Na osnovu lana 80

POJAM I PREDMET GPP (Gra. procesnog prava)

Predmet GPP graanski postupak kao pravnim normama ureen nain ostvarivanja sudske funkcijeGPP obuhvata 2 vrste normi a) organizacione pravila uspostavljanja sudova, organizacija, sastav i nadlenost i b) funkcionalne pravni metod po kojem sudovi postupaju u vrenju funkcije

GPP pravna grana u koju spadaju pravila kojima se regulie procesno-pravna djelatnost sudova i ostalih uesnika u ostvarivanju sudske funkcije.

IZVORI GPP-a1) formalni Ustav, zakon i podzakonski akti

2) faktiki sudska praksa ( u interpretaciji normi jer sudovi ne stvaraju vlastita pravila), pravna nauka

METODI OSTVARIVANJA GRAANSKOG PRAVOSUAIURISDICTIO CONTENIOSA - u Rimskom pravu poslije se razvio gra. parnini post., kao osnovni metod ostvarivanja sudske funkcije

IURISDICTIO VOLUNTARIA vanparnini postupak

Razlika : sadraj sudske funkcije u parninom postupku jeste odluivanje, tj. primjena pravnih normi, a u vanparninom post. jeste ureivanje, stvaranje i mijenjanje gra.-pravnih odnosa

Sadraj sudske funkcije u izvrnom postupku jeste prinuda na ispunjenje postojee obaveze

ODNOS GPP I USTAVNOG PRAVA Principi zakonitosti i nezavisnosti sudstva itd., propisani ustavom se konkretizuju u normama GPP-a (2. vrste normi).

2 najvanija naela nepristrasnosti i kontradiktornosti

GPP svrstava se u javno pravo

ODNOS GPP MATERIJALNO GRA. PRAVO Do 19. st. objedinjeni su, jer Rim. pravo nije pravilo razliku izmeu subjektivnog prava i tube, te nije pravilo podjelu na materijalno i formalno pravo. Justinijanova kodifikacija jeste temelj za razdvajanje.

2 zakonika austr. i pruski (1781. i 1793.)

- Obje ove grane prava (GPP i mater. gr.pr.) imaju sline kategorije (zahtjev, prigovor, odricanje...). To su isti termini, ali imaju razliito znaenje.

Razlike izmeu ove dvije grane prava : - procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi gra. prava, nego u pogledu njihove doputenosti; U pogledu teritorijalnog vaenja normi procesnog prava uvijek vai naelo lex fori, a u pogledu vaenja terit. vaenja normi proces. prava vai naeko lex causae. Kada je u pitanju vremensko vaenje normi proces. prava vai princip neposredne primjene ili momentalnog vaenja, dok za vremensko vaenje normi materijalnog prava mjerodavan je momenat nastanka pravnog odnosa, povodom kojeg se vodi spor.

ODNOS GRAANSKOG POSTUPKA PREMA MATERIJALNOM PRAVU - postupak u slubi mat. prava, forma za ostvarivanje graanski subjektivnih prava

- parnini postupak podijeljen na opte i posebne postupke, koji su vezani za pojedine grane gra. prava

- 2 naela gra. postupka dispozitivnosti i ravnopravnosti su uslovljena karakterom gra. odnosa

- na vezanost upuuje i pravilo NEMO IUDEX SINE ACTORE

- predmet dokazivanja ovisi o normama materijalnog prava, kao i presudaFORMA I FORMALIZAM U POSTUPKU Forma svojstvena pravu, jer omoguava ostvarivanje stabilnosti i sigurnosti postupka. Ona je najizraenija u procesnom pravu. Pored forme, procesno pravo ima i sadraj (prava i obaveze stranaka u postupku).

Opravdanost forme javlja se sud kao dravni organ ; Forma titi 3 osnovne vrijednosti : zakonitost, efikasnost i pravna sigurnost ; Forma prerasta u formalizam, kada sama sebi postane svrha.

ODNOS GPP-a SA UPRAVNIM PRAVOM Izraava se kroz odnos prema upravnom postupku.

a) Klasina teorija : GPP subjekti jednaki, a u Upravnom pravu (UP) drava je nadreena ; organi u UP vre ovlatenja,data zakonomb) Formalno-pravno razgranienje : graansko-pravni predmet su oni koji su zakonom dati da na rjeavanje sudovima u parninom postupku, a u upravni predmeti su oni koji se raspravljaju u upravnom postupku

c) slinosti izmeu GPP i UP naelo zakonitosti

d) Odnos izmeu ova dva postupka (parnini i upravni) karakterie dejstvo akata, tj- djestvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parninom postupku

e) Sud je vezan za pravosnanu odluku upravnog organa (upravni akt) i obrnuto

f) Apsolutna nadlenost ako je pokrenut upravni postupak, sud e se oglasiti apsolutno nenadlenim i tubu odbaciti. Vrijedi i obrnuto.

ODNOS GPP-a SA KRIV. PROC. PRAVA- Gra. parnini postupak i krivini postupak slue ostvarenju sudske funkcije

Slinosti : isti redovni sudovi u oba postupka i ista naela

Razlika : predmet GP jesu brani, imovinski,porodini odnosi, a predmet KP jesu krivina djela, krivina odgovornost, uinitelj i sankcija ; naelo dispozitivnosti neznatno u KP, a u GP se javlja : tuba subjekta, a ne javnog tuioca, zatim se gra. spor moe rijeiti arbitraom; zatim ustanove poput poravnanja stranaka, povlaenje tube u postupku i sl., koje postoje u GP, ne postoje u KP: raspravno naelo je specifinost GP

VEZANOST SUDA U GRA.POST. ZA PRESUDU DONESENU U KRIV. POST. 1) Sluaj kada je istom radnjom prouzrokovano kd i gp posljedice :

Pridrueni (athezioni) postupak, regulisan normama kriv. procesnog prava, u slubi je ostvarenja naela ekonominosti i pravne sigurnosti. U njemu se postavlja pitanje graansko-pravnog zahtjeva, a pokree se po prijedlogu koji se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivina prijava ili sudu. Stranka moe sve dok zakljuenja pretresa, odustati od prijedloga i pokrenuti tubom parnini postupak. Ako sud donese osuujuu presudu u KP, razmatra i zahtjev, a ako donese oslobaajuu presudu u KP, upuuje stranku na parnini postupak. U prvom sluaju smatra se utvrenom i gra.-pravna odgovornost, a u drugom ne, jer sud nije vezan za presudu.2) sluaj kada krivino djelo ima karakter prethodnog pitanja u parninom postupku u ovom sluaju sud je vezan za presudu koja je donesena u KP, bez obzira da li je ona oslobaajua ili osuujua3) sluaj kada presuda, koja je donesena u KP, ima karakter pravnorelevantne injenice gra. prava

POJAM I PREDMET PARNINOG POSTUPKA (PP)Formalno-pravna def. : Parnini postupak je postupak,koji primjenjuju redovni sudovi u raspravi i odluivanju o sporovima, koji nastaju iz linih, porodinih, radnih i dr. odnosa., osim ako su posebnim zakonom stavljeni u nadlenost drugih sudova.

Predmet PP jeste gra.-prav. spor, koji nastaje iz GP odnosa

FUNKCIJA PARNINOG POSTUPKA- Individualistiko shvatanje privatno-pravni karakter zatita subjektivnih graanskih prava (Francuska)

Aus. Gra. Zakonik javno- pravni karakter zatita poretka

- Funkcija normi materijalnog prava jeste stvaranje prava i pravnih odnosa, a funkcija normi procesnog prava jesu oblici i naini ostvarivanja prava i obaveza, razvoj prava i vaspitna uloga.

- Dispozitivne norme stranke dogovorom reguliu pitanje

- disjunktivne norme upuuju sud na diskreciono postupanje

DEFINICIJE :

Graanski postupak je pravna institucija, odnosno cjelovit metod ostvarivanja sudske funkcije u gra.-prav. sporovima.

Parnica konkretan postupak koji se vodi izmeu parninih stranka, povodom tubenog zahtjeva koji postavlja tuilac i trai od suda da mu prui zatiti.

Spor je stanje u materijalno-pravnim odnosima do koga dolazi usljed neizvjesnosti u pogledu sadraja prava i obaveza, koje proizilaze za subjekte toga odnosa ili usljed povrede prava i obaveza.

PRAVNA PRIRODA PARNINOG POSTUPKA1) Parnica kao pravni odnos - nastaje na osnovu proces.-pravn. radnji i stanja, a kao njihova posljedica nastaju procesna prava i obaveze, koje dovode subjkete u procesni odnos

2) Parnica kao pravni poloaj polazi od toga da je parnica pravna situacija, koja prethodi pravnom odnosu. Parnica se pretvara u pravni poloaj, pravosnanou sudske odluke. Nedostatci su sljedei : a) zanemaruje se imperativan karakter normi, b) pretpostavka reakcije suda, c) neizvjenost u suenju i d) netana primjena = povreda sudske dunosti

- Parnica kao razvoj ; kao ugovor ; kao eklektiki pojam

OBLICI ZATITE SUBJEKTIVNIH GRAANSKIH PRAVA1) Samopomo privatna, pravno neregulisana zatita. Danas je u pravilu zabranjena osim: pravno na odbranu posjeda, ius retentionis i nema naknade tete u sluaju krajnje nude i nune odbrane.2) Zakonom ureena pravna zatita - sudovi i arbitrae ( u administrativnom i sudskom postupku=

PRAVOZATITNI ZAHTJEV (PRAVO NA TUBU)

1) Monistike koncepcije

a) Pandektna teorija : (predstavnik Savigny)

- pravo na tubu = materijalno gra. pravo

- tuba = mat. pravni izraz povrede subjektivnih prava

b) Civilistika teorija slijedila Savingy-jevo monistiko uenje

c) Publicistiki monizam subjketivno pravo kao refleks prava na tubu.

- Kritika ovih teorija jeste to to one negiraju procesualistiko shavtanje shvatanje, svodei ga na materijalnopravno.

PROCESNE PRETPOSTAVKEPOJAM I PODJELA

Uslovi ili okolnosti (utvreni normama procesnog prava) od kojih zavisi doputenost rasrpravljanja i odluivanja od tubenom zahtjevu, nazivaju se procesnim pretpostavkama. Od njihovog postojanja zavisi mogunost uputanja suda u raspravljanje o predmetu spora i mogunost donoenja presude kojom se odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva.

Procesne pretpostavke s dijele na opte i posebne, te na pozitivne i negativne. Pozitivne moraju postojati da bi odluivanje o tubenom zahtjevu u parnici bilo doputeno, a negativne ne smiju postojati, jer pretpostavljaju procesne smetnje za doputenost parnice.

Opte procesne pretpostavke moraju postojati u svakoj parnici, a tiu se svih bitnih elemenata parnice : suda, stranaka i predmeta spora. U procesne pretp. koje se tiu suda, spadaju : me. nadlenost domaeg suda; da sudovi mogu imati jurisdikciju nad tuenim; nadlenost sudova da odluuju u sporu; stvarna , funkcionalna i mjesna nadlenost. U proc. pret. koje se tiu stranaka spadaju: postojanje stranke; postojanje stranake sposobnosti; postojanje parnine sposobnosti; postojanje urednog zastupanja u sluaju nepostojanja parnine sposobnosti; postojanje ovlatenja na voenje konkretne parnice (procesna legitimacija). Postojanje stvarne legitimacije nije proc. pret., ve uslov od kojeg zavisi osnovanost tubenog zahtjeva, a ne doputenost voenja parnice. Proc. pretp. koje se tiu predmeta spora imaju karakter negativnih prepostavki ili procesnih smetnji. Njihovo postojanje spreava voenje parnice. To su : postojanje presuene stvari (res iudicata); postojanje parnice (lis pedens); postojanje pravnog interesa za tubu (npr. postoji ako dunik ne izvri obavezu)Posebne pretpostavke su propisane samo za neke vrste sporova ili se tiu odluivanja samo o nekim procesnim pitanjima.

