ianuari – iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. ae ia tatou...

82
Ianuari – Iuni 2021 Tusi Faitau Aso Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa

Upload: others

Post on 17-Mar-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

Ianuari – Iuni 2021

Tusi Faitau Aso

Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa

Page 2: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

IANUARI – IUNI 2021

TUSI FAITAU ASO

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO I AMERIKA SAMOA 1 Kanana Fou St, Pusa Meli 1537, Pago Pago, Amerika Samoa 96799

+(684) 699-9810 https://efkasonline.org

Fa’aliliu e le Ofisa o le Lamepa Ofisa Tutotonu EFKAS

Livigisitone Nu’usila Samuelu FS Usugafono Satele FFS

Iese Faavaoga FS Edward T. Semaia FS

Emau Petaia FSP

Maliliega mo lenei Fa’aliliuga O lenei Tusi Faitau Aso ua mafai ona lolomia ona o se maliliega i le va o le Ekalesia Faapotopotoga

Kerisiano i Amerika Samoa (EFKAS) ma le International Bible Reading Association (IBRA), ua aumaia ai le fa’atagaga e fa’aliliu lana tusitusiga Peretania, “Fresh from the Word: A Bible for a Change 2021,” i le gagana Samoa. Talu ai fa’afitauli e masani ai le fa’aliliuina o gagana, e i ai

vaega o lenei fa’aliliuga Samoa e le o mafai ona maua le uiga atoatoa o manatu ma mafaufauga o loo aumaia i le gagana Peretania. Peita’i, o le agaga maualuga i le Ofisa Tutotonu o le EFKAS, fa’apea le Ofisa o le Lamepa sa feagai ma lenei fa’aliliuga, ia mafai ona maua e tagatalotu o le EFKAS se punā’oa fa’aleagaga o loo utuvai ai le to’atele o tagata Kerisiano i le lalolagi, e fai ma ta’iala mo aso faiso’o e fesoasoani i lona soifua tapua’i ma lona ola su’esu’e i le Afioga Paia a le

Atua.

Page 3: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

2

Upu Tomua

E fa’atalofa atu i le mamalu o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa; i susuga i Toeaiina ma faletua, susuga i Fa’afeagaiga ma faletua, susuga i Faifeau ma A’oa’o ma faletua, afioga i Tiakono ma faletua, le ‘au-Penisione malolo manumalo, fa’apea tagata lolotu uma i nu’u ma ‘aulotu i Amerika Samoa ma atunuu i fafo. Talofa, talofa lava! O le viiga ma le fa’a-neetaga i lo tatou Atua ina ua aulia manuia mai lenei tausaga fou i Lona alofa ma Lona agalelei. O le Atua poto e to’atasi - le Tamā, le Alo ma le Agaga Paia - e tatau i ai le taulaga fa’afetai ma viia lona suafa i aso uma e lē aunoa. Ua tu’uina atu le vaega muamua lea o la tatou Tusi Faitau Aso 2021, e te feagai ai ma tapua’iga ma faigālotu i aso ta’itasi o lenei tausaga, amata mai i le masina o Ianuari, e o’o atu ia Iuni 2021. O le tatalo, ia fa’atumu atu e le Atua lona mana e ala i le Agaga Paia, e galuea’ina o tatou loto ma fa’amatala atili uiga loloto o lana Afioga, e pei ona fa’atulaga atu i lenei tusi faitau aso, e fai ma ta’iala o lou soifua tatalo ma lou ola tapua’i i le Atua. I le tu’ufaatasiga e le International Bible Reading Association (IBRA) le tusi faitau aso mo lenei tausaga, sa fa’amamafa ai le manatu autu o loo fa’atulagaina mo le vaitau o le Leni 2021, “Aga’i i le mea e lē mailoa” (Into the Unknown). Po o le fa’ama’i mata’utia o le Koviti-19, po o le afaina o le si’osi’omaga ona o suiga o le tau, po o le vevesi foi o atunuu i faiga fa’apolokiti; e le natia le tele o suiga fou ua fesoua’ina ai le soifuaga i nei ona aso. Ua avea ia suiga fou, e pei o le a tatou ‘aga’i i le mea e lē mailoa’ i lenei tausaga. O le avea foi ma soo o le Alii (discipleship), e mafai foi ona fa’atusaina, o le ‘aga’i i le mea e lē mailoa.’ O le a tonu le uiga o le avea ma soo? O le a le uiga o le mafuta fa’atasi ma le Atua, ma le mafuta fa’atasi ma lou uso? E moni, o le avea ma soo o le Alii, o le aga’i atu lea i le manuia ua uma ona folafola e le Atua mo i tatou, lea sa fa’ataunuu e ala ia Iesu Keriso. Ae manino foi fetalaiga a Iesu i le Feagaiga Fou, o le avea ma ona soo, e le faigofie. E le taugofie foi. O le tagata la e fia avea ma soo o Iesu, ia nofo sauni e ‘aga’i i le mea e lē mailoa.’ O lea matou te fa’aoloolo ma’au atu ai, Ekalesia e, o mai ia, tatou malaga fa’atasi ma aga’i fa’atasi i lenei tausaga, ia avea i tatou ma soo o Iesu. Ua fa’aliliu atu e le ‘au faigaluega mai le Lamepa le tatou Tusi Faitau Aso mo lau tapuaiga - le susuga ia Iese Fa’avaoga FS, le faletua ia Usugafono Satele FFS, le susuga ia Emau Petaia FSP, le susuga ia Eteuati Semaia FS, fa’apea le susuga ia Livigisitone Nuusila FS. Ia manuia tele le tapuaiga a le Ekalesia Aoao. L.Nu’usila Samuelu FS Fa’atonu, Lamepa

Manuia le 2021!

Page 4: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

3

Aso Faraile - Ianuari 01: “Tausisi i mea masani ma vaavaai i tala atu” Tusi Faitau - Salamo 19 (Savouring the familiar and seeing beyond) Matua - ff.7-8: “E fa’amaoni poloaiga a le Alii, e fa’apotoina ai lē ua faigofie…E māmā poloaiga a le Alii, e malamalama ai mata.” A masani la tatou vaai i mea o le olaga, ona galo lea, e i ai mea sili o i tua atu o ia mea, ma ua le fia o’o se vaai i ai, ina ua solo lelei vaaiga masani. Ua a’oa’oina i tatou i le Salamo19, ina ia ‘aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O lo tatou iloa o le Atua, ona tatou iloa lea o lona fa’amaoni, tatou te malamalama ai i le uiga o le tulafono. O le Atua e mamā, e malama-lama ai o tatou mata i le tāūa ma le ‘anoa o le tulafono. O le alofa tunoa o le Atua, e sili atu nai lo le tulafono, e fa’aatoa ai lo tatou malamalama i le uiga o le fa’aolataga mo oe ma a’u. Tatalo: Le Atua e, ia le gata i le tulafono la matou vaai, ae ia matou iloa atu ma lau Afio, Amene. Aso Toona’i - Ianuari 02: “Vaai lelei i le pogisa” Tusi Faitau - Salamo 119:105-112 (Seeing, sufficiently, in the dark) Matua - f.105: “O lau afioga o le sulu lea i ou vae ma le malamalama i lou ala” E aumai e le sulu le malamalama e mafai ai ona fa’atino galuega lelei. Pe a e savali i se ala pogisa, e mo’omia le sulu e savali ai. Ua fa’amanatu mai e Tavita, o le savali i le tulafono e saogalemu ai le ola, ma iloa le tāūa o le Atua mo le tagata fa’atuatua. O Tavita o se tagata atamai ma le poto, ae na ia tuuina i le Atua lona poto, ma ua ia te Ia o lona malamalama sili, e mafai ai ona avea ma ona taiala i ona tofiga. Ua manatu Tavita, ua avea le tulafono ma malama-lama mautinoa i le ola o tagata Isaraelu, e fa’atumauina ai lo latou va feagai ma le Atua. O Iesu Keriso o le malamalama o le la o le amiotonu, na ia fa’a-malamalamaina o tatou olaga, ina ia avea ai lona soifua e fai ma sulu i o tatou vae, ma malamalama i o tatou ala. Tatalo: Le Atua o le ola ma le malamalama, fa’ailoa mai ia te au lou alofa e mafai ai ona ou vaai ma le totoa i le pogisa, Amene.

O LE MALAMALAMA O LE UPU 2 - Tulai ia, Inā Susulu Atu Ia!

Aso Sa - Ianuari 03: “Saili le tulaga lelei” (Finding the sweet spot) Tusi Faitau - Fa’ataoto 4:10-19 Matua - f.18: “A o le ala o e amiotonu e tusa ma le malamalama o le ao, o loo tupu pea lona malamalama e oo i totonu o le la.” Ua fa’amanatu mai e le Fa’ataoto ia i tatou, e mafai ona tatou malama-lama i le amiotonu, ina ua tatou su’esu’e ma a’oa’oina, pe fa’apefea ona maua. Peitai, o le amiotonu e maua ia Iesu, pe afai tatou te saili ma suesue ma le matua talitonu i lona mafuta mai. O le amiotonu, o le iloa o le poto sili mai le Atua, e mafai ai ona fa’atonutonu o tatou olaga, a’o fa’apea ona tatou ola, ma auauna i

Page 5: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

4

so’o se tiute ma so’o se tofiga ua valaauina ai i tatou. O le amiotonu, o le malamalama lea i le ola, e iloa ai le Atua o loo fa’atasi ma ia tatou. Tatalo: Le Atua, a’oa’o mai ina ia matou iloa lau amiotonu, matou te malamalama ai i le poto mai ia te oe, Amene. Aso Gafua - Ianuari 04: “O itu e lua o le tupe siliva e tasi” Tusi Faitau: Salamo: 36 (Just two faces of the same coin) Matua - ff.10-11: “Ia e fa’afualoa lou alofa i e ua iloa oe, ma lau amiotonu i e ua fa’amaoni o latou loto. ‘Aua ne’i oo ia te au le vae o lē fa’amaualuga; ‘aua foi ne’i tulieseina a’u e lima o e ua amioleaga.” E fa’amatalaina e le olaga ituaiga o siosiomaga o le ola, o le lelei po’o le leaga. E tutupu uma nei uiga i le tagata e to’atasi, e mafai ona lelei, e mafai foi ona leaga. Peitai, e masani ona lelei tagata ia e lelei, e masani foi ona amio leaga tagata e amio leaga. O le tatou vaai i lenei Salamo, ua tatou iloa ai le tāūa o se isi vaega o le upu moni. O le alofa i le Atua e faigofie ai ona iloa le amiotonu, o le aao foi o le Atua e saogalemu ai, ma lē mafai ai ona paū. E leai foi se mea leaga i le tagata e talitonu ma fa’atuatua i le Atua. Tatalo: Le Atua, fesoasoani mai ia matou iloa ona ola lelei e tusa ai ma lou finagalo, Amene. Aso Lua - Ianuari 05: “O a mea e fa’amaonia ai o tatou talitonuga?” Tusi Faitau - Salamo 112 (What makes our beliefs authentic?) Matua - ff.1, 9: “Amuia le tagata o lē matau i le Alii, o loo fiafia tele i ana poloaiga. Ua fa’asalalauina e ia ana mea, ua avatu e ia i e matitiva, e tumau lana amiotonu e fa’avavau.” E manuia le tagata amio Atua. O manuia o le Atua e avea lea ma pine fa’amau o lona ola mata’u i le Atua, ma tausi i ana poloaiga. O lona alofa e le mavae i le Atua, ua fa’aalia lea i ana galuega, ma le ola ua a’oa’oina i le mata’u i le Atua, e iloa ai ona alofa atu. O le fa’amaoniaga o tatou talitonuga, o le amiotonu e mafai ai ona fa’ataunuu mea lelei, ia le tau fa’ata’uva’aina le tagata ua tumau lona ola mo le Alii. I le manatu o le fai-Salamo, o le mata’u ma fiafia i poloaiga a le Atua, o le ata lena o lo tatou ola talitonu ma fa’atuatua i le Atua. O le foai atu o le alofa i e matitiva, o le fa’amaoniaga lena o le avea oi tatou ma tagata kerisiano ma fa’amoemoe i le Atua. Tatalo: I mea uma matou te faia le Atua, ia avea ma fa’aailoga o lo matou ola talitonu i lau Afio, Amene.

Epifania Aso Lulu – Ian. 06: “Malamalama paia e fa’alavelave i nofoaga pogisa.” Tusi Faitau - Isaia 60:1-6 (Holy, intrusive light in dark places) Matua - f.1-2: “Tulai ia, ina malamalama ia, auā ua oo mai lou malama-lama, ua alu ae foi le pupula o le Alii i ou luga. Auā fa’auta mai e ufitia le lalolagi i le pouliuli, e ufitia foi nuu i le pogisa. Ae afio ae le Alii i ou luga ma le pupula o le Alii e aliali mai lea i ou luga.”

Page 6: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

5

Ua aumai e Isaia mo i tatou, le uiga moni o le malamalama o le Atua e susulu atu i mea pogisa. A’o feagai le nuu o Isaraelu ma le tafeaga, ae alagaina e Isaia le pupula o le Alii e fai ma fa’amalosi au i le pologa o Isaraelu. Ua fa’amanatu mai e Isaia, po’o a mea faigata e feagai ma le ola o le tagata, e lotolotoi ai foi le paia ma le mamalu o le Atua. O le Atua lea na ia toe avatu le malosi fou ia Isaraelu, ua iligia i mafatiaga fa’aletagata. O le fa’amanatu lea mo i tatou, pe tatou te feagai ma tiga, ma tatou o ese ma le Alii, ae fa’ama-lamalamaina pea i tatou e le Atua, e ala i le malosi fou ma le ola fou. O le pupula ma le malamalama o le Atua, na te ta’ita’iina i tatou i le ola, mai le pogisa o le popole ma le atuatuvale. Tatalo: Le Atua o le malamalama o le ola, susulu mai mo i matou, ina ia matou iloa ai lou mamalu, Amene. Aso Tofi - Ian 07: “I le Amataga, e le mafa’agaeetia talu mai lava lena taimi” Tusi Faitau - Ioane 1: 1–9 (In the beginning and unfailingly ever since) Matua - f.1, 4-5: “Sa i le amataga le Upu, sa i le Atua le Upu, o le Atua foi le Upu. Sa ia te ia le ola, o le ola foi o le malamalama lea o tagata. Ua pupula mai foi le malamalama i le pouliuli, ae lei manumalo i ai le pouliuli.” Ua fa’amanatu mai e Ioane ia i tatou, sa i ai lava le Atua i le amataga, ma e lei liliu pe suia le Atua mai lena taimi seia o’o i lenei taimi. Ua aumai e Ioane le Atua o le Upu, o Ia foi o le ola. O lana upu na manino ai le nunumi o le lalolagi, ma ola ai mea uma, ma malamalama ai mea pogisa, i le lotolotoi o le lalolagi. O lana upu na fai ma taiala lelei o le olaga auauna o le tagata, ma avea ma fa’asinoala i le soifua ua fa’amatu’uina atu e tautua ma auauna ai i le Alii. O lo tatou manino i le fa’apupula mai o le malamalama o le ola, tatou te iloa ai le silisiliese o le Atua i mea uma. Auā o lona silisiliese, o loo i ai lana upu e tamaoaiga ma ola ai le tagata fa’atuatua ma talitonu i le Atua. Tatalo: Fa’afetai mo lau upu matou te iloa ai o oe o le Atua, Amene. Aso Faraile - Ianuari 08: “Susulu atu, i soo se ala e lelei ai lou fa’asusulu” Tusi Faitau - Mataio 5:14-20 (Let it shine, in which ever way you shine best) Matua - ff.14a &16: “O outou, o le malamalama o le lalolagi outou… Ia fa’apea ona pupula atu lo outou malamalama i luma o tagata, ina ia latou iloa la outou amio lelei, latou te vivii atu ai i lo outou Tamā o i le lagi.” O nisi o upu o le lauga a Iesu i luga o le mauga. O upu e fa’atatau i le tagata ma lona olaga. Ia o fa’atasi upu ma fa’atinoga. O le auala sili lea e mafai ai ona susulu atu lou malamalama i luma o tagata uma. So’o se tiute ma so’o se galuega e te faia, ia e faia ma le atoatoa ma ia mafai ona avea lea ma malamalama tele e fa’ailoa atu ai lou fa’amaoni. O le malamalama i le manatu o Mataio, o le ola ua fa’asusulu atu e viia ai le Atua. Po’o a lava auala e fa’a-tino ai le ola auauna, ia faia ina ia mafai ona maua ai le viiga o le Atua. O Iesu o le malamalama na sulugia ai le laolagi e ala i lana fa’aolataga. Tatalo: Fa’apupula mai lou alofa mo i matou, matou te iloa ai ona fa’asusulu atu i le lalolagi, Amene.

