glass_srpske 2013_04_23

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE, BAWALUKA

Proizvedeno U SRPSKOJ

na{e jeUtorak, 23. april 2013. Broj 13.111 Godina LXXCijena 0.80 KM

BOQEBAWALUKAIgrom i pjesmom ~uvaju sje}awe na oslobodiocee 22 i 23

a 6

DRU[TVOSmawewe plata u Klini~kom centru Bawaluka

e 16 i 17

SRBIJA

Prihva}en sporazum, Srbija dobija datum

Akademik prof. dr Mirko [o{i} o sudbinama Srba u Sarajevu

SVETI ARHIJEREJSKI SINOD SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Ubistvo doktora Najdanovi}a poruka svim Srbimaa 5 Unaprije|en biv{i direktor srba~kog "Borca"

UBIJENO IZME\U 12 I 15 SRPSKIH QEKARA

Razrije{en vladika VasilijeVladika Jefrem administrator Eparhije zvorni~ko-tuzlanskea 3Univerzitet u Bawaluci

Boqi posao nagrada za uni{teno preduze}e

a 9

Gradska uprava Bawaluka

DO[LA DO UGOVORAiz 1979. godine sa "Autoprevozom"

Postdiplomcima iz xepa jo{ 1.000 KM a 7 ISTRAGA UBISTVADrage \uri}a

îsta~ica priznala zlo~in u "Xungli"a 15

"AUTOPREVOZ" @ELI DA PRODA PARCELU

a 2

Grad u posjedu kqu~nog dokaza

2 utorak, 23. april 2013. GLAS SRPSKE

Vijesti dana

VLADA GU@VA ZA RAD U PLA]ENIM PARLAMENTARNIM KOMISIJAMA. AMIR FAZLI], POSLANIK SDA U PARLAMENTU BiH

GRADSKA UPRAVA BAWALUKA DO[LA U POSJED UGOVORA IZ 1979. GODINE SA PREDUZE]EM "AUTOPREVOZ"U MAJU PRESUDA VI[EG PRIVREDNOG SUDA

VijestiRadoji~i}

RS po{tuje odluke srpskih institucijaBAWALUKA - Republika Srpska }e po{tovati odluku institucija Srbije koja se odnosi na Kosovo, iako je ona veoma te{ka, izjavio je ju~e predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i}, javile su agencije. Ocijenio je da bi najlo{ija varijanta bila da do|e do odre|ene vrste nasiqa na Kosovu, te dodao da sve treba rje{avati razgovorima.

Ugovor potvr|uje da je obavqena zamjena zemqi{ta FOTO: GLAS SRPSKE

Grad u posjedu kqu~nog dokazaBawaluci i Radne organizacije putni~kog saobra}aja "Autoprevoz" o dislokaciji stare autobuske stanice iz centra grada. Ovaj ugovor, koji je

Skup{tina RS

O rokovima za popisBAWALUKA - Narodna skup{tina RS razmatra}e danas, izme|u ostalog, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o organizaciji i sprovo|ewu popisa stanovni{tva, doma}instava i stanova 2013. godine u RS po hitnom postupku, ~iji je ciq uskla|ivawe rokova sa Zakonom o izmjenama Zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u BiH.

Ovaj ugovor, zakqu~en 16. oktobra 1979. godine, kqu~ni dokaz u àlbenom postupku koji je grad pokrenuo protiv "Autoprevoza" zbog vlasni{tva nad placem u centru grada na kojem se nalazi i Muzej savremene umjetnosti RSPI[E: GORAN MAUNAGA [email protected]

BAWALUKA - Grad Bawaluka do{ao je u posjed kqu~nog ugovora iz 1979. godine o razmjeni nekretnina sa "Autoprevozom" koji se odnosi na dislokaciju stare autobuske stanice iz centra grada, a koji je nestao iz arhive i grada i Zavoda za izgradwu Bawaluka. Prema tom ugovoru, grad Bawaluka na ime zemqi{ta u Vidovdanskoj ulici u centru grada dodijelio je "Autoprevozu" zemqi{te za gradwu nove autobuske stanice u Lazarevu u ulici Bra}e Podgornika. Kako saznaje "Glas Srpske", grad Bawaluka do{ao je do ovjerene kopije ugovora izme|u SIZ-a za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem u

TRI PROCESAU vezi sa ovim slu~ajem postoje tri sudska procesa. Prvi se vodi oko postojawa ugovora, a druga dva su u vezi sa poni{tewem upisa dvije parcele, od kojih je jedna stara autobuska stanica. - Sad slijedi podno{ewe ostalih tu`bi koje }e se vjerovatno odnositi na sve sporne parcele koje se vode na "Autoprevozu" - kaù u Pravobranila{tvu RS.

zakqu~en 16. oktobra 1979. godine u Bawaluci, kqu~ni je dokaz u àlbenom postupku koji je grad pokrenuo protiv "Autoprevoza" zbog vlasni{tva nad placem u centru grada na kojem se nalazi i Muzej savremene umjetnosti RS. Okru`ni privredni sud u Bawaluci krajem pro{le godine u sporu grada Bawaluke sa "Autoprevozom" u vezi sa vlasni{tvom nad lokacijom stare èqezni~ke stanice, gdje se nalazi i zgrada MSURS, donio je presudu u korist "Autoprevoza". Pravobranila{tvo RS je uloìlo àlbu Vi{em privrednom sudu u Bawaluci koji bi odluku trebalo da donese u maju. Zanimqivo je da u prvostepenom postupku sudija nije

prihvatio kopiju ugovora o zamjeni zemqi{ta kao dokaz. Kako su kazali u gradskoj upravi, sva dokumenta, uz izjave svjedoka, bi}e danas proslije|ena Pravobranila{tvu RS, sjedi{te zamjenika u Bawaluci, kao zastupniku grada u tom sudskom procesu.

"AUTOPREVOZ" POKU[AO DA PRODA GRADSKU ZEMQU U CENTRUU Pravobranila{tvu RS kaù da je ugovor iz 1979. godine krucijalni dokaz u ovom slu~aju. - Ovjerena kopija ugovora vjerna je originalu i to je krucijalni dokaz i solidan osnov za ponavqawe postupka.

Ipak, mo`da za to ne}e biti ni potrebe ako drugostepeni sud poni{ti prvostepenu odluku. To zna~i da se predmet vra}a na ponovni postupak i niko ne spre~ava da se uvode novi dokazi - kaù u Pravobranila{tvu RS. Ako ne bude poni{tena prvostepena odluka, isti~u u Pravobranila{tvu, postoji zakonska mogu}nost za ponavqawe postupka, s obzirom na to da se do{lo do dokaza. Privatizacijom preduze}a "Autoprevoz" 2002. godine ve}inski vlasnici su postali @ivko Babi}, Sladomir \uri} i Vid Dubo~anin. U Investiciono-razvojnoj banci RS kazali su da zgrada MUSRS prilikom privatizacije uop{te nije u{la u vrijednost imovine tog preduze}a.

Qubi}

Bo{waci ne}e birati hrvatske predstavnikeSARAJEVO - Hrvati ne}e prihvatiti da im Bo{waci biraju dva ~lana Predsjedni{tva BiH, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990. Boò Qubi}. On je za mostarske medije istakao da je rje{ewe da se ozbiqno razgovara o prijedlozima hrvatskog bloka koji su u Parlamentu BiH.

Bawaluka

Radno-konsultativna sjednica Vlade Republike Srpske

Sjednica UO UIO 26. aprilaBAWALUKA - Sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe (UIO) BiH bi}e odràna u petak, 26. aprila, u Bawaluci, potvr|eno je u UIO. Jo{ nije poznato {ta }e se na}i na dnevnom redu. Na posqedwoj sjednici, odrànoj 22. marta, UO je usvojio privremene koeficijente za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog ra~una za prva tri mjeseca ove godine. S. T.

Novi izvje{taj SB UNBAWALUKA - Vlada RS prihvatila je ju~e deveti izvje{taj RS Savjetu bezbjednosti UN, a ~ije usvajawe prethodi upu}ivawu izvje{taja predsjednika RS UN. - RS, kao strana potpisnica svih aneksa koji sa~iwavaju Dejtonski sporazum, po~ela je sa praksom podno{ewa svojih redovnih izvje{taja o situaciji u BiH u maju 2008. godine saop{teno je iz Biroa za odnose s javno{}u Vlade poslije radno-konsultativne sjednice. - Svrha izvje{taja je da se ~lanicama Savjeta bezbjednosti i me|unarodnoj zajednici, te ostalim zainteresovanim stranama predstave i mi{qewa institucija RS u odnosu na razvoj doga|aja u

NASTAVQAJU SE KONTROLE U "BIRÛ"BiH, kao i da im se pribliè i obrazloè razli~iti stavovi vezani za aktuelne prilike u Srpskoj i BiH - navodi se u saop{tewu. Izvje{taji se upu}uju ~la-

nicama Savjeta bezbjednosti, te ambasadama i zvani~nicima EU, Rusije, SAD i drugih zemaqa i me|unarodnih organizacija i institucija. Vlada je usvojila i informaciju Koordinacionog tima za Fabriku glinice "Bira~" o aktivnostima na stabilizaciji stawa u ovom preduze}u, a u kojoj se konstatuje da kontrol-

ni organi nastavqaju svoje aktivnosti, te da se proizvodni proces u fabrici odvija neometano. Vlada je donijela odluku o materijalnom obezbje|ewu lica iz RS koja se nalaze u pritvoru u Hagu, a kojom se utvr|uje jednokratna pomo} od 100.000 KM za 2013. godinu. M. ^.

GLAS SRPSKE utorak, 23. april 2013. 3

RADMANOVI] I IZETBEGOVI] DANAS U BEOGRADUSARAJEVO - Predsjedavaju}i i bo{wa~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} i Bakir Izetbegovi}, na poziv predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a, danas }e boraviti u zvani~noj posjeti Beogradu. ^lan Predsjedni{tva @eqko Kom{i} otkazao je posjetu zbog neslagawa s nekim Nikoli}evim izjavama. Radmanovi} je uo~i posjete poru~io da svi moraju paziti {ta pri~aju i da te{ke rije~i lako poremete odnose izme|u dràva. S. T.

Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve donio odluku

Sinod razrije{io Vasilija Ka~avenduSinod donio odluku da usvoji ostavku episkopa Vasilija podnetu iz zdravstvenih razloga 6. novembra 2012. i da ga razre{i daqeg upravqawa Eparhijom zvorni~ko -tuzlanskom. Crkva morala da reaguje i treba joj odati po~ast zbog toga, kaè Tuci}PI[E: VEDRANA KULAGA [email protected]

BEO GRAD - Si nod Srpske pravoslavne crkve prihvatio je na ju~era{woj sjednici zahtjev za razrje{ewe vladike zvorni~ko-tuzlanskog Vasilija. Poslije sjednice Sinoda saop{teno je da je "Sinod doneo odluku da usvoji ostavku episkopa zvorni~ko-tuzlanskog gospodina Vasilija na slu`bu aktivnog eparhijskog arhijereja, podnetu iz zdravstvenih razloga 6. novembra 2012. godine, i da ga razre{i daqeg upravqawa Eparhijom zvorni~ko-tuzlanskom". - Ovim se utoliko mewa odluka Svetog arhijerejskog sinoda od 6. novembra 2012. godine kojom je ostavka episkopa Vasilija bila na~elno prihva}ena, a on umoqen da ostane u slu`bi eparhijskog arhijereja do redovnog zasedawa Svetog arhijerejskog sabora u maju 2013. godine, radi zavr{etka zapo~etih projeka-

ta - navodi se u saop{tewu Sinoda.

NOVI VLADIKA BI]E IZABRAN NA SABORU SPC 21. MAJADodaje se da je za administratora Eparhije zvorni~kotuzlanske postavqen episkop bawalu~ki Jefrem. Vjerski analiti~ar @ivi ca Tu ci} obja{wava za "Glas Srpske" da administrator eparhije obavqa sve funkcije, kao i sam episkop. - On moè da postavi nekog sve{tenika, penzioni{e, razre{i, odnosno obavqa sve poslove episkopa, ali ne moè zapo~iwati poslove koji se ti~u reorganizacije epar-

hije. Ne moè da deli i osniva nova namesni{tva - rekao je Tuci}. On je oci je nio da je u ovom slu~aju postoje}a situaci ja bi la op te re }ewe za crkvu i wen ugled. - Javnost je odigrala zna~ajnu ulogu, a crkva je morala da reaguje i na neki na~in treba joj odati po~ast zbog toga - rekao je Tuci}. Na internetu su se u ned-

jequ pojavili skandalozni snimci na kojima se vidi vladika Vasilije Ka~avenda kako se qubi sa nepoznatim mladi}em leè}i na podu. Ovi snimci su predo~eni Sinodu Srpske pravoslavne crkve jo{ u novembru pro{le godine poslije ~ega je episkop Vasilije zatraìo da se "povu~e zbog bolesti", ali se predomislio i ponovo zatraìo da ostane na mjestu vladike

TURAWANINDirektor Republi~kog sekretarijata za vjere Republike Srpske Jovo Turawanin rekao je da je razrje{ewe Vasilija Ka~avende pitawe crkve. - Sekretarijat za vjere Vlade RS nastavi}e da se pona{a kao i do sada i da sara|uje sa Eparhijom zvorni~ko-tuzlanskom. Sve promjene unutar crkve treba doìvqavati kao unutra{we stvari crkve, jer to i jesu - kazao je Turawanin.

