviša vrijednost zaliha, a 2011. godine najniža. Sve ovo je uslovilo oscilacije stope pokrivenosti zaliha, ali to nije uticalo nepovoljno na preduzeće, jer je stopa pokrivenosti zaliha bila daleko iznad referentne vrijednosti u sva tri posmatrana obračunska perioda.

SOLVENTNOST

Koeficijent solventnosti „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u periodu od 2009. do 2011. godine je bio veći od 1, odnosno veći od referentne vrijednosti, što znači da je Društvo bilo solventno, odnosno sposobno da svojom poslovnom imovinom pokrije dugove. Koeficijent solventnosti pokazuje oscilacije u posmatranom periodu iako su se poslovna aktiva i dugovi smanjili. Oscilacije koeficijenta solventnosti su rezultat oscilacija dugova i smanjenja poslovne aktive.

ZADUŽENOST

Analizom zaduženosti „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom vremenskom periodu može se zaključiti da je učešće kapitala u pasivi veće od učešća dugova. Takođe, iz prikazanih podataka se vidi da učešće kapitala u pasivi raste u posmatranom periodu, sa jedne strane, a učešće dugova u pasivi se smanjuje, sa druge strane. Dobijeni rezultati govore da se posmatrano Društvo većinom finansiralo iz sopstvenih izvora, a manjim dijelom iz tuđih, odnosno pozajmljenih izvora finansiranja. Ovakva struktura pokazuje da preduzeće nije prezaduženo i da se kapitalom mogu pokriti dugovi i da je Društvo u mogućnosti da odgovori dospjelim obavezama u posmatranom periodu.

ADEKVATNOST KAPITALA

Adekvatnost kapitala mjeri se učešćem kapitala u poslovnoj pasivi bez dugoročnih rezervisanja. Najveći udio u strukturi ukupnog kapitala „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići ima neraspoređeni dobitak koji bilježi trend rasta u posmatranom periodu od tri uzastopne godine. Na drugom mjestu po učešću u ukupnom kapitalu je osnovni kapital čiji se iznos ne mijenja u posmatranom periodu, a njegovo učešće oscilira zbog oscilacija ukupnog kapitala. Učešće rezervi u ukupnom kapitalu je neznatno i, takođe, ima oscilacije. Potrebno je napomenuti da je 2011. godine ostvaren gubitak do visine kapitala koji je zauzeo značajno učešće u odnosu na rezerve.

Page 3: FINANSIJSKA RAVNOTEŽA

LIKVIDNOSTOpšta (tekuća) likvidnost

Koeficijent tekuće likvidnosti „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu je ispod referentne vrijednosti, što znači da nije ostvarena tekuća likvidnost. Koeficijent tekuće likvidnost oscilira u posmatranom periodu iako su se tekuća imovina i kratkoročne obaveze smanjili. Najveću vrijednost koeficijent je dostigao 2010. godine, što pokazuje da su se kratkoročne obaveze smanjivale brže u odnosu na smanjenje tekuće imovine u tom periodu. S obzirom da je koeficijent opšte (tekuće) likvidnosti ispod referentne vrijednosti, može se reći da Društvo pokazuje nedovoljan stepen likvidnosti, što nije povoljno za poslovanje.

Redukovana likvidnost

Redukovana likvidnost postoji ukoliko je koeficijent redukovane likvidnosti jednak referentnoj vrijednost, odnosno ukoliko je jednak 1, kao što je već rečeno. Na osnovu izračunatog koeficijenta redukovane likvidnosti „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu od tri godine može se reći da ni ovaj koeficijent nije dostigao referentnu vrijednost, odnosno da je prisutna nelikvidnost Društva. I ovaj koeficijent bilježi oscilacije u posmatranom periodu jer zbir gotovine i kratkoročnih potraživanja oscilira, te je 2010. godine njihov zbir bio na najnižem nivou, što je uzrok najniže vrijednosti koeficijenta redukovane likvidnosti u posmatranom periodu. Rast zbira gotovine i kratkoročnih potraživanja i smanjenje kratkoročnih pbaveza 2011. godine rezultirali su rastom koeficijenta redukovane likvidnosti, ali je ta vrijednost i dalje ispod referentne vrijednosti, te se može zaključiti da „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići nije ostvarilo ni redukovanu likvidnost u posmatranom periodu od tri uzastopne godine.

Trenutna likvidnost

Analizom koeficijenta trenutne likvidnosti „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u periodu od 2009. do 2011. godine može se utvrditi da nije ostvarena ni trenutna likvidnost, jer je i ovaj koeficijent ispod referentne vrijednosti. I koeficijent trenutne likvidnosti bilježi oscilacije u posmatranom periodu zbog neravnomijernog kretanja gotovine, iako su se obaveze smanjile. Dobijeni koeficijent pokazuje da „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u sve tri posmatrane godine nije u mogućnosti da iznosom raspoloživih novčanih sredstava, odnosno iznosom gotovine pokrije i izmiri dospjele obaveze.