Page 7: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

6

Aso Toona’i - Ianuari 09: “Malamalama atoa o le Atua ia Iesu” Tusi Faitau - Fa’aaliga 21:22-27 (The all-sufficient light of God in Jesus) Matua - f.23: “E le aoga foi i le aai ona pupula i ai o le la, poo le masina, auā o le pupula o le Atua, ua fa’amalamalamaina ai ia, o le Tamai Mamoe foi o lona moli lea.” E leai se isi malamalama uiga ese e sili atu nai lo le malamalama o le Atua. O le malamalama o le Atua, ua avea ma la susulu pea i olaga o tagata fa’atuatua. O lona pupula, ua avea ma moli sili atu ona susulu ma iloa ai uma tagata, ua talitonu ma fa’atuatua i le Atua. E le mafai ona taofia le malama-lama o le Atua e susulu atu i tagata uma. O le Tamai Mamoe foi, o Iesu lea, ua atoa i ai le finagalo o le Atua e fai ma moli e taialaina ai i tatou i le ola e fa’a-vavau, ina ua tatou talia le susulu mai o Iesu i o tatou loto, e fai ai i tatou ma fanau a le Atua. Tatalo: Fa’asaoloto mai i matou le Atua, mai lo matou leiloa ona ola i lou malamalama, Amene.

LE TUSI PAIA I VAITAU: Vaitau o le Tau Mālūlū

Aso Sa - Ianuari 10: “O mōlī i le pogisa” (Lights in the darkness) Tusi Faitau - Kenese 1:14-19 Matua - f.16: “Ona faia lea e le Atua o malamalama tetele e lua; o le malamalama tele e pule i le ao, a o le malamalama itiiti e pule i le po; u ana faia foi fetu.” O le tu’uese’eseina e le Atua o le malamalama i le foafoaga, o se itu na manino ai le tulaga i le vaeluina o le ao ma le pogisa. O le manino lelei o le finagalo o le Atua, ina ia mafai ona vaevaeina ituaiga malamalama, e iloa ai e le tagata ona fa’avasega ona aso ma ona tiute ma ana feau. O le finagalo tu-to’atasi lea o le Atua. E lei lata mai Lona silasila, ae na tu’utu’umamao, ia fai ma fa’ailoga i le tau ma aso ma tausaga. O le malamalama tele o le ao, o le ituaso e fa’apitoa mo le tagata e galue ai. A’o le malamalama laititi, ua fa’a-pitoa mo le mapu ane te isi a le tagata mo le malologa. E galue ma malolo, ina ia mafai ona iloa le Atua e fa’asoaina le malosi mo tiute. Tatalo: O le pogisa e le pogisa lea i lau Afio, auā o oe o le Atua o le malamalama, Amene. Aso Gafua - Ianuari 11: “O mea uma i lona vaitau” Tusi Faitau - Failauga 3:1-8 (For everything a season) Matua - ff.1-2: “O le mea ma lona tausaga i mea uma, ma ona lava po i mea uma lava i lalo o le lagi; o ona po e fanau mai ai, ma ona po e oti ai, o ona po e totō ai, ma ona po e liaiina ai le mea ua totoina.” Ua aumai mo i tatou se va’aiga e atagia ai lo tatou ola i le taimi a le Atua. O le taimi e tatau ai ona mautinoa, e iloa ai le fa’asologa o le olaga. Ia ola ma le mataala, o taimi uma lava e o’o mai ai manuia po’o puapuaga, ona mauti-noa lea, e i ai le vaitau mo mea uma, e mafai ai ona tatou iloa ola magafagafa, ma

Page 8: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

7

ola talitonu i fuafuaaga mamao a le Atua. Ia tatou ola foi ma talitonu, o le agalelei mai o le Atua, ma mafuta mai, e iloa i le fa’asologa o mea e tutupu i lea taimi, o suiga foi lea o le olaga o le tagata, lea fai mai ai le Failauga. Tatalo: Le Atua o aso masina ma tausaga, aumai mo i matou lou agaga e iloa ai ona matou ola i o matou taimi, Amene. Aso Lua - Ianuari 12: “Vasa sousou, alofa tumau” Tusi Faitau - Salamo 107:23-32 (Stormy sea, steadfast love) Matua - ff.24, 26: “O i latou ia latou te vaaia galuega a le Alii, ma ona vavega e fai i le moana. E o ae i latou i le lagi, e toe o ifo i lalo, ua liu suāvai ai o latou loto i le atuatuvale.” Ua fa’ailoa mai e lenei Salamo le tumau o le alofa o le Atua i le tagata. Soo se tiute e feagai ma le tagata, e i ai lava lu’itau ma fa’afitauli. O ia fa’a-fitauli, e mafai ai ona manino la tatou vaai i le alofa fa’amaoni o le Atua. O le fa’atinoina o tiute ma faiva, e fetaui ma peau malolosi, ma avea ma auala o le leai o se laveai, peitai, o iina o loo atagia ai le alofa o le Atua e laveaina ai le tagata mai faigata o ona tiute tauave. O Iesu o ia o le tautai o le vasa, ma e fa’ailoa e Ia vavega i lo tatou ola i taimi tatou te atuatuvale ai. Po’o le a le fita o le vasa, e tumu lava le alofa o le Atua i ai tatou. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani i o matou loto faigata ona o le atuatuvale ma le fefe i matagi o le ola, Amene. Aso Lulu - Ianuari 13: “Fa’ailoga i luga o le sami” (Signposts on the sea) Tusi Faitau - Luka 8:22-25 Matua - ff.24b-25: “Ua fetalai atu o ia ia te i latou. ‘O i fea ea lo outou fa’a-tuatua?’ Ua matatau lava i latou ma ofo, ua fetautalatalaai i latou. O ai ea lenei? Auā ua fetalai o ia i le matagi ma le vai, ona usiusitai ai lea ia te ia.” O le fa’ailoga na tupu i luga o le sami, e fa’aalia ai le silisiliese o le Atua. O le Atua e usitai i ai mea uma o le foafoaga. A’o le tulai mai o mea tutupu. Na fesiligia ai le fa’atuatua o soo o Iesu. O tagata ua tu’uina atu lo latou ola atoa e auauna ma tautua Iesu. Peitai, o ata ma fa’ailoga na tutupu i luga o le sami, na atagia ai le uiga o le tagata e fefevale gofie i peau lagavale o le olaga. A’o le uiga lea o le tagata, na te fesiligia le Atua i mea tutupu, pe a o’o ina vaaia fa’ailoga, ona tu’ufesilisili lea po’o ai, a’o le pule a ai. E le tatau ona tatou fefefe ma te’ite’i vale, pe afai tatou te talitonu e fa’atasi Iesu ma i tatou i aso uma e ala i le fa’atuatua. Tatalo: Mafuta mai le Atua i taimi uma, e le fa’ateia ai i matou i mea e tutupu i le olaga, Amene. Aso Tofi - Ianuari 14: “Pouliuli ma le mata’utia” (Darkness and danger) Tusi Faitau - Galuega 27:9-26 Matua - vaega ff.20, 22: “Ua tele aso ua le va’aia ai le lā poo fetu,…ona tu atu lea o Paulo ia i latou, ua fai atu,… ia outou faamalosi; auā e leai so outou ola e maūmau, na o le vaa.”

Page 9: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

8

O le tāūa o le ola ua mau pi’itaga i le Alii, po’o fea lava e fētāina i ai le tatou faigamalaga, e le mafai ona tu’ulafoaina e le Atua ona tagata, pe afai e tumau i le fa’atuatua. Po’o le a foi le pouliuli o faigata ma le lamatia o le soi-fua auauna, a pipii i le Atua, e fa’atonu ai alava’a manuia mo le folauga. Ua fai Paulo ma sui o le Alii, na te avatu lapataiga ma fautuaga o le ola, mo le tagata ua leai se fa’amoemoe. O le pipii mau ia Iesu, tatou te le fefefe ai i le pouliuli o tiga ma faigata e lamatia ai lo tatou ola, auā o ia o le Alii o le malamalama ma le ola. Tatalo: Le Atua o le filemu, avea i matou ma tagata o le malamalama ma le ola i taimi o le pouliuli, Amene. Aso Faraile - Ianuari 15: “Ua tele le ea vevela?” (So much hot air?) Tusi Faitau - Ieremia 36:20-32 Matua - ff.27a, 28: “Ona oo mai ai lea o le afioga a le ALII ia Ieremia....ua fa’apea mai. ‘Ina toe ave ia e oe se isi tusi taai, ma e tusi i ai upu muamua uma na i ai i le tusi taai muamua, na susunuina e Ioakima le tupu o Iuta.” Ua lamatia le galuega a le au faigaluega, ona o le mataū’a o loto o tagata. Ua avea tulaga maualuluga, ma auala ua ese ai le vaai i le tulaga mamalu ma le finagalo o le Atua e ala mai i le aufaigaluega. O upu a le Atua na auala mai ia Ieremia mo le nuu, ua na’o se ea vevela i le manatu o le tupu o Ioakima, ua leai ai se avanoa e manatu ai i le tāūa o le finagalo o le Atua e auala mai ia Ieremia. Peitai, o le tagata ua filifilia e le Atua, e lagona lona lototele e pei o Ieremia, e toe lalagina ai lana galuega, ma fa’atamaoaiga ai lana auauna, e toe tusia ai se isi laupepa fou mo Isaraelu. O le fa’aosofia o Ieremia e tautala atu, ona sa ia te ia le mana o le Atua e avatu ai le feau o le ola mo tagata. Tatalo: Le Atua e, fa’amana la matou tautala, ina ia maua ai ni tagata mo lau galuega, Amene. Aso Toona’i - Ianuari 16: “Toe amataina” (Starting again) Tusi Faitau - Ioane 10:22-30 Matua - ff.28, 30: “Ou te avatu foi le ola fa’avavau ia te ia latou, latou te le fano lava e oo i le fa’avavau, e le mafai lava e se tasi ona fao ia te i latou ai lo’u lima. O a’u nei ma le Tamā, e tasi lava i ma’ua.” O le amataina ona toe fa’ailoa atu e Iesu i tagata le fa’atuatua, ma tagata na latou teenaina o Ia. E le gata ua fa’amanino e Iesu le tulaga tāūa o fa’atinoga e atagia ai o ia o le Atua, sa ia fa’ailoa atu foi le tulaga i lo la va ma lona Tama, e tasi i la ua. O le teena pea o Iesu i le vaaiga a tagata. Ua fa’amanino ai e Iesu, e maua e le tagata fa’atuatua le ola e fa’avavau, lea o loo fa’atusaina e Iesu i mamoe e fa’alogo ma mulimuli. O le tagata fa’atuatua, na te maua manuia mai le Atua, e le aveesea foi lona mamalu mai ia te ia, auā o loo ia talia o ia, ma avea ma ona ta’ita’i. O le ta’uina e Iesu o ia lava i tagata, o le fa’ailoga o le timataina e Iesu o loto fa’atuatua o tagata. Tatalo: Ia tatalo mo i latou o loo fia maua se amataga fou ina ia maua le loto tele e laa ai pea i luma, Amene.

Page 10: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

9

EVAGELIA A MAREKO (1) 1 – O le Amataga o le Tala Lelei

Aso Sa - Ianuari 17: “O le tagata e muamua mai” Tusi Faitau - Mareko 1:1-15 (The one who comes before) Matua - ff.1-3b: “O le amataga o le Tala Lelei ia Iesu Keriso o le Alo o le Atua. E pei ona tusia i le tusi a Isaia. “Fa’auta, ou te auina atu la’u sāvali e muamua atu i ou luma, na te teuteua lou ala. O le leo o le ua alaga i le vao, Ina teuteu ia outou le ala o le Alii.” E tāūa le avefeau, auā o ia o loo i ai le atoatoa ma le tāūa o le feau, o ia foi e muamua e logo le feau, ina ia nofouta tagata uma i le uiga o le feau. O le aumai e Mareko o Ioane le Papatiso, o se fa’ailoga lelei ma le tāūa e mafai ai ona tatou iloa le uiga o le feau o loo aumai e lē na muamua mai, o le feau o le fa’aolataga. O le uiga lea o le toe fa’amanatu mai e Mareko o le aano ma le uiga o le fa’aolataga e le mo le na muamua mai, ae e i ai le tagata o loo muli-muli mai. O le tāūa o le fa’ailoa o le feau, ina ia manino ai tagata, a o le fili-filiga o le fa’aiuga lena e faia e le tagata lava ia. O le tatou talia o le feau tau-molimoli mai a Iesu, o le nofomau lava lea o le Atua i totonu ia i tatou. Tatalo: Fa’afetai i lou tatalaina o matou loto e talia le tala o le ola, Amene.

Martin Luther King Jr Day (Amerika, Amerika Samoa)

Aso Gafua - Ianuari 18: “O le tagata na fa’alogo i le upu moni” Tusi Faitau - Mareko 1:16-28 (The man who heard the truth) Matua - ff.23-24: “Sa i ai foi i lo latou sunako le tagata ua i ai le agaga leaga; ua alaga foi o ia, Aue, Iesu e le Nasareta! Se a lau na ia te i matou? Ua e maliu mai ea ia fanoia i matou? Ua ou iloa oe, o le Paia oe o le Atua.” O Iesu o Ia o le upu moni, ma le upu o le ola. Afai e fa’alogo ma le fa’a-tuatua, e maua le ola. O upu a le tagata ma’i, na sufiina ai le finagalo o Iesu, sei fa’aalia ai lona mamalu ma lana fa’aolataga. Ao lagona ia o le tagata ma’i, na lilo ai ia te ia, ua silafia e Iesu lona manao. Le tāua lea o le tagata e fa’a-logo i le upu moni, ma fa’atuatua i ai, auā na te maua le ola, e le teenaina foi o ia e Iesu. O le fa’alogo ia Iesu, o le manino foi lea o le tatou fa’alogo i lana fa’asinomaga mo i tatou, ma lona fa’aogaina oi tatou e avea ma auauna. Tatalo: Le Tama e, aumai mo i matou lau upu, e aveese ai le fefe ma le fa’alotolotolua, Amene. Aso Lua - Ianuari 19: “Le taūa o le manatunatu loloto” Tusi Faitau - Mareko 1:20-39 (The importance of reflection) Matua - ff.35, 37: “O le taeao ua alapo ai o ia, ona ulufafo lea o ia ma maliu atu i le mea tuufua, ma talotalo ai. Ua mulimuli atu foi ia te ia o Simona ma i latou sa ia te ia. Ua latou maua o ia, ona latou fai mai lea ia te ia. O loo saili tagata uma ia te oe.” Tatou te feso’otai ma Iesu i ana fa’atinoga lelei ma ana a’oa’oga. O taimi tāua ia e mafai ai ona tatou manatunatu i le tele o ana fa’atinoga e maua ai e tagata uma le ola. O le maliu atu o Iesu i le nofoaga tu’ufua ma tatalo ai, o le

Page 11: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

10

fa’ailoa atu o ona lagona i lona Tama, ma mafuta atu i le Atua i le loto fa’a-naunau mo le ola fou ma le malosi foi. O le tāua o le fefa’aaliai o lagona e mafai ai ona tatou iloa mea sili, e fa’amalosia atili ai lo tatou ola auauna. O Iesu na ia fa’aali mai lona fiagalo mo i tatou ina ia tatou iloa lona malamalama e tatou te ola ai. Tatalo: Le Alii e, aumai mo i matou lou alofa e tauto’aluaina ai i matou, ina ia matou iloa ai lou mamalu, Amene. Aso Lulu - Ianuari 20: “Filifiliga ua faia e Iesu” (Jesus makes a choice) Tusi Faitau - Mareko 1:40-45 Matua - ff.40-41: “Ua sau le lepela ia te ia, ua aioi ia te ia, ma tootuli ia te ia, ma ua fa’apea mai, “Afai ua e finagalo i ai, e te mafaia ona e fa’amamā ia te au.” Ona mutimutivale lea o le alofa o Iesu ia te ia, ua aapa atu lona aao, ua pa’i atu ia te ia, ma fetalai atu ia te ia, “Ou te loto i ai, ina mamā ia oe”. O le filifiliga na faia e Iesu e fa’amalolo le tagata mai. O le fa’amtalaina lea o le uiga moni o le gluega fa’aola na ia afio mai ai. E le’i finagalo Iesu e sopoutu lana silasila, ae na finagalo ia fa’amalolo le lepela, o se ata o le fili-filiga e fai fa’atasi ma le Atua. O le finagalo o Iesu, ia tāua a tatou filifiliga e momoli atu le mana fa’aola mo le tagata ua mo’omia le fa’aolaina. O le fili-filiga e mai le finagalo o Iesu, na atagia ai lona alofa lē fa’atuaoia, pe moni pe malosi, a’o le fa’amoemoe ia fa’aolaina le agaga. O le filifiliga mo le ofoina atu o le fesoasoani, e amta ia te oe, e amata i le loto ua fa’amaite mai e le Atua, ina ia ola ai nisi tagata. Filifili nei loa e avea Iesu ma ou fa’aola. Tatalo: Le Atua e, fa’atumu mai i matou i lou alofa, e mafai ai ona matou iloa filifiliga tatau e manuia ai nisi tagata, Amene. Aso Tofi - Ianuari 21: “O le a le aogā o uo?” (What are friends for?) Tusi Faitau - Mareko 2:1-12 Matua - ff.3-4: “A ua o mai nisi ia te ia, ua au mai le tagata supa, o loo fataina mai e le toafā. Ua le mafai foi i latou ona fa’alatalata atu ia te ia, auā le motu o tagata, ona latou tatala lea o le ufi o le fale sa i ai o ia, ua fa’asosofa i ai, ona latou tuutuu ifo ai lea o le moega o taoto ai le supa.” O le fa’amaloloina e Iesu o le supa, o le fa’atinoga o lo latou fa’atuatua, e taunuu atu i fa’amanuiaga. E atagia i lenei tala, le fa’atuatua o uo a le tagata mafatia. O le loto naunauta’i o nei uo, ina ia mafai ona maua le avanoa e fa’a-maloloina ai lo latou uso. E mafai ona manino la tatou vaai, i ni uo e lototoa e fa’atino le alofa, e mautinoa ai ua maua e tagata mafatia le ola. I le olaga fa’a-Keriso e naunau i le alofa, ma le tautinoga e ofoina atu e tagata latou te faia ai fa’atinoga, e maua ai avanoa e iloa ai le mafutaga ma le Atua e ala i le alofa mo i latou o tauivi ma mafatiaga. O le mafuta mai o Keriso tatou te manino ai le uiga moni o le alofa ma le ola fa’atuatua. Tatalo: Le Atua e, aoaoina i matou ina ia fa’atino lo matou ola fa’auo e manuia ai nisi tagata, Amene.