znog snim ka za pri je tio je svim medijima podizawem tu`bi. Beogradski mediji tvrde FOTO: GLAS SRPSKE da su {okantni snimci samo dio dokaza kojim raspolaè Sinod. Navode da su tu i kompro mi tu ju }e fo to gra fi je, ali i svjedo~ewa 40 mladi}a i sve{tenika Eparhije zvorni~ko-tuzlanske. Poslije ju~era{we sje dnice Me|ureligijVLADIKA skog vije}a novinari JEFREM su pi ta li ~la nove ADMINISTRATO R tog tijela kako gledaEPARHIJE ju na snimke VasiliZVORNI^KOja Ka~avende i {ta }e TUZLANSKE u~initi tim povodom. Kardinal vrhbosanski Vinko Puqi} kazao je da i kada je rije~ o moralu vjerskih slu`benika "sud treba da radi svoj posao". - Mi nismo sudsko, nego Me|ureligijsko vije}e. Razumqivo da nam je stalo do morala, ali ne moèmo nikoga osuditi prije sudskog procesa. Molimo sud da radi svoj dok ne zavr{i izgradwu crkve posao - rekao je on. Episkop zahumsko-hercena Pet jezera kod Bijeqine. Snimak koji je na noge gova~ki i primorski Grigopodigao Srpsku pravoslavnu rije rekao je da se osje}a kao crkvu i zgrozio javnost na- da je u koì svakog sve{teni~iwen je, kao se tvrdi, speci- ka koga sretne neki vjernik i jalnom kamerom ugra|enom u pita ga {ta je ovo. - Mora se priznati da nije sat. Sinod SPC, kojem je pred- jednostavno dati odgovor. Vjersjedavao patrijarh Irinej, ju- nicima savjetujem da ne osu|uju ~e je po sli je objavqivawa nikoga. Kada se pokaè {ta je snimka na internet mreàma istina onda treba, opet {to je aktivirao zahtjev za penzion- paradoksalnost na{e vjere, da ne mrzimo ~ovjeka, nego da se isawe Vasilija Ka~avende. Sinod je imao mogu}nost i molimo za wega. Ali, stvar je u da smijeni pa ~ak i ra{~ini tome da mu ne dozvolimo ili vladiku ili ga prevede u red bilo kome drugome da povre|uje druge qude - rekao je vladika obi~nih monaha ili laika. O tome moè da se odlu~u- Grigorije. O~ekuje se da }e novi vlaje u crkveno-sudskom postupku koji vodi patrijarh i 11 vladika Eparhije zvorni~ko-tuzlanske bi ti iza bran na dika. Vasilije Ka~avenda po- Saboru SPC koji po~iwe 21. slije objavqivawa skandalo- maja.Vladika Vasilije imao podr{ku jednog broja episkopa za ostanak

Posqedwe vijestiPismo namjere pred MMF-om 6. majaSARAJEVO - Fiskalni savjet BiH donio je ju~e odluku da se potpi{e dopunsko pismo namjere sa Me|unarodnim monetarnim fondom (MMF), iako je predsjedavaju}i Savjeta Vjekoslav Bevanda bio protiv. U Savjetu ministara potvr|eno je da }e Bevanda potpisati to pismo koje potvr|uje da su ispuweni uslovi za nastavak aran`mana, te da }e se ono 6. maja na}i pred IO MMF-a. Bevanda je tokom rasprave izrazio rezervu u vezi sa naknadno uvr{tenim tekstom zakona o povoqnijem penzionisawu boraca FBiH. M. ^.

SIPA nastavqa sa dobrim rezultatimaISTO^NO SARAJEVO - Dràvna Agencija za istrage i za{titu BiH (SIPA) nastavila je i u ovoj godini da postiè izvanredne rezultate, ocijeweno je na sjednici Kolegijuma SIPA na kojoj su razmatrani rezultati rada Agencije za prvi kvartal 2013. godine, javile su agencije. Direktor SIPA Goran Zubac rekao je da }e poseban akcenat biti na borbi protiv terorizma, organizovanog kriminala, te finansijskog kriminala i korupcije, {to su i prioriteti rada Agencije.

Potrebno pove}awe kapaciteta Tuìla{tvaSARAJEVO - Glavni tuìlac BiH Goran Salihovi} razmotrio je ju~e sa timom Delegacije EU u BiH me|unarodnu podr{ku u okviru projekta IPA-2 aktivnosti na pove}awu kapaciteta Tuìla{tva BiH, te mogu}u pomo} donatora u sprovo|ewu potrebnih aktivnosti, javile su agencije. Salihovi} je istakao da procjene ukazuju na to da bi na postoje}i broj predmeta u Tuìla{tvu BiH, prema me|unarodnim standardima, za rad ove pravosudne institucije trebalo 240 tuìlaca da bi bili okon~ani predmeti ratnih zlo~ina.


Komentar danaPI[E: Valentin KULETO (Dekan {kole strukovnih studija za Informacione tehnologije Beograd)

[kola 21. vijekaPlan i program {kole 21. veka mora}e da podrì aktivno, autenti~no i angaòvano u~ewe, oslawaju}i se na tehnolo{ke inovacije koje duboko uti~u na na{ svakodnevni ìvot. Predava~i ~esto misle o planu i programu kao ograni~enom na akademske ciqeve u okviru sadràjne oblasti, odnosno kwige i materijale za u~ewe. Kako tvrdi Ronald Dol, plan i program je ukupna svrsishodna aktivnost koja se odigrava unutar u~ionice. Radi se o procesu, kako Dol kaè, po kojem u~enici sti~u znawa i razumevawe, razvijaju ve{tine i mewaju stavove, preference i vrednosti pod pokroviteqstvom {kole. Postoji {est kqu~nih karakteristika za plan i program 21. veka: Insistira na saradwi i zajednici Bazira se na autenti~nosti i relevantnosti Podsti~e alatke, resurse i metodologiju iz realnog sveta Koristi brojne strategije u~ewa Nudi bogat sadràj uz kontekst 21. veka Povezuje {kolu sa spoqnim svetom Timski duh Uspe{ni radnik 21. veka ne}e imati samo indiSVET U 21. VEKU JE vidu al na znawa i SLO@EN, SLOJEVIT ve{tine, ve} }e umeti da I PROTIVUREÂN; sara|uje i radi sa drugiUÊNICI MORAJU ma. [kola budu}nosti }e DA OVLADAJU BOGATIM upravo insistirati na radu u timovima i malim SADR@AJIMA DA grupama. Rezultati brojBI MOGLI DA nih studija ukazuju da je RAZUMEJU TAKAV zajedni~ko u~ewe produkSVET I DA U tivnije od individualnog. WEMU DELUJU Saradwa u grupi se bazira na: Pozitivnoj me|uzavisnosti - ~lanovima tima je jasno da mogu uspeti samo ako rade zajedno. Uzajamnom ohrabrivawu - pre nego da se takmi~e, saradnici se podràvaju, pomaù jedni drugima i upu}uju konstruktivne kritike. Li~noj odgovornosti - iako je uspeh kolektivan, svaki u~enik je li~no odgovoran za deo posla koji on obavqa. Razvoju interpersonalnih ve{tina - tokom rada, saradnici se u~e raznim ulogama i komunikaciji u okviru malih grupa. Me|usobnom ocewivawu - ~lanovi tima evaluiraju svoj doprinos i doprinos saradnika. U~enik koji se pita o smislu gradiva U~enici }e biti motivisani za rad ukoliko su aktivno ukqu~eni u zadatke koji imaju zna~ewe i zna~aj. Umesto da samo ve`baju, wima su neophodni zadaci koji }e imati vrednost i publiku van {kole. Noel Entvistl insistira na tzv. stilu potpunog ili strate{kog u~ewa, koje se bazira na povezanosti znawa. Umesto da samo dobiju ocenu, u~enici se ohrabruju da sami potraè smisao usvojenog znawa za wih. Potpuno u~ewe je tako potpuno podu~avawe za realne izazove koji ih o~ekuju nakon zavr{enog obrazovawa. Znawe koje se nekoga ti~e Alatke i metodologije koje se koriste u obrazovawu moraju da budu autenti~ne, iz stvarnog sveta. Zato je neophodno da i profesori u~e, pre svega da li sadràj koji oni prenose u~enicima ima primenu u realnom ìvotu. Novi aduti u rukavu Najboqi profesori su oni koji primewuju brojne strategije u u~ewu, u zavisnosti od sadràja koji predaju. Istraìvawa su pokazala da su u~enici kod profesora koji koriste simulaciju bili uspe{niji od u~enika onih profesora koji nisu upoznati sa tehnologijom. Dubina, a ne {irina Svet u 21. veku je sloèn, slojevit i protivure~an; u~enici moraju da ovladaju bogatim sadràjima da bi mogli da razumeju takav svet i da u wemu deluju. Zato je neophodno u~enicima dodeqivati multidisciplinarne zadatke, za ~ije re{avawe su neophodne efikasne ve{tine i fleksibilno znawe, koje se moè primeniti u razli~itim situacijama. Vrhunski ciq je da u~enici osveste vlastiti proces u~ewa, tj razviju metakogniciju. Postoji svet van u~ionice Sredwa {kola 21. veka je otvorena prema spoqa{wem svetu i sa wim u vezi. Kada u~enici uvide da ono {to oni rade ima ve}e efekte od prostog osvajawa ocene, bi}e vi{e motivisani i ohrabreni za rad.

PRIPREME SE ODVIJAJU PLANIRANO M DINAMIKOM

Novi sastanak po~etkom maja u Bawaluci FOTO: AGENCIJE

Predstavnici Srpske sa direktorom "Srbijagasa"

Vrlo brzo po~e}e izgradwa kroz Srpsku, kazao Kova~evi}. "Srbijagas", kao i Srbija, logisti~ki, tehni~ki i pravno }e podràti izgradwu kraka "Ju`nog toka" kroz RS, rekao Bajatovi}PRIREDILA: MARINA ÎGOJA [email protected]

RS uskoro gradi "Ju`ni tok"bija i Srpska treba da po~nu da rade razvojne projekte {to, kako je kazao, gradwa "Ju`nog toka" svakako jeste, prenijele su agencije. - "Srbijagas", kao i Srbija, logisti~ki, tehni~ki i pravno }e podràti izgradwu kraka "Ju`nog toka" kroz Republiku Srpsku - rekao je Bajatovi} i dodao da }e gradwa kroz Srbiju po~eti u decembru. - Nema apsolutno nikakve di le me da se pro je kat izgradwe gasovoda i wegovog kraka prema Srpskoj odvijaju u skladu sa zacrtanom grafikom, odnosno onako kako su to zajedni~ki zamislili Republika Srpska i "Srbijagas" kazao je Bajatovi}. Kova~evi} je naglasio da je od direktora "Srbijagasa" jo{ jednom dobio uvjeravawe da }e krak "Ju`nog toka" sigurno i}i kroz RS. - Vrlo brzo po~e }e izgradwa kraka gasovoda "Ju`ni tok" koji ide kroz Srpsku i time }e biti podmirene sve potrebe RS za prirodnim gasom. Saradwa sa "Srbijagasom" ve oma brzo bi }e spu{tena na operativni nivo, kada }e svo ju ri je~ da ti stru~waci, inèweri, tehni~ari i pravnici, {to }e prakti ~no zna~i ti po~e tak izgradwe kraka kroz Srpsku rekao je Kova~evi}.

OVIH DANA STI@U PREDSTAVNICI "GASPROMA"Vr{ilac du`nosti direktora preduze}a "Gas-Res" Slobodan Puhalac rekao je da je predvi|eno da kapacitet "Ju`nog toka" kroz RS bude dvije milijarde metara kubnih gasa. On je naglasio da je ovaj sastanak samo nastavak aktivnosti i sumirawe svega {to je do sada ura|eno. - Ovaj sastanak je u funkci ji pri pre me za dola zak predstavnika "Gasproma" koje o~ekujemo ovih dana. "Srbijagas" je zavr{io idejni, a o~eku ju da }e kra jem ju na zavr{iti i glavni projekat. Novi sastanak trebalo bi da bude odràn po~etkom maja u Bawaluci - naglasio je Puhalac.

ZNAÂJ@eqko Kova~evi} je naglasio da }e Srpskoj, krakom gasovoda, dugoro~no biti obezbije|ena energetska stabilnost. - Kada postoji energetska stabilnost, Republika Srpska postaje ozbiqan privredni partner investitorima, kako doma}im, tako i inostranim. Kvalitetan i jeftin gas bi}e temeq privredne eksplozije Srpske - naglasio Kova~evi}.

NOVI SAD - Srbija }e logisti~ki, tehni~ki i pravno podràti izgradwu kraka gasovoda "Ju`ni tok" kroz Republiku Srpsku, koja bi uskoro trebalo da po~ne. Zakqu~eno je to ju~e na sastanku ministra industrije, energetike i rudarstva RS @eqka Kova~evi}a i vr{ioca du`nosti direktora preduze}a "Gas-Res" Slobodana Puhalca sa generalnim direktorom "Srbijagasa" Du{anom Bajatovi}em. Bajatovi} je rekao da Sr-

General Stanislav Gali} svjedo~io na su|ewu Radovanu Karayi}u

Armija RBiH u Sarajevu imala 500 snajperistaHAG - Muslimanska strana u Sarajevu nije po{tovala potpisana primirja niti zabranu upotrebe te{kog naoruàwa u zoni 20 kilometara od Sarajeva. Izjavio je to u Ha{kom tribunalu na su|ewu biv{em predsjedniku RS Radovanu Karayi}u svjedok odbrane, nekada{wi ko man dant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS (VRS) general Stanislav Gali}. - Sarajevsko-romanijski korpus VRS nikada nije imao snajperske jedinice, ve} samo mawi broj snajperista, a oni nisu smjeli kao ciqeve imati civile. S druge strane, Prvi korpus Armije RBiH imao je snajperske jedinice sa oko 500 snajperista u Sarajevu, a u fabrici "Zrak" proizvodili su opti~ke ni{ane za snajpere - rekao je on. Ispri~ao je i da mu je komandant snaga UN general Majkl Rouz jednom prilikom rekao da je komandanta ARBiH generala Rasima Deli}a, koji je traìo da se djeluje protiv VRS, pitao: "Dokle }e mo mi ra tova ti umjes to vas?".

HASAN ÊNGI] SE PROTIVI SVJEDOÊWUNapomenuo je da je u Sarajevu, na podru~ju pod kontrolom Prvog kor pusa Ar mi je RBiH, bilo oko 30.000 Srba.

- Oni su uglavnom bili u te{koj situaciji. U Sarajevu i van Sarajeva je bilo 40 logora za Srbe, od "Silosa" do Centralnog zatvora - rekao je Gali}, prenijele su agencije. Nekada{wi sekretar i jedan od osniva~a SDA Hasan êngi} zatraìo je ju~e da sudsko vije}e Ha{kog tribunala odbaci Karayi}ev zahtjev da mu bude upu }en obavezuju}i poziv za svjedo~ewe.