- Samo kad su ispunjene sve pretpostavke, sud moe o predmetu raspravljati i odluivati. Sud na postojanje proces. pret. pazi ex officio u toku cijelog postupka, a u sluaju nedostatka bilo koje proc. pret., nemogue je raspravljati i odluivati. Primarna dunost suda jeste da utvrdi postojanje proce. pret. Nedostatak bilo koje pretp. vodi ka nitavosti donesene presude. Nedostatak nekih proc. pret. vodi odmah ka odbacivanju tube kao nedoputene (npr. res iudicata i lis pedens), a kod nedostatka nekih drugih proc. pret. (npr. ukoliko se nedostatci odnose na stranke), tada e odbacivanje tube doi samo onda kada sud nije uspio da otkloni te nedostatke. Isto tako, ako se nedostaci tiu relativne nadlenosti (stvarne i mjesne), sud tubu ne odbacuje, nego je dostavlja nadlenom sudu, ime je nedostatak otklonjen.INCIDENTALNO PITANJE (PRETHODNO, PREJUDICIJALNO PITANJE) - pravna pitanja koja nisu predmet neposrednog odluivanja.

Sud moe odluiti dvojako: a) kao o glavnom pitanju (na zahtjev stranke) i b) kao o porehodnom pitanju (tada odluka nema autoritet presuene stvari)

- Postoje 3 sistema rjeaanja u sluaju nenadlenosti suda:

1) sistemi u kojima sud ne moe odluivati o tim pitanjima zbog podjele vlasti (Francuska)

2) sistemi u kojima sud samostalno odluuje o svakom pitanju

3) nae pravo- zadovoljava efikasnost i pravnu sigurnost. Ako je drugi nadleni organ donio pravosnanu odluku o pitanju, koje se u parn. post. pojavljuje kao prethodno pitanje, onda ta odluka vezuje sud u parn. post. Ako nije donesena pravosnana odluka od nadlenog organa, onda e sud u parn. post. odluivati kao o prethodnom pitanju.

VAENJE NORMI PROCESNOG PRAVA1) S obzirom na prostor Lex fori u pogledu vaenja normi procesnog prava vrijedi naelo lex fori, tj. primjenjuju se domae procesne norme, odnosno procesne norme suda koji postupa, bez obzira na to ko su stranke u sporu i koje se materijalno pravo primjenjuje.

- Procesne radnje van teritorija BiH se obavalja putem meunarodne pravne pomoi. Tu isto vrijedi lex fori, uz mogunost odstupanja, kada se radnje koje su predmet molbe inostranog suda mogu obaviti i na nain, na koji to zahtjeva inostrani sud, pod uslovom da se primjena tih stranih procesnih pravila ne kosi sa domaim javnim poretkom.b) S obzirom na lica - Pravilo je da su sva lica koja se nalaze na teritoriji odreene drave, pod jurisdikcijom njenih sudova, uz izuzetak lica koja uivaju diplomatski imunitet. Lica koja uivaju dip. imun. mogu potpadati pod jurisdikciju sudova drave, u kojoj se nalaze, tj. mogu tuiti i biti tuena u sljedeim sluajevima :

* ako je u pitanju spor povodom stvarnih prava na nakretninama u BiH (Forum rei sitae)

* kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH, u nekom konkretnom predmetu

- Strani dravljanin pred naim sudom uiva sve garancije parninog postupka, koje mu obezbjeuju ravnopravnost pred sudom. Istina, kada strani dravljanin ili apatrid tui domaeg dravljanin, tueni domai dravljani moe traiti plaanje aktorske kaucije, tj. obezbjeenje parninih trokova.- Stranaka i parnina sposobnost, kao statusno pitanje, odreuju se prema lex nationalis. Parnina sposobnost stranog dravljanina pred naim sudom, ocjenjuje se prema zakonu drave, iji je dravljani. Meutim, ukoliko je strani dravljanin parnino sposoban prema naem pravu, a nije prema zakonu svoje drave, moe imati preduzimati procesne radnje, ako sam pristane na to (prethodna izjava).

c) S obzirom na vrijeme - U pogledu vremenskog vaenja normi materijalnog prava vrijedi kao opte naelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo, osim u sluajevima kada to sam zakon izriito doputa. - Na podruju procesnog prava, pravilo je da parnica pokrenuta prema pravilima starog zakona, nastaviti i okonati prema pravilima novog zakona.(Tempus regit actum) U literaturi se ovako dejstvo normi procesnog prava, prema jednima definie kao neposredno (ex nunc), a prema shvatanjima drugim kao retroaktivno dejstvo (ex tunc).

- Tempus regit actum (princip neposrednog ili momentalnog dejstva normi procesnog prava) izvodi se na osnovu injenice da norme novog zakona ne vae za procesne radnje preduzete prije njegovog stupanja na snagu.

- Prelazne i zavrne odredbe odreuju kada se primjenjuje stari zakon:* Kada je prije stupanja na snagu novog zakona, prvostepeni sud izrekao presudu, koja jo nije postala pravnosnana, postupak e se nastaviti po starom zakonu, do pravosnanosti presude. Ako presuda nije donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo i predmet vratio na prvostepeno odluivanje, postupak e se voditi prema pravilima novog zakona. U reviziji, izjavljenoj protiv pravosnane presude, drugostepenog suda, u postupku koji je pokrenut prije stupanja na snagu novog zakona, rjeava se prema pravilima parninog postupka koja su vaila do dana stupanja na snagu novog zakona, tj. prema pravilima starog zakona.

OSNOVNA NAELA (IZ SKRIPTE ILI KNJIGE, JER OVDJE NIJE SVE OBRAENO. SKRIPTA (12- 21 str.) ; KNJIGA (49 81 str.)

RAZVOJ GPP-a u BIH

1883. godine stupio na snagu Graanski parnini postupak za BiH (raen je po uzoru na austrijski parnini zakonik). Zasnivao se na naelima materijalne istine, neposrednosti, kontradiktornosti, usmenosti, javnosti i slobodne ocjene dokaza. Sastoji se iz 7 dijelova : odredbe o sudovima, postupku pred okrunim i kotarskim sudovima, matinim sudovima, radovni i vanredni pravni lijekovi, posebni postupci i tzv. osigurni i izvrni postupak.. * Primjena principa afirmativne litiskontestacije ;

1929. godine Zakonik o sudskom postupku u graanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije * recepcija austrijskog parninog zakona 1895. g.

1955.g. - Zakon o ubrzanju parninog postupka pred redovnim sudovima

1957. godine Zakon o parninom postupku

1977. g. Zakon o parninom postupku ; * izraz novog ustavnog opredjeljenja; * princip pravozatitne potrebe (subjekti imaju pravo da se obrate sudu radi zatite prava, a sud ex officio tokom cijelog postupka ocjenjuje postojanje te potrebe) ; * Postupak se vodio na jeziku koji je slubenoj upotrebi u sudu, a stranke i drugi uesnici u postupku imali su pravo da se slue i svojim jezikom i pismom

1998. godine Zakon o parninom postupku FbiH - u najveem dijelu predstavlja recepciju Zakona o parni. post. iz 1977., uz izvjesne novine : jurisdikcija prema lokaciji imovine vie nije dozvoljena (osim rei sitae) i nije mogu prestanak postupka zbog nedostatka jurisdikcije; ukinuto je porotno suenje u cijelosti; ukinuta je ustanova zakletve svjedoka u dokaznom postupku; uveden je institut Ombudsmena; otvorena vrata arbitranom sudovanju.juni 2004. godine Novi ZPP FBiH

SUBJEKTI PARNINOG POSTUPKAPRAVOSUDNA FUNKCIJA

- iurisdictio istovremeno in primjene i stvaranja prava (rimsko pravo)- Sudska jurisdikcija primjena pravnih pravila na pojedine drutvene situacije. Ona se svodi na 3 radnje : a) utvrivanje konkretnog ivotnog dogaaja; b) njegovo podvoenje pod apstraktnu normu i c) izvoenje pravne posljedice u vidu sudske odluke.

Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu - odreuje se prema sadraju sudskog akta. Prema tome koje obiljeje sudskog akta se uzima kao odgovarajui kriterij za odreivanje sudske funkcije, u teoriji postoji vie shvatanja sudske funkcije :

a) za jedne je sutinsko obiljeje sudskog akta njegova struktura akta (konstatacija + donoenje odluka o pravnoj posljedici)

b) sutinsko obiljeje sudskog akta za druge jeste cilj, koji se sastoji u zatiti prava putem rjeavanja spornih pravnih situacija.

c) sutinsko obiljeje sudskog akta za tree jeste spor, koji se razrjeava donoenjem sudskog aktad) sutinsko obiljeje sudskog akta za etvrte jeste sankcija, koja se izrie sudskim aktom, u sluaju povrede pravne norme, za razliku od upravnog akta kojim se odreuje dispozicija.

- Sudska funkcija se odreuje kao djelatnost :

a) odluivanja u sporovima koji nastaju o osnovnim linim odnosima, pravima i obavezama graana i pravima i obavezama drutveno-politikih zajednica, imovinskim i radnim odnosima (GRAANSKO SUDOVANJE)

b) u izricanju kazni i drugih mjera prema uiniocima krivinih djela i drugih kanjivih djela odreenih zakonom (KRIVINO SUDOVANJE)

c) rjeavanju upravnih sporova (UPRAVNO SUDOVANJE)

Sudska funkcija u formalno-organizacionom smislu - 3 su osnovna obiljeja sud.funk u for.-org. smislu : sud, postupak i svojstvo sudske odluke

a) Sud sudsku funkciju vre sudovi i to je najvanije obiljeje sud.f. u for-org. smislu. Svaka tvorevina, bilo da je dravna ili drutvena, i bez obzira da li je dio klasinog sudskog sistema ili ne, jeste sud ako posjeduje bitna obiljeja suda nezavisnost i nepristrasnost.- redovni sud dravni organ izdvojen u cjelovit hijerarhijski sistem

- arbitraa pravosudna nedravna tijela, koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuivanje u njihovom odreenom imovinskopravnom konfliktu, u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima.

b) Postupak mora biti u skladu sa osnovnim naelima, a na prvom mjestu u skladu sa naelom kontradiktornosti

c) Odluke - u sudskom postupku imaju snagu pravosnano presuene stvari (res iudicata). Stranke u sporu se vezane odlukom i ne mogu traiti da se u istom predmetu donese nova odluka razliitog sadraja.

DEFINICIJA : Sudska funkcije je djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa, koju oni vre u sudskom postupku, a koja se sastoji u raspravljanju i odluivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuene stvari.

REDOVNI SUDOVI (FEDERACIJA)- monotipska organizacija nema vie privrednih i vojnih sudova (to su prije bili redovni sudovi posebne nadlenosti), a predmeti iz njihove nadlenosti su stavljeni u jurisdikciju redovnih sudova opte nadlenosti- Sudovi opte nadlenosti su : optinski, kantonalni i Vrhovni sud FbiH

ARBITRAE IZABRANI SUDOVI- Arbitraa je pravosudno nedravno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuivanje u odreenom imovinsko-pravnom konfliktu, u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima.

- Bitni elementi :

* Arbitraa je nedravni sud koji spor meu strankama rjeava presudom;

* Osnov za derogiranje redovne sudske nadlenosti i povjeravanje spora arbitrai je u autonimiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima

* Pravni osnov za arbitrano rjeavanje sporova je sporazum stranaka

* Postupak pred arbitranim sudom predstavlja suenje u konkretnom sluaju tek nakon to mu stranke sporazumno daju investituru za suenje i traje do okonanja zadatka koji mu je povjeren.