Page 12: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

11

Aso Faraile - Ianuari 22: “Talisua fa’atasi ma tagata sesē” Tusi Faitau - Mareko 2:13-22 (The wrong dinner companions) Matua - f.16: “Ua iloa e le au tusiupu ma le au farasaio o ia o loo taumafa fa’atasi ma tagata ao lafoga ma tagata agasala, ona latou fai atu lea i ona soo, “Se a le mea e ‘ai ai o ia ma inu fa’atasi ma tagata ao lafoga ma e ua agasala?” E tāua le taumamafa fa’atasi o Iesu ma tagata ao lafoga ma e agasala. O se avanoa tāua lea e mafai ai ona latou manino i le uiga moni o le galuega fa’aola a Iesu. E le mo ni nai tagata, po’o ni tagata e fiafia e mafuta i ai, ae mo tagata eseese o loo i totonu o le lio o le galuega fa’aola a Iesu. E ui i le vaai a le au faitofi o le lotu e le sao, pe sese foi, peitai, o le mafutaga Iesu ma tagata aga-sala, o se fa’ailo tāua lea e manino ai i le auala o le fefa’asoai ma fetufa’ai, e fesuiai ai manatu ma lagona o tagata agasala. Na misia i le vaai a le ‘au fare-saio ma tusiupu, le ogaoga o le gasegase o loo aafia ai tagata ao lafoga ma e agasala, e ao ona fa’amaloloina, ina ia tofusia tagata uma i manuia o le Atua. Tatalo: Le Alii e, fa’alautele mai le laulau ina ia mafai ona matou aai ai ma I latou e le o maua le avanoa e valaaulia ai i lau faigaai, Amene. Aso Toona’i - Ianuari 23: “O le a le sapati moni?” (What is real sabbath?) Tusi Faitau - Mareko 2:23–3:6 Matua - ff.3:3-4a: “Ua fetalai atu o ia i le tagata ua gase lona lima, “Ina tulai mai ia i totonu.” Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, “Pe sa ea le agalelei i le sapati, po o le agaleaga; o le fa’aola, po o le fasioti?” O le a le Sapati? O le valaauina o lou tagata atoa e fa’avanoa sou taimi tāua ma le Atua e feso’otai ai le loto, ma maua ai lana fa’asinomaga tatau mo i tatou. Ia maua foi se avanoa lelei e malolo ai le mafaufau, ma toe fuata’i le tino, ina ia mafai ai ona tatou ola sa’oloto i lana foafoaga. I le tala a Mareko, ua sosofa ai e Iesu manatu sese i le va o le tulafono ma le galuega alofa, i fa’atinoga e ao ona fai i le sapati. O le tāua lea o le malolo ma mafaufau i le alofa o le Atua, ma aumai lona agaga tatou te iloa ai le eseesega o le tausi i le tulafono, ma le uiga tāua o le alofa fa’atino. O le sapati o le soifuaga fa’ale-Atua e maua ai le mapusaga i le mafaufau ma le tino, ma le fa’atinoga o le alofa na fa’aalia ia Iesu. Tatalo: Le Alii e, fesosoani mai ina ia matou iloa galuega alofa e fai i le Sapati, Amene.

EVAGELIA A MAREKO (1) 2 – Tala Lelei mo Tagata Uma

Aso Sa - Ianuari 24: “Laveai i matou mai le leaga: o ala e fa’aatoatoaina ai i tatou e Iesu” (Deliver us from evil: how Jesus makes us whole) Tusi Faitau - Mareko 3:7-12 Matua - ff.11-12: “O agaga leaga foi, ua latou iloa mai o ia, ona fa’apauu lea o i latou i ona luma, ma latou alalaga, “O oe lava o le Alo o le Atua.” A ua matuā vavao atu o ia ia te i latou, ‘aua ne’i latou fa’aalia o ia.”

Page 13: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

12

O le uiga tāua o nei mataupu amata o le Evagelia a Mareko o le pule a Iesu, auā o ia ua fai nei ma vaaiga. O le to’atele foi o tagata e mananao e lata-lata ia Iesu. Peitai, o le toatele o nei tagata o loo i ai o latou manao ma fesili e fia taliina. O Iesu o le tagata lea e mafai ona talia o latou manao. Ua tele fa’ai-loga ua iloa ai Iesu, peitai, e le o manao Iesu ina ia viia o ia, ae ia viia le Atua. O le fa’ailoa atu e Iesu o le malo le Atua, peitai, e fetaia’i pea ma mantu tetee o tagata. O le Tala Lelei, o le tala lelei mo le Agaga, mafaufau ma le tino. Sa fa’amalolo e Iesu e mama’i, ma suia o latou olaga, sa ia a’oa’o atu i latou e uiga i le alofa o le Atua, ae sa latou le lagonaina. Tatalo: Le Atua a’oa’oina i matou ia iloa o matou vaivaiga, ma ave’ese le agasala mai i ai matou, Amene. Aso Gafua - Ianuari 25: “O ala e sa’o ai fa’amamafa fa’aleagaga” Tusi Faitau - Mareko 3:13-19a (How to get our spiritual priorities right) Matua - ff.14-15: “Ona tofia lea e ia le toatinoagafulu ma le toalua, ina ia latou fa’atasi ma ia, ina ia aauina atu foi i latou e tala’i le tala lelei; ina ia tuuina atu foi le pule ia te i latou, e tutuli ai temoni.” O le tala a Mareko o le finagalo o Iesu na fai ai ana tofiga fa’aleagaga i ona au soo. O le tu’uina atu o le pule i ona so’o e tutuli ai temoni. O le vaaiga iinei, e le o le mea sili e fa’agaeetia i tagata e tāua, ae o le tāua o le mafutaga ma Iesu, e mafai ai ona iloa le tāua o mea fa’aleagaga tatou te faia. Fa’atasi ai ma le fa’asusulu atu oi tatou i nofoaga e mo’omia ai la tatou auaunaga. Ua filifilia e Iesu ona so’o e fa’amuamua le tāua o tofiga fa’aleagaga e mafai ai ona fa’atino i le atoatoa o latou tiute, ina ua tuanai le mafutaga fa’atasi ma Iesu. O le mafuta ma Iesu, tatou te maua ai le mana, e mafai ai ona fa’ataunuu o tatou tiute, ma avea i tatou ma auala o le fa’atagana a le mana fa’aola o Iesu e fa’atino ai galuega, ma maua ai le ola i nisi tagata. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia matou fiafia e mafuta m Iesu e maua ai le mana e fa’ataunuu ai tofiga, Amene. Aso Lua - Ianuari 26: “Agasala lē fa’amagaloina, ma le auala e ‘alo’ese mai i ai” (The unforgiveable sin, and how to avoid it) Tusi Faitau - Mareko 3:19b-35 Matua - ff.28-29: “E moni, ou te fai atu ia te outou, e fa’amagaloina agasala uma a tagata, atoa ma upu faifai uma latou te faifai ai; a o lē faifai i le Agaga Paia, e le fa’amagaloina o ia, a le tu a le tu lava; ae peitai e nofo sala o ia i le agasala fa’avavau” E tulaga ese le vaaiga i lenei mataupu, ona o lea ua o’o ina tautalagia le Agaga Paia, ae maise o le tulaga i le va o le tagata. Ua fa’amanino mai e Mareko, o le tagata e faifai i le Agaga Paia, e le fa’amagaloina, ae nofo sala i le agasala e fa’avavau. E le mafai ona tatou faia le agasala lē fa’amagaloina, ae mafai ona tatou tete’e atu i ai, ona tatou iloa lea o fa’amoemoega o le Atua mo i tatou.

Page 14: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

13

Tatalo: Le Atua e, tatala o matou mata matou te iloa ai mea fou ua e saunia mo i matou, Amene. Aso Lulu - Ian.27: “E le na o ni paso: fa’apefea ona malamalama fa’ataoto?” Tusi Faitau - Mk 4:1-12 (More than crossword puzzles: how do parables work?) Matua - ff.1: “Ua toe amata e ia ona a’oa’o atu e latalata i le vai, ua poto-poto mai ai ia te ia le motu o tagata e toatele, o le mea lea na maliu ae ai o ia i le vaa, ua nofo ai i le vai; a o le motu o tagata uma sa i le auvai i latou” O a’oa’oga a Iesu e maua ai le ola, ao a’oa’oga ia sa tele ina teena e ta’ita’i o le lotu. Peitai, e le tasi se a’oa’oga na mafai ona fa’amatala atu e Iesu i tagata. E ui ina lavelave, ua avea nei a’oa’oga ma tala e fa’amatala ai le uiga o le Tala Lelei ma fa’atusa o le malo le Atua, ma le uiga o le afio mai o Iesu i le lalolagi. E ui ina lavelave le a’ano o a’oa’oga a Iesu, ae le o mafai ai ona ave’esea le fa’aolataga ma le uiga o lana savali na afio mai ai. Ua avea tala fa’a-fa’atusa, ma tala e aumaia le uiga ma le tāua o le Tala Lelei ia Iesu ma lana fa’aolataga. Peitai, ua avea nei tala ma so’otaga lelei i le va Iesu, o ia o le fa’ataoto na fa’amatalaina ai le atoatoa o le Atua. Tatalo: Ia avea lou fetalai mai le Atua, e fai ma upu e malamalama ai i lou fingalo mo i matou. Amene. Aso Tofi - Ianuari 28: “Fa’asusulu le malamalama i le fa’ataoto pogisa” Tusi faitau - Mareko 4:13-25 (Shedding light on a surprisingly dark parable) Matua - ff.21-22: “E ‘au mai ea se molī ina ia tuuina i lalo o le mea e fua a’i saito, po o i lalo o le moega? E le fa’atuina ea i luga o le tuugāmoli? Auā e leai se mea lilo e le fa’aalia, e leai foi se mea nātia, ae iu ina fa’ailoa lava.” O le tāūa o le moli i lona tulaga sa’o, e le ina ia tu’uina i lalo, a’o le fa’amoemoe o le molī ia tu’u i luga ina ia suluia ai vaega uma o le fale. E tāua ia Iesu le uiga moni o le fa’amalamalamaina o mea pogisa, e mafai ai ona iloa le mea moni ma le amiotonu e aliali mai ai. O le ata atoa lea o le malamalama na te sosofaina le uiga natia o le pogisa, e feso’otai ai ma uiga masani o le tagata. E le o le naunau e fa’amalamalama, ae o le naunau ina ia iloa le mea moni e ao ona fa’ataunuu. E aoga ai le fetalaiga lea a Iesu, e tatau ona tu’u i luga le molī, e iloa ai mea uma. O Iesu o le molī e malamalama ai o tatou olaga, o loo tatanu solo i le pogisa ona o le agasala. Tatalo: Le Alii e, susulu mai lou malamalama ia i matou, e manino ai i le fa’aali mai o lou finagalo, Amene. Aso Faraile - Ianuari 29: “Fa’ailoga o le ola: iloatino le malo o le Atua” Tusi Faitau - Mareko 4:26-34 (Signs of life: discerning the kingdom of God) Matua - ff:30a, 31-32: “Ua fetalai atu foi o ia, ‘Se a se mea tatou te fa’atusa i ai le malo le Atua? E tusa ia ma le fua o le sinapi; a totōina i le eleele, e sili ona laitiiti i fua uma e tutupu i le eleele. Pe a totōina foi, ona tupu ae lea, ua avea foi ma laau tele ua sili i laau uma e afu, ua fai ōna la tetele, e mafai ai e manu felelei ona momoe i lalo o lona paolo.”

Page 15: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

14

Ua fa’atausa e Iesu le ola fa’atuatua i le fua o le sinapi. Ua na o se fatu itiiti, peitai, a totoina e tupu ai le laau tele, e ofaga i ai manulele. O se ata fa’apea lea e tau feso’otai ai le ola fa’atuatua o le tagata i le Atua. O le fa’atuatua e manaomia le totoina, ina ia fua mai, ia avea ma fa’atuatua tele e gafatia ai mea uma, e mafai ona mapu ane i ai nisi tagata, ia latou iloa ai le uiga moni o le malo le Atua. O fa’ailoga i o tatou olaga e mafai ona iloatino ai le malo le Atua, e ala i le filemu, le onosai ma le alofa, o foliga vaai na o le Atua e ana le malo. Tatalo: Feasoasoani mai le Atua i lo matou vaivai matou te iloa ai lou malo e fa’avavau, Amene. Aso Toona’i - Ian. 30: “I le vasa: fa’atuatua i taimi e le lagona ai le Atua” Tusi Faitau - Mareko 4:35–41 (All at sea: faith when God is silent) Matua - f.38: “A o ia sa i le taumuli, ua tofa i le aluga; ona latou fafagu lea ia te ia, ma fai mai, “Le a’oa’o e, e te le manatu mai ea ia te i matou a fano?” O le tāūa o le fa’atuatua ma le fa’alalagolago. O le fa’atuatua e sau mai totonu o le loto e unaia ai le talitonuga, o a mea fita e fetaiai ma le ola, e tapena e le Atua ituaso lagi lelei mo le ola. O le tagata e fa’alagolago i le Atua, e tau manuia lona fa’amoemoe. O le taimi foi ua oge manatu ma lagona. O le taimi lea ua tulai mai ai le Alii o le folauga, e aumai le lototele e ala i fa’amalūina o le sami. Auā o ia o le Alii e fa’alologo uma iai mea o le lalolagi. Tatalo: Le Alii e, fa’ailoa mai lou finagalo mo i matou e talitonu ai i lou auai mai i taimi faigata o le olaga, Amene.