VijestiNestali

Akademik prof. dr Mirko [o{i} o sudbinama Srba u Sarajevu

Traga se za 398 licaISTO^NO SARAJEVO - Sluèwem parastosa u crkvi Sve tog \or |a u Miqevi }i ma i polagawem cvi je }a is pred Spomen-kosturnice, Organizacija porodica zarobqenih i po gi nulih boraca i nestalih civila Is to~no Sa ra je vo obiqeìla je ju~e Dan nestalih sarajevsko-romanijske regije. Predsjednik Or ga ni za ci je Mirko Vrani} rekao je da se jo{ traga za 398 lica, prenijele su agencije.

Ubistvo Najdanovi}a poruka svim SrbimaPoku{aj ubistva dekana prof. dr Bori{e Starovi}a desio se 4. aprila 1992. godine. Poslije stra{nog mu~ewa, bez optu`be i su|ewa 14. avgusta ubijen prof. dr Milutin Najdanovi}. Primarijus dr Gojko [urbat ubijen iz snajpera, a rawen prof. dr @arko Mijatovi}, kaè dr [o{i}PI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

Zoran êgar

Pra}eni politi~ari i qubavniceMOSTAR - Novoimenovani na~elnik Obavje{taj nog se kto ra Federalne uprave policije Zoran êgar izjavio je za mostarske medije da je ova agencija ne za ko ni to pra ti la i pri slu {ki va la na hiqade politi~ara, zvani~nika i slu`benika ka ko bi pri kupqala kompromituju}e materijale. On je najavio istragu.

SDP i SBiH

Zakopali ratne sjekireSARAJEVO - Rukovodstva SDP-a BiH i SBiH ra zmo tri la su ju ~e na sastanku u Sarajevu stavove u vezi sa pitawima dràvne imovine, popisa, te stawe u FBiH i Tuzlanskom kantonu, izjavili su predsjednici stranaka Zlatko Lagumyija i Amer Jerlagi}. U proteklih nekoliko godi na na rela ci ji SDPSBiH izre ~e ne su mnogobrojne optu`be.

SARAJEVO - Ni u bliòj, ni i daqoj pro{losti u Sarajevu nije zabiqeèna ve}a golgota od ove koju smo preìvjeli u proteklom ratu. Od vi{e od 450 qekara, koji su napustili Sarajevo, poslije rata vratilo se svega wih nekoliko. Rekao je to "Glasu Srpske" akade mik prof. dr Mir ko [o{i}, koji je prije rata u bolnici "Ko{evo" bio {ef Grudne hirurgije. Kazao je da je odmah na po~etku rata u Sarajevu stvara na atmo sfe ra u ko joj su Srbi bez povoda bi li sumwivi, krivi bez krivice, strano tijelo, neprijateqi... - Poku{aj ubistva dekana Medi cinskog fa kul te ta prof. dr Bori{e Starovi}a desio se 4. aprila 1992. godine prilikom polaska na posao. Po sli je stra {nog mu ~ewa, bez op tu `be i su |ewa 14. av gus ta ubi jen je prof. dr Milutin Najdanovi}. Pri ma ri jus dr Goj ko [urbat ubijen je iz snajpera na ku}nom pragu, a istog dana iz snajpera na povratku sa po sla te {ko je povri je |en prof. dr @arko Mijatovi} sje}a se dr [o{i}. Dodaje da je dr Miladin ûkovi} ubijen 30. jula 1993. godine u krugu bolnice. - Tokom rata na balkonu Klinike za o~ne bolesti, na radnom mjestu, ubijen je dr Vladimir Bilenki - rekao je dr [o{i}. Sa po se bnim pi je te tom sje}a se dr Najdanovi}a. - Nikakav nacionalizam se ne moè vezati za prof.

UBIJENO OD 12 DO 15 SRPSKIH QEKARA

gostili se, nije ni telefonom intervenisao da se pusti iz za tvo ra. To ni je ni {ta drugo do sau~esni{tvo. [ta je to do moralni slom, degeneracija dru{tva, poraz morala i sve ga qud skog. Ta kav oblik pona{awa zavladao je u Sarajevu - sje}a se dr [o{i}.

NAJDANOVI]A NIKO OD PRIJATEQA NIJE SPASIOKazao je da je istraìvawem progona, ubistava, zatva rawa i mal tre ti rawa qekara u Sarajevu do{ao do vi{e od 460 imena. - Vi{e od 200 wih bili su qekari specijalisti sa Klini~kog centra "Ko{evo". Ubijeno ih je najmawe od 12 do 15, a mnogi od wih umrli su na mis te ri ozan na~in. Rije~ je o nepotpunim podacima. Po zatvorima ih je bilo na desetine, a odvo|eni su tamo sa ili bez optu`nica, osu |i va ni bez sud skog procesa i bez ikakvog prava da se brane - kazao je dr [o{i}. U zatvoru su bez su|ewa, zbog navodnog poku{aja bjekstva, gotovo {est mjeseci tamnova li prof. dr Mar ko Vukovi}, primarijus dr Nemawa Veqkov, dr Dejan Kafka, dr Raj ko Mede ni ca i drugi. - Godi na ma se tra ga za qekarima koji su izbjegli iz Sarajeva i dopuwava spisak onih koji su nekada radili i ìvjeli u ovom gradu - rekao je dr [o{i}.

Desetine qekara u zatvore odvo|eno bez optu`nica FOTO: @. DOMAZET

Naj da novi }a. Naj pozna ti ji sarajevski intelektualci bili su mu prijateqi - kazao je on i dodao da je dr Najdanovi} u ratu hap{en i zatvaran u vi{e navrata. - Ha p{ewa pro fe so ra Najdanovi}a i wegovo monstruozno ubistvo bilo je poru ka svi ma da za Srbe u Sarajevu nema ni pravde, ni zakona. Sve institucije, po~ev od suda, policije, radile su mimo zakona. Nikada dr Najdanovi} nije dobio optu`be, niti mu je su|eno - kaè

dr [o{i} i dodaje da Srbi nisu imali {ansu da se brane od atmosfere bezvla{}a. - Tragedija zatvarawa, a potom i svirepo ubistvo dr

Najdanovi}a bilo je jedan od poka za teqa mo ral nog, pra vnog i qudskog posrnu}a. Niko od prijateqa koji su mu sjedili u ku}i, jeli, pili i

IDENTIFIKACIJAIdentifikacija dr Najdanovi}a na "Ko{evu" bila je potresna. - Kada sam toga jutra 14. avgusta 1992. godine do{ao na kliniku da primim du`nost, do~ekale su me uplakane sestre ispri~av{i mi o ubistvu dr Najdanovi}a. Bilo je stra{no i slu{ati. Najdanovi}evo ubistvo je bila neka vrsta definitivnog povoda da bjeìm iz Sarajeva. Jasno je bilo da u Sarajevu nema nikakve {anse da se ìvi rekao je on.

Godi{wica ubistva rezervista JNA u Velikom parku u Sarajevu

Bez kazne zlo~in sa potpisom "[eva"SARAJEVO - Bezuspje{no ve} 21 godinu tragam za kostima svoga sina \or|a, koji je bio me|u osam rezervista JNA koji su 22. aprila 1992. godine ubijeni u sarajevskom Velikom parku, pedesetak metara od zgrade Predsjedni{tva BiH i u neposrednoj blizini Doma policije, rekao je \or|ev otac Spaso Bjelica. - Nema vrata na koja nisam pokucao, ali ni od koga nisam dobio odgovor gdje su kosti moga sina. îni mi se da bi mi bilo lak{e da na|em makar jednu kost i da je sahranim. Makar da imam gdje oti}i svije}u da zapalim - kazao je Bjelica. Osim \or|a Bjelice, tog 22. aprila zarobqeni su Milivoje Lalovi}, Dragomir \eri}, Vlajko Golubovi}, Nedeqko Vuji~i}, Zoran Markovi}, Miladin Vukmanovi} i Stevan \okanovi}. Do sada su prona|eni samo dijelovi kostiju Nedeqka Vuji~i}a i Zorana Markovi}a. Oni su, nakon {to je u sarajevskom nasequ Dobriwa pukla gusjenica vojnog transportera u kojem su se vozili, uhap{eni i sprovedeni ka Domu policije, a u Velikom parku su pobijeni.

Spec...

U TU@ILA[TVU KA@U DA JE PREDMET AKTIVANIstragu o ovom zlo~inu prije deset godina pokrenulo

je Kantonalno tuìla{tvo u Sarajevu, a osumwi~en je bio Neyad Herenda, pripadnik zloglasnih "[eva". Prema nezvani~nim informacijama, na istrazi ubistva rezervista JNA radio je tuìlac Mustafa Bisi}, za kojeg je biv{i komandant Armije RBiH Sefer Halilovi} rekao da godinama predmete zlo~ina "[eva" skriva u ladicama. U Tuìla{tvu BiH tvrde da je ovaj slu~aj aktivan. @. D.

Zemqotres koji je u subotu pogodio Se~uan, nije samo zastra{io qude, ve} i pande, prenijele su agencije. Vi{e od 60 panda koje se nalaze u rezervatu Bifengsija ostale su nepovrije|ene u zemqotresu, ali su pretrpjele traumu. Na jednom video-snimku vidi se kako jedna panda, obi~no spora i mirna ìvotiwa, tr~i okolo u trenutku potresa, a zatim kako uzaludno poku{ava da se popne na najvi{e drvo u svom ogra|enom prostoru.


Dru{tvo

ZA GEODETSKE UPRAVE 1,1 MILION EVRASARAJEVO - Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} i ambasador Norve{ke u BiH En Vibek Lilo potpisali su ju~e sporazum o sprovo|ewu projekta "Javne slu`be za trì{te nekretnina i evropske integracije", za {ta }e Norve{ka donirati 1,1 milion evra, prenijele su agencije. Novac }e ravnomjerno biti raspore|ena na uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS i FBiH.

Poni{teni ugovori o radu s predvi|enim ugovorenim platama za pet nemedicinskih radnikaPLATA DIREKTORA NE SMIJE BITI VE]A O D 2.700 KM

Obiqeàvawe u Kozarskoj Dubici

"Jasenova~ka golgota" 8. majaKOZARSKA DUBICA - Ministar prosvjete i kulture RS Goran Mutabyija najavio je da }e, povodom obiqeàvawa datuma proboja jasenova~kih logora{a, 8. maja u Bawaluci biti izveden oratorijum pod nazivom "Jasenova~ka golgota", koji }e iskazati svu teìnu stradawa naroda u tom logoru, prenijele su agencije. - Bi}e to svojevrsna muzi~ka predstava, koji }e iskazati svu dubinu stradawa srpskog, ali i drugih naroda u logoru Jasenovac i na prostoru strati{ta Dowa Gradina - rekao je ju~e Mutabyija, koji je u Kozarskoj Dubici prisustvovao promociji reprint izdawa izvje{taja Zemaqske komisije Hrvatske za utvr|ivawe zlo~ina okupatora i wihovih pomaga~a "Zlo~in u logoru Jasenovac", koja je organizovana povodom obiqeàvawa Dana sje}awa na proboj jasenova~kih logora{a, koji se dogodio na 22. aprila 1945. godine.

Dodatni rezovi za finansijsku stabilizaciju KC-aFOTO: ARHIVA

Smawewe plata u KC BawalukaUmawena i plata generalnom direktoru KC. Za pet radnika nemedicinskog sektora ponu|eni novi ugovori za ista radna mjesta sa zakonski propisanim koeficijentimaPI[E: JELENA BJELICA jelenabj@glassrpske

STATISTIKA

SINDIKAT @RS

Plata "pala" za 12 marakaBAWALUKA - Prosje~na plata u Srpskoj u martu iznosila je 799 maraka i mawa je za 12 maraka u odnosu na mjesec ranije, podaci su Zavoda za statistiku RS. Najmawa plata u martu od 508 maraka ispla}ena je u oblasti pruàwa smje{taja, pripreme i posluìvawa hrane u hotelijerstvu i ugostiteqstvu, dok je najve}a plata od 1.301 marku ispla}ena u finansijskoj djelatnosti i oblasti osigurawa. Cijene proizvoda i usluga, koje se koriste za li~nu potro{wu u martu su u prosjeku vi{e za 0,4 odsto nego u istom mjesecu pro{le godine. M. Mi.

Odustali od {trajkaBAWALUKA - [est sindikata "@eqeznica RS" odustali su od ranije najavqenog protesta, te zatraìli od Uprave preduze}a da najkasnije do petka zakaè sastanak sa predstavnicima sindikata na kojem bi razgovarali o poboq{awu poloàju radnika. Predsjednik Sindikata èqezni~ara RS Milijan Markovi} rekao je ju~e da }e od Uprave traìti da prilikom sistematizacije radnih mjesta niko od zaposlenih ne dobije otkaz. Dodao je da }e stupiti u {trajk upozorewa ukoliko pregovori sa Upravom propadnu. M. Mi.

Ministarstvo finansija RS

Uplate preuzima "Sinergija plus"BAWALUKA - Ministarstvo finansija RS saop{tilo je ju~e da }e se uplate po osnovu kredita prema MKD "Sinergija plus" od sada vr{iti na ra~un ovog dru{tva u ste~aju. - Gra|ani koji su u proteklom periodu vr{ili uplate u skladu sa obavje{tewem Ministarstva finansija od 13. avgusta 2012. godine, a u vezi sa obavezom vra}awa kredita prema MKD "Sinergija plus" po ugovoru o kreditu prema Projektu unapre|ewa ruralnog preduzetni{tva, svoje preostale obaveze ubudu}e }e pla}ati na ra~un MKD "Sinergija plus" u ste~aju, sa kojom }e regulisati daqe odnose saop{teno je iz ovog ministarstva. M. ^.