Prosječan broj dana naplate potraživanja

Broj dana naplate potraživanja govori koliko je dana potrebno za naplatu jednog tipičnog potraživanja od kupaca. Dobija se kad se proizvod potraživanja i 365 dana podijele prihodima od prodaje. Što je veći prosječan broj dana naplate potraživanja veća je mogućnost gubitka zbog nenaplaćenih potraživanja. „Veterinarska stanica“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu od tri uzastopne godine ostvaruje izuzetno zadovoljavajući prosječan broj dana naplate potraživanja. Dobijeni podaci pokazuju da Društvo u kratkom

Page 4: FINANSIJSKA RAVNOTEŽA

roku uspijeva da naplati svoja potraživanja.

STANJE I EFIKASNOST IMOVINE

Koeficijent efikasnosti imovine dobija se iz odnosa ukupna prihoda i prosječne poslovne imovine, a poslovna imovina je računska stavka koja se dobije kada se zbir poslovne imovine tekuće i prethodne godine podijeli sa dva. Na osnovu dobijenog koeficijenta efikasnosti imovine može se reći da „Veterinarska stanica“ a.d. Šekovići ostvaruje zadovoljavajuću efikasnost imovine jer je taj koeficijent iznad referentne vrijednosti u posmatranom periodu. Koeficijent efikasnost imovine oscilira u posmatranom periodu, jer osciliraju i ukupni prihodi i prosječna poslovna imovina. Najniža vrijednost koeficijenta zabilježena je 2010. godine, jer su tada i ukupni prihodi i prosječna poslovna imovina imali najnižu vrijednost.

STRUKTURA IMOVINE

Kada se posmatra struktura poslovne aktive „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu od 2009. do 2011. godine, uočava se da u njenoj strukturi najveće učešće zauzima tekuća imovina, odnosno da je struktura imovine pomjerena u korist tekuće imovine. Ovakva struktura imovine je povoljna za posmatrano akcionarsko društvo, jer je tekuća imovina likvidnija od stalne, te se brže i lakše transformiše u novac. Treba istaći da je u posmatranom periodu zabilježeno neznatno smanjenje učešća tekuće imovine u poslovnoj aktivi, a to učešće je posljedica smanjenja gotovine najvećim dijelom. Preostalo učešće u poslovnoj aktivi zauzima stalna imovina, jer nije ostvaren gubitak iznad visine kapitala. Učešće stalne imovine u poslovnoj aktivi se neznatno povećava, ali ostaje na približnom nivou u sva tri obračunska perioda.

Pri analizi strukture poslovne pasive „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu uočava se da najveće učešće u poslovnoj pasivi zauzima kapita. Učešće kapitala ima oscilacije u posmatranom periodu, te je na približnom nivou 2010. i 2011. godine i veće je u poređenju sa visinom učešća 2009. godine iz razloga što su se povećale rezerve i neraspoređeni dobitak. Dugoročne obaveze su na drugom mjestu po učešću u strukturi kapitala i to učešće ima tendeciju pada. „Veterinarska stanica“ a.d. Šekovići nema dugoročne obaveze, a kratkoročne obaveze su se smanjile što je dovelo do smanjenja učešća obaveza u poslovnoj pasivi. Zabilježena je pojava i dugoročnih rezervisanja 2011. godine i njihovo učešće je neznatno u strukturi poslovne pasive. Ističe se da „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići nema vanbilansnu aktivu, kao ni vanbilansnu pasivu.

Page 5: FINANSIJSKA RAVNOTEŽA

KOEFICIJENTI OBRTA

Koeficijent obrta obrtne imovine

Koeficijent obrta obrtne imovine dobija se iz odnosa prihoda od prodaje i prosječne obrtne imovine. Prosječna obrtna imovina je računska stavka koja se dobije kada se saberu obrtna imovina tekuće godine i obrtna imovina prethodne godine, a zatim se taj zbir podijeli sa dva. Koeficijent obrta obrtne imovine „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići bilježi oscilacije u posmatranom periodu zbog oscilacija prihoda od prodaje i oscilacija prosječne obrtne imovine. Najniži prihodi od prodaje i najviši iznos prosječne obrtne imovine 2010. godine rezultirali su najnižim koeficijentom obrta u posmatranom periodu. Dani vezivanja obrtne imovine uslovljeni su visinom koeficijenta obrta obrtne imovine, te što je viši koeficijent dani vezivanja su manji i obrnuto. Kako je koeficijent obrta obrtne imovine najniži 2010. godine, podrazumijeva se da su dani vezivanja obrtne imovine bili najviši u tom periodu. Dobijeni rezultati za 2009. godinu pokazuju da je Društvu za 1 obrr obrtne imovine trebalo 88 dana, za 2010. godinu je trebalo 120 dana, a rezultati za 2011. godinu pokazuju da je za 1 obrt imovine u tom periodu bilo potrebno 102 dana.