O SALĀMO A TAVITA 1 - Filifilia ma Tuliloaina

Aso Sa o Tupulaga

Aso Sa - Ianuari 31: “Pese a Tavita” (David’s Psalm) Tusi Faitau - Salamo 18:1-19 Matua – f.19: “Ua ia aumaia a’u i le mea lautele; ua ia laveai ia te au, auā ua finagalo alofa mai o ia ia te au.” O le pese i le taimi o faigata ma puapuaga. Taimi o le ita o tagata ia Tavita, ma le taumafai o Saulo e fasioti ia Tavita. Peitai na saunia e le Atua auala e fa’asao mai ai Tavita. O le uiga lea o lenei pese. E fa’afetaia ai le Atua, ona o le silisiliese o lona alofa. Ua fa’atusa e Tavita le Atua o lona papa e malu ai, ma fa’alagolago i ai, o le olo e sao ai, ma le fa’aola e ola ai. Na ia ta’ita’i ia Tavita i le nofoaga e sao ai, ma alofa i lana auauna. O le ata o le tagata e iloa ona fa’afetaia le Atua. O se a’oa’oga lea mo i tatou, e tatau ona tatou fa’afetaia le Atua ona mea lelei ua ia faia mo i tatou. O le loto fa’afetai, o le avatu lava lea i le Atua o lona viiga e tatau ai. Tatalo: Le Alii e, ta’ita’i i ai matou i lou alofa, matou te iloa ai lou mamalu ma lou alofa silisiliese, Amene. Aso Gafua - Fepuari 01: “Tavita le fatu pese malie”

Page 16: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

15

Tusi Faitau - 1 Samuelu 16:14-23 (David the sweet singer) Matua - f.18: “Silasila mai ea, ua ou iloa le atalii o Iese le Peteleema, ua poto ia e ta le kitara; o le tagata malosi tele, ma le toa, ma le mau upu, o le tagata aulelei o loo ia te ia foi le Alii.” E foliga mai o le tama lenei o Tavita e ta’uta’ua i so’o se matātā. E fai o lona poto, o lona aulelei, filemu, ae sili ai o le tama e mata’u i le Atua. O ia o se leoleo mamoe lelei ma le fa’amaoni, ao lana taleni o le ta kitara ma ana fatuga, e momoli ai le mafanafana i se loto ua mafatia. E le taumate foi la, o le mea lea sa gagau i ai le loto ma le mafaufau o le tupu o Saulo, ma maua ai lona mapusaga, pei ona ta’ua i la tatou tusi faitau i lenei aso. O Saulo ma lona gasegase o le mafaufau, ua fia maua se mapu, auā ua afio ese le agaga o le Atua, ae na o le agaga o le tiapolo, ua le mafai ai ona maua se malolō. Ae peitai, sa avea le mālie o pesega ma le taina o le kitara, ua fai ma vaifofō. E fa’apea foi talitonuga o e su’esu’e fa’asaienisi i nei ona po, e tele se so’otaga vavā lalata o pesepesega malie ma le filemu, e suiga malie ai tigā ma faigata o lea aso ma lea aso. Tatalo: Le Atua le Tamā, fa’afetai mo le meaalofa o pesega ma solo, ia e fa’asaunia pea i matou e vivii i lau afio i taimi uma, Amene. Aso Lua - Fepuari 02: “Lalafi Tavita ma e tete’e” Tusi Faitau - 1 Samuelu 22:1-5 (David hides out with rebels) Matua - f.3: “Ua alu atu Tavita nai lea mea i Mesepa o Moapi, ua fai atu i le tupu o Moapi, Se’i o mai lo’u tamā ma lo’u tinā ia te outou, seia ou iloa pe fa’apefea se mea e faia e le Atua ia te au.” I le tusi faitau o lenei aso, o le tali atu lea a Tavita ma lona fa’aogaina o le avanoa e saili ai i le Atua, e ese le matagofie. Ua ia le fa’asaga tau atu i le tupu, ae saili fesoasoani i le tupu o Moapi. Ua ia fa’atalitali i le finagalo o le Atua mo ia. Ua ia le upu eseina tagata ma foua le malō o Saulo, ae ua ia pulea lona loto ma sola ese. O lona sola ese ma lafilafi solo atoa ma i latou na tete’e atu ia Saulo, o le fa’ailoga o le manumalo ma le sāvāli o le filemu. O le solo tete’e fa’alilolilo e aunoa ma se afaina ai o se potopotoga po’o se malō. O le taūa foi lea o le tagata e saili ma fesili i le Atua, e manino ai le vaai ma fa’aosofia ai i le loto alofa ma le lē tauimasui. Fesili i le Alii i lana fa’asinomaga e manuia ai mea uma. ‘Aua ne'i galo le tatalo ma faitau le Tusi Paia, e galue mai le Atua e fa’ailoa mai lona fingalo. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani ina ia matou taofi mau pea i lo matou talitonuga, ae maise i mea e faigata ona o matou fa’aleoina i le tatalo, Amene. Aso Lulu - Fepuari 03: “Tatalo ma vivii i totonu o le ana” Tusi Faitau - Salamo 57 (Prayer and praise in the cave) Matua - f.1: “Le Atua e, ia e alofa mai ia te au, ia e alofa mai ia te au; auā ua ou fa’atuatua lava ia te oe; ou te fa’atuatua foi i le paolo o ou apaau, seia mavae atu nei mea leaga.”

Page 17: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

16

Ua lafi Tavita i le ana, ina ua fefe ma ua le mautonu ona o Saulo ma ana ‘au. Ua pei o ia o se tagata ua nofo i le va o leona ta’anoa, po’o ta’oto foi i le va o e o loo fai o ia mo latou fili. Ae peitai, po’o a mailei ma mea faigata o tiga ua feagai ma ia, ae e tumau pea lona fa’atuatua i lona Atua, na te puipui ma lavea’iina o ia. O le ala lea o lona vivii ma lana tatalo e le aunoa, ona e fa’amaoni lava o ia, o lalo lava o ona apaau e fai mona malu. E pei o le moa ona feofoofota'i lana toloa'i. O le ata foi lea o le ana ua saunia e le Atua e puipuia ai o ia, e tapena ai lana tatalo ma lana viiga i le Atua, a'o taulamalama mai ona fili ia te ia. Atonu e leai ni o tatou fili pei o Tavita, ae o loo iai le fa’ama'i oti pei o le koviti-19 o lena tausaga, suka ma le toto maualuga, ma'i fatu ma le kanesa, ae maise fa’alavelave tutupu i aso uma, o loo fai pea ma fa’afitauli i lo tatou ola, ae o taimi ia e to’a ai lava le tagata fa’atuatua, auā o loo iai le Atua o loo malu ai. Tatalo: Le Tamā e, ‘aua nei taofia lo matou agaga tapuai i lau Afio, ma ia matou iloa matou te maua le mafanafana i lalo o ou apaau alofa, Amene. Aso Tofi - Fepuari 04: “Tuliloa e Saulo i Sifi” Tusi Faitau - 1 Samuelu 23:14-29 (Pursued by Saul to Ziph) Matua - f.17: “’Aua le fefe, auā e le maua oe e le lima o Saulo lo’u tamā; ae fai oe ma tupu o Isaraelu, o a’u foi ou te aupito atu ia te oe; ua iloa lava e lo’u tamā o Saulo e fa’apea lava.” Ua tuliloa e Saulo e fia fasioti ia Tavita. Ua tumu le vao o Sifi i tagata sipai o loo taulamalama ia te ia ina ia fasiotia, ae ua to’aitiiti e ua mulimuli pea ia te ia. Ae o le agaga vivii ma le fa’afetai e le uma, ona e ese lava ala o le Alii. Ua ia fa’aogaina Ionatana, e fesoasoani ia Tavita ina ia fa’aauau pea le malaga. E ui lava i fa’afitauli ma puapuaga, ae fai lava o ia ma tupu o Isaraelu. O ia foi e aupito atu ia te ia. O le uo e moni ma fa’amaoni, ae silisili ai le fa’amaoni o le Atua, auā na te le'i tuuina Tavita ia fano. Talitonu e fa’apena lava le soifuaga o loo outou soifua ma tatou ola ai, e tuliloa lava i tatou i puapuaga ma faigata, ae fa’amaoni lava le Atua e puipui i tatou. E tapena foi e le Atua a tatou uō ma pa’aga ese’ese, e fa’amalosi ma so’oso’o tau’au e tausoa ai faigata o le malaga. Tatalo: Le fa’afofoga tatalo e, fa’afetai tele ona o lou tali mai i o matou mana’o i lou lava taimi talafeagai, Amene. Aso Faraile - Fepuari 05: “Fa’alataina e Sifi” (Betrayed by the Ziphities) Tusi Faitau - Salamo 54 Matua - ff.2, 7a: “Le Atua e, ia e fa’afofoga ma i la’u tatalo; ia liliu mai ou fofoga i upu a lo’u gutu. Auā na ia laveaiina mai a’u i puapuaga uma;” O Sifi o le pito nuu o Iuta. O le nuu e fa’asino ia Kalepo lea sa galulue ma Iosua. Peita'i, ua latou o’ole Tavita ma fa’alata o ia, ma ta'u ia Saulo le mea o loo lafi ai Tavita. O i latou o tino ma aano, ae pagā lea, ua le malu se perofeta i sona nuu. Ae fa’afetai i le Atua ma lana fuafuaga mamao, na ia puipui ma fa’ataumamao fili o Tavita mai ia te ia. E ui ina latalata mai ma taupulepule i latou ina ia fano o ia, ae peita'i, e lavea’iina o ia e le Atua.

Page 18: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

17

O le faitauga o lenei aso, o loo fa’atāūa ai le tatalo fa’amaoni ma fa’a-lagolago i le mana fa’aola o le Atua. Ioe, atonu e tuai mai le vaa fa’aola, ae o loo tapena e le Atua le taimi tatau. Ioe, fa’atuatua, onosa'i ma saili pea i le fina-galo o le Atua, auā oo mai faigata ma fa’alata i tatou e le lalolagi, ae ua mau-salī le ola fa’atuatua ma le fa’amoemoe e tali le Atua na te laveai ona tagata. Tatalo: Fa’aauau pea lau puipuiga i si o matou ola vaivai, Amene.

Waitangi Day (Niu Sila) Aso Toona’i – Fepuari 06: “Fa’asao e Tavita le ola o Saulo” Tusi Faitau - 1 Samuelu 24:1-7 (David spares Saul’s life) Matua - f.4: “Ona fai mai lea o tagata o Tavita ia te ia, ‘Fa’auta, o le aso lenei na fetalai ai le Alii ia te oe, Fa’auta, ou te tuu atu lē ua ita ia te oe i lou lima, e te faia ia te ia pei ona e loto i ai.’ Ona tulai lea o Tavita, ua ia sesele ese lemu le pito ofu o Saulo.” O le mataupu o lenei aso, tatou te mafaufau loloto ai i le onosa'i ma le alofa o le Atua e fa’avae ai ana fa’aiuga, ae le o le taui ma sui. O le leo foi o le tu’ua-lalo, o le fa’auma loa le ua fai ma ou fili. O le fautuaga a tagata ua maua i le loto tiga, ma le mutimutivale o lo latou alofa i lo latou ta’ita’i, ua fa’atasina ma fa’amatagāina ai. Ae paga lea, o Tavita o le tagata ua maua’a ma lona fa’atuatua i le Atua. O le ala foi lea na ia sesele ai le pito ofu o le tupu, ae mulimuli ane ua tuia lona loto ma fa’amaulalo ai i le Atua, ona ua sasi lana fa’aiuga. Na ia le fa’alogo i le fautuaga a ona tagata ona o lē ua fa’au’uina e le Atua, ma o le Atua o loo iai lana fa’amasinoga tonu. Ioe, e le faigofie le fa’aiuga fai i taimi o tofotofoga ma le fia taui ma sui, ae ao ona fa’agesegese ma tatalo i le Atua, e fesoasoani i fa’aiuga talafeagai i le taimi sa’o. ‘Aua ma le ita, ‘aua ma le tauimasui, ae fai mea uma i le fa’asoa mai o le Atua. Tatalo: Le Atua le Tamā, fa’afetai tele ona o lou foaiina mai o le filifiliga saoloto. Matou te tatalo ia e fesoasoani mai ia matou faiga filifiliga, Amene.

O SALĀMO A TAVITA 2 – Matala Ta’apeape

Aso Sa - Fepuari 07: “I fafo o le ana” (Out of the cave) Tusi Faitau - Salamo 142 Matua - f.3a: “Na lailoa lo’u loto i totonu ia te au, ona e silafia lea e oe o lo’u ala.” E ese le faigata o le tu’ua’ifua i se mea e te le'i faia. O le a itagia ma amusia oe e tagata, o le a faitioina ma ‘alo’alo ‘ese tagata ma oe, o le a mai-tauina oe i mea leaga e tutupu. O le ata foi lea o Tavita i lenei Salamo. Ua ia talatala i lona puapuaga ma ona mafatiaga ona o tagata ua latou le amanaia o ia. Ua pei ia o se pagota ua fa’a-falepuipui i ona lava lagona, ona ua ia moli-mauina se mailei ua lavelavea ai o ia ma ua mau ona noanoataga. Ae ui i nei manatu ma lagona ua o’o ia te ia, ‘ae le fa’aitiitia ai lona agaga vivii i le Alii, ona o ia o lona malu ma lona fa’amoemoe, o lē na te fa’atuina mai o ia nai e ua oti. E tali fa’apena

Page 19: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

18

fa’afitauli o ekalesia, nuu ma aiga. E fa’aaunu’ua ma inosia ai i tatou ona o le mea moni, ae taula’i pea le fa’atuatua ma le fa’a-moemoe, e mafai mea uma i le fa’atasi mai o le Atua. Tatalo: Lo matou Tamā e, fa’amanatu mai pea lou fesoasoani mai e mafai ai ona matou aga'i pea i luma, tusa lava pe sousou la matou folauga, Amene. Aso Gafua - Fepuari 08: “Ta’ita’i leiloa” (Lost Leader) Tusi Faitau - 2 Samuelu 11:1-15 Matua - f.15: “Ua ia tusi ai i le tusi, ua fa’apea, Ia e tuu atu ia Uria i tinā’au a le taua, a e tou tuumuli mai ia te ia, ina ia fasia o ia te ia oti ai.” Ua iloa e Tavita le fafine o le avā a lana auauna o Uria. O lana ta’ita’i ‘au o loo galue ma le fa’amaoni. Ua mautinoa le tulafono, ‘aua le mulilua, ‘aua le mana’o fua i le āva a le lua te tuaoi, ae le mafai i le manao i le agasala. Ua matua le agasala, ma ua fanau le oti, ae fafau le mea e pupuni ai le agasala. Ua a’ami Uria ma le manatu e fa’alafi ai le agasala. Fa’alua na taumafai ae tali Uria, fa’apefea le nu’u o loo tolauapi, le ‘atola’au ma Iuta i le vao. Tali a le ta’ita’i alofa moni, ma fa’atāūa isi tagata. Ae a la le ta’ita’i ua leiloa? Ua fa’aaoga e le tupu lona malosiaga ma lana pule fa’a-tupu, ma ia fa’aaoga sesē ai e fa’ao’o ai le oti i le tagata e le sala. Lea na ia tusia ai le tusi ina ia fa’apito i luma o le taua se'i fasioti ai o ia. Ioe, maliu le toa poo le ta’ita’i alofa moni i lona tupu ma lona nu’u ona o le valaau ma lona tofi, ae lafi le tupu amioleaga i tua o ana togafiti ma ana matāsele leaga. Ae ‘aua nei galo ia te ia, e iai le taimi o le Atua ma lana fa’amasinoga tonu. Tatalo: Le Atua e, ua tuuina mai le meaalofa o le filifiliga tatau, peita'i e sasi lava a matou fa’aiuga. Fa’amolemole fa’asino mai lou ala moni, Amene. Aso Lua - Fepuari 09: “Ua salamō Tavita” (David repents) Tusi Faitau - Salamo 51 Matua - f.17b: “Le Atua e, e te le inosia le loto momomo ma le nutimomoia.” O le filifili o le tagata i lona lava loto e fa’amaulalo ma fa’atoese o se mea matagofie tele. Ua ta'utino ma ua fa’ailoa lona sesē ma ua liliu’ese mai le leaga. Ua ‘ai’oi ma to’ele i le Atua e fa’amamā mai le ele’elea o le amio ma tu ua le talafeagai. O le pagota ua manino lana va’ai i le pogisa ma le manatu o le a lililo ana faiga e le fa’ailoaina. O le fa’amanatu la a le perofeta o Natano, ua manino ai e leai se mea e lilo i le Atua. Ae o se a’oa’oga tāūa mo Tavita ma tatou uma, o le iloa fa’amaulalo ma fa’ato’ese. O le iloa tautino ma saili i le fa’amamāina i le efota o le feagaiga fou, poo le toto o Keriso Iesu e mama ai i tatou uma. ‘Aua le lafi, ‘aua le tete’e i le Atua e maua ai le sa'olotoga moni. Tatalo: Le Fa’aola e, e fesouaina lava i matou i faiga filifiliga i aso uma. O lau ta’ita’iga mana ma le tunoa o lou alofa, e magalo ai i matou, Amene. Aso Lulu - Fepuari 10: “Sola’ese mai usoga” (Fleeing from kin) Tusi Faitau - 2 Samuelu 15:13-23