BAWALUKA - Rukovodstvo Klini~kog centra Bawaluka poni{tilo je ugovore o radu s predvi|enim ugovorenim platama za pet nemedicinskih radnika, koje }e biti uskla|ene sa zakonski propisanim koeficijentima, saop{teno je ju~e iz KC Bawaluka. Umawena je i plata generalnog direktora KC, tako da je uskla|ena sa zakonski propisanim koeficijentom 26,0 i umawewem od deset odsto u skladu sa zakqu~kom Vlade RS od 11. januara 2013. o umawewu plata u javnim institucijama i preduze}ima. Otkaze ugovora o radu za pozicije s predvi|enim ugovorenim platama potpisao je v. d. generalnog direktora KC Bawaluka Du{ko Ra~i}, a za pet radnika nemedicinskog sektora ponu|eni su novi ugovori za ista radna mjesta sa zakonski propisanim koeficijentima za odgovaraju}e pozicije. - Pla te u }e se ubudu }e obra~unavati iskqu~ivo prema postoje}oj sistematizaciji radnih mjesta - navodi se u saop{tewu i dodaje da }e obra~u na vawe pla ta bi ti sistemski i dugoro~no ure|eno nakon {to rukovodstvo KC-

a do kraja godine napravi novu sistematizaciju radnih mjesta koja }e biti predloèna Ministarstvu zdravqa i socijalne za {ti te RS na usagla{avawe i odobrewe.

OBRAÛN PLATA PREMA SISTEMATIZACIJIU KC isti~u da je odluka o poni{tewu ugovora sa predvi|enim ugovorenim platama i uskla|ivawu sa zakonskim

koeficijentima za odre|ena radna mjes ta done se na je s ciqem kratkoro~ne finansijske stabilizacije Klini~kog centra, te odgovornijeg i ure|enijeg upravqawa tro{kovima ove zdravstvene ustanove. RTRS ranije je objavila da je biv{i generalni direktor KC-a Brano Topi} mjese~no primao 3.524 KM. Visoke plate imali su, prije ~etiri mjeseca i pojedini nefrolozi - blizu 4.000 KM. I {est izvr{nih direktora su tako|e primali plate ve}e od dozvoqenih.

MEDICINSKI SEKTORRukovodstvo KC-a zatraìlo je izvje{taj Kadrovske slu`be o ugovorima o radu i u medicinskom sektoru kako bi se utvrdilo da li postoje ugovorene plate ili odstupawa u odnosu na zakonski propisane koeficijente za odre|ena radna mjesta u ovom sektoru.

Predsjednik Sindikalne organizacije Klini~kog centra pri Strukovnom sindikatu doktora medicine RS Dragoje Rendi} je istakao da je pojedincima u zdravstvenim ustanovama odre|ivan previsok koeficijent, zbog ~ega, primaju ogromne plate. - Dosta radnika u KC-u ima samo sredwu stru~nu spremu, a dobija platu vi{u od 2.000 maraka. Pojedincima su izmi{qena i radna mjesta ili su imenovani za {efa, kako bi dobili vi{e plate, a imaju samo po jednog radnika. Sindikat je na to upozoravao i biv{eg ministra zdravqa kazao je Rendi}. U Ministarstvu zdravqa i socijalne za{tite RS rekli su pla ta di re kto ra ja vnih zdravstvenih ustanova ne bi smjela biti ve}a od 2.700 KM. - Prije umawena, prema Zakonu, plata direktora domova zdravqa kretala se u rasponu od 1.890 do 2.700 KM, dok je za direktore bolnica bila u rasponu od 2.430 do 3.510 KM istakli su u Ministarstvu i dodali da se plate doktora medicine, specijalista ili supspecijalista kre}u od 1.215 do 1.890 KM, medicinskih sestara i tehni~ara od 675 do 1.147 KM, a za nemedicinski kadar plata iznosi od 450 do 1.350 KM.


BESPLATAN INTERNET NA TRGU KRAJINE I U PARKI]UBAWA LUKA - Bawalu~ani i svi koji posjete ovaj grad od ju~e mogu da koriste besplatan internet na Trgu Krajine i na {etali{tu popularnog naziva parki} u centru Bawaluke. Na navedenim lokacijama prolaznicima }e biti omogu}en bespla-

tan pristup beì~nom internetu pod nazivom "m:tel free wifi" 24 ~asa dnevno. Beì~ni internet obezbijedili su kompanija "m:tel", Turisti~ka organizacija grada Bawaluka i Gradska uprava. V. P.

VijestiDebate

Nove obaveze za studente master studija Univerziteta u Bawaluci

Izabran tim za svjetsko takmi~eweBAWALUKA - Predstavnici BiH na Svjetskom debatnom takmi~ewu koje se ove godine odràva u Irskoj su ~lanovi Debatnog kluba Pale i to Aleksandar Vladi~i}, Ivana Koroman i Nata{a Lizdek, saop{teno je iz Centra za kulturu dijaloga. Za najboqi studentski debatni klub progla{en je Debatni klub Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli. M. Mi.

Postdiplomcima iz xepa jo{ 1.000 KMPrevareni smo i dovedeni pred svr{en ~in. U konkursu za upis master studija u sklopu {kolarine nije bilo nazna~eno da }emo posebno pla}ati odbranu master rada. Ovo je ~ista pqa~ka, poru~uju studentiPI[E: DRAGANA KELE^ [email protected]

Ekologija

ûvati priroduBAWALUKA - Ministar za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Goli} rekla je da bi svi u Srpskoj trebalo da imaju svijest o o~uvawu prirodnih resursa koji su pokreta~ka snaga privrednog razvoja. Goli}eva je ju~e promovisala akciju pod nazivom "Otpad je sirovina, a ne sme}e", na Trgu Krajine u Bawaluci. J. B.

GP Bija~a

Radovi do polovine majaSARAJEVO - Radovi na Grani~nom prelazu Bija~a bi}e zavr{eni do polovine maja, rekao je direktor "Autoceste FBiH" Ensad Kari}, koji je ju~e zajedno sa predsjedavaju}im Savjeta ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, direktorom UIO BiH Mirom Yakulom, ministrom komunikacija i transporta BiH Damirom Hayi}em, premijerom FBiH Nerminom Nik{i}em i ministrom transporta i komunikacija FBiH Enverom Bijedi}em posjetio ovaj relaz, prenijele su agencije.

"Prvi mart"

BAWALUKA - Studenti master studija Univerziteta u Bawaluci ogor~eni su jer su, kako kaù, prevareni zbog toga {to na kraju studija moraju da plate dodatnih 1.000 maraka za odbranu rada. Studenti su se nadali da }e cijena odbrane rada biti smawena, {to im je, kako kaù, i obe}ano sa Univerziteta, ali je na nedavnoj sjednici Se na ta i Upra vnog odbo ra Univerziteta odlu~eno da cijena ostaje 1.000 maraka. - Prevareni smo i dovedeni pred svr{en ~in. U konkursu za upis master studija u sklopu {kolarine nije bilo nazna~eno da }emo posebno pla}ati odbranu master rada, koji je u nastavnom planu i programu bio nazna~en kao jedan od ispita tokom studija rekla je student drugog ciklusa studija smjera Komunikologija na bawalu~kom Fakultetu politi~kih nauka Mariana [. Ona kaè da odbrana rada sada ko{ta vi{e nego cijela {kolarina, koja za redovne studente iznosi 880 KM. Naglasila je da o cijeni izrade master rada studenti nisu bili ni obavije{teni. - Univerzitetu smo jo{ u oktobru pro{le godine, kada je i usvojen ovaj cjenovnik, uloìli prigovor, traè}i bar 50 odsto mawu cijenu, me|utim, do danas nismo dobili nikakav odgovor - naglasila je Mariana. U istoj situaciji je i Vedrana K., koja je lani upisala master kao vanredan student tako|e na smjeru Komunikolo-

Na bawalu~kom Univerzitetu odlu~ili da ne}e sniziti cijenu FOTO: ARHIVA

[KOLARINA ZA REDOVNE STUDENTE 880 KM

gija na FPN-u, i koja {kolarinu pla}a 1.500 maraka. - Ovo je ~ista pqa~ka, jer su nam naturili tih 1.000 KM, a mi smo za taj rad u su{tini ve} platili u {kolarini. Sa tim se slaù ~ak i neki na{i profesori sa kojima smo razgovarali - istakla je Vedrana. Pro re ktor za nas ta vu Univerziteta u Bawaluci Simo Jokanovi} se slaè da je 1.000 maraka visok iznos koji studenti na masteru moraju dodatno da plate, ali da ta odluka ipak ostaje nepromijewena. - Ta stavka ove godine ne}e biti mijewana jer je tako nedavno odlu~eno na sjednici Se na ta i Upra vnog odbo ra Univerziteta - istakao je Jo-

kanovi}. Na optu`be studenata da

DROWAKPredsjednik Unije studenata RS Nikola Drowak rekao je da je upoznat sa problemom koji imaju studenti mastera u Bawaluci, te da }e ih Unija podràti u traèwu wihovih prava. - Iznos od 1.000 maraka je nedopustivo visoka cifra koju mnogi studenti ne mogu da priu{te, zbog ~ega ih podràvamo u svim zahtjevima - istakao je Drowak.

je ovo pqa~ka kojom Univerzitet nastoji da pokrije svoje tro{kove Jokanovi} isti~e da to nije ta~no {to }e potvrditi i prijedlog Univerziteta da ove godine od Vlade RS traì za deset odsto vi{e studenata na master studiju, koji }e se finansirati iz buyeta.

ZAVR[NI ISPIT U ISTO^NOM SARAJEVU DUPLO JEFTINIJINa Univerzitetu u Isto~nom Sarajevu studenti master studija pla}aju duplo mawe za master rad.

- [kolarina na drugom ciklusu studija je 880 za redovne, odnosno 1.500 maraka za vanredne studente, dok je odbrana rada 500 maraka - rekao je prorektor za nastavu Univerziteta u Isto~nom Sarajevu Radoslav Gruji~i}. Interesantno je da studenti u Bawaluci pla}aju ~ak pet puta skupqe izradu zavr{nog master rada u odnosu na studente u Beogradu. - Kod nas je godi{wa {kola ri na na mas ter studi ju 98.000 dinara, dok je odbrana rada 12.000 dinara, odnosno 210 maraka - rekli su u studentskoj slu`bi Fakulteta politi~kih nauka na Univerzitetu u Beogradu.

Prijava protiv novinara RTRS-aSARAJEVO - Gra|anska koalicija "Prvi mart" uputila je ju~e krivi~nu prija vu Tu ì la{ tvu BiH protiv novinara i urednika emisije "Pe~at", Nenada Pe trovi }a i Gvozde na [arca, zbog, kako navode, povrede ravnopravnosti ~ovjeka, izazivawe nacional ne, ra sne i vjer ske mr`we kao i spre~avawe povratka izbjeglih i raseqenih lica. V. K.

Izbor prvog ~ovjeka Republi~ke uprave za igre na sre}u

[estorka u trci za direktoraBAWALUKA - Na javni konkurs za izbor direktora Republi~ke uprave za igre na sre}u prijavilo se osam kandidata, od kojih {est ispuwava sve uslove, kazali su u Agenciji za dràvnu upravu RS. Uslove konkursa koji je raspisan u februaru ispuwava Nedeqko Boji} iz êlinca, @eqko Letica, Veqko Mali} i Dragoqub Zrni} iz Bawaluke, te Mladen Simi} iz Bijeqine i Zoran Rosi} iz Prijedora. U Agenciji za dràvnu upravu kazali su da }e intervjui sa kandidatima koji ispuwavaju uslove biti obavqeni sutra.

SEKRETARIJAT ZA VJEREAgencija za dràvnu upravu objavila je i spisak kandidata koji ispuwavaju uslove na konkursu za izbor direktora Republi~kog sekretarijata za vjere, a to su êdo Kova~evi} iz Fo~e, Mirjana Luka~, Slavica Ivo{evi}, Slobodan Nagradi} i Du{an Anteq iz Bawaluke, kao i Nedeqko Boji} iz êlinca. Na konkurs za direktora Republi~kog sekretarijata za vjere stiglo je sedam prijava, a intervjui sa kandidatima koji ispuwavaju uslove bi}e obavqeni 25. aprila.

INTERVJUI SA KANDIDATIMA SUTRAVr{ilac du`nosti direkto ra Re pu bli ~ke upra ve za igre na sre}u je Mladen Simi}, a na tu funkciju postavqen je po~etkom februara,

kada je Miroslavu Komleni}u istekao mandat v.d. direktora. Republi~ka uprava za igre na sre}u raspisala je i krajem pro{le godine konkurs za izbor direktora, a Komleni} je bio prvi na spisku jer mu je od 50 mogu}ih bodova dodijeqeno 48. Me|utim, kako u roku od mjesec Vlada RS nije imenovala Komleni}a, konkurs je poni{ten i raspisan je novi. M. Mi.

8 utorak, 23. april 2013.

GLAS SRPSKE

Panorama

SVAKE GODINE 1.000 PRVAÎ]ABIJEQINA - Na podru~ju Bijeqine ima oko 4.500 djece pred{kolskog uzrasta, a od tog broja svake godine u prvi razred osnovne {kole bude upisano ne{to mawe od 1.000 prva~i}a, podaci su gradskog Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti. Na podru~ju grada, u 12 osnovnih {kola, u toku je upis prva~i}a koji }e trajati do kraja aprila. Broj upisanih |aka bi}e poznat po~etkom maja.

Predstavnici Me|ureligijskog vije}a BiH sa ambasadorom SAD u BiH Patrikom Munom

Okru`ni sud u Bawaluci

Propala prodaja fabrike "Alpos"BAWALUKA - êtvrta licitacija za prodaju fabrike cijevi "Alpos" iz Prwavora ponovo je propala ju~e u Okru`nom privrednom sudu u Bawaluci jer nije bilo zainteresovanih kupaca. Ste~ajni upravnik ovog preduze}a Aleksa Weì} istakao je da je imovina prodavana za 4,8 miliona maraka. - Idu}ih dana bi}e odràna Skup{tina povjerilaca ovog ste~ajnog du`nika na kojoj }e biti odlu~eno po kojoj }e cijeni imovina biti prodavana na sqede}oj licitaciji - rekao je Weì}. U biv{em sindikatu radnika "Alposa" kaù da nije bitno ko }e ih kupiti, ve} da se vrate na svoja radna mjesta. J. B.