- Prednosti arbitrae (razlozi pravno-politike, filozofsko-ekonomske i pragmatine prirode) :

* sastav arbitrae, na iji izbor stranke imaju uticaj

* strunost arbitara

* mogunost primjene prava sa manje strogosti

* u pravilu, jednostepeni postupak

* manje formalna procedura, a time i jeftiniji postupak

* zagarantovana diskrecija, odnosno tajnost postupka

* tijesna veza arbitrae sa privrednim ivotom

* odsustvo politike note

* pravila postupka odreuju stranke ili, na temelju njigovog ovlatenja, arbitri

* ponekad opravdana sumnja u efikasnost dravnog pravosua

- Nedostaci arbitrae :

* opasnost od sudske neobjektivnosti, mogua naklonjenost arbitra stranci koja ga je imenovala

* nedostatak instancionog suenja, odnosno ograniena mogunost pobijanja arbitranih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima

* mogunost da ekonomsko jai partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitrau putem tipskih ugovora, ime se ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu dovodi u neravnopravan i nepovoljan poloaj

Pravna priroda arbitrae Pravna priroda arbitrae je sporna. Tumae je 2 suprostavljene koncepcije :

a) Kontraktualna (civilistika) teorija, prema kojoj arbitraa nije sud, ve graanskopravni medij stranaka. Odluka arbitrae nije presuda, nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra, a ima znaaj poravnanja sui generis, kome pravni poredak priznaje dejstvo izvrnog naslova.

b) Jurisdikciona (publicistika) teorija, prema kojoj je arbitrana presuda u svemu izjednaena sa presudom dravnog suda. Ova koncenpcija je do sada bila dominirajua u naem pravu.c) U teoriji postoji i tree, kompromisno shvatanje, koje insistira na mjeovitoj, ugovorno-procesnoj prirodi arbitrae

Vrste arbitrae 1) Prema nainu organizovanja :

a) Povremene (AD HOC) - osnovna obiljeja su : pogodbeni nain njihovog konstituisanja i povremenost njihovog trajanja, do presuivanja odreenog spora.

b) Stalne (institucionalne) osnovna obiljeja su : permanentnost organizacije (trajnost) i vlastita pravila o sastavu arbitrae i postupku. Najznaajnije stalne arbitrae su : Evropski arbitrani sud u Strazburu, Arbitrani sud u Londonu, Arbitrani sud Meunarodne trgovake komore u Parizu itd. U BiH je to Arbitrani sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu.

2) Prema pravnim izvorima :

a) Formalne (ritualne) procesualno izvoriteb) Neformalne (iritualne) zasnivaju se na civilistikoj koncepciji

3) Neprave (kvazi) arbitrae treba ih razlikovati od arbitraa; predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rjeavanja odreenih sporova. To su tzb. obligatorne ili prisilne arbitrae. Drugi oblik nepravih arbitraa su one koje rjeavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica, te arbitirum boni viri, kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o ijem sadraju se stranke nisu mogle dogovoriti.

4) Potrebno je razlikovati funkcije koju obavljaju arbitri i radnje koje vre tzv. arbitratori ili arbitri strunjaci, koji kao vjetaci ili procjenitelji daju svoje miljenje o odreenim pitanjima. To miljenje je obavezno, kako za arbitrani sud, tako i za stranke.

5) Od arbitrae je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijea, koja se moe definisati kao drutveni medij za posredovanje izmeu lica u sporu, kojie nema funkciju suenja.

6) Domae arbitrae i arbitrae sa elementom inostranosti Najznaajnije me. konvencije o arbitrai, koje izmeu ostalog tretiraju ovu problematiku su : Njujorka konv. o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka, Evropska konv. o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai i pravila UNICITRAL-a (UNICITRAL pravila o arbitrai ; UNICITRAL pravila o o mirenju ; UNICITRAL model-zakon o meunarodnoj trgovakoj arbitrai) autonomija volje stranakaArbitani sporazum (compromissum)

- je akt stranaka kojima one ugovaraju da presuivanje njihovog spora povjere arbitranom sudu, derogirajui pritom nadlenost redovnog suda. Arbitrani sporazum moe biti samostaln ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora.

- Pismenu formu arbitranog sporazuma donekle ublaavaju odredbe Njujorke konvencije i Evropske konv. o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai, mogunou njegovog zakljuivanja razmjenom pisama i telegrama, odnosno putem teleprintera, a prema UNICITRAL model-zakonu i putem faksa.

- Nadlenost arbitranog suda temelji se na ugovoru stranaka kojim one iskljuuju nadlenost redovnog (dravnog) suda i rijeavanje njihovog spora povjeravaju arbitranom sudu pod uslovom da je arbitrani sporazum pravno valjan. O valjanosti arbit. sporazuma moe se raspravljati pred redovnim sudom.

- Predmet arbitranog rjeavanja sporova mogu biti svi sporovi, bez obzira na prirodu odnosa iz kojih nastaju, izuzev onih ije bi raspravljanje od strane arbitranog suda bilo u protivnosti sa javnim interesom.

Kompetenz-Kompetenz problem - se u osnovi svodi na dilemu da li je arbitrani sud nadlean da odluuje o vlastitoj nadlenosti u konkretnom sporu, u sluaju kada je to dovedeno u pitanje? Veina teoretiara smatra da arbitranom sudu treba priznati to pravo, uz mogunost naknadne (dravne) sudske kontrole povodom priznanja, odnosno izvrenja presude inostranog arbitranog suda ili povodom tube za ponitaj domae arbitrane presude.

- U teoriji je mnogo intrigantnija tema da li je arbitrani sud ovlaten da sudi o valjanosti arbitranog sporazuma i naroito, o valjanosti glavnog ugovora i o pravnim posljedicama njegove eventualne nitavosti? Arbitrani sud moe suditi o valjanosti arbtiranog sporazuma i glavnog ugovora, ali ne i o pravnim posljedicama njegove nitavosti.

Sastav i imenovanje arbitranog suda - Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3) tako odreuju pravila Stalnog meunarodnog arbitranog suda u Beu, poznatija kao Beka pravila.

- Arbitranim pravilima Evropskog arbitranog suda, ako sudi vijee od 3 arbitra, svaka strana bira po jednog arbitra, a predsjedavajueg vijea stranke imenuju sporazumno.

- Ako stranka ne postavi arbitra u roku od 15 dana, od naknadnog poziva, postavit e ga sud koji je redovno nadlean

Arbitrani postupak - Arbitrani postupak odreuju same stranke, a ako to ne uine, tada e arbitri sami odrediti pravila postupka (kod ad hoc arbitraa).

Primjena materijalnog prava Prema Evropskoj konv. o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai, stranke imaju slobodu da ugovore nacionalno pravo koje e arbitrani sud primjeniti na njihov spor. Ukoliko to ne uine, arbitri e primjeniti pravo na koje upuuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom sluaju, vodei rauna o ugovornim odredbama i trgovakim obiajima.

Suenje po pravinosti u arbitranom pravu Stranke mogu da ugovore da njihov spor bude razrijeen pred arbitranim sudom, primjenom naela pravinosti, to podrazumijeva postizanje pravinog rjeenja, oprenost suenja po strogom pravu i iroka ovlatenja arbitra pri donoenju odluke.

Presuda arbitranog suda i poravnanje stranaka - ima dejstvo pravosnane sudske presude, ukoliko ugovorom nije predviena mogunost pobijanja te presude pred arbitraom vieg stepena. Presuda arbit. suda predstavlja izvrni naslov. Institucionalne (stalne) arbitrae same stavljaju klauzulu pravnosnanosti i izvrnosti svojih presuda, a na presude ad hoc arbitraa, klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadlean da nije zakljuen arbitrani sporazum. Stranke mogu okonati spor i poravnanjem pred arbitranim sudom, koje ima svojstvo izvrne isprave.

Pobijanje arbitrane presude - je mogue ostvariti samo tubom za njen ponitaj, o emu odluuje sud koji bi bio nadlean da postupa u predmetnom sporu u sluaju da arbitrani sporazum nije zakljuen. S tim u vezi vae neka pravila :

* arbit. presuda se u principu ne moe preispitivati zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog prava, izuzev povrede javnog poretka zemlje

* procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitrane presude najee su odreene izriito ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parninog postupka

* nakon ponitenja arbitrane presude, novi postupak je dozvoljen pred arbitranim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka ponitena

- Jednoobrazni arbitrani zakon SAD-a decidno odreuje razloge zbog kojih se arbitrana odluka moe pobijati :

* kada je odluka posljedica nedoputenih radnji (npr. mito, korupcija)

* kada posoji oita nepristrasnost arbitra

* kada arbitri preu okvire svojih ovlatenja

* kada arbitri vode raspravu protivno odredbama zakona i odbiju da izvedu predloene dokaze

* kada je arbitrani sporazum bio nevaei

* ako strankama nije omogueno da raspravljaju

Smatra se da nakon ponitenja arbitrane presude, arbitrani sporazum moe konvaliditirati, ali samo ako se razlog ponitenja ne odnosi upravo na taj arbitrani sporazum- Razlozi ponivanja arbitrane presude 1) ugovor nije sklopljen ili nije valjan

2) povreda ugovora ili zakona u pogledu sastava arbitrae ili odluivanja

3) ako presuda nije obrazloena ili potpisana

4) prekoraenje granica zadatka (valjda se misli na ovlatenje arbitara)

5) izreka presude nerazumljiva ili proturjena

6) presuda u suprotnosti sa Ustavom

7) postoje razlozi za ponavljanje postupka- Rok je 30 dana (subjektivni) i 1 godinu od pravosnanosti presude (objektivni).PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDA- Osnovni principi o organizaciji i djelatnosti sudova su utvreni u ustavima entiteta i oni su obavezni za sve sudove. Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima, od kojih su najvaniji legalitet, sudska nezavisnost, javnost raspravljanja, pravo na albu, jednakost graana pred sudom, pravo na upotrebu jezika, inkompatibilnost, sudska nepristrasnost i izuzee sudija,

1 ) LEGALITET

- Sutina principa zakonitosti sastoji se u potinjavanju i vezanosti sudova u vrenju sudske funkcijeza zakon. Sudovi sude na osnovu zakona i ustava. Ako sud smatra da propis koji primjenuje nije u skladu sa ustavom i zakon, nije duan da ga primjeni. Princip da je sud vezan za zakon vai i za procesno i za materijalno pravo. U procesnom smislu, sudovi moraju da primjenjuju pravila postupka koja su zakonom odreena, tj. sudovi ne smiju kreirati vlastita pravila. U materijalnom smislu, sudovi su duni da se dre ustava i zakona, te ne bi smjeli suditi po pravinosti, oportunitetu itd. Vezanost za zakon ne znai da je uloga suda pasivna, a djelatnost koju vre mehanicistika. Uloga suda u primjeni prava je stvaralaka, jer sudija je taj koji utvruje sadrinu pravne norme, putem tumaenja.

2) SUDSKA NEZAVISNOST - U vrenju svoje sudske funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. Nezavisnost je dvostruka : organizacijska i funkcionalna. Organizacija nezavisnost se ogleda u tome to su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast. Pored nezavisnost suda kao institucije, postoji i nezavisnost sudije, kao nosioca sudske funkcije. Sudije biraju predstavniki organi drutvene zajednice. Dunost sudije moe prestati i prije isteka mandata, samo razrjeenjem od strane skuptine koja ga je izabrala i to samo iz razloga koji su zakonom predvieni i u postupku, koji je isto tako zakonom odreen. Sudija ne moe biti pozvan na odgovornost za miljenje dato prilikom donoenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja nadlene skuptine drutveno-politike zajednice.

Funcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan sluaj. Sudija je u toj djelatnosti nezavisan i njegovo iskljuivo pravo je da na injenino stanje, koje utvruje primjenom naela slobodne ocjene dokaza, primjeni odgovarajuu pravnu normu. Smisao i sadraj te norme sudija utvruje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izraava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, ve i unutar samih sudova. Vii sudovi u postupku instancionog odluivanja imaju pravo da niim usdovima ukazuju na nedostatke u suenju, ali nii sud nije vezan za pravna shvatanja vieg suda, izraena u tim primjedbama. Iako pravna shvatanja i miljenja viih sudova nisu formalno obavezna za nie sudove, ipak imaju veliki znaaj za ujednaavanje sudske prakse.3) JAVNOST RASPRAVLJANJA Rasrpavljanje i odluivanje pred sudovima je javno. Samo u odreenim sluajevima, kad to zakon odreuje, moe se u raspravljanju iskljuiti javnost, radi uvanja interesa maloljetnika i zatite posebnih interesa drutvene zajednice. Javnou se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vrenje vaspitne funkcije sudova. Javnost raspravljanja slui i kao garancija za zakonito i nepristrasno postupanje sudova, kao i garancija da e stranke pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti svojim pravima.