Page 20: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

19

Matua - f.21: “Ona tali mai lea o Itai i le tupu, ua fa’apea mai, O loo soifua le Alii, ua soifua foi lo’u Alii le tupu, o le mea e i ai lo’u alii le tupu, po o le oti poo le ola, e iai lava lau auauna.” E ese le faigata pe a fouvale se tagata i sona ta'ita'i, ae silisili ona faigata ona talia se atalii na te foua sona tamā. O le tamā na tausia ma fa’apelepele, ae peita'i ua maua le malosi ma le poto, ua lagona ai ua maualuga. Ua liliu le loto o le nuu ia Apisaloma. Ua polepole vale Tavita i le malosi o le ‘au tau a lona atalii, ae ui lava i lea, na saunia lava e le Atua tagata ese e sapaia o ia ma lana taumafaiga, pei o Itai, o le tagata o Sa Katā, atoa ai ma ona tagata. Sa ofoina lo latou ola mo le tupu, e ui lava e le o i latou o ni tagata o le ele’ele. Sa le amanaia e le tupu o Tavita, ae o i latou ia na lavea’iina le tupu. Ioe, o le tele o fa’afitauli ma mea sili ona leaga o le olaga nei e afaina ai tatou, e fafau mai lava i totonu o tatou lotoifale, ‘ae ‘aua le fa’avaivai, ae taula’i pea le vaai i le Atua o lo tatou to’omaga i aso uma. Tatalo: Le Atua e, i le tele o mea e fesouaina ai lo matou ola, sei e alofa ma fa’ailoa se tasi e fesoasoani ia te au pe a oo mai puapuaga, Amene. Aso Tofi - Fepuari 11: “Upu e talitonu ai” (Words of trust) Tusi Faitau - Salamo 3 Matua - f.5: “Na ou taoto lava a’u, ma ou moe; na ou ala, auā ua lagolagoina mai le Alii ia te a’u.” O upu tomua o lau Salamo e 3, e fa’apea, “E le afaina e ua leoleoina e le Alii”. O le atoaga lena o lenei Salamo ma le faitauga o lenei aso. O le Atua o le papa ma le ‘olo maualuga, e tua i ai e ua mafatia ma tigaina, ae maise e ua au sulusulu i le fia maua o se mapusaga ma se to'a filemu mai mafatiaga fa’apei o Tavita, ina ua tuliloa o ia e lona atalii ma ona fili. Ae peita'i, na talitonu lava Tavita ma lona fa’atuatua mausalī, o loo fa’apaolo a’ao alofa o lona Atua. E mafai ona moe ma malolō, a'o leoleoina ma fa’amafanafana o ia e a’ao alofa o le Atua. E fafau mea leaga ma manomano ona fili ia te ia, ‘ae le fefe pe popole o ia, auā o loo sisila lona Atua fai meatonu. E tali fa’apena foi o tatou vaitau. E tuliloa i tatou i fa’ama'i ma fa’afitauli o le olaga, e tofotofoina foi lo tatou fa’a-tuatua i mea e tutupu o le olaga, ae talitonu i upu ma le fa’amaoni a lo tatou Alii. Tatou te momoe ma ala mai ma le filemu ona ua lagolago mai le Atua ma lona alofa tunoa mo i tatou. Tatalo: Le Atua, le puna o le ola, se'i e foa'i le malosi e mafai ai ona matou galulue ai i aso lelei, ae silisili i aso o afā ma aso e souā, Amene. Aso Faraile - Fepuari 12: “O se nofoaga vaapiapi” (A tight spot) Tusi Faitau - 2 Samuelu 15:24-30 Matua - f.25b: “Ina toe momoli ia le atolaau a le Atua i le aai; afai e alofagia a’u e le Alii, na te fa’afoisia mai a’u, ma fa’ailoa mai ai ia te au atoa ma lona afioaga;” Ua tuliloa e Apisaloma lona tamā, ma ua le mautonu le tupu i lana fa’a-i’uga. Ua naunau ana auauna ma ona tagata e taui atu i lona atalii le mea ua ia

Page 21: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

20

faia ia te ia. Ua fouvale le atalii i lona tamā, le tupu o Isaraelu. Ua pei o se tagata ua maua i se tulimanu ma ua leai se avanoa e alu ese, pe sola ese mai ai, auā o lona lava toto ma ona a’ano. E ui lava la ina mamafa tu lenei avega i le tupu, ‘ae na manino lava lana vaai i le Atua, ua fa’atonu le au ositaulaga e ave le atolaau a le Atua i le a’ai, Tavita ma lona manatu mamafa i lona Atua, ae sei taumafai lona va ma lona atalii. E ese le faigata o le alofa o le tama i le fanau. E ui lava ina taulamalama le atalii i lona tamā, ma faufau ia lepetia le malō, ae tumu lava le tamā i le alofa, e le fesiligia le lagona e tupu a’e fa’a-le mātua i le fanau, nai lo lona fia taui ma sui i le leaga o lona atali’i. E talitonu e fa’apena foi tatou i nei ona po. E iai taimi e a’a i tui ai fanau, ae faigata e lautua mea uma i le alofa. Tatou onosa'i, e tali lava le Atua i tatou tiga, i lona taimi. Tatalo: Le Alii e o le atoatoa, fesoasoani mai i taimi ua maua ai i matou i le le mautonu, ona o tiga ma faigata, Amene. Aso Toona’i - Fepuari 13: “I totonu o le vao” (In the wilderness) Tusi Faitau - Salamo 63 Matua - ff.6b-7: “ou te mafaufau ia te oe i leoleoga i itu po. Auā na fai oe ma fesoasoani ia te au; ou te olioli foi i le paolo o ou apaau.” I le Salamo lea e 63, o loo atagia le naunau o Tavita i le Atua ao nofo ai o ia i le vao i Iuta. O lona fiafia loloto lea i le Atua ua ia fa’aalia e ala i ana solo ua fatu, pei o lenei solo. Ua na le saili lava i nisi lava mea, ae ua naunau lona agaga i lona Atua. O le ta'ita'i e sa'o le vaipuna e utu vai ai. E ui ina tele ē fa’a-mata’u mai ia te ia, ae fa’afouina pea lona malosi, e ui foi ina nofo i le vao-matua o puapuaga, ae manatua pea le Atua ma lona fa’amaoni ma lona lago-lago mai. Na te leoleo ia te ia, o lona paolo foi o loo malu ai mai mea leaga uma. O lona alofa fo'i e fa’afano ma fa’aifo ai fili o Tavita i le ele’ele. Ae tumau pea le manuia i e saili i le Atua i le agaga ma le fa’amaoni. O le agaga o le Salamo lenei, tumau pea le naunau i le Atua tusa lava pe afai o feagai ma tiga ma mafatiaga. E foai lava e le Atua le tali filemu i lona lava taimi. Tatalo: Le Fa’afofoga tatalo e, o a faigata ma fa’afitauli e lofia ai lo matou ola, o lou mana e liliuina faigata e avea ma fa’amanuiaga, Amene.

AGA’I I LE MEA E LĒ MAILOA – O LE AGAGA O LE AVEA MA SOO 1 – O Mua’i La’asaga

Aso Sa - Fepuari 14: “Valaauina” (Called) Tusi Faitau - Luka 5:1-11 Matua - vaega.f.4: “Ina tuutuu atu ia i le loloto...” O le upu moni, ua liliu e Iesu le masani ma le natura o le vai e avea ma ata o le fa’amoemoe fou. Ua fa’aalia ai foi le silisili ese o le Alii, ‘ae o le amataga o le valaauina o ona so’o. Fa’atoese ma fa’amaulalo Simona ma ana uō i le vaivai, ae maua ai le avanoa o le Alii e tapena ai ona so’o mo le galuega. Tu’utu’u atu le upega i le loloto, o le fa’ailoga o le taula o le fa’amoemoe ma le fa’avae i le

Page 22: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

21

Atua, ua na o ia e saunia ma paepae lelei le galuega. Na te le tuu lafoa'i le galuega, ae fa’atasi mai pea Iesu i le galuega tusa lava pe le va’aia o ia, ae auai mai pea lona Agaga paia. Ioe, o a o tatou faiva ma tiute ese’ese ua valaauina ai i tatou, o loo auai fa’atasi le Atua ma i tatou. Tatalo: Le Alii e, saunia i matou i le galuega fa’aso’o. Foa’i mai le loto tele ma le mafaufau matala, matou te tauivi ai ma faigata o lea galuega, Amene.

President’s Day (Amerika, Amerika Samoa) Aso Gafua - Fepuari 15: “Filifilia” (Chosen) Tusi Faitau - Ioane 15:9-16 Matua - f.16a: “Ua le filifilia a’u e outou, a ua filifilia outou e a’u;” E ese le maualuga ma le tāūa o le valaauina poo le amanaiaina e se aiga, nuu, ekalesia ma le malo, e ala i tofiga. E toatele lava e filifili ona o agava’a ma taleni o loo iai, ae ua le fa’apenaina le valaau a le Atua. Ua silafia e le Atua tagata uma, ua manino foi i le Atua le tagata ma lana meaalofa e fa’aogaina ai i lea vaega ma lea vaega. E tutusa tagata uma i le Atua. E ta’ua foi tagata uma o ana uo. E le toe auauana pe pologa se tagata i le Atua. A o le alofa lena o le Atua e lautua ai mea uma, ma ofo mo tagata uma. O ia lava na ia filifilia i tatou, ae ua tatou le filifili ia te ia. Auā o i tatou e fa’ailoga lanu, ma e iai le taimi e le manino ai la tatou filifiliga, a o le Atua e tutusa tagata uma ia te ia. Tatou fa’a-ta’ita’i e filifili fa’atasi ma le agaga o le Atua, e manuia ai o tatou faiva. Tatalo: Fa’aetai i lou filifilia o i matou e fai ma au auauna, Amene. Aso Lua - Fepuari 16: “Iloaina” (Known) Tusi Faitau - Ieremia 1: 4-10 Matua - f.5a: “Na a’u iloa oe a o lei faia oe e a’u i le manava, na a’u fa’apaiaina oe a o lei fanau mai oe…” E amata lava lenei faitauga i upu nei “Na a'u iloa oe.” O le Atua na te silafia mea uma. O le na tusia le fa’avae ma le fa’afanua e ta'ialaina ai le ola o le tagata, atoa ma le lalolagi na ia faia. O lana fa’atufugaga manino na te fa’a-aoga ai mea vaivai e fa’amāina ai mea malolosi. O le fa’amautinoaina ia Iere-mia, o ia o le Atua, e aoao lana pule, o lana tofiga e fa’avae i lona mataisau, ae le o le poto o le tagata. O le iloa lea o le Atua e tulaga ese ai o ia. E fa’avae la tatou vaai, i agavaa ma taleni e vaaia e mata, ae o le silasila a le Atua e mamao lava ma loloto, auā o le Atua e ato’atoa ma fa’amaoni. E le tuulafoai e le Atua ana auauna pe a fa’aletonu, ae mulimuli lava iai seia taunuu le fa’amoemoe. Le au fa’atuatua e, silasila lava fa’ale Atua e manuia ai mea uma. Tatalo: Foai mai le tomai ma le malosi e auauna atu ai i lau afio. Foai mai le iloa ma le mautinoa e fa’asoa ai le talalelei i tagata uma, Amene.

Aso Lulu Lefulefu (Vaitau o le Leni)

Aso Lulu - Fepuari 17: “Toe fuata’i mai” (Restore) Tusi Faitau - Esekielu 37:1-14 Matua - f.14a: “Ou te tuuina atu foi lo’u Agaga ai totonu ia te outou…,”

Page 23: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

22

O le Aso Lulu lenei o le Lefulefu, o le amataga o le vaitau o le Leni. O le Leni na te saunia i tatou mo le fa’amanatuina o le Eseta, e ala i le fa’amalosi-‘auina o i tatou e toe fuata’i o tatou loto, fa’aolaola le soifua fa’aleagaga, ma ia fa’aleleia la tatou mafuataga ma le Atua. O le vaitau o le tatalo ma le anapogi, e manatunatu ai i tigā ma puapuaga o lo tatou Alii. E talafeagai tonu le fa’a-aliga i ivi mamago sa iloa e Esekielu, e ta oso ai i tatou mo lenei vaitau. O se vaaiga mata'utia ona ua toe tutū mai ivi mamago, sososlo pa'u ina ua agi mai matagi mai itu e fa. Ua tupu le fa’amoemoe, ua le toe ivi mamago, ua le o toe fano, ae ua ola le nuu o Isaraelu. O le talalelei lea. O le Atua e fa’atupu ola ma fa’amaopoopo mai mea ua tuai. Ua manava i ai le agaga o le Atua, ma ua toe afua le taeao fou. Ua toe ola, o le lefulefu o le fa’atupu ola, e fanau mai ai mea lelei, ma toe fatufatu ai le taeao fou. Ua maliu Iesu ma manumalo i ivi mamago, ma liligi le toto o le feagaiga fou, ua afua ai le amataga fou ia Iesu. Tatalo: Le Atua e, ‘aua ne'i o matou tutumau i ivi mamago ma fa’amoe-moe mamate, ae ia manava mai le fou o lou Agaga i aso uma, Amene. Aso Tofi - Fepuari 18: “Tulaga fa’amatua” (Parented) Tusi Faitau - Hosea 11:1-11 Matua - f.4a: “Na ou tosina i latou i maea a le tagata, o maea alofa lava;” O le tele o aso, tatou te le manatu ai i lo tatou tuputupu a'e, ma amataga o le soifua. O taimi sa tatou fia a’ai ai ma taimi na maua ai i tatou i mai tigā. Ae o taimi fa’agalo gatā ia i o tatou matua. E tali fa’apena le Atua. O le matua alofa pei ona ta’ua e Hosea i le f.4. O a’ao alofa ma le mafola o le Atua, e puipui ma fa’atalitali i taimi uma tatou te mananao ai. E onosa'i ma fa’atalitali lava tusa lava pe fa’aletonu ma lē fa’alogo le fanau, ae fa’amuamua lava le alofa. Le au uso, o le tatou Atua lena, o le matua e alofa e le fa’atuaoia ona tiute, ma e le fua pau i so tatou lelei, auā e alofa lava o ia. Tatalo: Fa’afetai le Atua ona o lou alofa fa’a-matua. Fesoasoani mai ma e taialaina lo matou ola, Amene. Aso Faraile - Fepuari 19: “Ta’ialaina” (Guided) Tusi Faitau - Salamo 25 Matua - f.5: “Ia e ta’ita’i mai ia te au i le mea moni mai ia te oe... auā o oe o le Atua o lo’u olataga; ou te fa’atalitali ia te oe i le aso atoa.” Ua outou soifua ma tatou ola i le vaitau o a’oa’oga ese’ese, ma le poto a’oa’oina ua maualuga. Ua malosi mai a’oa’oga mai fafo, ma ua tele ina tua tagata i le upega tafa'ilagi e fai ma ona toomaga i ta'iala ese’ese. Ae fa’a-manatu mai le fai Salamo e 25 ao lona fuaiupu e lima, “ou te mana'o i le mea moni mai lau afio le Atua. Ou te fa’atalitali ia te oe i le aso atoa.” O ta'iala ia e galo e o tatou ‘auga tupulaga, ae saili i le Atua o loo i ai le mea moni, ma fa’atalitali i le Atua ma lona taimi e tali mai ai mo i tatou. E fai lava le ma’ema’e ma le fia pule o le tagata, ma fau lana taiala e fa’avae i lona tomai ma lona poto. Na o le ta'uvalea ma le fa’alumalumaina, ona o le le tepa i le Atua ma lana ta'iala.