NEPRAVEDAN ZAKON MO@E DA DONESE NOVU NEPRAVDU

U~esnici skupa FOTO: GLAS SRPSKE

Res titucija ista za sveBilo je rije~i i o tome koliko je va`na pravda i pravi~nost i koliko je bitno da vjerske zajednice i crkve budu u nezavisnom poloàju od bilo koje politike, nego da budu u okvirima prava i zakonitosti dràve, rekao vladika GrigorijePI[E: @EQKA DOMAZET [email protected]

SRBAC

PRIJEDOR

Ponuda za proizvo|a~eSRBAC - Srba~ki poqoprivrednici trebalo bi da se do 26. aprila odlu~e o ponudi predstavnika Zemqoradni~ke zadruge "Agromerkantilija" iz Velike Kladu{e da sara|uju u proizvodwi jagoda, malina i krastavaca, uz obezbije|en sav repromaterijal i garantovan otkup. Predstavnici ove zadruge razgovarali su sa 20 ve}ih srba~kih poqoprivrednika. - Op{tina Srbac }e za ovu namjenu izdvojiti podsticajna sredstva vo}arima i povrtarima prema kriterijumima za raspodjelu 350.000 KM, koliko je planirano u op{tinskom buyetu - rekao je na~elnik Odjeqewa Mi}o Malba{i}. D. J.

Podneseno 86 prekr{ajnih nalogaPRIJEDOR - Poreski inspektori su u prva tri mjeseca ove godine podnijeli 86 prekr{ajnih naloga u ukupnom iznosu od 128.983 KM protiv obveznika iz prijedorske regije zbog neposjedovawa fiskalnih kasa ili neizdavawa fiskalnih ra~una kupcima za svaki pojedina~ni promet. U prijedorskom podru~nom centru Poreske uprave Srpske potvr|eno je da jedan, mawi broj obveznika, jo{ ne posjeduje fiskalnu kasu, odnosno nisu podnijeli zahtjev za fiskalizaciju, te da oni koji ih imaju jo{ nemaju dovoqan nivo odgovornosti i po{tivawa Zakona o fiskalnim kasama RS. S. Ta.

Okru`no tuìla{tvo Trebiwe

SARAJEVO - Potrebno je ispraviti vi{edecenijsku nepravdu koja je po~iwena prema crkvama i vjerskim zajednicama kada je rije~ o wihovoj imovini, kao i osnovnim qudskim pravima, kao {to je zdravstveno i penziono osigurawe vjerskih lica. Zakqu~eno je to ju~e u Sarajevu na sastanku ~lanova Skup{tine Me|ureligijskog vije}a BiH, sa episkopom zahumsko-hercegova~kim i primorskim Grigorijem na ~elu, i ameri~kog ambasadora u BiH Patrika Muna. - Bilo je rije~i i o tome koliko je va`na pravda i pravi~nost i koliko je bitno da vjerske zajednice i crkve budu u nezavisnom poloàju od bilo koje politike, nego da budu u okvirima prava i zakonitosti

dràve. Pravi~nost treba da obezbje|uje dràva gra|anima, a gra|ani su i vjernici i vjerski slu`benici. U tom kontekstu trebalo bi da do|e do pravi~nog ispravqawa nepravde koja je nanesena crkvama i vjer skim za jedni ca ma pri li kom na sil nog odu zimawa imovine - kazao je vladi ka Gri go ri je i dodao da poku{avaju da do|u do pravi~nosti koja }e biti ista za sve, jer nepravedan zakon moè da donese novu nepravdu. - Bitno je da dràva radi svoj posao i u odnosu na vjerske slu`benike i da vjerski slu`benici podlijeù svim zakonima kojima podlijeù svi vjernici i da ne bude ni tu dis kri mi na ci je - re kao je Grigorije. On je kazao i da sa predsjedni kom RS Mi lo ra dom Dodikom nije razgovarao o

CRKVA NA BUDAKUêlnici MRV rekli su da na ju~era{wem sastanku nije bilo rije~i o izgradwi crkve na Budaku u Srebrenici i da to treba da rije{e lokalne zajednice. - Mi ne moèmo rje{avati ta pitawa. Mi imamo stav o tome. Niko nikome ne treba da smeta i niko ni na koga ne treba negativno da uti~e. Tu smo da zajedni~ki uti~emo i zajedni~ki da radimo i imamo me|usobno razumijevawe - kazao je muftija sarajevski Husein Smaji}. Grigorije je istakao da se "u principu svi slaù da treba da pazimo jedni na druge, kao na same sebe".

res ti tu ci ji jer sma tra da, iako je to politi~ko pitawe, nije u wegovoj mo}i. Vladika Grigorije je izjavio je da je zahvaquju}i ameri~kom ambasadoru u BiH Patriku Munu napravqen pomak u procesu vra}awa zgrade Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Bogoslovskom fakultetu.

NAPREDAK U POVRATKU ZGRADE BOGOSLOVIJEMun je re kao da je pi tawe restitucije vrlo va`no za sve vjerske zajednice. - Na{a moralna i pravna podr{ka za restituciju u BiH je vrlo jasna. Tako|e dijelimo wihovu frustraciju {to se ti~e nenapredovawa u rje{avawu tog pitawa - kazao je Mun.

Krsmanovi} odbacio optu`beTREBIWE - Biv{i na~elnik op{tine Fo~a Zdravko Krsmanovi} ju~e je u Okru`nom tuìla{tvu Trebiwe negirao da je zloupotrijebio slu`beni poloàj i nezakonito zaposlio 20 radnika u op{tinskim strukturama. U Okru`nom tuìla{tvu Trebiwe agencijama je potvr|eno da je Krsmanovi} dao izjavu i da je negirao da je po~inio krivi~no djelo zloupotreba slu`benog poloàja i ovla{}ewa, poslije ~ega slijedi istraga o ovom slu~aju. Krsmanovi} je osumwi~en da je primio 20 radnika za ~ije zapo{qavawe nisu bila predvi|ena buyetska sredstva, niti su wihova radna mjesta bila predvi|ena Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta.

Izlo`ba u Turisti~koj organizaciji Lakta{a

Biraju suvenir op{tineLAKTA[I - U prostorijama Turisti~ke organizacije op {ti ne La kta {i ju ~e su izloèni suveniri koji su pristigli na konkurs za izbor zvani~nog suvenira op{tine Lakta{i. Stru~na komisija je dodijelila nagrade za najboqe radove, ali ni je iza bra la suvenir koji bi predstavqao

KOMISIJA DODIJELILA NAGRADEovu op{tinu. - Na osnovu odluke stru~ne komisije, nijedan od pristiglih radova nije zadovoqio kriterijume prema kojima bi bio progla{en zvani~nim su-

venirom op{tine Lakta{i istakli su u op{tini. Drugu nagradu od 700 KM podijelili su autori Mirjana Bogojevi}-Bukvi} iz Gradi{ke i Dragislav @ari} iz Lakta{a. Tre}e mjesto osvojila je likovna sekcija O[ "Mladen Stojanovi}", a dodijeqena im je nagrada od 500 KM. D. S.


FOÂCI ÎSTE PARKOVEFOÂ - Proqe}noj akciji ~i{}ewa u Fo~i pod nazivom "O~istimo na{ grad i op{tinu" prikqu~ile su se sve ustanove, privredni subjekti, sportska dru{tva, kao i svi gra|ani. Akciju ~i{}ewa iniciralo je preduze}e "Komunalac" uz podr{ku op{tinskog Odjeqewa za inspekcijske poslove. Na godi{wem nivou iz buyeta op{tine Fo~a za ~i{}ewe grada i odràvawe javnih povr{ina izdvaja se 130.000 maraka. R. \.

VijestiSrebrenica

Ogrev za penzionereSREBRENICA - Udruèwe penzionera iz Srebrenice postiglo je dogovor sa srebreni~kim [umskim gazdinstvom "Drina" o nabavci ogrevnog drveta za svoje ~lanove na {est mjese~nih rata. Penzioneri mogu da naru~e najvi{e po deset metara kubnih ogrevnog drveta, a udruèwu mogu da se prijave do 30. aprila. K. ].

Biv{i direktor srba~kog "Borca" Qubomir Savi} zaposlen u razvojnoj agencijiZA SAVI]A "IZMI[QEN O" RADNO MJESTO

Zvornik

Posjeta delegacije iz SeàneZVOR NIK - Naj ve }e mo gu }nos ti sa radwe izme |u Zvorni ka i op {tine Seàna iz Sloveni je su na k ul turnom i obrazovnom podru~ju, ali postoje dobri uslovi i za razvoj privredne saradwe, konstatovano je ju~e na sa s tanku delegacija ove dvije op{tine. Ciq posjete je priprema potpisivawa sporazuma o saradwi i bratimqewu op{tina. S. S.

Qubomir Savi} u "Apis" do{ao pro{le sedmice FOTO: GLAS SRPSKE

Boqi posao nagrada za uni{tenu firmuOvakav transfer se tuma~i kao znak zahvalnosti nove op{tinske vlasti prema Qubomirovom bratu Branislavu Savi}u, koji je iza{ao iz SNSD-a i prevagnuo skup{tinsku ve}inu u korist koalicije okupqene oko SDS-ovog na~elnika Drage ]iri}aPI[E: MARIJANA MIQI] [email protected]

Zvornik

Ure|uju parking i trotoareZVOR NIK - Na Trg Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a u Zvorniku idu}ih dana bi}e zavr{eni parkinzi i trotoari, a ranije je ova ulica asfalti ra na i uvede na je {tedqiva rasvjeta. - Uporedo se radi na zavr{etku trotoara u ulici Svetog Save i preduzimaju se zavr{ni radovi na vodovodnoj i kanalizacionoj mre ì u Ka ra |or |e voj ulici - rekao je zamjenik na~elnika op{tine Zvornik Danijel Dragi~evi}. S. S.

SRBAC - Biv{i direktor preduze}a za zapo{qavawe invalida "Borac" Qubomir Savi} zaposlen je u op{tini i "nagra|en" buyetskom platom, iako je u "Borcu" zbog lo{eg rukovo|ewa ostavio gubitak od 29.000 maraka i neispla}enih sedam plata za ratne vojne invalide. Savi} je zaposlen u Agenciji za razvoj malih i sredwih preduze}a "Apis", koja je smje{tena u zgradi op{tine i finansira se iz wenog buyeta. Ovakav transfer se tuma~i kao znak zahvalnosti nove op{tinske vlasti prema Qubomirovom bratu Branislavu Savi}u koji je iza{ao iz

SNSD-a i prevagnuo skup{tinsku ve}inu u korist koalicije okupqene oko SDS-ovog na~elnika op{tine Drage ]iri}a.

HODNIKZapo{qavawem Qubomira Savi}a funkcionisawe "Apisa" dovedeno je u pitawe, jer su buyetom za ovu godinu predvi|ena sredstva za plate tri radnika, a zaposleno ih je {est. Kancelarija je tehni~ki opremqena tako da su predvi|ena ~etiri mjesta, pa se ostali "povla~e" po drugim kancelarijama ili ve}inu vremena provode na hodniku. direktori. Na pro{loj sjednici srba~kog parlamenta nova skup{tinska ve}ina je smijenila

OD [EST SLU@BENIKA DVOJICA SE VODE KAO DIREKTORIIako je ]iri} tvrdio da je sistematizacija u toku i da nije izvjesno da }e dobiti radno mjesto, Savi} se javio na posao pro{le sedmice. Kako saznajemo, jo{ nije jasno koje bi du`nosti trebalo da obavqa. U agenciji "Apis" trenutno radi {est slu`benika, od ~ega se ~ak dvojica vode kao

direktora Aleksandra Milanovi}a i na wegovo mjesto postavila inèwera informatike Dragana Skrobowu. Milanovi} se jo{ vodi na platnom spisku i dolazi na posao. U taboru SNSD-a tvrde da su izmjene u rukovodstvu "Apisa" izvr{ene neregularno, jer nije sproveden konkurs, a novi direktor nema pet godina radnog iskustva. Navode ~ak da je diplomu stekao krajem pro{le godine i poslije toga odmah zasjeo u direktorsku fotequ. Predsjednik Kluba odbornika SNSD i SP u op{tini Srbac Krsto âvor rekao je da su u op{tini prije smjewivani direktori preduze}a koji su negativno poslovali. - Postavqa se pitawe ka-

ko se neko ko je lani imao negativno poslovawe mogao nagraditi direktorskom foteqom. Na to pitawe treba da odgovori na~elnik Drago ]iri} - rekao je âvor i naglasio da u Srpcu trenutna vlast sprovodi neprinci pi jel nu poli ti ku. On je rekao da je otpu{teno 17 radnika iz op{tine jer za wih nije bilo posla, a za Savi}a je "izmi{qeno" radno mjesto. âvor je naglasio da }e ispitati i to da li je uop{te raspisan konkurs za direktora "Apisa", te da li novi direktor ima pet godina radnog iskustva na postavqenoj funkciji. Drago ]iri} ju~e se nije javqao na pozive iz "Glasa Srpske".

"Koalicija za Republiku Srpsku" reagovala na apel ]amila Durakovi}a

Trebiwe

Ne smeta im crkva nego SrbiSREBRENICA - "Koalicija za RS", koja u Srebrenici okupqa predstavnike srpskih partija, apeluje na predstavnike me|unarodne zajednice da ne podlijeù pritiscima na~elnika op{tine ]amila Durakovi}a, koji od wih traì podr{ku za uklawawe crkve, koja se gradi u Dugom Poqu. - Pozivamo ~lanice OHR i ~lanice Savjeta za provo|ewe mira (PIC) da ne u~estvuju u "Durakovi}evoj politizaciji" pitawa izgradwe te crkve, jer je ona potrebna srpskom stanovni{tvu koje ìvi u tom dijeCrkva u Dugom Poqu FOTO: ARHIVA

Besplatni preglediTREBIWE - U Slu`bi za ko`ne bolesti trebiwske bolnice danas su po~eli besplatni pregledi koè povodom Svjetskog dana borbe protiv melanoma. Zainteresovani }e mo}i da obave pregled danas i sutra. Dermatovenerolog Op {te bol ni ce Trebiwe Dubravka Peroti} rekla je da je rak koè naj~e{}i kod qudi starijih od 50 godina.

ko to tvrdi Durakovi}. U saop{tewu se odbacuju navodi Durakovi}a da se ta crkva nalazi u blizini memorijalnog centra Poto~ari.