4) PRAVO NA ALBU - To je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda ovjeka i graanina. alba se moe iskljuiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zatita prava i zakonitosti obezbijeena na neki drugi nain.

5) JEDNAKOST GRAANA PRED SUDOM Svi graani su jednaki pred zakonom. Svakome se osigurava pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim organima. Jednakost svih graana pred sudom podrazumjeva da svako moe traiti pravnu zatitu, pristupanost sudova, jeftin postupak, obezbjeenje pruanja pravne pomoi i efikasnost u pruanju prave zatite.6) PRAVO NA UPOTREBU JEZIKA Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da u postupku sa injenicama upoznaje na svom jeziku. Dunost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevoenje na njen jezik svega to se iznosi na roitu, kao i usmeno prevoenje sadraja isprava koje se na roitu koriste kao dokazi. Trokovi prevoenja padaju na teret suda. Povreda odredaba o postupku o pravu na upotrebu jezika pred sudom predstavlja apsolutno bitnu povredu parninog postupka. Pred sudovima u FbiH u slubenoj upotrebi je bosanski ili hrvatski jezik, a slubeno pismo je latinica.

7) INKOMPATIBILNOST Sudija ne moe vriti slubu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom i ne moe biti delegat u skuptini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vrenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u dravnim organima, politikim ili drutvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni poloaj sudije.8) SUDSKA NEPRISTRASNOST I IZUZEE SUDIJASudovi su vezani samo za ustav i zakon kako u organizacionom, tako i funkcionlanom smislu. Svim drugim organima se zabranjuje da na sud utiu ili da mu odreuju kako e presuditi u konkretnom sporu. Drugo obiljeje se tie odnosa sudije prema strankama. Sudija u svakom sporu, u odnosu prema strankama biti neutralan ili nepristrasan trei. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuivanje i pravilno donoenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost vanija i od same sudske nezavisnosti.Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija bie povrijeeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov poloaj nepristrasnog treeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzee : po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda.

- Razlozi za izuzee po zakonu mogu se podjeliti u nekoliko grupa:

a ) Situacije u kojima sudija uestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su :

* ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke

* ako je sa strankom u odnosu suvlatenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika

b) Sudija se nalazi u nekom porodinom odnosu sa strankom u sporu. To su sluajevi :

* ako mu je stranka zakonski zastupnik ili punomonik, srodnik po krvi u pravoj liniji bez ogranienja ili u pobonoj do 4. stepena, ili mu je brani drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne* ako je sudija staralac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika

* ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku

c) Sudija u istom sporu uestvuje u nekoj drugoj ulozi : kao svjedok ili vjetak

d) ako je sudija u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda (ako se radi o postupku po albi)

- Razlozi za izuzee po ocjeni suda u bilo kojim drugim sluajevima kada sud ocjeni, na zahtjev stranke ili na vlastitu inicijativu.

- Nepristrasnost kao procesna pretpostavka (nije dobro obraeno, nauiti iz skripte 27 str. ili iz knjige 105. str.)SASTAV SUDAPrvostepeni sud sudija pojedinac ( i u postupku za ponavljanje postupka isto sudija pojedinac)

Drugostepeni sud vijee od 3 sudija

Revizija vijee od 3 sudija ; Vrijednost spora 10.000 KM Vrhovni Sud

- Ako je u sporu odluku donijelo vijee, a trebalo je da odluuje sudija pojednac, odluka se ne moe pobijati. U obrnutom sluaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijea predstavlja apsolutno bitnu povredu parninog postupka, koja ini nitavom i presudu i postupak, koji joj je prethodio.TUILATVO- samostalan dravni organ ija osnova funkcija jeste gonjenje uinilaca krivinih i drugih kanjivih djela, te preduzimanje zakonom odreenih mjera za zatitu interesa drutvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zatite ustavnosti i zakonitosti.- U krivinom postupku javni tuilac je organ koji goni uinioce krivinog djela.

- U parninom postupku javni tuilac se javlja u 3 uloge :

a) kao stranka u postupku javni tuilac se javlja u ogranienom broju sluajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlaten na podizanje tube (npr. ponitenje braka iz javnopravnih razloga)

b) kao tree lice u parnici javni tuilac se moe pojaviti kao zakonski intervenijent, u cilju pravilne primjene prinudnih propisa

c) najvanija uloga javnog tuioca u gra. postupku je kod ulagaganja vanrednih pravnih lijekova za zatitu ustavnosti i zakonitostiOMBUDSMEN FBIH - institucija sa zadatkom da titi ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantovana prava i slobode. U parninom postupku se ombudsmen moe pojaviti u 2 uloge:

* kao pokreta parninog postupka (u sluajevima koje odreuje Ustav FbiH)

* kao tree lice u parnici, ombudsmen se moe umjeati u postupak koji je u toku, kad nae da za to ima osnova. U ovom sluaju ombudsmen ima pravo da, u granicama tubenog zahtjeva, predloi da se utvrde i injenice koje stranke nisu navele i izvedu dokazi koje stranke nisu predloile.

ORGAN STARATELJSTVAMoe se pojaviti u ulozi:

*stranke u sporovima za ponitaj braka organ starateljstva ima pravo na podizanje tube ili voenje spora, a ne i stvarnu legitimaciju, koju u branim sporovima imaju brani drugovi.

* zakonskog zastupnika - uloga zakonskog zastupnika parnino nesposobne stranke u svim onim situacijima u kojima neposredno preuzima vrenje starateljskog prava, te je organ starateljstva ovlaten i da neposredno preuzima vrenje odreenih ovlatenja koja (u interesu djece) pripadaju roditeljima, a oni ih ne vre (zanemarivanje dunosti npr. izdravanje, oinstvo itd.)* intervenijenta u ovoj ulozi organ starateljstva ima dvostruku funkciju : da kontrolie roditelje kao zakonske zastupnike u vrenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece i da neposredno doprinosi to boljoj i potpunijoj zatiti djece. U postupku za izdravanje djece organ starateljstva moe uestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece. U ulozi intervenijenta organ staratelj. je najblii poloaju stranke : preduzima radnje u svoje ime, a u interesu djece.

* punomonika u ovoj ulozi se pojavljuje u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su duni da ih izdravaju

- Ovlatenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vri radnik tog organa, kojeg posebnim rjeenjem odreuje sam organ starateljstva.

PRAVOBRANILATVO - je organ drutveno-politike zajednice ija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom odreene mjere i pravna sredstva radi pravne zatite imovinskih prava i interesa, te dru.-pol. zajednice i drugih pravnih lica u sluajevima odreenim zakonom. Pravobranilatvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih prava i interesa u parninom, izvrnom, krivinom i drugim postupcima pred sudovima. U parninom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke i to po sili zakona ili po ovlatenju zainteresiranih stranaka. Po sili zakona pravobranilatvo zastupa dru.-pol. zajednicu i njene organe koji se finansiraju iz budeta i fondova koji imaju svojstvo drutveno-pravnog lica. Po ovlatenju stranke, pravobranilatvo moe zastupati i druga pravna lica u domaim i inostranim pravnim poslovima.

Poloaj pravobranioca u zastupanju U zastupanju stranaka pravobran. je ovlateno da preduizima sve radnje za koje je ovlatena i stranka ukoliko u zakonu nije nita blie odreeno. Kada pravob. zastupa po zakonu, u vanijim sluajevima, zatraie od stranke koju zastupa da zauzme svoj stav kada smatra da ne bi trebalo pokrenuti postupak pred sudom, ili da treba povui tubu ili se odrei tubenog zahtjeva, priznati tubeni zahtjev protivne stranke, sklopiti poravnanje, odrei se prijedloga za izvrenje. U stvarima u kojima se pravobranilac pojavljuje kao zastupnik u parnici, sva dostavljanja za stranku se moraju neposredno dostavljati pravobraniocu.Pravna priroda zastupanja pravobranioca

- Ako se u postupku pravobranilac pojavljuje po ovlatenju, pravobranilac je u ulozi ugovornog punomonika, koji u ime i za raun stranke preduzima radnje u postupku, a u okviru ovlatenja datih u punomoju. Meutim, pravobranioca kao zastupnika po sili zakona moemo smatrati zastupnikom sui generis, mada u ovom sluaju uloga pravobranioca ima najvie elemenata ustanove nunog punomonika, koja je naputena u naem pravu.ADVOKATURA- u rimskom pravu - advokati su vrili funkciju pomaganja strankama u sporu, a ne funkciju njihovog zastupanja. Kasnije su advokati poeli vriti i funkciju zastupanja, te se izgubila razlika izmeu advokature i prokurature.

- Postoji 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. Dvojna advokatura karakteristina je za zemlje romanskog prava i Englesku. Prema tom sistemu, advokatsku funkciju vre dvije vrste advokata : jedni vre zastupanje u pravnotehnikom smislu, a drugi pruaju pravne savjete. U veini zemalja je usvojen jedinstven sistem advokature (kod nas isto), u kome advokatsku funkciju vri samo jedna vrsta advokature.

- Meunarodna unija advokata osnovana je 1927.g., u okviru tadanjeg Drutva naroda. Unija je 1971.g. postala savjetodavna organizacija UN-a, sa sjeditem u Briselu. Njeni glavni organi su: Glavna skuptina, Savjet, Biro i Predsjednitvo.- Funkcija advokature : pruanje pravne pomoi (sastavljanje podnesaka, sastavljanje isprava, te zastupanje stranaka pred sudovima i drugim organima)

Advokatura kao javna i drutvena sluba ; Uslovi za vrenje advokature ; Organizacija advokature (nije obraeno ovdje, nauiti iz skripte -30 str. ili iz knjige 115 str.)NADLENOST SUDOVA (competentia)- Nadlenost se odreuje u subjektivnom i objektivnom smislu. U objektivnom smislu, nadlenost je djelokrug poslova jednog suda. U subjektivnom smislu, nadlenost se moe posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. Sa aspekta suda, nadlenost se ispoljava kao pravo i dunost odreenog suda da postupa u odreenoj pravnoj stvari. Sa aspekta stranke, nadlensot se doreuje kao pravo da joj sudi samo zakonom odreeni nadleni sud. U funkcionalno-procesnom smilu, nadlenost suda se dijeli na apsolutnu i relativnu. Relativna se zatim dijeli na stvarnu, funkcionalnu i mjesnu.

Apsolutna nadlenost (iurisdictio) pravilima o apsol. nadle. utvruje se djelokrug poslova koji spadaju u nadlenost sudova uope i vre se razgranienje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaim dravnim organima i prema inostranim organima i sudovima.

Apsolutna nad. kao procesna pretpostavka Kada sud u toku postupka utvrdi da ta rjeavanje spora nije nadlean sud u BiH, po slubenoj dunosti e se oglasiti nenadlenim, ukinue provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. Izuzetak su sluajevi u kojima nadlenost suda u BiH zavisi od pristanka tuenog, a tueni je dao svoj pristanak. Dakle, bitno je da sud rjeenjem odbacuje tubu kao nedoputenu i ne ustupa je stranom sudu. Ako sud u FbiH ocijeni da je nadlean sud u RS-u, nee odbaciti tubu, ve e se oglasiti stvarno nenadlenim i postupiti po odredbama meuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. Po pravilima o apsolutnoj nadl. vri se razgranienje izmeu sudske i administrativne nadlenosti. Kad utvrdi da za rjeavanje sporova nisu nadleni sudovi, sud e se oglasiti nenadlenim, ukinuti provedene radnje i odbaciti tubu. Povreda pravila o aps. nadl. predstavlja razlog apsolutne nitavosti na koju albeni sud pazi po slubenoj dunosti tokom cijelog postupka.

Meunarodna nadlenost - to je nadlenost domaih sudova u sporovima sa inostranim elementom. Inostrani element moe biti u subjektu (dravljanstvo, prebivalite) ili u predmetu spora. Nae pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalite tuenog mjerodavno za odreivanje me. nadlenosti domaeg suda. Me. nadl. domaih sudova regulisana je Zakonom o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima.- Vrsta me. nadlenosti zavisti od toga da li je za konkretni spor predviena izberiva ili iskljuiva me. nadlenost. Ako je za konkretan spor predviena izberiva mjesna nadl., onda je u tom sporu i meunarodna nadl. izberiva, tj. tuilac za ostvarenje pravne zatite se moe obratiti bilo domaem bilo inostranom sudu. U sporovima za koja je predviena iskljuiva mjesna nadlenost i meunarodna nadl. je iskljuiva, jer su iskljuivo nadlen domai sudovi.