Page 24: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

23

Tatalo: Fa’afetai le Atua, mo le ta'iala mo i matou. Ia matou maua pea le loto maulalo e saili ai le mea moni ma fa’atalitali atu i lou lava taimi, Amene. Aso Toona’i - Fepuari 20: “Lavea’iina” (Delivered) Tusi Faitau - Salamo 71:1-9 Matua - f.2a: “Ia e laveai mai ia te au i lau amiotonu, ma ia e fa’aola mai ia te au;” O le tusi faitau o lenei aso, o loo fa’aalia ai le fa’amaoni o le tunoa o le alofa o le Atua. O loo fa’amatala e le fai Salamo le fa’amaoni o le Atua i lana tagata, mai le afuafua a'o le'i fanau mai se'ia oo lava i lona tagata matua, ma fa’aifoifo le soifua matua. E tumau lava le alofa lavea’i o le Atua. O lona ‘olo maualuga ma le papa o lona olataga. Ua agai ina matua le soifua o Tavita, ua na iloa ma malamalama i le tele o ona fili. Ua ia valaau ai i lona Atua, ‘aua ne'i fa’amāina, tu’ulafoaiina pe tu mamao foi ma ia, auā ua leai lava sona fa’amoemoe ua na o le Atua lava. E tele fa’afitauli e feagai ma i tatou, ae ‘aua ne'i galo e lavea'i lava i tatou e le Atua. Tatalo: Le Alii e, fa’amanatu mai ia te a'u, o lau afio na e manumalo i ou puapuaga, o lau Afio o lo matou laveai, Amene.

AGA’I I LE MEA E LĒ MAILOA – O LE AGAGA O LE AVEA MA SOO 2 – Maua’a ma Tuputupu a’e

Aso Sa - Fepuari 21: “O fua i lona tau” (Fruits in its season) Tusi Faitau - Salamo 1 Matua - f.3: “O ia foi e fa’apei o le laau ua totō i tafatafa ane o vaitafe, e fua mai ona fua i ona lava tau, e le toulu foi ona lau; e manuia foi mea uma na te faia.” I lenei vaitau ma le tausaga tau amatamata, o loo iai lava le lē mautonu ma le masalo i mea e tutupu i lea masina ma lea masina. Fa’ata’ita’iga, o afa, fa’ama'i ma le tele lava o fa’alavelave, ae maise lenei vaitau o le Leni. Ae o le tusi faitau o lenei aso, o loo fa’amanatu mai ai le tāūa o le fuata ma lona lou. O le tau ma le mea e tupu ai. E lē afā ma matagi ai pea le olaga i aso uma. E le tumau foi le pogisa ma mea e tigā ai. Ae saunia e le Atua taimi lelei ma taimi e agi mālū ai le matagi, pei ona fa’amatala e le fai Salamo. O le laau e totō i tafatafa o vaitafe, e pua’ina mai ai le ola fou ma le mapu i faiga o aso uma. E manuia foi mea uma na te faia. E manuia mea uma pe a pipi’i i le Atua. E fou pea lona alofa i aso uma. O le mea lea e tāūa ai le maua’a ma fa’atuputupulaia pea le fia galue e fai ma soo o Iesu i lenei olaga. Tatalo: Iesu e, le vaipuna o le ola, fa’atumu i matou i lou tumu ato’atoa, ma fa’aaupegaina i matou e le mana o lou agaga, Amene. Aso Gafua - Fepuari 22: “Feagaiga fou” (A new covenant) Tusi Faitau - Ieremia 31:31-37 Matua - f.33: “… a o lenei le feagaiga ou te osia ma le aiga o Isaraelu, pe a mavae ia aso, o loo fetalai mai ai le Alii, ou te tuuina la’u tulafono i totonu ia te i latou, ma ou tusi ai i o latou loto.....”

Page 25: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

24

E ese le faigata pe a talanoa i le tulafono ma lona fa’ataotoga i le feagaiga tuai. E felefele ma lavelave, ae o loo taumanuō mai ai le i'u leo o le alofa, ae le o le saisaitia. O le fetalaiga a Iesu i le tusi a Mataio 22, o loo fa’amamāfa ai le alofa i le Atua ma le alofa i lou tuaoi. O le matagofie lea o le feagaiga fou. O le Atua tu’u avanoa. O le Atua e fia va’ai i le tagata moni ma ona fa’afitauli. O lona alofa e maua ai le mafutaga vavalalata. O le avanoa e fa’atumu ai e le Atua lana tagata e ala i le fa’atumu o lona loto i le Upu ma le Ola fou. O le loloto ma le mautu o le feagaiga, e lē fefe ai i le tulafono, ae olioli ai auā o le alofa taiala lea o le Atua. Tatalo: Le Atua e, a’oa’o ma fa’atumu lo matou gaogao i lou alofa ma lau fa’aolataga, Amene. Aso Lua - Fepuari 23: “Onosa’i i lou tuputupu a’e” Tusi Faitau - Salamo 92 (Patience in our growth) Matua - ff.12-13: “E tupu olaola le tagata amiotonu e pei o le pama; e tupu tele e pei o le arasi i Lepanona. O e ua totōina i le fale o le Alii, e tupu olaola i latou i lotoā o lo tatou Atua.” O le lalolagi e tumu i mea lelei ma mea e leaga. O loo iai le filifiliga ma le faitalia i le tagata i le ala e savali ai, ae i ai lava lana faiga filifiliga. O le filifili i le leaga e pei o le vao e vave lona tupu ma e vave foi lona manuia, ae o se manuia e lē umi ma i’uvale lona taunu’uga, e foliga matagofie i se taimi itiiti. Ae o le onosa'i e ui i faigatā ma fa’afitauli, e fa’atusa latou i le pama, i lona laau suamalie. O loo fa’atusa foi le malosi o le tagata amiotonu i le rema poo seu o povi po'a, a'o lona soifua tulu'i e pei o le arasi mai Lepanona. O le arasi o le laau anogata, ma e ta'i seneturi lona matua. O le fa’aumiumi lena o le soifua o le tagata amiotonu, e manino ai lana silasila, ma lelei ai lana faitau i le fotua’i mai o ona fili ma fa’afitauli, e ono lamatia ai o ia. O le tagata manuia lena ua filifili i le amiotonu. O le taui o le onosa'i o le manuia. Tatalo: Le Alii e, tapena i matou ina ia fua lou onosa'i i o matou loto, matou te faia ai lau amiotonu i soo se mea matou te i ai, Amene. Aso Lulu - Fepuari 24: “Mafuta mai o le Atua i la tatou sailiga” Tusi Faitau - Salamo 119: 9-16 (God’s presence in our seeking) Matua - f.10: “Ua ou saili ia te oe ma lo’u loto atoa; ‘aua ne’i ou agasala ia te oe.” O le faitauga o lenei aso o le fa’aaliga o manatu ma lagona a le fai Salamo, e tusa ma le la mafutaga ma lona matai. E tele ni vaega e mana’omia ona fa’aleleia, ma teuteu ina ia fa’amausalī ai le mafutaga ua motusia. E foliga mai o le Atua ua le toe mafuta ma lana auauna. Ae o le sini ma le fa’amoemoe o le tagata, ia toe teuteu le mafutaga lea, ma toe fai ia lelei, auā o le Atua lava ia e tumau, ae o le tagata ua tautevateva ma filifili e alu ese ma le Atua. O le toe soso’o la o le ‘afa lea, o se mea lelei i le tagata. O le afioaga lava o le Atua, o le loto o le tagata, ae peita'i e iai taimi e e filifili ai le tagata e fa’anofo le tiapolo i le nofoaga o le Atua, e afua ai le manatu ua le fia i ai le Atua. O le tagata lava le

Page 26: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

25

pogai o le sees, ‘ae tatau lava i le tagata ona saili i le Atua ma lona loto atoa i taimi ma aso uma. Tatalo: Le Atua e, ui ina matou manatu ua e le auai fa’atasi ma i matou, ae o loo e tumau mai ma e le liliu’ese ou fofoga ma i matou, Amene. Aso Tofi - Fepuari 25: “Poto ua maua’a” (Deep-rooted wisdom) Tusi Faitau - Fa’ataoto 3:13-26 Matua - ff.25-26: “Aua e te mata’u i le fefe fa’afuasei, ma le malaia o e amio leaga, pe a oo mai. Auā o le Alii, e fai o ia mou fa’atuatuaga; na te leoleo foi i lou vae, ne’i maua.” O le soifuaga o loo outou soifua ma tatou ola ai, e tumu i puapuaga ma fa’afitauli lē taupulea, e fetuleni mai fa’apei o fa’ama'i pipisi, e aunoa ma le manino mai o sona amataga, ae fa’afetai i le Atua o loo ia fa’ailoa ma fa’a-manatu mai, e le toia lou a’ao auā o loo fa’atasi mai o ia. O ia ua pei o se laau tele e malū totonu ma fafo. E tusa lava poo le a le malolosi mai o matagi o le olaga, ma tofotofo lo tatou fa’atuatua, e malu lava i le Atua. O loo taoto i le finagalo o le Atua le poto ‘ato’atoa, ma e manaomia lava ona saili le tagata i le ‘oa lea mai le Atua. O le poto ua maua’a ma ua mausalī, e le fa’amāina pe ta’uvalea ai, ae o le leo e malū ‘ae ‘anoa. O loo iai le mataisau o le Atua ma le toamalie, ao feagai ma le faifai mai o le lalolagi. O le poto mai luga, o le poto e mamā ma lē ponā. O le poto maua’a na o le Atua. Tatalo. Le Atua fa’atupu ola, se i e tapu'e i matou i lou poto maua’a ina ia mafai ona matou tautai i afa ma faigata o le olaga, Amene. Aso Faraile - Fepuari 26: “Avanoa e fesili ai” (Space to ask questions) Tusi Faitau - Luka 2:41-52 Matua - ff.46-47: “Ua mavae aso e tolu, ona la maua ai lea o ia i le malu-malu o nofo i totonu o le ‘au a’oa’o, o loo fa’alogologo ia te i latou, ma tau-fesili ia te i latou. Ua matuā ofo uma lava e na fa’alogo ia te ia i lona poto ma ana upu e tali.” O le avanoa na maua e Iesu e fa’asoa ma fetufa’a'i ai ma a’oa’o tulafono ma ta’ita’i o Iutaia, o se mea maoa'e ma ofoofogia. O se avanoa le ‘au maua pe a fua i le aganuu fa’a-Iutaia. E sefulu lua tausaga o Iesu, ae ua maua le avanoa e fa’asoa ai ma ta’ita’i o Iutaia. E fa aso o faia lenei fetufa’a’iga, a o saili Maria ma Iosefa ia te ia. E ofoofogia lava lenei mea, a o avanoa ua saunia e le Atua e tapena ai lona Alo. O le tatalo foi lea mo i tatou, o se avanoa e tapu'e, fa’amatala tala o le Tusi Paia, talitonu ma fa’avae o ekalesia mo fanau ina ia ‘aua ai ne'i galo. Ia tupu le tama ma le teine a ua ato’atoa iai a’oa’oga fa’aleagaga, tala o aiga, aganuu ae maise le faiga filifiliga. O le avanoa e fesili ai e poto ai fo'i. Tatalo: Le Atua e, fa’afetai mo le avanoa e fesili ai. E mautu ai lo'u fa’amoemoe ma le fa’alagolago i lau Afio, Amene. Aso Toona’i - Fepuari 27: “Atiina a’e lou fua” (Cultivating your fruit)

Page 27: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

26

Tusi Faitau - Ioane 15:1-8 Matua - f.5: “O a’u nei le vine, o la outou. O lē tumau ia te au, ma a’u ia te ia, o ia lava e fua tele mai; auā e le mafaia e outou ona fai o se mea e tasi pe a a’u le i ai.” E leai se tu to’atasi i le lalolagi nei, o mea uma e iai lava lona so’otaga. E fetausia'i ma fegalegalea'i. E tali fa’apena fo'i le fa’ataoto a Iesu, o ia o le vine, a'o la i tatou. E fa’alagolago lalā i le oga la’au, ae fa’alagolago le la’au i ona a’a. O Iesu o le a’a. E le mafai e se lalā ona tu toatasi, auā e mate ai. E mana’omia lava ona tapu'e ma teuteu le la, ae pipi’i lava i le a’a. Ae iai foi taimi e fia tu toatasi le la ma fa’aletonu ai. E fa’apena i tatou, tatou te mananao foi e fa’atu lo tatou malo ae i'uvale lava ona e le o pipii i le a’a o loo fafagaina le laau atoa. Tatalo: Iesu e le vine moni, fa’asusū mai i matou i au mealofa ina ia mafai ona matou tufa ma fa’asoa atu i si tagata. Amene.

AGA’I I LE MEA E LĒ MAILOA – O LE AGAGA O LE AVEA MA SOO 3 – Savavali Fa’a ‘Tasi’

Aso Sa - Fepuari 28: “Ua i luga o le ala” (On the way) Tusi Faitau - Levitiko 26:3-13 Matua - ff.12-13a: “Ou te fealuai foi i totonu ia te outou, e fai foi a’u mo outou Atua, e fai foi outou mo’u nuu. O a’u o le Alii lo outou Atua, o le na au mai ia te outou nai le nuu o Aikupito, ina ia le fai outou mo latou pologa;” E ese le fa’amaoni o le alofa taumulmuli o le Atua i le tagata o le palealii o ana galuega. Pe fia lava taimi e sesē ai le tagata pe fa’aletonu ai, e taumulimuli lava i iai. E pei o le faitauga i lenei aso, le folafola o le Atua i lona nuu, ‘ou te fealuai foi i totonu ia te outou.’ Mai Aikupito i Papelonia, mai agasala i le satauro, na taumulimuli lava le Atua. Na savali lava le Atua ona o lona alofa. Tu’u mea uma, ae alu atu e lavea'i ma fa’aola le tagata ua puapuagatia ma ua tumu i le agasala. Lea ua i’u ina ua tatou maua le ola ma maua atili ai pea. Tatalo: Fa’afetai le Alii e, le na e amatamea, na e amata le fa’aolataga lea ua matou ‘ae’ae ai, ma fa’amanatu pea i lea aso ma lea aso, Amene. Aso Gafua - Mati 01: “Ola fa’atasitasi” (Life together) Tusi Faitau - Salamo 133 Matua - f.1: “Fa’auta, o le mea e matua lelei ma le matagofie lava, pe a nonofo fa’atasi lava o uso.” O upu o le Salamo e atagia ai se malaga fuifui fa’atasi. O ‘au aiga ma mafutaga ese’ese, e i ai lava mea e fe’ese’esea’i ai. Peitai, o lenei salamo o loo talanoaina ai le manuia e maua i le mafutaga e fesoota’i fa’atasi. Ua fa’apea mai, o le mafutaga ua tasi ua pei o le suau’u ma le sau ua fesoota’i, o fa’ailoga o le tamāo’aiga e maua i le lelei o le Atua. Ua ta’ua e le Salamo 133 le ositaulaga sili o Arona, a e iai le tasi ositaulaga sili tatou te mana’omia ina ia avea i tatou o tagata moni o lenei Salamo, o lona igoa o IESU. O Iesu tatou te ‘au fa’atasi ai e

Page 28: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

27

pei ona faia i le Ekalesia. Tatou te le ‘au fa’atasi fa’apea i se isi fa’atuatuaga ‘ese, a e tatou te potopoto fa’atasi ma Iesu. Tatalo: Le Alii e, fa’afetai i lou amana’ia o i matou e ‘au fa’atasi i lou aiga, e ala i Lou Alo Pele. Amene. Aso Lua - Mati 02: “Pito maamaai ma itu pogisa” Tusi Faitau - Fa’ataoto 27:17-22 (Sharp edges and blind spots) Matua - f.17: E ma’ama’ai le u’amea i le u’amea, e fa’apea foi ona fa’amafanafana o le tagata i lana uo.” O le Fa’ata’oto ua faitauina i le asō, o le u’amea ua fa’ama’ai i le isi u’amea. O le upu moni, e tofu lava le tagata ma mea o loo “pogisa ai.” Ua i ai lo tatou ta’iala sili o le Tusi Paia, o le fa’asino ala i talosaga e maua ai pese ma viiga. E maua i ekalesia ma ‘au lotu le fa’asinoga e iloa ai le Atua i fa’atinoga e muli-muli ai. O le olaga mafuta ma uso a Kerisiano, e fo’ia ai le manatu fa’apito ua na o a’u ua iloa le Alii. O le ola fiafia e fa’asoa ma fetufa’a’i ma isi uso a Kerisiano, o le avanoa lea e iloa atili ai le tele o le finagalo o le Alii, e sili atu nai loo mea ua tatou iloa. Ou te manatu, o se tulaga lelei lava lea. Tatalo: Le Tamā e, fa’apupula o matou mata, ia matou fiafia e talia ma fa’asoa i mea lelei e ala ia Keriso, Amene. Aso Lulu - Mati 03: “Alofa ma ita” (Love and hate) Tusi Faitau - Ioane 13:31-35 Matua - ff.34-35: “O le poloaiga fou ou te tuuina atu ai ia te outou, ia outou fealofani; fa’apei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou. O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o o’u so’o outou, pe a fai ua outou fealofani.” O Mati 15, 2019, i le aai i Christchurch i Niu Sila, na tupu ai se fa’alave-lave matuiā. Na ulufale le tagata o loo umia le fana i totonu o se maota tapua’i, ua fa’apāpā lana fana ma maliliu ai tagata e to’a 51. Ua fa’aalia i lenei fa’alave-lave, o le ita o se tulaga e mata’utia lea. I le Ioane 13, ua a’oa’o atu Iesu i ona So’o, o lo latou alolofa, o le fa’atinoga pito mautinoa lea e iloa ai e tagata uma o i latou lava o ona So’o fa’amaoni. O lo latou alolofa e iloa ai le moni o la latou tala’iga. E fa’apea foi ia i tatou. Auā o Iesu lava ua na fa’ailoa mai. I se taimi ua mavae, na tago ai Iesu i le solo ma le apa fafano ua soloi i vae o ona so’o. E fa’apefea ona iloa e le lalolagi o so’o i tatou o Iesu? E iloa pe a fai e te tago i le solo, ma vaavaai ma le alofa, o le tasi i le isi. E le gata i lea, sa fa’amanatu mai foi Iesu, ia e alofa atu i e ua ita mai ma fai ‘oe ma o latou fili. A tatou mulimuli i ia a’oa’oga a Iesu, ona avea lea o i tatou ma so’o fa’amaoni. Talosaga: Le Alii alofa e, fesoasoani mai, ia fa’apei i matou o Iesu foi, na tago i le solo ma alofa atu i tagata, Amene. Aso Tofi - Mati 04: “Ua tasi” (At one) Tusi Faitau - Ioane 17:20-26 Matua - ff.20-21a: “E le fa’apito lau tatalo mo i latou nei, a o i latou foi e fa’atuatua ia te a’u ona o la latou upu; ina ia tasi i latou uma.”