CRKVA DOVOQNO UDAQENA OD MEMORIJALNOG CENTRA- Crkva je dovoqno udaqena od memorijalnog centra i gradwa tog pravoslavnog hrama ne ugroàva nijednu aktivnost, koju Bo{waci plani-

lu op{tine Srebrenica - navedeno je u saop{tewu iz koalicije, koja poru~uje da

pravoslavni hram u Dugom Poqu ne predstavqa "nikakvu provokaciju" Bo{wacima, ka-

raju tokom obiqeàvawa 11. jula u Poto~arima - isti~e se u saop{tewu i upozorava da je ciq ovih politi~kih pritisaka - da se iz Srebrenice iseli kompletno srpsko stanovni{tvo. Durakovi} je uputio ju~e apel OHR-u i ~lanicama PIC-a da "u~ine sve" {to je u wihovoj mo}i i zabrane gradwu crkve u Dugom Poqu. On je zaprijetio da }e u suprotnom biti odgo|eno obiqeà vawe 18. go di{wice stradawa Bo{waka u Poto~arima. K. ].


Prijedor~anin od djetiwstva sakupqa stripove

"Alan Ford" ga prati u ìvotuPoàri u Mrkowi} Gradu

Mje{tani zapalili {umu i rastiweMRKOWI] GRAD - U Dowoj Gustovari u zaseoku Kosti}i u nedjequ u ve~erwim ~asovima izbio je poàr koji je zahvatio oko dunum niskog rastiwa i {ume, a izazvali su ga mje{tani koji su zapalili sme}e na divqoj deponiji. Zahvaquju}i brzoj intervenciji ~lanova Vatrogasne jedinice poàr je uga{en i sprije~eno da vatra ugrozi ku}e. - Poàr su izazvali mje{tani, a vatra no{ena vjetrom se pro{irila i zahvatila obli`wi {umski kompleks. Brzo smo intervenisali i sprije~ili da se vatra pro{iri - rekao je deùrni u mrkowi}koj Vatrogasnoj jedinici Simo Savi}. On je dodao da su gasili i zapaqeni kontejner u ulici Sime [olaje. S. D.

Predrag Kneèvi} ponosan na svoju bogatu kolekciju FOTO: S. TASI]

INTERNET OD STRIPOV A NAPRAVIO BIZNIS

BIBLIOTEKA

GRADI[KA

^lanarina upola jeftinijaBIJEQINA - Narodna biblioteka "Filip Vi{wi}" Bijeqina danas }e, povodom Svjetskog dana kwige, odobriti popust na godi{wu ~lanarinu od 50 odsto. Svi gra|ani koji se danas u~lane u biblioteku, plati}e ~lanarinu 10 umjesto 20 KM. Penzioneri, studenti i sredwo{kolci, umjesto ~lanarine koja je za tu kategoriju stanovni{tva na godi{wem nivou 10 KM, plati}e pet KM, a u~enici osnovnih {kola umjesto pet KM upis pla}aju dvije i po KM.U Narodnoj biblioteci "Filip Vi{wi}" ju~e je promovisan obrazovni internet portal.

Vodostaji u opadawuGRADI[KA - U op{tini Gradi{ka vodostaj Save je u opadawu i ju~e ujutru je iznosio 736 centimetara, saop{teno je iz Republi~ke uprave Civilne za{tite. U mjestu Orubica omogu}en je nesmetan prilaz do devet ku}a. Vodostaj Save u Srpcu ju~e je iznosio 853 centimetra i mjere redovne odbrane od poplava su ukinute. U op{tini Kozarska Dubica vodostaj Save ju~e je iznosio 766 centimetara i na snazi je redovna odbrana od poplava. Nivo ove rijeke u op{tini Brod i daqe je u opadawu, a vodostaj u op{tini [amac ju~e je iznosio 557 centimetara. M. V.

U kolekciji najbrojniji "Alan Ford", a ima i "Zagora" ~iji prijeratni brojevi najvi{e vrijede. Zaqubqenici u strip za jedan primjerak znaju da izdvoje i 500 evraPI[E: SNE@ANA TASI] [email protected]

PRIJEDOR - Da je Predrag Kneèvi} sa~uvao sve stripove koje je kupio ili dobio na poklon za svojih 37 godina, danas bi oni vrijedjeli kao jedan solidan stan. Predrag skupqa stripove od djetiwstva i po tome je jedinstven ne samo u Prijedoru nego i daqe. Od hobija ne odustaje ni u ovim te{kim vremenima, kada se ìvot mnogih sveo na borbu za egzistenciju. U Predragovoj kolekciji najbrojniji je nezaobilazni "Alan Ford", a ima i "Zagora" ~iji prijeratni brojevi danas najvi{e vrijede. Zaqubqenici u strip za jedan takav primjerak znaju da izdvoje i vi{e od 500 evra. Sve je po~elo kada je kao dje~ak trebalo da ide zubaru. - Da bih uop{te sjeo na zubarsku stolicu, obe}ali su da }e mi kupiti strip. I tako je

TIRA@ I CIJENEPredrag kaè da u BiH vi{e nema izdava~a stripova i to sada rade u susjednim zemqama, uglavnom Hrvatskoj i Srbiji. Nekada su se {tampali u tiraìma od 50.000, pa i 100.000 primjeraka. Sada su to tiraì od oko 350 primjeraka, ali su skupqi. Dana{wi stripovi ko{taju oko {est KM, a limitirana izdawa u kojima ima vi{e epizoda u jednim koricama ko{taju od 25 do 60 KM.

po~elo, ~etiri zuba, ~etiri stripa - pri~a Predrag dodaju}i da je uz stripove nau~io i da ~ita. Kada Predrag kaè da je sakupqa~ stripova, neko bi pomislio da je to hrpa starog papira, iskrzanih listova koji stoje negdje u podrumu ili na tavanu. Me|utim, kod Predraga to nije slu~aj. Rije~ je o vi{e od 2000 stripova, ukori~enih, sloènih na policama.

veta - rekao je Predrag u {ali. Rado se sje}a svoga djetiwstva i vremena kada su svi drugari ~itali i razmjewivali stripove, voqeli wihove junake. - Stripove smo razmjewivali i nismo mogli do~ekati da neko pro~ita neko novo izdawe, pa da ga i mi dobijemo. Znao sam da odem na more i kad se vratim da mi deset qudi do|e na vrata da mijewamo stripove - rekao je Predrag. Onda je do{ao rat i striPRIKUPIO pova nije bilo u prodaji, da bi VI[E OD se kasnije pojavili u mnogo 2.000 STRIPOVA mawem obimu, a stigao je i internet koji je od toga napravio biznis. - Da sam to znao ne bih ta- Supruga mi kaè da }e joj ko podijelio svoje stripove i moji stripovi danas bi imali vrijednost modo}i glave i to je `da jednog stana. Sve sam podibukvalno tako jelio, mnogi su se zagubili, jer stripovi na tako da mi je mali broj stripopolicama stoje va iz tog vremena ostao - rekao upravo iznad kre- je Predrag.

Donacija op{tine Srbac

Takmi~ewe iz prve pomo}i u Prijedoru

Dvije krave za najugroènijeSRBAC - Predstavnici op{tine Srbac i Op{tinske bora~ke organizacije donirali su dvije krave u vrijednosti od pet hiqada maraka za vi{e~lanu porodice Dragana Trebovca iz Lili}a i Jugoslava Lepira iz Kukuqa koje su socijalno ugroène. Porodica Trebovac ìvi u tro{nom doma}instvu sa {estoro djece, a otac Dragan je ratni vojni invalid. - Sada }e moja djeca svakog dana imati svjeè mlijeko, sir i kajmak - rekao je Dragan. Kravu je dobila porodica Lepir koja je korisnik socijalne pomo}i. Otac Jugoslav ìvi sa suprugom, bakom i tri maloqetne k}erke i isti~e da mu je ovaj poklon kao dar sa neba. - Obratio sam se op{tini za pomo} i zahtjev je odobren na na{e veliko zadovoqstvo - kaè Jugoslav. D. J.

U~enici spremni da spasavaju ìvotePRI JEDOR - Eki pe prijedorske Osnovne {kole "Petar Ko~i}" i Medicinsko-tehnolo{ke i gra|evinske {kole pobjednici su 20. jubilarnog gradskog takmi~ewa u~e ni ka osno vnih i sredwih {kola iz po znavawa prve po mo }i, ko je je organizovala gradska organizacija Crvenog krsta.

UÊSTVOVALO [EST EKIPA I 60 TAKMIÂRASekretar ove organizacije Zoran Veselinovi} istakao je da je na takmi~ewu u~estvovalo {est ekipa i ukupno 60 ta-

kmi~ara, te da su pobjedni~ke ekipe bile najuspje{nije u pruàwu prve pomo}i tokom realisti~kog prikaza povreda, stawa i oboqewa. - U simulacijama povreda poslije tu~e navija~a, stradawa u minskom poqu i reanimacije, pokazali su najboqe znawe i uspjeli da najbrè re-

aguju i na pravi na~in zbrinu povrije|ene - rekao je Veselinovi}. On je potvrdio da }e pobjedni~ke ekipe predstavqati grad Prijedor na regionalnom takmi~ewu u poznavawu prve pomo}i koje }e biti odràno 11. maja u O{troj Luci. S. Ta.



BiznisBERZA BLSLU@BENO BERZANSKO TR@I[TENaziv emitentaProsje~na cijena Promjena 1,74 56,40 56,43 65,29 64,00 0,00 -0,12 -0,65 0,45 -0,05 Promet 122.144,4 57.025,11 21.203,36 14.950,57 9.600,00

PALMA ODVEO PRIVREDNIKE U SANKT PETERBURGBEOGRAD - Iz Beograda je ju~e za Sankt Peterburg, u organizaciji Skup{tine grada Jagodine, otputovala privredno-politi~ka delegacija, prenijele su agencije. Rije~ je o 130 ~lanova iz cijele Srbije u kojoj je 70 privrednika i 11 predsjednika op{tina i gradona~elnika, a predvodi je predsjednik Skup{tine grada Jagodine Dragan Markovi} Palma.

Radnici "Lufthanze" obustavili rad

.. - 7 - 6 - 1 - 3

FONDOVINaziv emitentaProsje~na cijena Promjena Promet 77,60 -2,51 21,28 0,00 0,54 2.048,62 441,28 0,00 956,80 0,00 0,00 0,00 6,70 30.331,84 -0,33 1.190,60 475,92 0,15 0,00 0,00 0,00 0,00 417,88 -0,30 0,00 0,00 -0,28 13.516,97

.. 3,88 .. 2,66 - .. 3,70 .. 3,94 .. 10,40 .. 0,05 .. 4,14 .. 5,98 .. 6,61 .. 1,51 .. 0,60 .. 3,37 .. 3,81 Zepter .. 7,17

SINDIKAT TRA@I POVE]AWE PLATA

Otkazani letovi na {est aerodroma FOTO: ROJTERS

BERZA SARAJEVOKOTACIJA KOMPANIJADioni~ko dru{tvoBosnalijek d.d. SarajevoSredwi Promjena kurs kursa 12.27 -4.96 Vrijednost 15,472.47

[trajk otkazao hiqade letovaOd gotovo 1.800 planiranih letova, saobra}alo svega 20 kra}ih i 12 dugih letova. Sindikat "Verdi", koji zastupa 33.000 zaposlenih, stupio u jednodnevni {trajkBERLIN - Wema~ki avioprevoznik "Lufthanza" otkazao je ju~e ve}inu doma}ih, evropskih i dugih letova sa {est wema~kih aerodroma zbog {trajka osobqa. Od gotovo 1.800 planiranih letova, saobra}alo je svega 20 kra}ih i 12 dugih letova, prenijele su agencije. Iz Frankfurta, koji je glavno ~vori{te "Lufthanze" i najve}i wema~ki aerodrom, obavqeno je svega {est od ukupno 50 letova, a iz Minhena su poletjela tri aviona, umjesto 17. Zbog {trajka je otkazana i redovna linija Sarajevo Minhen - Sarajevo. Sindikat "Verdi", koji zastupa 33.000 zaposlenih u wema~kom nacionalnom avioprevozniku, stupio je u jednodnevni {trajk, po{to je posqedwa runda pregovora o platama zavr{ena neuspjehom. Sindikat "Verdi" traì za zaposlene koji rade na aerodromima, te za dio kabinskog osobqa, pove}awe plate za 5,2 odsto. Traì i garancije za radna mjesta. rom Wema~ke i dolazi mjesec nakon {to je "Lufthanza" bila primorana da otkaè gotovo 700 od 1.800 letova zbog poludnevnog {trajka upozorewa. Sqede}a runda pregovora izme|u rukovodstva "Lufthanze" i zaposlenih zakazana je za 29. april. Iz kompanije je saop{teno da je {trajk neosnovan. - Ovaj {trajk je besmislen, posebno imaju}i na umu da su jo{ ranije dogovoreni datumi pregovora u vezi sa platama rekao je portparol "Lufthanze". Kratki {trajkovi upozorewa su uobi~ajena praksa u Wema~koj, a wihov ciq je pove}awe pritiska na poslodavce.

KOTACIJA FONDOVAInvesticioni fondSredwi Promjena kurs kursa -0.49 4.76 0.00 Vrijednost 27,680.10 1,540.00 22,869.03

4.28 ZIF MI Group d.d. Sarajevo 1.54 ZIF Eurofond-1 d.d. Tuzla ZIF BIG Investiciona grupa d.d. Sarajevo 4.01

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TEDioni~ko dru{tvoSredwi Promjena kurs kursa 20.50 33.10 1.74 65.00 60.00 65.53 35.00 0.49 0.00 -3.36 -2.90 0.00 -0.71 -0.28 Vrijednost 17,112.50 496.50 434.90 1,755.00 226,440.00 57,432.75 3,500.00

REFUNDACIJAPutnici "Lufthanze" pozvani su da se o letovima informi{u na internet stranici www.lufthansa.com. Avionske karte otkazanih letova mogu da se refundiraju ili zamijene za druge letove, odnosno za vozove, objavila je kompanija.