- sud u FbiH je nadlean za sporove sa elementom inostranosti, kada je to izriito odreeno zakonom BiH ili zakonom Federacije, odnosno meunarodnim ugovorom. Ali, ako u zakonu ili me. ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u FbiH za odreenu vrstu sporova, sud u FBIH je nadlean za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizlazi iz ZPP o mjesnoj nadlenosti. Me. nadl. se moe odreivati i po uzajamnosti, odnosno retorziji.

- Vrste me. nadl. : opta i posebna (iskljuiva i izberiva), te prorogativna (sporazumom stranaka)

Meunarodna nadl. kao procesna pretpostavka Pravila o me. nadl. odreuju doputenost podnoenja tube pred domaim sudom u sporu sa inostranim elelemntom, te mogunost priznanja presude inostranog suda. Sud tokom cijelog postupka ex officio vodi rauna o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti moe zasnovati nadlensot domaeg suda. Za ocjenu nadlenosti suda u FBiH mjerodavne su injenice koje su postojale u momentu u kome je parnica poela da tee. Ovim je odstupljeno od opteg pravila u procesnom pravu, prema kome su za odreivnaje nadlenosti suda mjerodavne injenice koje su postojale u trenutku podnoenja tube, a ne u momentu kada je parnica nastala. Kada sud u FBiH utvrdi da za rjeavanje spora sa inostranim elementom nije nadlean on, ve inostrani sud, oglasie se nenadlenim i odbaciti tubu. ako je preduzeo neke procesne radnje, ponitie ih. Povreda odredbi o me. nadl. predstavlja aposolutnu bitnu povredu koja ima za posljedicu nitavost presude, koja se moe pobjati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima.Exequatur delibacioni postupak Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda, te dozvole njenog prisilnog izvrenja naziva se delibacioni postupak, a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvrenja stranog izvrnog naslova na domaem pravnom podruju, naziva se exequatur.

- Stav je sudske prakse da se u postupku priznanja odluke stranog suda ocjenjuje samo da li su ispunjeni uslovi od kojih zavisi da li je strana odluka podobna za izvrenje u naoj zemlji, a ne raspravlja se o prigovorima koji eventualno spreavaju izvrenje.

- Nee se priznati strana sudska odluka u sporu sa elementom insotranosti, u kome postoji iskljuiva me. nadl. suda u FBiH

STVARNA NADLENOST (competentia ratione materiae) - Po pravilima o stvarnoj nadlenosti vri se raspodjela ovlatenja u raspravljanju i odluivanju sporova iz sudske nadlenosti izmeu razliitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Sadraj ovlatenja u vrenju stvarne nadlenosti sastoji se u raspravljanju i odluivanju u prvom stepenu o sporovima koji se povjeravaju odreenoj vrsti sudova. Kako jedinstveni sudski sistem ine redovni sudovi u FBiH, po pravilima o stvarnoj nadl. razgraniava se nadl. izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste sudova. Stvarnu nadl. opinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvruju Kantonalni zakoni o sudovima, a stvarna nadlenost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH.

- Graansko-pravni sporovi, koji su predmet raspravljanja pred sudovima su :imovinsko-pravni, lini i porodini sporovi, sporovi iz radnih odnosa, privredno-pravni sporovi, sporovi iz autorskog prava i industrijske svojine. U komparativnom pravu se razgranienje stvarne nadlenosti vri i s obzirom na vrijednost spotra ili s obzirom na pravnu osnovu spora.

Stvarna nadlenost kao procesna pretpostavka a) Utvrivanje stvarne nadlenosti Sud nije ovlaten da raspravlja u sporu za koji nije nadlean. Zato sud, odmah po prijemu tube, a na osnovu navoda u tubi i injeniva koje su mu poznate, ocjenjuje da li je nadlean.

Ustaljenje nadlenosti Ako u toku postupka doe do promjene okolnosti mimo volje stranaka, ili ako tuilac smanji tubeni zahtjev, dolazi do ustaljenja nadl.., tj. sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean, bez obzira na to to bi zbog promjena koje su nastupile, bio nadlean drugi redovni sud. Ovo ne vai ako je do promjene okolnosti dolo voljom stranaka (npr. tuilac povea tubeni zahtjev).

b) Posljedice stvarne nenadlenosti Sud ex officio pazi tokom cijelog postupka na stvarnu nadlenost. Ako utvrdi da je stvarno nenadlean u bilo kojoj fazi postupka, sud e se oglasiti nenadlenim i tubu uputiti nadlenom sudu. Sud koji jeste stvarno nadlean moe, ali i ne mora, prihvatiti parnine radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadleni sud. Ako ih prihvati, stvarno nadleni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut.

- Povreda odredaba o stvarnoj nadl. vode apsolutnoj nitavosti presude.

FUNKCIONALNA NADLENOST (competentia in instantia)Pravilima o funkc. nadl. vri se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlatenja izmeu pojedinih organa istog suda, kao i izmeu razliitih sudova u istom predmetu. Norme procesnog prava ne poznaju pojam funk. nadl., te se ovaj pojam u procesnoj teoriji esto oznaava kao nadlenost na koju stranke mogu uticati svojom voljom.Pravila o funkcionalnoj nadlenosti

- Optinski sudovi sudovi prve instance

- Kantonalni sudovi sudovi prve, druge i tree instance

- Vrhovni sud FBiH sud druge i tree instance- Sudovi prve instance vre stvarnu nadl., a sudovi druge ili tree isntance funkcionalnu nadl.- Rjeavanje o sukobu nadlenosti ima karakter funkcionalne nadl.

- Kad sudsko vijee tokom postupka ili predsjednik vijea na pripremnom roitu, po slubenoj dunosti ili povodom prigovora stranaka, utvrdi da je rije o sporu koji treba da sudi sudija pojedinac istog suda, odluie da se postupak nastavi pred sudijom pojedincem i to po mogunosti pred predsjednikom tog vijea, kao inkosnim sudijom. Kad sudija pojedinac tokom postupka, po slubenoj dunosti ili povodom prigovora stranaka, nae da je za suenje nadleno vijee istog suda, donijee rjeenje kojim e odluiti da se postupak nastavlja pred vijeem. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.

Funkc. nadl. kao procesna pretpostavkaNa funkc. nadl. sud pazi po slub. du. tokom cijelog postupka. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu parninog postupka, ako se vrijea princip zbornosti suenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac, a trebalo je suditi vijee, a u obrnutom sluaju ne postoji povreda zbornosti.)

ODREIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA Mjerodavna je samo vrijednost glavnog spora.

Ako tuzba protiv istog tuzenika obuhvata vise zahtjeva koji se zasnivaju na istom cinjenicnom i pravnom osnovu vrijednost predmeta spora se utvdjuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva.

Ako se zahtjev odnosi na buduca davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora

racuna se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina.

Ako se tuzbom zahtijeva sam o davanje osiguranja za odredjeno potrazivanje vrijednost predmeta spora odredjuje se prema iznosu potrazivanja koje treba osigurati.

Najamni zahtjev-jdenogodisnja najamnina

Nenovcane cinidbe-vrijednost premeta spora mjerodavna ona koju je tuzitelj naznacio u tuzbi.

Moze odrediti i novacanu protuvrijednost kao facultas alternativa.

C) MJESNA NADLEZNOST-competentia ratione loci

Mjerodavna veza izmedju stranaka i predmeta, te podrucja.

Odredjuje se:na osnovu zakona, odluke viseg suda i volje stranaka.

VRSTE:

1. OPSTA GENERALNA- forum generale

ACTOR SE QUITUR FORUM REI- tuzba slijedi tuzenog

Na ovaj se nacin stiti tuzeni jer tuzilac ima prednost u izboru u momentu podizanja tuzbe.

Odredjuje se prema:prebivalistu, boravistu, pr.lica-sjediste ili zadnje prebivaliste(inostrani)

2.POSEBNA-forum speciale

a) IZBERIVA(elektivna)

Tuzilac moze izabrati sud opste nadleznosti ili drugi odredjeni sud.

Sporovi za naknadu stete- nadlezni i sud gdje je steta ucinjena i nastala stetna posljedica.

Isto je i u slucaju regresnih sporova.

Ako je steta nastupila kao posljedica smrti ili teske tjelesne povrede- nadlezno i mjesto prebivalista tuzioca(isto i osigurana drustva).

Sporovi za zastitu prava na osnovu garancije proizvodjaca - Sud opce mjesne nadleznosti prodavca koji je urucio pismenu garanciju.

Privredni sporovi-mjesto je duznik duzan izvsiti ugovor.

Mjenicni sporovi-sud mjesta placanja.

Prema poslovnoj jedinici pravnog lica-mjesto te jedinice.

Strano lice sa sjedistem u inostranstvu-mjesto zastupnistva u FBIH.

Nasljednopravni- sud koji provodi ostavniski postupak mjesno nadlezan.

Bracni-posljednje zajdenicko prebivaliste bracnih drugova.

Radni- gdje se rad obavljao te gdje je zasnovan radni odnos.

Paternitetski- prebivaliste djeteta.

Zakonsko izdrazavanje-prebivaliste tuzioca.

Ometanje posjeda- sud gdje se dogodilo ometanje.

B)ISKLJUCIVA(ekskluzivna)

Iskljucuje se opsta a odredjuje druga.

FORUM REI SITAE- za nekretnine-iskljucivo nadlezan sud na cijem podrucju se nalazi nekretnina.

U sporovima o zrakoplovu ili brodu- sud na cijem se podrucju nalazi sjediste vojne jedinice.

Sporovi iz odnosa sa vojnim jedinicama-sjediste komade.

Sporovi u izvrsnom i stecajnom potupku-gdje se nalazi sud koji provodi stecajni postupak odnosno izvrsenje.

c)POMOCNA(supsidijarna)

Suparnicari- ako je istom tuzbom tuzeno vise lica za koja ne postoji mjesna nadleznost istog suda, nadlezan je sud koji je mjesno nadlezan za jednog od njih.

Bracni sporovi- prebivaliste ili boraviste tuzitelja, ako nema zajednickog.

Utvdjivanje ocinstva-materinstva-prebivaliste ili boraviste, ako nema odrdjuje Vrhovni sud.

U imovinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opcu mjesnu nadleznost u FBIH-mjesto imovine , sud na cijem podrucju je obaveza nastala ili se treba ispuniti.

Uzajamna nadleznost za tuzbe protiv sranih drzavljana-isti sud koji je u stranoj drzavi nadlezan za naseg.

ODREDJIVANJE MJESNE NADLEZNOSTI OD STRANE VISEG SUDA(forum iudicale)

1) Delegacija- u slucaju izuzeca sudije visi sud odlucuje da u tom predmetu postupa sud s njegovog podrucja.

Svrsishodna delegacija- kantonalni sud ili Vrhovni sud na prijednog stranke ili nadleznog suda ako za to postoje vazni razlozi ili ce se tako lakse provesti postupak.

Ordinacija - postoji nadleznost fed.suda. ali se ne moze utvrditi kojeg-Vrhovni sud odredjuje na prijedlog stranke.

Ugovor o mjesnoj nadleznosti- forum prorogatum

Zakljucuje se u pismenoj formi i to prije parnice.

Moze biti ugovor ili klauzula.

Odnosi se na tacno odredjeni spor ili vise njih iz istog odnosa.

Moguc kada ne postoji iskljuciva nadleznost ili kada postoji izberiva(mora biti stvarno nadlezan).

Mjesna nadleznost kao procesna pretpostavka

Sud pazi ex offo, ali ne u toku cijelog postupka, vec po prigovoru tuzenog do prvog rocista za glavnu raspravu.

Po sluzbenoj duznosti se moze oglasiti samo kada je drugi sud iskljucivo nadlezan(do pripremnog rocista) ako to ne ucini,niti tuzeni ulozi prigovor-precutna prorogacija.