Page 29: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

28

Ua tatou molimauina i le tala fa’asolopito le tele o fevaevaea’iga, o fe’ese’esea’iga, ae maise o fetaua’iga sa tutupu. Atonu e iai se finauga i le toefuata’iga na fa’avae mai i le vavae’eseina o le Ekalesia Porotesano, peitai, na fanau mai ai se taunu’uga lelei; e sau aso ma mavae atu foi tausaga, a e tutupu pea mai fe’ese’esea’iga i talitonuga ma fa’atuatuaga fa’ale-lotu. I nei auga tupulaga, o loo aliali mai pea fe’ese’esea’iga i tu ma aganuu i le va o lanu ma gagana. Ou te talitonu o le tatalo a Iesu ina ia tasi, o le a tumau pea se ia o’o ina fa’ataunuuina; o lona uiga, o le finagalo lava o Iesu: ia tasi le Ekalesia. E ao ina tatou manatunatu loloto i lenei talosaga, ma ia fa’ataua i o tatou loto, ia maua se fa’atinoga tāūa mo le finagalo o le Alii: ‘Ina ia tasi.’ Pe a fai tatou te fa’ataunuuina, ona avea lea o i tatou e fai ma molimau fa’amaoni o le tatalo: ina ia tasi, e ala i lo tatou ola ma mafuta ma IA i lona maliu ma lona toe soifua mai i le ola fa’avavau. Tatalo: Lo matou Alii e Iesu, ta’ita’i i matou ina ia tasi. Ia matou maua le agaga e galulue punoua’i ai ma le loto filifiliga, Amene. Aso Faraile - Mati 05: “O le malumalu ola” (A living temple) Tusi Faitau - 1 Korinito 3:10-23 Matua - ff.16-17: “Tou te le o iloa ‘ea o le malumalu outou o le Atua, o loo nofo foi le Agaga o le Atua i totonu ia te outou? Afai e fa’aleaga e se tasi le malumalu o le Atua, e fa’aleagaina lena tagata e le Atua; auā e paia le malumalu o le Atua, o outou lava ia.” I totonu o le Tusi Paia atoa, o le Malumalu o le nofoaga lea e afio ai le Alii. Ua fa’ailoa mai e Paulo, o le Ekalesia, o le malumalu o le Alii; e afio ai le Alii. O le afio’aga o le Alii, o le fa’ailoga moni lea e iloa ai o le Ekalesia, e i ai tagata o le Alii. Ua le fa’aigoaina o Kerisiano i latou, ona e ‘ese ni o latou uiga ma amioga; peitai, e iloa ona o le ‘auai fa’atasi ma le Alii. Ina ua fa’amaonia o le Ekalesia o le nofoaga e ‘auai fa’atasi ma le Alii, o le pogai lea o le a’oa’o atu o Paulo, o ē uma e fa’atupu fevaevaea’iga ma fe’ese’esea’iga, e tatau ona fa’aeteete: Afai e fa’aleagaina e se tasi le malumalu o le Atua, e fa’aleagaina lena tagata e le Atua. O se fa’amanatu lea mo tagata uma, ia maua le agaga o le mafuta fa’atasi: Ina ia tasi; a e lē o le fa’atupu o fevaevaea’iga. Auā e lē o le finagalo lea o le Alii. Talosaga: Le Atua e, fa’afetai i lou afio mai e fa’atasi ma i matou. Ia matou maua le agaga o le fusia fa’atasi e fai ma fa’ailoga o lou alofa, Amene. Aso Toona’i - Mati 06: “O so’o a’otauina” (Disciplined disciples) Tusi Faitau - Eperu 10:19-25 Matua - f.24: “Ia tatou manatunatu foi le tasi i le tasi, ina ia taufa’atupu ai le alofa ma galuega lelei;” Ua fai ma masaniga i atunuu Kerisiano le tāūa o le olaga tautua ma auauna fa’ale-agaga. Ua ta’ua le galue ma auauna fa’ale-agaga, e fa’apefea ona fa’atino? O a’oa’oga mai le Tusi Paia, e tatau ona potopoto fa’atasi ma tapua’i fa’atasi, auā o se fa’atinoga o le olaga tautua ma auauna i le Atua. O se tasi lea o

Page 30: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

29

fa’atinoga tāūa e a’oa’oina ai le ola talitonu ma fa’atuatua o le Kerisiano. Ua iloa lelei e le tusitala o Eperu, o le olaga tautua ma le ola auauna o le tasi i le isi, o se fa’atinoga sili lea ona tāūa mo le Kerisiano. E fa’apei o se fale-a’oga e a’oa’oina ai le avea e fai ma so’o. E fa’alogologo i Afioga a le Atua, e pepese ma vivii, e talia fa’atasi le Fa’amanatuga Paia ma tatalo, ua a’oa’oina le Tala Lelei o le fa’aolataga, e fa’aolaola ai pea le olaga talitonu ma fa’atuatua. Tatalo: Iesu Keriso e, fa’afetai i lou mafuta mai, ia matou iloa ai ona fa’atupu i o matou loto le agaga o le mafuta fa’atasi lelei ma fiafia ai. Amene.

AGA’I I LE MEA E LĒ MAILOA – O LE AGAGA O LE AVEA MA SOO 4 – O Peteru le So’o

Aso Sa - Mati 07: “Valaauina ma fa’aigoaina” (Calling and naming) Tusi Faitau - Ioane 1:35-42 Matua - f.42: “Ua ia aumaia foi o ia ia Iesu; ua silasila atu Iesu ia te ia, ona fetalai atu lea: “O Simona ‘oe o le atalii o Iona, o le a igoa ‘oe ia Kefa”, o lona uiga o Peteru. (o le papa).” O le fa’amatalaga lenei mai le tusi, Evagelia a Ioane, ua fa’atatau i le olaga masani o aso faisoo: fetufa’a’iga i so’o se tasi, o ta’ita’i o fa’atuatuaga eseese, so’o se tagata, e le fa’apitoa i se aiga e tasi; e tofu ma talitonuga a e maise o fesili o le fia iloa ma fia malamalama; e i ai foi ma le valaau ia iloa po’o le a le mea e tatau ona fai. Ae mo le ‘au fagogota o Kalilaia i le taimi nei, e fia feiloa’i ma fesaga’i ma Iesu. A o Iesu, ina ua oo ane Simona e fia feiloai ia te ia, ma fuafua i le tulaga pisi o loo i ai, o ia o se tagata galue, o le ta’ita’i i se vaega o tagata ua silafia e Iesu ma taga’i toto’a ia te ia, ua valaau i lona igoa ma ta’u lona igoa fou: Kefa/Peteru, o lona uiga o le papa. O se fa’atinoga ese lenei o le valaauina. Pe a faitau ma mafaufau loloto i lenei fa’amatalaga, pe moni ‘ea o Peteru o le papa ua atoatoa? Ia fa’aavanoa sou taimi fa’apitoa e mafaufau ai ma manatunatu loloto i ou taimi pisi i au galuega masani o aso faisoo, taga’i ma mafaufau i lena fesili, o le a se uiga mo i tatou ta’ito’atasi? Tatalo: Iesu e, fa’ailoa ia te i matou le ala e auauna ai mo isi, ma lagona lou si’ufofoga o loo valaau mai. Amene. Aso Gafua – Mati 08: “Lafoa’i mea uma, avea i tatou ma tatou lava.” Tusi Faitau - Luka 9:18-27 (Risking all, becoming ourselves) Matua - ff.23-24: “A fia mulimuli mai se tasi ia te a’u, ia fa’afiti o ia ia te ia ma ‘ave lona satauro i aso faiso’o, i le mulimuli mai ia te a’u. Auā ai se fia fa’asaogalemuina lona ola, e maumau ai ia te ia; a o le fa’amaumau i lona ola ona o a’u, e fa’asaoina e ia.” Ua ta’utino e Iesu i ona so’o, le uiga o le mulimuli mai ia te ia: e lē o le malosi fa’alelalolagi, a e o le fulitua, fa’apuapuagatia ma maliu ai. Peitai, ua leva ona nonofo fa’atalitali tagata o Iutaia i le oo mai o lo latou ta’ita’i e filifili mai e le Atua, e laveaiina ona tagata, o le a pule aoao i le lalolagi uma, e le fa’atoilaloina (e oo mai i nei ona po). A e o le ta’u amiotonuina o Iesu, i lona

Page 31: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

30

molimau i le upu moni ma le alofa o le Atua, ua tupu tele ai lo latou ita. A e na mana’o Peteru e fia iloa ma malamalama i le uiga moni o le avea ma so’o o Iesu, e iloa ai le mamalu ma le paia o le Atua, o se vaega o lona alofa tunoa. O tagata loto tetele, e oo lava ina lafoa’i i le olaga sa’oloto, ma afaina ai lo latou soifua, a e le fa’afiti pe solimuli: e molimau ma ta’utino i le fa’amaoni o le fa’amasinoga tonu, auā o le finagalo lava lea o le Atua e ao ina fa’amuamua. Tatalo: Le Atua alofa e, fesoasoani mai lau afio ia matou maua le malosi e fa’atino ai lou finagalo, Amene. Aso Lua - Mati 09: “Māofa i le mamalu” (Dazzled by glory) Tusi Faitau: Luka 9:28-36 Matua - f.33: “Ua oo ina la o ese ia te ia, ona fai mai lea o Peteru ia Iesu, “Le Alii e, e lelei ona ua tatou iinei; sei matou faia foi ni fale apitaga se tolu; mo ‘oe le tasi, mo Mose le tasi, mo Elia foi le tasi”; ua le iloa e ia le mea ua ia fai atu ai.” O le fausia o se fale apitaga, o se tulaga e le oo i ai lo’u iloa. Ae mo Peteru i le tumutumu mauga, atonu o se manatunatuga e mafai onn mafaufau i ai, o se ata fa’alemafaufau e vaaia ai le mamalu o le Atua, e fa’aalia i fofoga o le Alii o Iesu. E foliga o Iesu, o Mose ma Elia, e mafuta fa’atasi ai ma tapua’i ai. O foliga moni ia fa’ale-tagata, e mafaufau i ai i mea sa tutupu ua mavae. E ui ina tele ia manatunatuga fa’ale-tagata o loo i ai pea le Silisili Ese o Ia ua na saunia avanoa lelei mo i latou e faimalaga i le ala. Tatalo: Le Alii e, fa’afetai mo avanoa lelei ua saunia mo le ‘olaga fai-malaga o le tagata, e mapu ai ma malolo, ma manatunatu ai i lau Afio, Amene. Aso Lulu - Mati 10: “Savali i luga o le vai” (Walking on water) Tusi Faitau - Mataio 14:22-33 Matua - ff.30-31: “Ua vaai o ia i le matagi ua tetele, ona fefe ai lea; ona afua ai lea ona goto, ua alaga ai, “Alii e, fa’aola mai!” Ona a’apa atu loa lea e Iesu o lona aao, ua tago ia te ia, ua fa’apea atu ia te ia, “O ‘oe na, lē fa’atuatua itiiti, se a le mea ua e masalosalo vale ai?” Ua fa’afuase’i mai le malosi o le matagi, ma ua fafati mai galu, o totonu o ia foliga na vaaia ai e so’o o loo savali Iesu i luga o le sami e aga’i mai i le vaa. Ona latou alalaga ai lea ma le fefefe, a ua fetalai atu Iesu, “Ia outou loto tetele; o a’u lava, ‘aua tou te matata’u.” Ua amata le olaga fa’ale-fa’atuatua o Peteru, ua mana’o ia fa’apei o Iesu. Ua aapa atu aao o le Alii a o agi malosi mai le matagi, a e sa i ai pea le loto masalosalo ia Peteru. Atonu o loo talitonu lona loto ia te ia lava na te mafaia mea uma. Peitai, ua leai se mea o totoe: ua fa’afuase’i le malosi o le savili, ua magoto ifo ona vae i le suasa. Ua aapa atu Iesu ma toso a’e i luga ina ia saogalemu i le vaa. Tatou te talitonu, a mavae le matagi malosi o le loto popole ma le fefe, ona fa’ateleina lea o le loto talitonu ma fa’atuatua ia Iesu, o Ia lava na te fa’asaoina i tatou mai faigata ma puapuaga o le olaga nei.

Page 32: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

31

Tatalo: Le Alii e le Atua, fesoasoani mai i lo matou vaivai ma le olaga fa’atamala, o lau Afio lava e laveaiina matou, Amene. Aso Tofi - Mati 11: “Liua i le pa’i o le alofa” Tusi Faitau - Ioane 13:1-20 (Love’s transforming touch) Matua - ff.6b-9: “Le Alii e, e te mulumulu ‘ea ou vae?” ... “O le mea ou te faia, e te lē iloa nei, a e mulimuli ane e te iloa.” ... “E te lē mulumulu lava o’u vae e o’o i le fa’avavau.” ...“Afai ou te lē mulumulu ia te ‘oe, e leai sou tofi fa’atasi ma a’u.”...“Le Alii e, ‘aua lava na o o’u vae, a o o’u lima foi, atoa ma lo’u ulu.” O le a sou lagona pe afai e fa’amamā e se tasi ou vae? Atonu e faigata ona toe manatua tausaga a o e tamaitiiti lava, e masani ona palapalā ou vae, e tatau ona fufulu ‘ese le palapala ma le pefu ma fa’amago, e te lagona le mātenetene e o’o lava i ou tamatama’ivae. A o’o ina matua vae, atonu e iloa gofie le pa’i atu o le fomai-vae? Fa’amata e te tetee i ai, fa’apei o Peteru? O le fufuluina o vae: o le fa’atinoga e le na o ‘upu, e lagona le pa’ō o le suāvai ua sasa’a ane; e fa’alogoina le mālũ o vae sa gagase. O le pa’i ane o ni aao fa’amalolō i lou tino, e le faigofie ona fa’amatala, peitai, o se tulaga e lagona ai se suiga: o le fa’ailoga o le alofa. E fa’apei o le suiga o le areto ma le uaina ina ua fa’apaiaina---manatua le Talisuaga Mulimuli a le Alii ma ona so’o---o se vaega lea o lenei fa’amatalaga e uiga i le mulumuluina o vae o le ‘au so’o, o se sauniga ua fa’apaiaina. Tatalo: Le Alii e, o lou alofa tunoa, e fufulu ese ai le palapala i o matou tino atoa ma o matou agaga, Amene. Aso Faraile - Mati 12: “Fa’atuatua gausia, fa’afiti le fa’auoga” Tusi Faitau - Luka 22:54-62 (Broken faith, friendship denied) Matua - ff.60b-62: “Sole, ou te le iloa le mea e te fai mai na.” Ona vivini loa lea o moa, … Ona faliu lea o le Alii, ua silasila atu ia Peteru, Ona manatu mai ai lea o Peteru i le fetalaiga a le Alii, “E le vivini moa seia e fa’afiti fa’atolu mai ia te a’u.” Ona alu ai lea o ia i fafo, ua tagi lotulotu ia.” Ina ua to’otuli Iesu e mulumulu i vae o ona so’o, na muimui Peteru, auā ua lē malamalama po’o le a lea mea ua tupu. A e i sina taimi puupuu lava, ua iloa ma malamalama i le uiga moni o lenei fa’atinoga. O Iesu lana fa’auō, ma lana tala’iga na ootia ai loto e ala i le alofa tunoa o le Atua, ua lagona ai le loto fa’amaulalo. Na fesiligia Peteru e le auauna a le Ositaulaga sili, a e na fa’afiti, e fa’atolu na te le iloa lava se mea e tasi e uiga i lē ua molia. A o Iesu lava na mua’i apoapoa’i, e iai le taimi o i luma e tupu ai lenei mea. A o Iesu foi na fa’aigoa ia Peteru, na ia fetalai: Ou te atia’e foi la’u ekalesia i luga o lenei papa (Mat16:18). O le soifuaga fa’ale-tagata, e le mafai lava ona atoatoa le olaga fa’atino ia tusa ma lona igoa, po’o lona valaauina foi. A o le fesili: E fa’apefea i le Ekalesia ona feagai ma lea ituaiga olaga e lē fa’atuatuaina? Pe tatou te feiloai ‘ea ma le Alii, e ui ina iai o tatou vaivaiga fa’ale-tagata? Tatalo: Le Atua e, e lagona le masiasi, ona o matou vaivaiga ua pelogia ai pea lou finagalo. Fa’afouina ai i matou i se amataga manuia, Amene.