KOMPANIJA SMATRA DA JE [TRAJK NEOSNOVANSindikat navodi da je poslije tre}eg kruga pregovora "Lufthanza" predloìla porast plata izme|u 0,4 i 0,6 odsto za godinu. "Lufthanza" je pro{le sedmice odbacila zahtjev sindikata za pove}awe plata zaposlenima za 5,2 odsto. Sukob oko plata prijeti da izazove haos u transportu {i-

BH Telekom d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda HZHB Mostar Hidrogradwa d.d. Sarajevo IK Banka d.d. Zenica RMU Kamengrad d.d. Sanski Most Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo Moja banka d.d. Sarajevo

DOBITNIKZIF JAHORINA KOIN AD PALECijena (KM) Promjena

GUBITNIKZIF AKTIVA INVEST FOND AD BAWALUKACijena (KM) Promjena

Pokrenuta visoka pe} poslije devet mjeseci rada u "tihom hodu"

4,14

6,70%

3,88

-2,51%

SVIJET BERZAFTSE 100 INDEX MEMBERSNaziv kompanijeLloyds Banking Group PLC Barclays PLC Vodafone Group PLC BP PLC Tesco PLC

Cijena48.9 293.4 194.8 446.45 368.35

Promjena2.97% 2.46% 0.83% -0.12% 1.52%

Obnovqena proizvodwa u @elezariBEOGRAD - U "@elezari Smederevo" ju~e je pokrenuta visoka pe}, ~ime je obnovqena proizvodwa u tom preduze}u. Tom ~inu prisustvovao je ministar finansija i privrede Srbije Mla|an Dinki}. U èqezari je visoka pe} broj dva pokrenuta poslije devet mjeseci rada u tzv. tihom hodu, prenijele su agencije. "@elezara Smederevo" ponovo je u vlasni{tvu dràve Srbije od januara 2012, kada je dotada{wi vlasnik ameri~ki "Ju-Es stil" odlu~io da je proda za jedan dolar zbog gubitaka fabrike usqed pada cijene ~elika na svjetskom trì{tu zbog ekonomske krize. Kao odgovor na smawene trì{ne cijene ~elika i slabu stavqena i druga visoka pe}. Poslije dva neuspje{na tendera za prodaju èqezare, kra jem fe bru ara predstavqen je plan za pokretawe proi zvodwe u "@ele za ri potra`wu, najprije je visoka Smederevo" uz pomo} dràve pe} broj jedan stavqena na "ti- i povratak na posao oko 5.000 hi hod" 2011. godine, a kasnije zaposlenih u èqezari i zaje uga{ena, dok je polovinom po{qavawe oko 250 novih rapro{le godine na "tihi hod" dnika.

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERSNaziv kompanijeBank of America Corp General Electric Co Microsoft Corp Cisco Systems Inc Intel Corp

Cijena11.66 21.75 29.77 20.46 22.44

Promjena1.92% -4.06% 3.39% -0.58% 0.90%

NA POSAO SE VRA]A OKO 5.000 ZAPOSLENIH


RAST PLATA U WEMA^KOJ NA[TETIO BI EVROZONIBERLIN - Rast plata {irom Wema~ke ne bi donio korist drugim ~lanicama evrozone, a na{tetio bi evropskoj monetarnoj uniji u cjelini, izjavio je guverner wema~ke Bundesbanke Jens Vajdman, prenijele su agencije. - S obzirom na relativno slabe trgovinske veze sa perifernim evropskim zemqama, one gotovo da ne bi imale koristi od konkurentnosti zbog pada cijena i rasta potro{we u Wema~koj. Na kraju dana, evrozona u cjelini bila bi na gubitku - rekao je Vajdman.

Vijesti"Gaspromweft"

Kredit od milijardu dolaraMOSKVA - Ruska naftna kom pa ni ja "Gas promweft" saop{tila je da je s grupom me|unarodnih ba na ka po tpi sa la spo ra zum o pri vla~ewu kredita od milijardu dolara, prenijele su agencije. Sredstva su namijewena za fi nansi rawe te ku }ih projekata.

Robna razmjena RS u prvom kvartalu iznosila 1,585 milijardi KM

IZVEZENA STRUJA VRIJEDNA 53 MILIONA MARAKA

Brisel

Mjere {tedwe smawile deficitBRISEL - Novi ekonomski pokazateqi pokazali su da mjere {tedwe ko je sprovode broj ne evropske zemqe djeluju, barem kada je rije~ o smawewu zadu ì vawa, pre ni jele su agen ci je. Evropska statisti~ka slu`ba "Evrostat" saop{tila je da je u 2012. ukupan defi cit 17 ze maqa zone evra smawen na oko 353 milijarde evra sa 391 milijarde u 2011. godini.

Srpska izvezla najvi{e strujePI[E: MARINA ÎGOJA [email protected]

Elektri~na energija ~ini 9,4 odsto ukupnog izvoza FOTO: ARHIVA

Pokrivenost uvoza izvozom jo{ mala. Godinama imamo deficit na nivou od oko 55 odsto, kazao Zgowanin. O~ekujemo da }e ova godina biti boqa nego pro{la, rekao Pazurevi}BAWALUKA - Republika Srpska pove}ala je izvoz u prvom kvartalu ove godine za pet odsto, dok je uvoz pove}an za 1,8 odsto u odnosu na isti period pro{le godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS. Naj vi {e je izve ze no struje, i to u ukupnoj vrijednosti od 53 miliona KM, {to izno si 9,4 od sto uku pnog izvoza, dok je u uvozu najvi{e u~estvovala nafta i uqa, sa uku pnom vri je dno{ }u od 318 mi li ona KM, {to je 31 od sto uku pnog uvoza. Predsjednik Unije udruèwa poslodavaca RS Predrag Zgowanin ka è da je pozitivno to {to je do{lo do pove }awa izvoza od pet odsto, ali da se to ne moè sma tra ti zna~aj ni jim na pretkom, s obzirom na to da je pro{le godine zabiqeèn pad izvoza struje, te da se on sada samo vra}a na planirani nivo izvoza. - Po kri ve nost uvo za izvozom jo{ je mala. Godinama imamo deficit na nivou od oko 55 odsto, tako da je kumulativni deficit ogroman - kazao je Zgowanin. Spoqno trgovinski de ficit Srpske u prvom kvarta lu izno sio je 465 miliona maraka, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 54,7 odsto. Zgowanin je istakao da ne o~ekuje neko veliko poboq{awe u ovoj godini jer se veliki broj subjekata gasi zbog krize. {to je izvoz pove}an vi{e od uvoza, posebno u ovom trenutku kada skoro sve stagnira. - Kada je u pitawu na{ se ktor, predu ze }a u ovoj oblas ti su zna~a jan izvo znik, ako ne sa stanovi{ta obima izvoza, onda sigurno jesmo sa stanovi{ta u~e{}a qudi koji stvaraju taj prihod po osnovu izvoza. O~ekujemo da }e ova godina biti boqa nego pro{la - rekao je Pazurevi}. Vrijednost robne razmjene RS sa inos transtvom u prvom tromjese~ju iznosila je 1,585 mi li jardi KM, od ~e ga se na izvoz odno si lo 560,5 miliona maraka, a na uvoz 1,02 milijarde KM.

Rusija

"Reno" ulaè 500 milionaMOSKVA - Francuska kompanija "Reno" planira da uloì oko 20 milijardi ru baqa (500 miliona evra) u postoje}u proizvodwu u Moskvi. Investicije su planirane za pe ri od do kra ja 2020, prenijele su agencije. Te investicije bi}e upotrijebqene za kupovinu savremenije proizvodne opreme i omogu}i}e da mawe kvalifikovani radnici budu zamijeweni kvalifikovanijim.

ZEMQEPreduze}a iz Srpske u prvom kvartalu ove godine najvi{e su izvozila u Italiju i to u vrijednosti od 89 miliona KM, te u Srbiju 77 miliona KM. - U istom periodu, u RS je najvi{e uvoèno iz Rusije i to u vrijednosti od 323 miliona KM i iz Srbije, u vrijednosti od 149 miliona KM - podaci su Zavoda.

UVOZ POVE]AN ZA 1,8 ODSTO- Ovdje su isko~ili jedan ili dva subjekta i to ne govori o nekom zna~ajnijem uspje hu svih izvo zni ka naglasio je Zgowanin. ^lan Izvr{nog odbora Udruèwa proizvo|a~a koè, tekstila i obu}e u Privrednoj komori RS Radovan Pazure vi} ka è da je ve oma pozitivno i ohrabruju}e to

Italija jedan od najzna~ajnijih investitora u BiH

Investicije blizu milijardu marakaSA RA JE VO - Za mje nik ministra spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salki~evi}-Dizdarevi} rekla je da direktna strana ulagawa Italije u BiH u prethodne ~etiri godine iznose blizu milijardu maraka. - BiH i Italija imaju potpisan sporazum o za{titi stra nih in ves ti ci ja, {to predstavqa sigurnost ita li jan skim ula ga~i ma.

Vai za dan 23.4.2013.Zemlja: Australija Kanada Hrvatska Danska Japan Norveka vedska vajcarska V. Britanija SAD Srbija BiH EMU ifra: 036 124 191 208 392 578 752 756 826 840 941 977 978 Oznaka valute: AUD CAD HRK DKK JPY NOK SEK CHF GBP USD RSD BAM EUR Paritet: 1 1 100 1 100 1 1 1 1 1 100 1 1 Kupovni kurs za efektivu 1.501996 1.425745 25.084639 0.255796 1.471386 0.250616 0.221682 1.559786 2.226947 1.455209 1.667806 1.000000 1.955830 Prodajni kurs za efektivu 1.571319 1.491549 26.036569 0.267602 1.530061 0.262183 0.233857 1.628789 2.316025 1.523468 1.799475 1.000000 1.955830

ZA[TI]ENE INVESTICIJE IZ ITALIJEPo~etkom ove godine parafi ra li smo i spo ra zum o ekonom skoj sa radwi dvi je zemqe, a kada ovaj protokolarni dio zavr{imo, Italijani mogu biti sigurni da je BiH pra va des ti na ci ja za wihove investicije - naglasila je ona, prenijele su

agencije. Predsjednik Spoqnotrgo vin ske ko mo re BiH Ismet Kumali} rekao je da je za BiH Italija jedna od zna~ajnih zemaqa za robnu raz mje nu, te da je tre }a zemqa po izvozu. U Sa ra je vu je ju ~e odràn Po slo vni fo rum BiH - Italija, na kome su upri li ~e ni bi la te ral ni sas tan ci pri vredni ka iz BiH i Italije.

Banka zadrava pravo promjene kursne liste. Provizija na otkup EUR-a 0,65% i na prodaju EUR-a 0,55%.


OTKRIVENO NELEGALNO KOCKAWE

HronikaUhap{en voza~ iz êlinca

BAWALUKA - Republi~ka uprava za igre na sre}u i MUP RS otkrili su nelegalno organizovawe igara na sre}u na dvije lokacije u Bijeqini. U Republi~koj upravi za igre na sre}u su istakli

da je otkriveno nelegalno organizovawe tombole uz upotrebu falsifikovanih kartica i nelegalno organizovawe igara na sre}u posredstvom automata bez dozvole, prenijele su agencije.

"Peòom" usmrtio pje{aka i pobjegaoÊLINAC - Veselko Subi} (61) iz êlinca uhap{en je zbog sumwe da je 17. aprila u Gorwim Brane{cima kod êlinca automobilom usmrtio pje{aka Slavi{u \aji}a (59) i pobjegao sa mjesta nesre}e. Policija je 19. aprila oko 18 ~asova u kanalu pored lokalnog puta prona{la beìvotno \aji}evo tijelo. - Istog dana oko 23.20 ~asova policija je do{la do saznawa da je Subi} 17. aprila automobilom "peò 406" udario \aji}a i pobjegao - rekli su ju~e u policiji navode}i inicijale voza~a. Protiv Subi}a }e biti podnesen izvje{taj Okru`nom tuìla{tvu u Bawaluci. G. O.

Policija istraùje ubistvo Jasmina Im{irovi}a u Bawaluci

UBICA ODNIO TORBU I SAT

Uvi|aj na mjestu ubistva Jasmina Im{irovi}a FOTO: A. ÂVI]

Centar javne bezbjednosti Bawaluka

Mawe razbojni{tavakriva Centar javne bezbjednosti Bawaluka smawen je u prva tri mjeseca ove godine za 57 odsto, kazao je ju~e na~elnik tog centra Mladen Mari}. On je istakao da u ovoj godini nije bilo pqa~ki banaka, po{ta, kasa i bankomata. - U prva tri mjeseca dogodila su se tri ubistva i sva su ra svi jetqena. Kada je u pitawu privredni kriminal, eviden ti ra no je 58 kri vi ~nih djela ko ji ma je pri ~iwena {te ta od 1,55 mi liona ma ra ka - re kao je Mari} i dodao da su evidentirana dva slu~aja polnog nasiqa nad djetetom. G. O.

@abinom ubici jo{ nema tragaInspektori provjeravaju alibi privedenih i wihove veze sa ubijenim. Traga se i za automobilom koji je navodno tog jutra vi|en u blizini mjesta ubistvaPI[U: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected] GORAN OBRADOVI] [email protected]

BAWALUKA - Broj razbojni{tava na podru~ju koje po-

Okru`no tuìla{tvo Isto~no Sarajevo

Zatraèno produèwe pritvora zbog ubistvaISTO^NO SARAJEVO - Okru`no tuìla{tvo u Isto~nom Sarajevo zatraìlo je da Lazaru âvarkapi i Vladimiru ]odi, osumwi~enim za ubistvo maloqetne Sofije Vukadin u Palama, bude produèn pritvor za jo{ dva mjeseca. Produèwe pritvora je predloèno zbog opasnosti od bjekstva osumwi~enih i visine zaprije}ene kazne. âvarkapi se na teret stavqa da je 24. marta u zanatskom centru u Palama, poslije kra}eg verbalnog i fizi~kog konflikta, ubio Vukadinovu, a ]odi da je pomagao u ubistvu i da je nosio vatreno oru`je za koje ne posjeduje dozvolu. U Okru`nom sudu Isto~no Sarajevu rekli su da }e danas biti donesena odluka o produèwu pritvora. G. O.