Apsolutno bitna povreda- ako je povodom prigovora stranke sud odlucio da je nadlezan (nepravilno) a stranke se povodom toga i zale.

ATRAKCIJA NADLEZNOSTI (forum atractionis)

Kada jedan sud vodi postupak o predmetu koji je u vezi sa postupkom koji se treba pokrenuti

Vrste:

-Nepotpuna- mjenja sa samo mjesna (ostavinski, izvrsni)

-Potpuna- i mjesna i stvarna (zakonsko izdrzavanje, bracni sporovi)

SUKOB NADLEZNOSTI

Pozitivan ili negativan

Sukob o apsolutnoj nadleznosti

Izmedju sudova i drugih oragana(odlucuje Ustavni sud)

Sukob o relativnoj nadleznosti

Izmedju sudova, moze samo biti negativan

Odlucuje visi sud (kantonalni-opce, ostalo Vrhovni)

Postupak

Sud kome je ustupljen predmet prosljedjuje ga sudu koji odlucuje o sukobu, a u medjuvremenu preduzima radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.

Nije dopustena zalba protiv rjesenja.

NIJE MOGUCE POKRENUTI SUKOB O NADLEZNOSTI:

Kada je povodom zalbe na odluku prvostepenog suda kojom se progasio mjesno nenadkeznim odluku donio drugostepeni.

Ako je drugostepeni sud nadlezan za rjesavanje sukoba, odluka vezuje svaki kome se ustupi.

STRANKE U PARNICI

Dvostranacki karakter- tuzilac i tuzeni

Ako dodje do stapanja gasi se postupak (univerzalna sukcesija)

Materijano-pravna def.

Subjekti spornog materijalno -pravnog odnosa, ali ne i ovlastenici (javni tuzilac kada

podize tuzbu u svoje ime- ne moze).

Procesno-pravna def.

Lica koja zauzimaju pozaj tuzioca i tuzenog, tj. ko u svoje ime trazi pravnu zastitu ili protiv koga je upravljen zahtjev bez obzira da li je subjekt materijalno-pravnog odnosa.

Stranacka sposobnost

Sposobnost da se bude stranka u parnici.

Imaju je fizicka i pravna lica.

U odnosu na pravnu,stranacku sposobnost imaju i druge tvorevine koje nemaju pravnu i to na osnovu posebnog propisa (javnog tuzioca) ili odluke suda (ako imaju imovinu

nad kojom je moguca ovrha i ispunjavaju uslove za stranacku sposobnost).

Procesna pretpostavka

Uslov za dopustenost tuzbe, raspravljanje i odlucivanje.

Sud pazi ex offo tokom cijelog postupka- otklonjiva.

Uslucaju da bude donesena presuda, moze se pobijati iz razloga apslolutne nistavosti, ali je ipak EGZISTENTNO.

INEGZISTENTNA PRESUDA- jedna stranka ne postoji.

PARNICNA SPOSOBNOST

Spsobnost preduzimati radnje u pranici i njima proizvoditi pravne posljedice.

Veze se za poslovnu sposobnost-osoba sa ogranicenom PS i maloljetnik koji nije stekao punu PS imaju parnicnu sposobnost u granicama u kojima se priznaje poslovna spsobnost.

Pravna lica-preko svojih organa(i ona kojima je priznata).

PROCESNA PRETPOSTAVKA

Otklonjiv nedostatak. Sud moze zakonskog zastupnika, a ako ga stranka nema, trazit ce od organa starateljstva da ga postavi, s moze postaviti i privremenog.

U procesnom pravu nije dopusten negotia eladicantia jer valjanost radnje ne smije ovisiti o odobrenju zastupnika.

Medjutim, stupanjem u parnicu zakoski zastupnik moze odluciti da li ce do tada ucinjene radnje konvalidirati ili ne.

Apsolutno bitna povreda-moze se pobijati redovnim ili vanrednim lijekovima i po proteku roka.

POSTULACIONA SPOSOBNOST- sposobnost da stranka sama u pranici, bez posredovanja punomocnika, preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice.

U nasem pravu svaka je stranka ima,jer je napusten istitut nuznog punomocstva.

STVARNA LEGITIMACIJA

Imaju je titulari prava i obaveza iz materijalno -pravnog odnosa. Prigovor stvarne legitimacije ima za cilj da se tuzilac odbije sa tuzbenim zahtjevom kao neosnovanim, ali nije uslov za raspavljanje,odlucivanje, ni dopustenost zahtjeva.

PROCESNA LEGITIMACIJA

Ovlastenje za vodjenje konkretnog spora, mogu imati i lica koja nemaju stvarnu legitimaciju(j.tuzilac).

Pazi sud ex offo i zahtjev odbacuje kao nedopusten.

PROMJENA STRANAKA (procesno -pravna sukcesija)

Promjena u licnosti stranka koja ne mijenja identitet parnice.

Vrste:

a)zakonska- usljed smrti stranke ili prestanka pravnog lica

b)voljna- usljed materijane singularne sukcesije ili neovisno od nje i to usljed tri slucaja:preinacenjem tuzbe u subjektivnom smislu, imenovanje prethodnika, u parnici,

stupanje umjesaca u procesno-pravni polozaj stranke kojoj se pridruzio.

RES LIGIOSA- otudjenje stvari ili prava povodom kojeg tece parnica.

Teorija relevancije materijalno -pravne sukcesije na parnicu: tuzilac nastavlja parnicu iako je izgubio stvarnu legitimacijue otudjenjem stvari, ali presuda djeluje i prema sukcesoru.

Teorija irelevancije. Tuzilac koji je cedirao trazbinu ne treba promijeniti tuzbeni zahtjev da duznik izvrsi cesionaru.

ZASTUPANJE U PARNICI

Zatupnik-svako lice koje u ime stranke preduzima radnje u parnici i to sa pravnim posljedicama.

Zakonski zastupnik-zastupa poslovno nesposobna lica (kojima je oduzeta pravna sposobnost i maloljetnicima), to su roditelji, staratelji i organ starateljstva.

Ovlastenja - poslovi redovnog upravljanja pravima i interesima,a za ona koja prevazilaze

kao sto su podizanje tuzbe, prizanje zahtjeva, treba posebno ovlastenje.

Procesna pretpostavka (isto kao kod parnicne sposobnosti)

Ne ora licno voditi parnicu- moze uzeti punomocnika ili mu sud pruza pomoc kao neukoj stranci.

Sud postavlja privremneog zastupnika ako:

1.tuzeni nije parnicno sposoban, a nema zakonskog zatupnika

2.protivni interesi tuzenog i zakonskog zastupnika

3.obje stranke imaju istok z.z.

4.boraviste tuzenog nepoznato, a nema punomocnika

5.tuzeni ili z.z se nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo obaviti.

Ovo se odnosi samo na tuzenog jer se tuzioocu ne postavlja z.z. ato sto on sam dokazuje procesne pretpostavke, a tuzeni moze biti zatecen tuzbom.

Uslovi: redovan postupak postavljanja bi trajao dugo te bi mogle nastati stetne posljedice.

PUNOMOCNIK

Zatupnik parnicno sposoben stranke u pranici.

PACTUM DE QUOTA LITIS-nakanda punomocniku srazmjerno uspjehu u parnici(nema kod nas).

MANDATUM AD PROCESSUM- punomoc (procesna)

Prvo shvatanje o pravnoj prirodi: da je to jednostrana materijalno -pravna izjava volje iz koje proizilazi ovlastenje za zatupanje.

Drugo shvatanje jeste da je to procesno-pravni institut jer proizvodi dejstvo samo u parnici.

Punomoc ne proizilazi iz osnovnog pravnog posla i nezavisna je. Moze biti generalna i sprecijalna.

MANDATUM AD LITEM-parnicna punomoc u uzem smislu je punomoc u kojoj se punomocnik ovlascuje na vodjenje parnice, bez blizeg odredjivanja ovlastenja.

Ako je punomocnik advokat moze preduzimati sve radnje, a ako nije advokat moze poduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povalcenje tuzbe, odricanje tuzbenog zahtjeva, sudsko poravnanje, odricanje i odustanak od pravnog lijeka, podnosenje vanrednih pravnih lijekova).

Ako stranka ucestvuje u parnici pored punomocnika i preduzima razlicite radnje onda pravno dejstvo proizvode njene radnje.

Procesna pretpostavka - sud pazi da li moze biti punomocnik i da li postupa u okviru ovlascenja.

Apsolutno bitna povreda- odluka na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlastenje.

Falsus procurator - lica koje nema ovlastenje za zastupoanje.

Negotiorum gestor - neopunomoceni vrsilac radnji u tudjoj parnici.

Ratificatio - institut kojim stranka moze naknadno otkloniti nedostatke urednog zastupanje.

Prestanak punomoci

- okoncanjem parnice

- okoncanjem faze parnice za koju je data

- opozivom ili otkazom (rok jedan mjesec)

- smrcu punomocnika ili stranke

Potrebno je naglasiti razliku izmedju zastupnika i punomocnika pravnog lica. Zastupnik moze u konkretnom slucaju prenijeti svoja ovlastenja na drugo lice, i to lice se

u parnici javlja kao punomocnik.

UCESCE TRECIH LICA U PARNICI (Procesna intervencija)

Prvni interes treceg lica moze biti razlicit i s obzirom na to se razlikuju dva oblika procesne intervencije:

-Obicna u kojoj se moze pojaviti svako lice cije je vlastiti pravni interes angaziran u parnici.

-Zakonska intervencija u uzem smislu (javni tuzilac i ombudsmen Federacije).

Umjesac je lice koje ucestvuje u tudjoj parnici.

Uslovi:

1.Postojanje parnice

-Moze stupiti u toku cijelog postupka do pravosnaznosti i u postupku po vanrednom pravnom lijeku.

2.Pravni interes- kada ishod utice na njegov polozaj.

a) pravosnaznost odluke djeluje i na umjesanca

b) u svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umjesacu

c) kada je umjesac hirograferni povjerilac- on nema poseban zalog i snosi rizik fluktacije imovine duznika.

Polozaj obicnog umjesaca:

1) radnje preduzima u svoje ime s pravnim posljedicama na stranke

2) ne moze preduzimati dispozitivne radnje

3) moze biti saslusan kao svjedok, ne kao stranka

Razlozi intervencije:

Pomaze stranc, te je kontrolise. On ima pravo da se suprostavi prigovorom nesavjesnog vodjenja parnice ako je stranka svojim nesavjesnim vodjenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to:

- ako je iz krajnje nepaznje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo

- ako je svojim protivljenjem onemogucila dejstvo radnji koje je umjesac preduzeo u korist stranke.

Ovim prigovorom umjesac moze otkloniti intervencijsko dejstvo presude. U novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokrece stranka protiv intervijenta iz prethodne parnice, presuda iz prethodne parnice ima tzv. Intervencijsko dejstvo prema umjesacu. Ono se sastoji u tome sto umjesac ne moze u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu.

Umjesac sa polozajem jedinstvenog suparnicara- kada je odluka zbog prirode pravnih odnosa pravosnazna i prema njemu.

Pravna dejstva denuncijacije - obavjestenje o parnici

To je parnicna radnja kojom tuzilac ili tuzeni podneskom preko suda obavjestavaju

trece lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nlazi.Ovim se omogucava trecem licu da stupi u parnicu u svojstvu intervijenta ili da preuzme polozaj stranke koja ga obavjestava.

Ono porizvodi:

a) procesno-pravne posljedice (intervencijsko dejstvo)

b) materijalno-pravne ( prekid roka zastarjelosti, ne moze traziti prekid parnice, produzivanje rokova ili odogodu rocista zbog obavjestenja).

Imenovanje prethodnika - poziv lica stupi u parnicu . Ima jace pravo, tj. mogucnost da stupi u pranicu.

Tuzeni- moze do momenta upustanja u raspravu o tuzbenom zahtjevu. Ako prethodnik ne pristane stupiti u parnicu, tuzeni se ne oslobadja, ali presuda ima intervencijasko dejstvo.