Koeficijent obrta zaliha

Koeficijent obrta zaliha dobija se iz odnosa prihoda od prodaje i prosječnih zaliha, a prosječne zalihe se dobiju kada se zbir zaliha tekuće i prethodne godine podijeli sa dva. Koeficijent obrta zaliha posmatranog Društva je u periodu od 2009. do 2011. godine bio na prihvatljivom nivou i bilježi oscilacije. Oscilacije ovog koeficijenta su, takođe, posljedica osciliranja prihoda od prodaje, a koeficijent je zabilježio i pad u odnosu na 2009. godinu iz razloga što su prosječne zalihe zabilježile povećanje u posmatranom periodu. Dani vezivanja zaliha, koji su uslovljeni visinom koeficijenta zaliha, takođe osciliraju, te je najveća vrijednost zabilježena 2010. godine kada je koeficijent obrta zaliha bio najniži. Posmatranom Društvu je za 1 obrt zaliha trebalo 34 dana, 2010. godine 59 dana, a 2011. godine 51 dan.

Koeficijent obrta potraživanja

Koeficijent obrta potraživanja je najvažniji koeficijent za preduzeće, a dobija se iz odnosa prihoda od prodaje i prosječnih potraživanja, pri čemu su prosječna potraživanja računska stavka koja se dobija kada se zbir potraživanja tekuće i prethodne godine podijeli sa dva. Prosječna potraživanja „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići su na niskom nivou u posmatranom periodu i imaju trend rasta, što je rezultiralo izuzetno visokim koeficijentom potraživanja. Prihodi od prodaje su oscilirali, kao što je već rečeno, ali je koeficijent obrta potraživanja zabilježio značajan pad, a on je posljedica rasta prosječnih potraživanja. Dani vezivanja potraživanja su na veoma zadovoljavajućem nivou u posmatranom periodu i imaju trend neznatnog rasta. Dobijeni broj dana vezivanja potraživanja pokazuje da „Veterinarska stanica“ a.d. Šekovići bez problema naplaćuje svoja potraživanja, te je Društvu 2009. godine za naplatu jednog potraživanja trebalo 2 dana, 2010. godine tri dana, a 2011. godine 5 dana, što povoljno djeluje na poslovanje.

Page 6: FINANSIJSKA RAVNOTEŽA

ANALIZA NETO NOVČANOG TOKA

Analizom tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu uočava se da su ostvareni i neto prilivi i neto odlivi gotovine. Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti se dobija razlikom priliva i odliva gotovine iz poslovnih aktivnosti. I prilivi i odlivi gotovine iz ove aktivnosti su oscilirali u posmatranom periodu, ali 2009. i 2011. godine su prilivi bili veći od odliva, te je ostvaren pozitivan neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti, dok 2010. godine to nije bio slučaj. U tom obračunskom periodu su odlivi gotovine bili veći od priliva, te je ostvaren negativan neto novčani tok gotovine iz poslovnih aktivnosti. Ono što još treba reći jeste da su neto prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 2009. godine bili znatno viši u odnosu na 2011. godinu što pokazuje da su se tokovi gotovine u posmatranom periodu značajno pogoršali i da je likvidnost ugrožena.

Što se tiče priliva i odliva gotovine iz aktivnosti investiranja „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu od tri godine, na osnovu prikazanih podataka se može uočiti da su ostvareni samo prilivi gotovine ida imaju tendenciju pada, te ih nema 2011. godine. Ovi prilivi se odnose na prilive od kamate. S obzirom da odliva gotovine iz aktivnosti investiranja nema, zaključuje se da je ostvaren pozitivan neto novčani tok 2009. i 2010. godine.

„Veterinarska stanica“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu od 2009. do 2011. godine nije ostvarila ni prilive, ni odlive gotovine iz aktivnosti finansiranja.

Poređenjem ukupnih priliva i ukupnih odliva gotovine „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu uočavaju se oscilacije. Ukupni prilivi su bili veći od ukupnih odliva 2009. i 2011. godine, a 2010. godine je bila suprotna situacija, ukupni odlivi su bili veći od ukupnih priliva. Na kretanje ukupnih priliva i odliva najveći uticaj imali su tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti, jer tokovi gotovine iz aktivnost investiranja su bili na izuzetno niskom nivou, a tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranja nisu zabilježeni u posmatranom periodu.

Analizom gotovine na početku i na kraju obračunskog perioda „Veterinarske stanice“ a.d. Šekovići u posmatranom periodu, uočava se da su tokovi gotovine na kraju obračunskog perioda 2009. i 2011. godine bili veći u odnosu na tokove gotovine na početku obračunskog perioda, što je pozitivno, jer oni pokazuju da je posmatrano Društvo uspjela da poveća svoju gotovinu u tim obračunskim periodima. Gotovina na kraju obračunskog perioda 2010. godina je bila manja od gotovine na početku obračunskog perioda što znači da je u tom periodu gotovina bila ugrožena, a najveći uzrok tome su ostvareni neto odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti.