HRVATSKA ETNOLOGIJA prof. Jadranka Grbi 2009.

1. TERMINOLOGIJA OPENITO Antropologijaje znanost koja se bavi prouavanjem ovjeka, njegove povijesne i geografske rairenosti, zakonitosti koje mu uvjetuju bioloki i drutveni razvoj, principe njihova meuodnosa, te drutvene i kulturne fenomene razliitih ljudskih zajednica. Prouava i ovjeku slina bia. Pojam antropologije prvi je uveo Magnus Hundt (1501.) Glavne grane antropologije: b) fizika (bioloka) antropologija a) socio-kulturna antropologija (kulturna/socijalna) poddiscipline: arheoloka, ekoloka, filozofska, fizika, bioloka, fizioloka ili ergonomska, genetika, geografska, kulturna, lingvistika, medicinska, paleoantropologija, politika, primijenjena, religijska, socijalna, virtualna

Etnografija je, prema najirem shvaanju etnologije, skupljaka i opisivaka djelatnosto ljudskim drutvima i kulturi koja stvara podatke za etnoloke analize. Njezin se cilj svodi na to vjerniji opis ivota pojedinih ljudskih skupina. Osnovna je etnografska metoda terenski rad koji podrazumijeva duu istraivaevu prisutnost u prouavanoj zajednici, te prikupljanje podataka promatranjem, razgovorom i sudjelovanjem u ivotu prouavane skupine.

Etnologija

je znanost koja se bavi istraivanjem ljudskoga drutva i kulture, odreujui kulturu kao nauen nain ivota povijesno odreenih drutava i koja tim zajednicama daje njihov osobit karakter. Istrauje povijest kulturnih pojava, njihove promjene, funkcije, strukture, simbole i znaenja. U znanstvenim tradicijama pojedinih europskih i amerikih drava izjednauje se s kulturnom i /ili socijalnom antropologijom, etnografijom, folkloristikom, demologijom i dr. Etnologija se kao znanost razvila iz susreta s drukijim kulturama i zanimanja za objanjenjem kulturnih razliitosti. Jedan se njezin dio bavi istraivanjem neeuropskih kultura i drutava (afrikanistika,, amerikanistika), a drugi europskim kulturama i drutvima. Tako u razliitim dravama postoje razliiti nazivi za te specijalizacije npr. u Hrvatskoj se razlikuje nacionalna etnologija od tzv. etnologije europskih i izvaneuropskih drutava i kultura. Do druge polovice XX. stoljea hrvatska je etnologija (sukladno etnologiji u europskim dravama) istraivala preteno seljatvo, smatrajui ga nositeljem i uvarem posebnih obiljeja narodne kulture. Predmet istraivanja bili su gospodarski oblici (tipovi privreivanja, orua), stanovanje (izgled naselja, tradicijsko graditeljstvo, kua s pokustvom), odijevanje (tehnike izradbe i tipovi narodnih nonji), obitelj i drugi oblici drutvenoga ivota, obiaji, obiajno pravo, vjerovanja, umjetnost (likovna, usmena knjievnost, glazba, ples) i dr. Uz povijesne oblike seljake kulture dananja etnologija istrauje suvremeni nain ivota i kulturu ljudskih drutava (npr. etnologija svakodnevice, etnologija grada i sl.), procese identifikacije ljudskih zajednica, meuetnike i

meunacionalne odnose, kulturne transformacije kao posljedice procesa urbanizacije, industrijalizacije, modernizacije, globalizacije. U stoljetnoj povijesti hrvatske etnologije utemeljena je kao samostalna znanost na prijelazu iz IX. u XX. stoljee, zahvaljujui institucionalnoj potpori Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, te osobitim doprinosom Ivana Miletia i Antuna Radia, mijenjali su se ciljevi istraivanja od rekonstrukcije stupnjeva razvoja ljudske kulture i rekonstrukcije povijesnih veza izmeu ljudskih skupina, do funkcionalistikih i strukturalistikih te u novije vrijeme dinamikih tumaenja. Godine 1924. u Zagrebu se na Filozofskom fakultetu osniv katedra za etnologiju (Milovan Gavazzi, Branimir Bratani, Vitomir Belaj). Vrste etnologije: nacionalna etnologija (npr. hrvatska etnologija) etnologija europskih naroda etnologija naroda izvan Europe

Etnolingvistika prouava odnos izmeu jezika i kulture. Etnoarheologija je znanost koja prouava izumrle ljudske zajednice prema metodama arheologije. Etnohistorija je znanost koja prouava kulture iz nedavne prolosti na temelju pisanih dokumenata. Sociolingvistika istrauje povezanost sociologije i lingvistike. Paleoantropologija je znanost koja se bavi istraivanjem fosila i to povezuje s fizikom antropologijom.

2. RAZLIITOSTI U NAZIVLJUU raznim zemljama u svijetu postoje razni nazivi za istu znanost koja se bavi prouavanjem kulturnih zajednica. Npr: Europa: etnologija Velika Britanija: socijalna antropologija - vie se prouavaju socioloke teme (drutvena struktura, drutvene institucije...) SAD: kulturna antropologija - vie se prouavaju sadraji vjerovanja, ideja i vrednota neke ljudske zajednice Njemaka: narodoznanstvo Italija: demonologija, etnologija Razlozi zbog razliitosti u nazivlju: a) razliito shvaanje znanosti u njenom formativnom razdoblju b) razlike u institucionalizaciji znanosti u pojedinim dravam c) razliit politiki i drutveni kontekst

3. FAZE RAZVOJA ETNOLOKE MISLI rana putopisno-kroniarska faza (antika faza), npr. etnologija antikih drutava; od cca 500.g.p.n.e. do cca 500.g.n.e. dalja putopisno-kroniarska faza irenjem novih religija i ideologija (kranstvo, islam) novi dodiri s razliitim i intenziviranje opisa i sl. srednji vijek doba naklonjeno mitovima, legendama, svemu stranom i drugaijem (arapski, bizantski, kineski putopisci i kroniari) renesansa, Otkria17. i 18. st. putopisi i kronike zamjenjuju opisi novih drutava i kultura s analizom, komparativistikom perspekivom i pokuajima interpretacije: rana faza etnologije i antropologije (ekskluzivni primjer: Lafiteau) 18. st. nagli razvoj pojedinih znanosti, npr. lingvistike, ali i antropologije - etnologija se jo ne izdvaja kao samostalna znanost ili znanstvena discipline usprkos pokuajima njezine afirmacije (npr. Herder, Vico, Voltaire, Chavannes, Ampere, enciklopedisti, i dr.) 19. st. zlatno doba razvoja etnologije: intenziviranje istraivanja, osnivanje etnolokih drutava i muzejaSAD, Vel. Britanija, Njemaka(institucije i pojedinci) Bastian, Morgan, Tylor Razlozi istraivanja nastanka i razvoja neke znanosti: a) iz kakavih je potreba nastala (utvrivanje povijesnih i socio-kulturnih okolnosti) b) kako je nastala c) situiranje u suvremeni kontekst znanosti Vrijeme nastanka neke nove znanosti: a) uoavanje potrebe za prouavanjem odreenog novog podruja realiteta unutar ve etabliranih znanosti b) nadjevanje imena za novu znanost c) odravanje predmeta istraivanja i metodologije

4. HRVATSKA ETNOLOGIJAPod utjecajem etnologije zemalja njemakoga govornog podruja i slavenskih zemalja nastala hrvatska etnologija kao samostalna znanost. U 19. stoljeu u Hrvatskoj se javlja drutveno-kulturno-politki pokret: Ilirski pokret iznjedrio ljude koji su odlazili na teren i prikupljali su narodno blago (od narodnih pjesama do obiaja) predstavnici: Gaj, Vraz, Sakcinski, Smiiklas, Raki, Nodilo, Mileti, Radi Razvoju hrvatske etnologije pridonijele su dvije institucije: a) Matica ilirska/hrvatska (osnovana 1842.) koja je okupljala ilirce - Vraz, Rakovac i Vukotinovi 1842. pokreu asopis Kolo iji je podnaslov bio lanci za umjetnost, literaturu i narodni ivot b) JAZU iji je prvi predsjednik bio Franjo Raki koji je htio da se osnuje odbor za istraivanje folklora u kojem su bili Tadija Smiiklas i I. K. Sakcinski