BAWALUKA - Policija je saslu{ala vi{e od 20 osoba zbog ubis tva Ja smi na Im{irovi}a zvanog @abin (47) iz Zenice, koji je likvidiran u nedjequ ujutro u sa~eku {i u Kozar skoj uli ci ispred zgrade u kojoj je imao stan, ali jo{ ne ma osumwi~enih. Na~elnik Odjeqewa kriminalisti~ke policije Centra javne bezbjednosti Bawaluka Draèn Arbutina izjavio je ju ~e da jo{ ni ko ni je osumwi~en za ubistvo. - Sve je u domenu istrage i jo{ niko nije osumwi~en za ubistvo. Policija sprovodi niz istra`nih mjera i radwi - kazao je Arbutina. Izvor blizak istrazi kazao je "Gla su Srpske" da je odmah poslije ubistva prive-

den ve}i broj osoba koje su ispitivane do kasno u no}. - Inspektori provjeravaju alibi svih privedenih i wihove veze sa ubijenim Im{irovi }em - re kao je izvor blizak istrazi i dodao da policija traga i za automobilom koji je navodno tog jutra vi|en u blizini mjesta ubistva. Prema nezvani~nim informacijama, ubica je odnio Im{irovi}evu torbicu i ru~ni sat. U CJB Bawaluka ovu informaciju ju~e nisu htjeli ni da potvrde, niti da demantuju.

POVREDESpecijalista sudske medicine @eqko Karan je kazao da je bio smrtonosan hitac koji je Im{irovi}a pogodio u grudi. - Kur{um je o{tetio glavnu aortu i do{lo je od unutra{weg iskrvarewa. To je uzrok smrti. Na Im{irovi}a je pucano s udaqenosti od nekoliko metara istakao je Karan. tva prona|ene su dvije ~aure. Obdukcijom tijela utvr|eno je da ga je jedan hitac pogodio u grudni ko{ i pocijepao glavnu aor tu, a dru gi u ru ku. Im{irovi} je ubijen dok je ulazio u zgradu pred koju se neposredno prije toga dovezao BMW-om 7. Stanari zgrade su ispri~ali da su ~uli povike "poli-

SASLU[ANO VI[E OD 20 OSOBA, NEMA OSUMWIÊNIHIm{irovi} je ubijen u nedjequ oko 2.30 ~asova sa dva hica iz pi{toqa kalibra 7,65 milimetara, a na mjestu ubis-

cija, policija", a zatim i dva pucwa. Jedan od stanara je kazao da je prije ubistva s prozora vidio automobil i dvije osobe koje nekoga ~ekaju. - Nakon {to su se za~uli pucwi, vidio sam da neko ulazi u taj automobil. Ubrzo je do{la policija i Slu`ba hitne pomo}i - rekao je o~evidac. Im{irovi} je policiji u FBiH poznat po prodaji droge i kra|ama, a hapsila ga je i Dràvna agencija za istrage i za{titu. On je u Bawaluci vi |an ne koli ko da na pri je ubistva, a vaìo je za bogatog ~ovjeka koji je vozio skupocjene automobile. Prije rata izbjegao je u FBiH, a ìvio je u [vedskoj, Wema~koj i Italiji. Im{irovi} je prije nekoliko godina promijenio prezi me, a do tada se pre zi vao @abo, zbog ~ega je dobio nadimak @abin.

Iz sudnice

Du`niku prijetio da }e mu zaklati djecuPI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] [email protected]

ZA POZAJMICU OD 750 EVRA PLATILA 7.500 KAMATAkazao da }e dovesti qude da me seksualno iskoriste ako ne platim - rekla je Bukara i dodala da je na ime kamata za drugu pozajmicu Smiqani}u isplatila 7.500 evra. Smiqani} je optuèn da se bavio zelena{tvom, iznudama i prawem novca od 2007. do septembra pro{le godine. U ovom slu~aju optuèni su i sudski policajac Drago \eni}, protiv kojeg je odvojen postupak, te Sandro Kaurin i Slavko Todorovi}. Kaurin je osu|en na tri godine i ~etiri mjeseca zatvora i nov~anu kaznu od 10.000 maraka, a Todorovi} na deset mjeseci zatvora i kaznu od 500 maraka.

BAWALUKA - Svjedok tuìla{tva Radovan Crnadak rekao je ju~e u bawalu~kom Okru`nom sudu da je Branislav Smiqani} (37), koji je optuèn za zelena{tvo, prawe novca i iznudu, prijetio wegovom sinu da }e mu poklati dje-

cu ako ne bude vra}ao kamate na pozajmqeni novac. On je kazao da je wegov sin Darko od Smiqani}a pozajmio 7.500 maraka uz mjese~nu kamatu od deset odsto. - Za dug svog sina sam saznao kada je Smiqani} po~eo da dolazi ku}i. Psovao je mom sinu k}erku i prijetio mu jer

ne vra}a novac. Snaha je zbog prijetwi pobjegla od ku}e sa djecom - rekao je Crnadak i dodao da je na ime kamata umjesto sina vra}ao Smiqani}u {est mjeseci po 700 maraka. Svjedok Daliborka Bukara istakla je da je u dva navrata od Smiqani}a posu|ivala novac. Jednom je uzela 1.000 evra,

a drugi put 750 evra s mjese~nom kamatom od 20 odsto. - Smiqani} je bio korektan dok sam uredno vra}ala kama te. Prvu pozaj mi cu sam vratila bez problema. Drugu nisam uspjela vratiti. Kasnila sam s ka ma ta ma i Smiqani} mi je tada po~eo prijetiti. U jednoj poruci je


ZBOG FALSIFIKOVAWA NOVCA PRIJAVQENO 11 OSOBABIJEQINA - Protiv 11 osoba iz Bijeqine podnesen je izvje{taj bijeqinskom Okru`nom tuìla{tvu koji ih tereti za falsifikovawe novca. Oni su otkriveni u posqedwih nekoliko mjeseci tokom pet odvojenih istraga. Prilikom wihovog privo|ewa prona|eno je vi{e la`nih nov~anica u apoenima od deset, 20, 50 i 100 maraka, te u apoenu od 100 evra. Prona|eni su i skeneri i {tampa~i za izradu la`nog novca. N. T.

122Policija

Osumwi~ena za pomagawe u ubistvu Drage \uri}a "propjevala" u tuìla{tvu

îsta~ica priznala zlo~in u "Xungli"U stanu u Doboju koji je koristila jedna od osumwi~enih prona|en pi{toq i torba sa noèvima i satarama, te najlonske vre}e u kojima su planirali da odnesu \uri}evo tijeloPI[E: DIJANA DUJI] [email protected]

Sportsko-rekreativni centar "Xungla"

ZORAN STEVANOVI] CIJELI DAN SASLU[AVAN U TU@ILA[TVU

DOBOJ - Mina Muratovi} (37) iz Gra~anice, koja je radila kao ~ista~ica u Sportsko-rekreativnom centru "Yungla" u Doboju, priznala je krivicu za pomagawe Zoranu Stevanovi}u (55) koji je osumwi~en da je ubio vlasnika "Yungle" Dragu \uri}a (52) i do detaqa opisala wihov monstruozni plan, saznaje "Glas Srpske". Muratovi}evoj i pjeva~ici Svetlani Baqevi} (44) iz Sombora, poznatijoj kao Ceca Cunami, koja je tako|e osumwi~ena za pomagawe u ubistvu, Okru`ni sud u Doboju odredio je jednomjese~ni pritvor na prijedlog dobojskog Okru`nog tuìla{tva. Prema nezvani~nim informacijama, Baqevi}eva se tokom saslu{awa branila }utawem. U Okru`nom sudu u Doboju rekli su, navode}i inicijale osumwi~enih, da je Baqevi}evoj odre|en pritvor zbog opasnosti od bjekstva i zbog toga {to bi weno pu{tawe na slobodu predstavqalo prijetwu javnom redu i miru. Muratovi}evoj je tako|e odre|en pritvor zbog opasnosti od naru{avawa javnog reda i mira. Da je grupa imala monstruozan plan za zlo~in, svjedo~i i hladno oru`je prona|eno u

jequ u porodi~noj ku}i u dobojskom selu Koùhe poslije pregovora sa policijom obavqenih posredstvom advokata. \uri} je ubijen u petak oko 19 ~asova u svojoj kancelariji u Sportsko-rekreacionom centru "Yungla" sa nekoliko hitaca iz vatrenog oru`ja. On je sa te{kim povredama prevezen u dobojsku bolnicu, ali qekari nisu uspjeli da ga spasu. Stevanovi} je pucao u \uri}a nakon {to je poku{ao da pobjegne. Pogodio ga je sa vi{e smrtonosnih hitaca iz pi{toqa "{korpion", na kojem je imao prigu{iva~. \uri} je u poku{aju bijega pao kroz prozor sa oko pet metara visine na betonsku podlogu, gdje je i prona|eno wegovo tijelo.

Privo|ewe Zorana Stevanovi}a na saslu{awe FOTO: D. DUJI]

CECA CUNAMI SE BRANILA ]UTAWEM

stanu u Doboju koji je koristila jedna od osumwi~enih. U stanu je osim pi{toqa iz kojeg je \uri} ubijen prona|ena i torba sa noèvima i satarama, te najlonske vre}e u kojima su planirali da odnesu \uri}evo tijelo. Izvor iz MUP-a RS kazao je "Glasu Srpske" da osumwi~eni nisu imali namjeru da ubiju \uri}a iz vatrenog oru`ja, ve} je plan bio da ga ubiju hladnim oru`jem, isijeku i tijelo sakriju. Stevanovi}, koji je osumwi~en da je ubio vlasnika

SPORMotiv ubistva jo{ nije poznat, ali se pretpostavqa da su to bili nerije{eni poslovni odnosi zbog kojih su Stevanovi} i \uri} bili u sukobu vi{e od deset godina. Stevanovi}, po struci gra|evinski inèwer, kupio je nekoliko poslovnih prostora u sklopu kompleksa "Yungla", koje je platio oko pola miliona maraka. Problem je nastao jer ih nije mogao ukwiìti kao svoje vlasni{tvo budu}i da \uri} nije imao upotrebnu dozvolu za objekat. Cijeli slu~aj zavr{io je i na sudu nakon {to je Stevanovi} tuìo \uri}a traè}i nadoknadu {tete zbog nemogu}nosti kori{tewa poslovnih prostora. Sudski spor je bio pri kraju i prema nezvani~nim informacijama Stevanovi} je bio na putu da ga izgubi.

Sportsko-rekreativnog centra i Radio-televizije "Yungla", sproveden je ju~e na ispitivawe u Okru`no tuìla{tvo Doboj. Do zakqu~ewa ovog broja "Glasa Srpske" wegovo ispitivawe nije bilo zavr{eno. - Poslije ispitivawa }e biti odlu~eno o prijedlogu za odre|ivawe mjere pritvora saop{teno je iz Okru`nog tuìla{tva. Stevanovi}ev advokat ju~e je rekao da ne moè davati izjave u vezi sa ovim slu~ajem. Stevanovi} se predao u ned-

Prema nezvani~nim informacijama, Ceca Cunami je odranije sara|ivala sa \uri}em, a u petak uve~e je do{la kod wega u kancelariju na poslovni razgovor i mobilnim telefonom obavijestila Stevanovi}a da je sama s wim. Muratovi}eva je ~uvala straù ispred upravne zgrade "Yungle". Stevanovi} je odranije poznat policiji po vr{ewu krivi~nih djela, a prije nekoliko godina osu|ivan je na zatvorsku kaznu zbog falsifikovawa novca.

U dvije rije~iCarinici na slobodiSARAJEVO - Sud BiH ukinuo je na prijedlog Tuìla{tva BiH pritvor Zoranu Gigovi}u, Alenu Ayi}u i Samiru Javaragi}u, koji su osumwi~eni za zloupotrebu poloàja ili ovla{}ewa i nesavjestan rad u slu`bi. Wih trojica su radila kao carinici, a uhap{eni su u policijskoj akciji "Panama" zbog sumwe da su bili ~lanovi kriminalne grupe koja je prilikom uvoznog cariwewa deklarisala kafu kao soju ili glinu i na taj na~in o{tetila buyet BiH za oko 30 miliona maraka. Ova grupa je u periodu od 2009. do 2011. godine uvezla 138 {lepera kafe preko carinskih ispostava u Gradi{ci i Biha}u. G. O.

Razbijen prozor na xamijiBIJEQINA - Policiji u Bijeqini prijavqeno je da su nepoznate osobe u no}i izme|u 20. i 21. aprila kamenom razbile staklo na prozoru Atik yamije u tom gradu. Portparol Centra javne bezbjednosti Bijeqina Aleksandra Simojlovi} kazala je da je policija obavila uvi|aj, prenijele su agencije. - Preduzimaju se sve mjere i radwe s ciqem rasvjetqavawa krivi~nog djela o{te}ewa tu|e stvari - kazala je Simojlovi}eva. Atik yamija je i ranije vi{e puta bila na meti vandala.

Bogdanovi} u kriti~nom stawuDOBOJ - Nevenko Bogdanovi} (28), koji je te{ko povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i kod Doboja, ima povrede glave, bez svijesti je i prikqu~en je na aparate za vje{ta~ko disawe, kazali su ju~e u Klini~kom centru Bawaluka. Bogdanovi} je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i u kojoj je poginuo wegov ro|ak Radislav Bogdanovi} (31) iz Crn~e kod Dervente. Nesre}a se dogodila u nedjequ oko 14.30 ~asova na putu Doboj - Rudawa, kada Petar Tati} (26) upravqaju}i "renoom" prilikom ukqu~ivawa na put nije propustio Radislava i Nevenka, koji su bili na motociklima. D. D.


Srbija"Solidarnost za Kosovo"

VRE\A INTELIGENCIJU GRA\ANA KADA NEKO ÎJI LIDER STRANKE ODRE\UJE VISINU PRETPLATE ZA RTS, RE[AVA PROBLEM SA NIVOOM AFLATOKSINA U MLEKU I NAJAVQUJE HAP[EWA, OPTU@UJE BILO KOGA DA JE DIKTATOR. ALEKSANDRA JERKOV, PORTPAROL DS-a

Stigla pomo} Srbima u enklavamaGRAÂNICA - Humanitarna pomo} u vidu {kolskog pribora, sportske opreme, igra~aka i odje}e stigla je iz Italije u Gra~anicu zahvaquju}i djelo

glass_srpske 2013_04_23

Documents