SUPARNISTVO

Postoji kada se u ulozi tuzioca ili tuzenog javlja vise lica. Moze biti aktivno , pasivno i obostrano.

Prema nacinu zasnivanja:

PRVOBITNO-po tuzbi ili protivtuzbi

NAKNADNO- usljed pristupanja novog tuzioca

- usljed prosirenja tuzbe na novog tuzenog

- u slucaju spajanja parnice

- usljed promjene parnicne stranke.

Prema uslovima zasnivanja:

MATERIJALNO - kada se u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili stvarnoj zajednici.

Pravna zajednica-vise lica ucesnici odredjenog gradjanskog-pravnog odnosa.(obicno ili nuzno)

u stvarnoj zadjenici su oni suparnicari cija se potrazivanja zasnivaju na istom cinjenicnom i pravnom osnovu.(obicno)

FORMALNO - uvijek obicno

Uslovi:

- istovrsnost zahtjeva

- bitna istovrsnost cinjenicnog i pravnog osnova

- nadleznost istog suda i ista vrsta postupka

Znacaj:

- ekonomicnost - brzina postupka i usteda

- pravna sigurnost - garancija jedinstvenog odlucivanja o razlicitim zahtjevima je veca u istom postupku.

Prema dejstvu:

a) OBICNO - svaki suparnicar samostalna stranka

Aspekti samostalnosti:

- nastanak i okoncanje svakog procesno-pravnog odnosa moze biti razlicito

- procesne pretpostavke svakog suparnistva se posebno utvrdjuju

- radnje jednog suparnistava ne proizvode dejstvo prema ostalim

- svaki suparnicar samostalno disponira predmetom spora

b) NUZNO

- kada se spor prema zakonu ili zbog prirode materijano-pr. odnosa mora razrijesiti jednako prema svim sup.

1) Jedinstveno

npr. tuzba zakonskih nasljednika za ponistenje testameta

2) Nuzno u uzem smislu

sporni odnos se mora rijesiti na jedinstven nacin i u sporu nuzno moraju ucestvovati svi ucesnici tog odnosa.

nrp.suvlasnici na nekretnini

DEJSTVO

I kod nuznog suparnistva je svaki suparnicar samostslna stranka, ali samo u pogledu mogucnosti preduzimanja parnicnih radnji. U pogledu dejstva preduzetih radnji, ono zahtjeva sve nuzne suparnicare i prema svim suparnicarima se mora donijeti

sadrzajno ista presuda. Dispozitivne radnje proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparnicara zajedno. S druge strane, dejstvo procesne radnje koje je preduzeto jedan suparnicar proteze se i na sve ostale suparnicare. Rokovi za preduzimanje parnicnih radnji teku posebno za svakog suparnicara.

EVENTUALNO(supsidijarno)SUPARNISTVO

Kada tuzilac usmjeri tuzbu protiv dva ili vise tuzenih tako da u slucaju da bude pravosnazno odbijena za prvog, bude prihvacena za sljedeceg.

SUPARNISTVO NA OSNOVU ZAKONA

U slucaju glavnog duznika i jemca ako to nije protivno ugovorom o jemstvu.

GLAVNO MIJESANJE U PARNICU (INTERVENTIO PRINCIPALIS)

Uslovi:

-ako vec postoji prethodna parnica

-zahtjev intervenijenata usmjeren na stvar ili pravo koje je predmet te parnice

Na strani tuzenih nastaje suparnistvo te dolazi do atrakcije nadleznosti (sud prve parnice nadlezan) sud moze raspravljati paralelno o dvije parnice ili ih spojiti, a o zahtjevu intervenijenata odluciti prejudicijelno.

PROCESNE RADNJE

Sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava u pogledu pretpostavki za punovaznost i dejstva koja porizvode.

a) RADNJE STRANAKA

Svako drzanje stranaka u parnici za koje norme procesnog prava vezu odredjene posljedice.

Karaktertistike:

1)subjektivne pretpostavke radnji:stranacka, parnicna i postulaciona

2)jednostrana izjava adresirana sudu

3)na njih nisu primjenjive odredbe o nedostacima izajave volje o dopustenosti, osnovanost se posebno prosudjuje

4)ne mogu zavisiti od uslova

5)u pravilu su opozive (osim odricanja od tuzbenog zahtjeva i slicno)

6)specificna procesna forma- uglavnom slobodna forma, a kod tuzbe, zalbe i slicno formalizam je minimalan.

PODJELA PREMA DEJSTVU:

a) POSREDNE - pravno dejstvo proizvode tek posredstvom suda, a ne same ( tu spadaju prijedlozi i tvrdnje)

PRIJEDLOZI- radnje kojima se poziva se sud da donese odluku. Mogu biti procesni i stvarni.

TVRDNJE- cinjenicne i pravne, sluze dokazivanju ili osporavanju tuzbenog zahtjeva

b) NEPOSREDNE - proizvode dejstvo bez posredovanja suda, a sud ih ispituje samo s aspekta osnovanosti ( kod posrednih i

dopustenosti)

Tuzba i zalba - isotvremeno posredne i neposredne

NEDOSTACI PROCESNIH RADNJI:

- s obzirom na pretpostavke (sposobnost stranaka ili ovlastenja zastupnika mogu konvalidirati naknadno)

- s obzirom na formu i sadrzaj mogu se otkloniti

- opozivom radnje

- ispravljanjem, dopunom ili ponovnim preduzimanjem

- odricanjem od pozivanja na nedostatak

b) RADNJE SUDA

Putem njih ostvaruje pravosudnu funkciju.

Najvaznije radnje: odluke koje se javljaju u obliku -

PREDUDE- okoncanje spora

RJESENJA- radnje kojima se utice na vremenski razvoj postupka (odgoda, rokovi)

- obezbjedjuje cjelishodnost rasprave (spajanje parnica)

- pripremanja glavne rasprave (prikupljenje cinjenica i dokaza)

FORMA- u pravilu slobodna, osim vaznijih radnji onda je pismeno

PODNESCI- preocesne radnje koje se preduzimaju van rocista u pismenoj formi. Moraju biti uredni, jasni, razumljivi i sadzavati sve sto je potrebno da bise po njemu postupilo, a

ako ne sadrzi vraca se stranci na ispravku u odredjenom roku, a ako se ne ispravi smatra se da je povucen.Neispravne sud odbacuje, a za ispravljene se smatra da su podneseni na dan prvog podnosenja.

ZAPISNIK. sadrzi podatke o nazivu u sastavu suda, imena stranaka i drugih ucesnika, sadrzaju izjava, iskljucenja javnosti, dokazima, prijedlozima...

Apsolutna bitna povreda

- kada postoji bitna protivrjecnost o odlucnim cinjenicama izmedju sudske odluke i zapisnika

- zapisnik u koji je uneseno sudsko poravnanje ima funkciju izvrsne isprave

- ovjeren potpis zapisnika ima snagu javne isprave, njegova tacnost je oboriva pretpostavka

ROKOVI I ROCISTA

ROK- vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predvidjen noramama procesnog prava

PODJELA ROKOVA:

a) ZAKONSKI- prekluzivni, odredjeni zakonom, nepromjenjivi

b) SUDSKI- trajanje odredjuje sud , moguce je produziti, odredjene maksimalne granice trajanja

DILATORNI- rok prije cijeg isteka nije moguce preduzimati neke procesne radnje (pr. odgovor na tuzbu)

PROCESNO-PRAVNI- vezu se za vrsenje procesno-pravnih prava i obaveza

MATERIJALNO-PRAVNI- vezu se za vrsenje materijalno-pravnih ovlastenja

INSTRUKTIVNI.- rokovi za procesne radnje suda cije propustanje ne proizvodi

Procesne posljedice (pr. pismena izrada presude).

POCETAK I RACUNANJE ROKOVA

SUBJEKTIVNI- teku od dana saznanja za dogadjaj

OBJEKTIVNI- od dana nastupanja relevantne cinjenice

ASTRONOMSKO RACUNANJE ROKOVA- od momenta do momenta( nije prihvaceno kod nas)

Rok se racuna od prvog narednog dana nakon dana kad se desila cinjenica ili protekom dana koji je po broju jednak danu u mjesecu kada je poceo teci rok.

U slucaju prekida postupka prestaju teci zakonski i sudski rokovi, a u slucaju mirovanja samo sudski ( od momenta nastanka cinjenice).

Rok je odrzan ako je radnja preuzeta prije isteka roka.

ROCISTE- preocesno-pravna forma kojom se uoblicava preduzimanje usmenih procesnih radnji

OBLIGATORNA- rocista koja zakazuje sud u kada je zakonom propisano

FAKULTATINA- kada sud nadje da je cjeloshodno (pr. pripremno rociste),rociste zapocinje oglasavanjem stvari- hora legalis.

PROPUSTANJE

Ukoliko procesna radnja nije preduzeta u oredjenom roku ili do odredjenog momenta u razvoju postupka.

Posljedice.

1. Prekluzija- nemogucnost preduzimanja radnje

2. Perempcija- gubitak prava na odredjenu procesnu radnju

Kod nekih radnji postoji fikcija da je stranka preduzela radnju koja je za nju nepovoljnija od propustene (pr. podnesak)

POVRACAJ U PRIJASNJE STANJE

PRETPOSTAVKE:

1.stranka propustila rociste ili rok za neku procesnu radnju

2.propustnje ima za posljedicu prekluziju

3.iusta causa-opravdan razlog propustanja (nema krivice stranke)

4.stranka podnijela blagovremen prijedlog

Rok: osam dana od prestanka razloga za propustanje ili saznanja; 60 dana objektivni

RESTITUCIJA NIJE DOPUSTENA:

-ako je propusten rok za stavljanje prijedloga za restituciju

-ako je propusteno rociste povodom prijedloga za restituciju

Istovremeno s podnosenjem prijedloga mora se preduzeti i prepustena rednja (ako je propusten rok).

Sud odlucuje na posebnom rocistu osim ako su cinjenice opstepoznate.

Nije dozvoljena zalba protiv rjesenja.

DEJSTVO

-Parnica se vraca u stanje u kom se nalazila prije propustanja.

-Ukidaju se sve odluke koje je sud donio zbog propustanja.

-Presudi oduzima dejstvo pravosnaznosti, a naknadno ulozena zalba smatra se blagovremenom.

TUZBA

Procesno-pravna forma kojom se u parnicnom postupku ostvaruje ustavom zagarantovao pravo na zastitu.

-Nacelo dispozitivnosti se manifestuje kroz tuzbu u podizanju tuzbe i odredjivanju njenog sadrzaja.

SADRZAJ:

1. osnova za nadleznost suda

2. tuzbeni zahtjev

3. cinjenice na kojima se zasniva tuzbeni zahtjev

4. dokazi kojima se utvrdjuju te cinjenice

5. pravni osnov tuzbenog zahtjeva

6. vrijednost spora

-Prvu grupu elemenata cine oni koje tuzba mora sadrzavati kao i svaki drugi podnesak: oznaka suda, stranaka i predmeta.

-Druga grupa:tuzbeni osnov, tuzbeni zahtjev i dokazi.

OSNOV TUZBE

a) CINJENICNI

-nuzan element tuzbe.

-obrazuju ga pravno relevantne cinjenice iz kojih tuzilac izvodi tuzbeni zahtjev kao pravnu posljedicu.

- ne moraju biti iznesene bas sve cinjenice za odlucivanje jer sud odlucuje na temelju glavne rasprave, a ne tuzbe, ali moraju biti izneseni u obimu koji omogucuje dopustenost raspravljanja tj, konkretizaciju tuzbenog zahtjeva.

TEORIJA INDIVIDUALIZIRANJA- dovoljno iznijeti samo osnovna materijano-pravna obiljezja spornog odnosa bez pojedinih cinjenica.

TEORIJA SUPSTANCIRANJA- potrebne i konkretne cinjenice.

b) PRAVNI OSNOV

-fakultativan element tuzbe

-to je pravna ocjena koja u slucaju da je pogresna ne skodi tuzenom.

TUZBENI ZAHTJEV-PETITUM-PREDMET SPORA

To je zahtjev za pruzanje pravne zastite odredjenog sadrzaja (procesno-pravni) zasnovan na tvrdnji o ovlastenju tuzioca da trazi nastupanje odredjene pravne posljedice koja je rezultat primjene pravne norme na cinjenicno stanje(mateijano -pravni zahtjev).