- oni pokreu prvi profesionalni etnoloki asopis 1896. Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena (prvi urednik Ivan Mileti, a kasnije urednik postaje Antun Radi) RAZVOJ ETNOLOKE MISLI U HRVATSKOJ - 1948. osnovan je Institut za narodnu umjetnost iji je cilj bio sakupljanje folklorne grae - prvi veliki projekt Instituta bilo je istraivanje narodnih tradicija u Istri - prvi direktor Instituta bio je Vinko ganec koje je zaposlio Olinka Delorka koji je sakupio i objavio zbirku hrvatskih narodnih pjesama njegovom je zaslugom narodnu poeziju prihvatila hrvatska knjievna kritika i postala je dio hrvatskog knjievnog korpusa - 1962. izlazi asopis Narodna umjetnost u prva 3 broja priloge i lanke piu vanjsku suradnici jer i u 15 godina postojanja Instituta na njemu nije bio zaposlen ni jedan etnolog - osniva se odsjek za obiaje - Nives Ritig-Beljak utvruje da je potrebno razmiljati o poloaju tradicijske kulture o doticaju s urbanom kulturom i suvremenim drutvom - postepeno se s prouavanja seljake kulture prelazi na prouavanje moderne i suvremene kulture

5. HRVATSKI ETNOLOZI Antun Radi- znanstvenik, politiar, publicist, profesor hrv. jezika - studira u Zg, Pragu i Beu - smatra se utemeljiteljem hrvatske etnologije zato to je: a) odredio ime novoj znanosti b) razradio pitanje etnografske metode c) odredio predmet istraivanja d) razradio odnos kljunih etnolokih pojmova e) razradio pitanje kulturnog centrizma i kulturnog relativizma ...i sve to nalazi se u njegovom temeljnom djelu Osnova za sabiranje grae o narodnom ivotu, objavljeno 1897. u 2. svesku Zbornika za narodni ivot i obiaje Junih Slavena etnografske metode u Zapadnoj Europi poetkom 20. st. metodologija zahtjeva viegodinji boravak na terenu istraiva mora biti outsider koji ne participira u kulturi koju istrauje istraiva ne moe biti amater ve mora biti educiran i fakultetski obrazovan Radieve etnografske metode etnografsku grau zapisuje insider, tj. seljak koji direktno pripada svojoj kulturi i najbolje ju poznaje graa se zapisuje na govoru kraja koji se istrauje jer zaviajni govor moe najbolje opisati tu kulturu

- Radi odreuje predmet etnologija, a to su narod i njegova kultura, a u hrvatskom narodu postoje dva sloja: seljaci (kultura srca) i gospoda (kultura uma) - prema tome, struktura hrvatskoga naroda je DUALNO SOCIOKULTURNA (dualna zato to postoje dva sloja, a sociokulturna zato to svaki od njih ima svoju kulturu) - prema Radiu, autohtona je samo seljaka kultura, a gospodarska kontaminira s tuinskim utjecajima

- zalagao se za osnivanje nove znanosti zato to je razmatrao jednu politiku dimenziju smatrajui da bi etnologija mogla uiniti da se seljaci i gospoda pomire to znai emancipirati seljaka da postane politiki subjekt, a ne samo objek u rukama vladajue elite (gospode) - etnografska graa Antuna Radia: Uputnica (opisuje obiaje, vjerovanja, mitove i legende) Putne uspomene iz Hrvatske, Dalmacije, Albanije, Krfa i Italije Put u Senj Putne uspomene u BiH

Milovan Gavazzi- slavist, germanist, filozof - kustos Etnografskog muzeja (1923-1927) - PROFESOR I PROELNIK Katedre, Kasnije Odsjeka za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1927.g. do umirovljenja 1978.g., a kasnije profesor emeritus (veteran) - bavio se iskljuivo seljakom kulturom - bavio se kulturnom analizom; odredio tipove kulture i podruja njihova rasprostranjenja na podruju Jugoistone i dijelu Srednje Europe te slojevitost pojedinih kulturnih pojava time objanjava porijeklo i genezu - razvio je dvije vrste analize: 1. kulturno-geografsku analizu (istraivao kulturu u odnosu na geografiju) koju je podijelio na 11 do 12 kulturnih areala od kojih su 3 vana za hrvatski kulturni prostor: panonski areal dinarski areal mediteranski areal 2. kulturno-genetsku analizu pitanje autohtonosti kod Gavazzija: vie se ne moe tvrditi to je autohtono jer ne postoji ni jedan narod koji to moe rei. Kultura je iva stvar.

Dinko Tomai- socioloki orijentirani pravnik - 30-ih godina objavljuje svoje djelo Drutveni razvitak Hrvata u kojoj daje strukturu hrvatskog naroda (govori i o Srbima) - u hrvatskoj tradicijskoj kulturi mogu se prepoznati dva tipa kulture: plemenski tip - temelji se na pljaki, osvajakog je tipa, jaka je rodovskoplemenska organizacija, patrijarhat, vodea vrijednost je junatvo zadruni tip - pripadnici se sele u velikim grupama, pod vodstvom su izabranih koji se mogu smijeniti, osnova je odbrada zemlje i rad, tee demokraciji i kulturnoj autonomiji... pitanje autohtonosti prema Tomaiu: za njega su autohtoni i plemenski i zadruni tip kulture, autohton je svaki element koji zajednica usvoji iz tue kulture i koji kasnije postaje dio kulture te zajednice

6. HRVATSKI IZVANEUROPSKI ETNOLOZI

Dragutin Lerman- prvi hrvatski afriki putnik - za vrijeme svog boravka u Africi pie pisma: Listovi iz Afrike - 18 pisama Novi listovi iz Afrike - 8 pisama - 1882. dolazi u Bruxelles gdje se prijavljuje u Drutvo za istraivanje Gornjeg Konga odlazi u Kongo gdje e boraviti 14 godina - 1896. dolazi u BiH (Kreevo) gdje i umire u 55. godini ivota - njegovu ostavtinu dijelimo na: arhivsku grau u koju spadaju Lermanov dnevnik u 9 biljenica, Lermanovih 14 pisama s prepiskama sa Strossmayerom i pisma arapskih poglavica; sauvana su i 3 rukopisa (biografija Henryja Mortona Stanleya, o osnivanju Slobodne drave Kongo i misije, redovi i misionari) muzejska graa u koju spada 495 primjeraka koje poklanja Narodnom muzeju u Zg

Braa Seljan- bavili su se geografskim i etnolokim istraivanjima - bili su istraivai Afrike i June Amerike - do 1902. godine istraivali su Etiopiju, a Mirko je izradio prvi geografski prikaz June Etiopije - 1903. posveuju se istraivanjima jo neistraenih djelova June Amerike, posebice rijeka koje bi mogle biti mogue prometnice koje bi povezivale naseljene krajeve s nenaseljenim krajevima - prouavaju ivot i kulturu indijanskih starosjedilaca i svu skupljenu grau alju u Narodni muzej u Zg - u Junoj Americi objavljuju knjigu El salto del Guayra - donacija muzeju: 240 predmeta - uz Lermana, smatraju se osnivaima izvaneuropske etnologije ostali etnolozi istraivai: Ivan Mileti - urednik Zbornika za narodni ivot i obiaje Junih Slavena Adam Franjo Kollar - slovaki isusovac koji je prvi upotrijebio rije etnologija i odredio njezino znaenje - etnologiju je definirao u svom djelu Rasko povijesti i javnoga prava ugarskoga kraljevstva, a definirao ju je kao disciplinu koja se bavi etnografskim procesima europskih naroda

Misionari - isusovciPRIMARNA DJELATNOST kranskih misionara: kristijanizacija SEKUNDARNA DJELATNOST proizlazi iz primarne: kulturoloka i znanstvena

Ferdinand Konak- isusovac iz V

- studira klasinu knjievnost, govornitvo, filozofiju i teologiju - 1731. poslan je u Donju Kaliforniju u Mexicu - iz sredinje kalifornijske misije Loreto odlazi u San Ignacio i poduzima 3 velike istraivake ekspedicije u dotad nepoznata podruja poluotoka: - ostavio je svoje dnevnike u kojima donosi etnografske zapise o starosjediocima, napravio je zemljovid Kalifornije, osnovao rudarsko naselje u San Antonio Real i novu redukciju Santa Gertrudis u koju je naselio 600 indijanaca koje je sam obratio i pokrstio

Bernard Kohnen- Nijemac koji se deklarirao kao Hrvat - djelovao je u Sudanu u Africi gdje je boravio meu narodom iluk - da bi stekao njihovo povjerenje, mora je nauiti njihov jezik - pomagao im je u prehranjivanju zbog ega je bio omiljen meu njima - osniva vlastitu misiju Na obali bijelog Nila - njegov etnoloki doprinos: napravi je gramatiku ilukog jezika, preveo talijanske pjesmarice, molitvenike i sva 4 evanelja, napisao je talijansko-iluki rjenik

Franjo Ksaverski (16. st.) - sluio u misijama u Indiji i Japanu, a planirao je evangelizirati i Kinu Ivan Vreman - odlazi u Macao, portugalsku koloniju na junoj obali Kine Nikola Ratkaj (17. st.) - djeluje u Indiji i Gou (vano!!! jer je u njoj postojala snana dubrovaka kolonija okupljena oko vlastite crkve sv. Vlaha) Ivan Ratkaj - djelovao u Mexicu Ivan Krstitelj Machesetti - djelovao u paragvajskim redukcijama Nikola Planti (18. st.) - djeluje u paragvajskoj provniciji Ivan Filip Vezdin - djeluje u Indiji, pa nakon toga u Europi razvija znanstvenu i spisateljsku djelatnost prouavajui indijsku kulturu i jezik (napisao prvu gramatiku sanskrta) - zahvaljujui misionarima nastala su temeljna i za poznavanje naroda Novoga svijeta nezaobilazna znanstvena djela, a kao posljedica sueljavanja kranske i egzotine kulture nastaju redukcije (neke vrste teolokih drava u Junoj Americi) - najpoznatija isusovaka drava panjolskih misionara nastala je u paragvajskim umama meu Guarani Indijancima - prvo etnoloko djelo, u pravom smislu pie francuski isusovac i misionar Joseph-Franois Lafitau koji pie svoj djelo Moeurs des sauvages amricains compares aux moeurs des premiers temps (Obiaji amerikih primitivaca (starosjedioca) u usporedbi s obiajima prvih vremena)

7. EVOLUCIONIZAMEvolucionizam je smjer koji se javlja u 19. stoljeu koji se bavio razvojem kultura. Zastupa miljenje da se drutvo postepeno razvija i u svom razvoju prelazi iz jednostavnih oblika u kompleksnije oblike. Predstavnici: Adolf Bastian (Njemaka) - tvrdio je da u kulturi ovjeka postoje dvije vrste misli: elementarna (izraz ope ljudske prirode koja pokazuje jedinstvo ljudske zajednice) - djelo: ovjek u povijesti

Edward Barnet Tylor (Velika Britanija) - prvi definirao kulturu, smatra se suvremenim utemeljiteljem antropologije - za njega je kultura kompleksna cjelinakoja obuhvaa znanja, vjerovanja, umjetnost, prave obiaje i sve ostale sposobnosti i navike koje je ovjek stekao kao lan drutva - djelo: Primitivna kultura Lewis Henry Morgan (SAD) - smatra da se u svakom drutvu javljaju iste misaone klice - djelo: Drevno drutvo J. G. Herder (18. st.) - jedan je od istaknutijih njemakih mislilaca u razdoblju prosvjetiteljstva. Vjerovao je u postupnu evoluciju ljudskog roda prema ovjenijem stanju. Shvatio je da kultura evoluira ovjeka, ali ga slabi blagostnjem. Humanost je za njega sloboda, razboritost i plemenitost. Bio je uvjeren da ovjek ima pravo na sreu i prednost je davao republici, zato to je to ureenje najmanje loe. Religiju shvaa kao drevni element kulture, to se prirodno razvio, a cijenio je ulogu neeuropskih naroda u evoluciji svjetske civilizacije. Zalagao se za odbacivanje europocentrizma (svi smo jednaki). - najpoznatiji funkcionalist bio je Bronislaw Malinowski (poljski antropolog) - izumitelja strukturalne antropologije - Claude Levi-Strauss