CIVILISTICKA TEORIJA O PRAVNOJ PRIRODI PREDMETA

-Predmet spora izjednacen sa zahtejvom materijalnog prava.

PROCESNE TORIJE TEORIJE EKVIVALENCIJE

Predmet spora nije samo tuzbeni zahtjev vec i cinjenicna osnova.

CISTA PORCESNA TEORIJA

Teziste na tuzbeni prijedlog jer cinjenicno stanje nije predmet spora vec osnova.

FUNKCIJA I ZNACAJ TUZBENOG ZAHTJEVA:

-odredjuje identitet tuzbe

-preinacenje tuzbe dolazi samo ako se promijeni tuzbeni zahtjev

-identicnost tuzbenih zahtjeva u dvije parnice radja prigovor litispendencije

-odredjenost visine tuzbenog zahtjeva mjerodavna je za odredjivanje vrijednosti predmeta

spora, odlucivanje o troskovima postupka itd.

FORMA TUZBE - pismena (podnesak)

- usmeno na zapisnik kod suda VRSTE TUZBE:

1) Prema dejstvu: stvarne (stvarna prava-erga omnes) i licne (licna prava inter partes)

- Izazivacka (provokativna) tuzilac mora podici neovisno o volji.

2) Prema sadrzaju:

a) KONDEMATORNE ( dosudjujuce)

Tuzbeni zahtjev kod ovih tuzbi uvijek je upravljen na neku radnju, trpljenje ili propustanje.

Pravni interes nije potrebno dokazivati jer on proizilazi iz sadzaja trazene pravne zastite.

Ako cinidba iz zahtjeva treba dospjeti tek u buducnosti, tuzba ce se odbiti kao neosnovana ili odbiti kao nedopustena osim u slucaju izdrzavanja npr.

b) DEKLARATORNE (utvrdjujuce)

-Tuzbe kojima je tuzbeni zahtjev upravljena na utvrdjivanje postojanja ili nepostojanja odredjenog prava ili pravnog odnosa. Obzirom na ovaj kriterij tuzba moze biti tuzba pozitivnog ili negativnog utvrdjenja.

-Pravno relevantne cinjenice samo po sebi ne mogu bit predmet tuzbe, kao ni apstraktna pravna pitanja. Izuzetak: utvrdjivanje istinitosti isprave .

-Predmet mogu biti pravni odnosi osim onih koji ce tek nastati u buducnosti.

-Nepostojanje pravnog interesa nije razlog ni za apsolutnu ni relativnu nistavost .

-Sadrazaj deklaratorne zastite nema osnova u ovlastenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. Tuzba za utvrdjenje je cisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zastite.

ODNOS SA KONDEMNATORNOM TUZBOM

Mogucnost podizanja kondemnatorne tuzbe iskljucuje potrebu podizanja deklaratorne jer je u tom slucaju povreda vec nastupila pa ce se prilikom utvdjivanja osnovanosti zahtjeva utvrditi i postojanje pravnih odnosa. Ipak, deklaratorna se javlja:

a) Ako u zahtjevu kondemnatorne tuzbe ne iscrpljuje sva ovlastenja iz tog odnosa onda podize obje tuzbe zajedno.

b) Ako je pravni interes za podizanje deklaratorne tuzbe nastao tek nakon pokretanja parnice kondemantornom tuzbom onda se deklaratorna javlja kao prejudicijelni zahtjev.

c) KONSTITUTIVNE ( preobrazajne ) tuzbe

-Tuzilac trazi donosenje presude kojom se stvara nova pravna situacija preinakom

ili ukidanjem postojeceg pravnog odnosa,

DEJSTVA

1) Procesno-pravna dejstva:

-ocjena nadleznosti se vrsi prema cinjenicama u vrijeme podnosenja .

-ako se tuzba preinacuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnosenja tuzbe, tuzni se ne moze protiviti takvom preinacenju.

2) Meterijalno-pravne posljedice:

-PREKID ZASTARE pod uslovom da se postupak nastavi i okonca

-PREKLUZIJA ako je tuzba podnesena poslije proteka roka

-DOCNJA DUZNIKA nastupa u momentu podizanja tuzbe

-PRAVO IZBORA- za tuzioca prestaje (alternativne obligacije)

-SMRT TUZIOCA KOD BRACNIH SPOROVA- nastavljaju nasljednici

LITISPREDENCIJA

-Postojanje parnice kao procesno-pravnog odnosa neovisno o prekidu i mirovanju postupka.

PROCESNO-PRAVNA DEJSTVA:

a) ne moze se pokrenuti nova parnica o istom zahtjevu

b) otudjenje stvari ili prava (predmeta) ne sprecava parnicu da se dovrsi

c) za preinaku tuzbe potreban je pristanak tuzenog

d) moguca protiv tuzba i tuzba glavnog intervenijenta

e) moguce pridruzivanje umjesaca

MATRIJALNO-PRAVNA DEJSTVA:

-Tuzeni od dostavljanja tuzbe postaje nesavjesni drzalac ako izgubi spor

PRETPOSTAVKE DVOSTRUKE LITISPEDENCIJE

-IDENTITET STRANAKA

-PREDMET SPORA- ako se tuzbenim zahtjevima ostvaruje isti cilj te se pravosnaznot odluke iz prve proteze na predmet druge parnice .

-Pred stranim sudom: ako nije predvidjena iskljuciva jurisdikcija suda u FBIH i ako postoji fakticka uzajamnost.

OBJEKTIVNA KUMULACIJA

-Vise tuzbenih zahtjeva u jednoj tuzbi.

USLOVI:

a) svi zahtjevi imaju isti cinjenicni osnov ili

b) isti sud stvarno nadlezan za svaki zahtjev i isti postupak raspravljanja .

c)

VRSTE:

1) KUMULATIVNO SPAJANJE - trazi se da sud odluci o svim tuzbenim zahtjevima

2) EVENTUALNO SPAJANJE istice osnovni zahtjev, a ako s njim ne uspije trazi da se odluci o pomocnom zahtjevu

3) ALTERNATIVNO SPAJANJE (prividno) samo u sporovima povodom alternativnih obligacija. Tuzeni ima izbor vise zahtjeva, a ispunjenjem jednog udovoljava se tuzbenom zahtjevu u cjelini.

4) PROCESNA FACULATAS ALTERNATIVA (prividno) tuzilac je voljan umjesto stvari primiti i odredjeni novacni iznos o kome sud ne raspravlja.

PREINACENJE TUZBE (modificatio, mutatio)

-Promjena elemenata na osnovu kojih se utvdjuje identitet.

OBJEKTIVNA MODIFIKACIJA

-U nasem pravu promjena istovjetnosti tuzbenog zahtjeva . Npr. Tuzilac ustaje tuzbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora, tako sto trazi ispriku ugovorene kolicine robe . U toku parnice tuzbeni zahtjev se preinacuje tako sto zahtjeva naknadu stete zbog neispunjenja ugovora.

KVANTITATIVNA I KUMULATIVNA MODIFIKACIJA

-Povecanje zahtjeva je moguce sve do donosenja presude. U nasem pravu posljedice preinacenja tuzbe imaju i povecanje postojeceg tuzbenog zahtjeva( kvantitativna) i isticanje novog, uz postojeci zahtjev (kumulativna). Ova dva oblika ne dovode po promjene identiteta tuzbe.

SUBJEKTIVNA MODIFIKACIJA (premutatio personalis)

-Za promjenu u licnosti tuzenog potreban je pristanak prvotuzenog i novotuzenog.

USLOVI ZA DOPUSTENOST:

a) pristanak tuzenog potreban je nakon dostave tuzbe kako se ne bi pogorsao njegov pravni polozaj

b) dozvola suda- moguca do zakljucenja glavne raspraveTOK PARNICNOG POSTUPKA

PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

SVRHA:

-utvrdjivanje procesnih pretpostavki

-pripremanje procesne gradje za odlucivanje o predmetu spora

FAZE:

1) PRETHODNO ISPITIVANJE TUZBE - odbaciti tuzbu kao nedopustenu ako utvrdi apsolutnu nenadleznost suda ili istek roka za podnosenje tuzbe. Preduzeti mjere za otklanjenje nedostataka koji su otklonjivi: nerazumljivost, nepotpunost, nedostaci kod stranaka.

2) DOSTAVLJANJE TUZBE I ODGOVOR NA TUZBU momentom dostave parnica pocinje teci. Tuzeni ima rok od 30 dana za dostavljanje obaveznog odgovora na tuzbu u kojem se izjasnjava da li priznaje ili osporava tuzbeni zahtjev.

3) PRIPREMNO ROCISTE u roku 30dana od prijema odgovora na tuzbu ili proteka roka za odgovor ili prijema protivtuzbe. Pripremno rociste je obavezno osim kada sud utvrdi da nema spornih cinjenica.

SADRZAJ:

-izlaganje tuzbe i odgovora na tuzbu

-raspravljanje o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka

-ne izvode se dokazi osim putem vjestaka i uvidjajem ako se stranke ne protive.

SUD MOZE DONIJETI PRESUDU:

-na osnovu priznanja

-na osnovu odricanja

-zbog propustanja

-poravnavanjem

4)ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE

-rok 30 dana od pripremnog rocista

-u ovoj fazi odlucuje o svemu predsjednik vijeca

GLAVNA RASPRAVA

NACELO JEDINSTVA GLAVNE RAPSRAVE- bez obzira na broj rocista,cini jedinstvo, stranke mogu sve radnje preduzimat na svim rocistima i nije ih potrebno ponavljati na svakom. Predsjednik vijeca rukovodi postupkom i on je primus inter pares. On otvara i zakljucuje glavnu raspravu , saslusava svjedoke i vjestake, daje i oduzima rijec, odrzava red, diktira zapisnik. U materijano-pravnom smislu on inicira stranke u iznosenju cinjenica i dokaza.

DOSTAVLJANJE- procesna radnja urucivanja podnesaka adresatima koju sud vrsi ex offo. Dostavljanje vrsi se putem poste, sudskog sluzbenika, nadleznog organam opstine, sudam policije, i neposrednim urucenjem. Razlikujemo licno ili obicno (drugo lice) dostavljenje.

-Dostava oglasavanjem- ako je tuzeni u inostranstvu ili mu je boraviste nepoznato, a nema punomocnika u FBIH, te kad stranka promijeni adresu a o tome ne obvijesti sud.

-Dostavnica je isprava kojom se dokazuje dostavljenje , ima snagu javne isprave( potpis dostavljaca i primaoca).

ZASTOJ ( DISKONTINUITET) zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne moze da se odvija u pravcu okoncanja. Razlikujemo dvije vrste zastoja:

PREKID smetnje u postupku koje onemogucavaju nesmetano odvijanje parnice (kod nas)

a) obligatorni u slucaju pojave odredjene cinjenice (ex lege):

1) smrt ili gubitak parnicne sposobnosti stranke, a nije imala punomocnika u parnici

2) smrt zakonskog zatupnika ili kad mu prestane ovlastenje za zastupanje, ali je bilo punomocnika

3) prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice

4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka

5) kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka

6) kad je odredjeno drugim zakonom

b) fakultativni

1) ako sud odluci da ne rjesava sam o prethodnom pitanju

2) ako odluka o t.zahtjevu ovisi od ishoda krivicnog postupka, a posebno

kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjestaka dao lazni iskaz, ili da je lazna isprava upotrebljena kao dokaz.

3) ako je stranka na podrucju koje je zbog vanrednih okolnosti odsjeceno od suda.

Kod obligatonih prekida odluka o prekidu ima deklaratorni karakter , a ako je donesena zbog fakultativnih razloga odluka ima konstitutivni karakter.

PROCESNO-PRAVNO DEJSTVO PREKIDA

-parnica i dalje postoji ali prestaju teci rokovi

-procesne radnje stranaka i suda ne proizvode djestvo

-sud ne moze donositi odluke osim presude ako je prije prekida okoncana glavna rasprava i ona proizvodi dejstvo samo prema sudu, ne