Page 33: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

32

Aso Toona’i - Mati 13: “E sili le alofa nai lo upu” Tusi Faitau - Ioane 21:15-17 (Love is more than words) Matua - ff.15b-17: “Simona e, le atalii o Ioane, pe sili mai lou alofa ia te a’u, i o latou nei?” ... “Ioe, le Alii e, ua e silafia, ou te alofa ia te ‘oe.” ... “Ia e fafaga i a’u tama’i mamoe.” ... “Simona e, le atalii o Ioane, pe e te alofa mai ia te a’u?” ... “Ioe, le Alii e, ua e silafia, ou te alofa ia te ‘oe.” ... “Ia e leoleo i a’u mamoe.” ... “Simona e, le atalii o Ioane, pe e te alofa mai ia te a’u?” ... “Le Alii e, ua e silafia mea uma lava, ua e silafia, ua ou alofa lava ia te ‘oe.” ... “Ia e fafaga i a’u mamoe.” O le pitonuu e iai le vaituloto o Kalilaia, e toso ai vaa fagogota i le matafaga, e iloa atu i gauta lafu mamoe o loo tata’a ai e saili ni vao mutia lelei e aai ai. Atonu o loo taumafai leoleo mamoe e saili ni laufanua lelei e tataa ai a latou lafu manu. Atonu foi sa leai ni mamoe na i ai i lea taimi ua toetu le Alii na tofotofoina ai Peteru a o savavali atu i le ‘auvai. E foliga fa’apea foi le vaaiga na iloa i le afeafe aupito i luga, ina ua tootuli Iesu e mulumulu vae o le ‘au so’o. Peitai o lea taimi, a o vaaia le fafati malie o galu i le gataifale, se’i mafaufau ia Peteru ma ona lagona: E le gata na te manatua pea fa’ata’ita’iga na faia e Iesu, o a’oa’oga sa faia e Iesu a o nonofo i tafatafa o le ta’inafi, o mea uma ia sa molimauina ina ua mavae le saisaitia fa’apagota o le Alii. E tolu fesili sa faia e i latou sa tutu latalata ane, ma e tolu foi fa’afitiga a Peteru. E fa’apefea ona ia sola ‘ese mai le mafutaga fa’auō? Tatalo: Le Alii e foa’i, o le Atua e fa’amagalo, fa’afetai i au afioga o le sulu lea e taitaiina ai la matou savaliga fa’aleolaga nei, Amene.

AGA’I I LE MEA E LĒ MAILOA – O LE AGAGA O LE AVEA MA SOO 5 – Peteru o le Ta’ita’i o le Ekalesia

Aso Sa - Mati 14: “Peteru ma le tatalo” (Peter and prayer) Tusi Faitau - Galuega 3:1-16 Matua - f.7: “Ona ia tago atu lea ia te ia i lona lima taumatau, ma fa’atū ia te ia i luga; ona fa’amalosia loa lea o ona vae ma ona tapuvae.” Ua tatou iloa Peteru ma Ioane ina ua mavae le Penetekoso ma le afio ifo o le Agaga Paia i luga o le ‘au so’o, ua oo ina suia mai le fefefe ma le matata’u a o fa’apotopoto i le afeafe aopito i luga, ua fa’atumulia i le malosi uiga ese e fai ma ‘avefea’u o le malo o le Atua. Na amata le Ekalesia Kerisiano i lalo o le taitaiga a Peteru. Ina ua fa’asaga Peteru ma Ioane e ala i faiga talosaga, a e fetaia’i loa ma le pipili o loo ‘aisi i le fia maua o se fesoasoani. Ua tutu Peteru ma Ioane, ma ua’i o la loto i le agaga fa’akerisiano i lenei tagata e le o iloa lona igoa. Ua la fesoasoani e fa’atu i luga; ona tupu ai lea o se vaaiga uiga ese i le pipili e tusa ma le fa’atuatuaga sa i le ‘au soo, ua talitonu i le mana e ala mai i le suafa o Iesu. O le avea e fai ma ta’ita’i, e iai fa’atasi ma le fa’atinoga o le olaga talitonu ma fa’atuatua, o Iesu e taitaiina ‘oe?

Page 34: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

33

Tatalo: Le Alii e Iesu, fesoasoani mai lou Agaga Paia i auala tonu matou te fa’atinoina, ia maua le agaga o le loto naunau e mulimuli ia te oe, Amene. Aso Gafua - Mati 15: “Tauto pepelo ma fa’asalaga” Tusi Faitau - Galuega 5:1-16 (Perjury and punishment) Matua - f.3: “A ua fai atu Peteru, “Anania e, se a le mea ua fa’atumu ai e Satani lou loto e te pepelo ai i le Agaga Paia, ma e tuu ai ma ‘oe nisi mea o le tau o le fanua?” E lagona le fa’anoanoa pe a oo ina maua le pepelo. Peitai, e le fa’atusaina i le lagona sa oo ia Anania ma Safaira. O se fuafuaga lelei sa laua fuafuaina, o le a fa’atau atu lo la fanua ma o le a fesoasoani lea tupe i le Ekalesia. Peitai, ua manatu Peteru o se tulaga e tāūa ma maualuga. Tatou te le o iloa po’o se tasi na musumusu ia te ia, po’o le Agaga Paia na fa’ailoa lenei mea; peitai, ua tatou iloa ua fa’amalosia le Uluai Ekalesia e le Agaga Paia, ua le gata i Ierusalema, a ua o’o atu lea malosi i soo se vaega o le lalolagi i ia ona po, ma ua valaauina Peteru e fai ma taitai e fa’ailoa le fa’amasinoga tonu a le Atua. Ua molimauina i le Tusi Paia nisi o fa’ataitaiga o le fa’amasinoga tonu a le Atua e o’o i e tetee i lona finagalo, a e le o se fa’atinoga e maua so’o. Afai e lafi le tagata ua tautala fa’a’ole’ole, fa’atasi ma le manatu e mafai ona sola ‘ese ai, e silafia e le Atua mea uma lava, e fa’atinoina foi e le Atua lona finagalo i e fai le amioletonu. Tatalo: Le Alii e le Atua, e silisili lava lou mana i mea uma na e faia, fesoasoani mai ia matou iloa lau fa’amasinoga tonu, Amene. Aso Lua - Mati 16: “Mamā a’ia’i ma le fa’ailogalanu” Tusi Faitau - Galuega 11:1-18 (Purity and prejudice) Matua - f.17: O lenei, afai e tusa le alofa ua foaiina mai e le Atua ia te i tatoui atoa ma i latou, ina ua fa’atuatua i le Alii o Iesu Keriso, o ai ‘ea a’u nei ou te mafaia ona vavao atu i le Atua?” Ua fa’aalia i le tusi faitau, ua faitio le ‘au aposetolo ma le ‘au uso o i Iutaia ia Peteru, “Na e alu atu i tagata e lē peritomeina, na outou aai foi fa’atasi ma i latou (f.3b).” Na tali atu Peteru: Na amata ona ou tautala atu, ona afio ifo lea o le Agaga Paia ia te i latou, fa’apei ona afio ifo ia te i tatou i le amataga. Ona ou manatua lea o le afioga a le Alii, ua fa’apea mai, Na papatiso lava Ioane i le vai, a e papatisoina outou i le Agaga Paia. (ff.15-16). O le polo-aiga fa’apitoa mo e ua talitonu ma fa’atuatua i le togiola ua uma ona saunia e Iesu Keriso: “Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia” (Mat 22:19-20). Tatalo: Le Alii e, fa’amagalo i matou i upu lē tonu ma fa’amatalaga lē sa’o e te fa’afofogaina, Amene. Aso Lulu - Mati 17: “Pulega ma le pule” (Polity and power) Tusi Faitau - Galuega 15:1-20 Matua - f.11: “A e peitai ua tatou taofi, o le alofa tunoa o le Alii o Iesu Keriso e fa’aolaina ai i tatou, fa’apei o i latou lava.”

Page 35: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

34

Ua tatou maua mai i le Tusi Faitau o lenei aso le fe’ese’esea’iga sa feagai ma le ulua’i ekalesia i Ierusalema, ona o le eseese o talitonuga ma a’oa’oga sa i ai le lotu Iutaia mai le feagaiga tuai, ma le tala’iga fou e fa’alagolago i le mana o le Agaga Paia. O le pule sili e mai luga lea, auā o le alofa tunoa o le Atua ua tatou maua ai le fa’aolaina atoatoa, ua fai lea ma fesoasoani mautinoa e tala’i ai le Tala Lelei, e le gata i Ierusalema, a e o le lalolagi uma lava e oo mai ia te ‘oe ma a’u. Ua lava ma totoe le alofa tunoa o le Atua na laugaina e Peteru, e le gata i Ierusalema a e fa’apea foi ma Nuu Ese. Tatalo: Fa’afetai le Alii e, lo matou Atua, ua avea lou alofa tunoa ma ala o lo matou fa’aolaina. Amene. Aso Tofi - Mati 18: “Falepuipui ma le tatalo” (Prison and prayer) Tusi Faitau - Galuega 12:1-19 Matua - f.5: “O lenei, ua leoleoina Peteru i le falepuipui; a ua faia le tatalo fa’atauanau i le Atua e le ekalesia mo ia.” Ua tuuina nei Peteru i totonu o le falepuipui, a e tatou te le o mafaufau tele po’o a ni gaoioiga o loo feagai ma ia, auā ua tuu’esea ma vaavaaia. Peitai, tatou te mafaufau i ona uiga lē fa’apito, o ana upu fa’amalosi loto ma lona loto fesoasoani. O le mea lea, se’i o tatou tatalo mo i latou ua taofia i falepuipui, e fa’apei o Peteru, i latou ua saisaitia ona o soligatulafono ma fa’asalaga o loo feagai ma i latou. A e le gata i lea, ia tatou manatua ia tatou talosaga, i latou ua tuua’ifuaina a e le agasala, alii ma tama’ita’i ua to’ilalo i fa’aosoosoga ma tofotofoga, i latou ua ta’ita’i seseina, ma i latou ua fa’aseseina ona o le pule fa’asaua a nisi. O i latou uma ia o loo mana’omia la tatou tatalo, e tusa ma faigata o loo aafia ai. Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ia matou maua le agaga o le alofa i e mafatia ma puapuagatia, Amene. Aso Faraile - Mati 19: “Peteru ma Paulo” (Peter and Paul) Tusi Faitau - Kalatia 2:1-14 Matua - f.8: “Auā o le na galue i totonu ia Peteru i le faiva o le aposetolo mo e peritomeina, o ia lava na galue i totonu ia te a’u i le faiva o le aposetolo mo nuu ese.” O Peteru ma Paulo, o auauna na tofia ma filifilia fa’apitoa mo le tala’iga o le tala lelei ia Iesu Keriso. Na fetalai Iesu, “O Peteru ‘oe, ou te ati a’e foi la’u ekalesia i luga o lenei papa, e le mafaia foi e faitoto’a o seoli ona manumalo i ai.” (Mataio 16:18b-19). O Paulo, o lona igoa muamua o Saulo, a e na suia mulimuli ane i le gagana Roma, o Paulo, o lona uiga o le “laitiiti. Na fa’amamāfa i lana tala’iga, “e fa’aolaina le tagata i le fa’atuatua, a e le o galuega. Ua aliali mai i upu ua fai ma Matua o lenei aso, sa ‘auai fa’atasi Peteru ma Paulo i le a’oa’o atu i tagata o Nuu Ese e le o le ‘peritoneina’, po’o le lē ‘peritoneima, a e o le fa’atuatua ia Iesu Keriso ma le fa’aolataga ua saunia e fa’aolaina ai le tagata agasala.

Page 36: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

35

Tatalo: Iesu e, fa’ailoa ia i matou le uiga moni o lo matou fa’aolaina ma le ola fa’avavau, Amene. Aso Toona’i - Mati 20: “Perofetaga ma mea fa’amuamua” Tusi Faitau - Ioane 21:18-19 (Prophecy and priorities) Matua - f.19: “Ua ia fetalai atu lea upu e fa’ailoa atu ai le uiga o le oti o Peteru e vivii atu ai o ia i le Atua. Ua fetalai atu lea mea, ona fa’apea atu lea o ia ia te ia, “Ia e mulimuli mai ia te a’u.” Ua fa’amatala i le tusi faitau o lenei aso, le uiga o le oti o le a o’o ia Peteru. O le talitonuga o loo tau’ave e le Ekalesia, e fa’apea: O Peteru na fasia fa’amaturo i Roma i se taimi o le tausaga 64 i le 68. Na ola pea Peteru ma fa’ataunuu le poloaiga pito tāūa (Mataio 28:18-20), ma sa ia maua le loto tele e fa’ai’uina ai lana tautua ma le fiafia---e fa’apei ona fa’amatala le tusitala Kerisiano o Orekene (tausaga 184-253): Na fasia fa’amaturo Peteru e ū i lalo lona ao (ulu), o le fa’ailoga o le loto maulalo i le fa’atusatusa i le maliu o Iesu. Na mulimuli pea Peteru se ia oo lava i le iuga. Tatalo: Le Alii e Iesu, foai mai le malosi matou te auauna ai pea e oo i le fa’aiuga, ma matou tausisi ai pea e tusa ma lau poloaiga, Amene.

AGA’I I LE MEA E LĒ MAILOA – O LE AGAGA O LE AVEA MA SOO 6 – Le Atua e i le Itu Totonu

Aso Sa - Mati 21: “Filifiliga” (Choices) Tusi Faitau: Kenese 39:6-23 Matua - ff.19-20a: “Ua fa’alogo lona alii i upu a lana avā sa tautala ai ia te ia, o loo fa’apea, ‘Ua faia nei mea ia te a’u e lau auauna’; ona ita tele ai lea o ia. Ua tago atu lona alii ia Iosefa ua tuu ia te ia i le fale puipui, o le mea ua fusifusia ai e ua fusifusia e le tupu.” E to’atele ua taofia i fale puipui, ona o filifiliga ua lē lelei ona fa’atino. Ua tatou amata lenei vaiaso i le tala ia Iosefa, o se ta’ule’ale’a na molia ma fale puipui, a e le’i agasala. Na filifili Iosefa e fai le amiotonu; e le tatau ona momoe ma le avā a lona matai. Ua ia filifili e nofo ai pea i le fale puipui e aunoa ma se lototiga, e ui lava na filifili e fai le amiotonu. O Iosefa ma le fuafuaga ua i ai, ina ua mavae tausaga e tele, o le a fai ma ‘palemia’ o le malo o Aikupito. Atonu o le taimi na tuuina ai i le fale puipui, o le saunia lea o lona tagata e fai ma palemia. Ua ia filifili e fa’amagalo i ona uso moni na agaleaga ia te ia, ma na ia fa’apea foi i le avā a lona matai ma le mea leaga na ia faia. Talosaga: Le Alii e, aumai mo i matou le loto filemu, pe a oo ina tuua’ifua i matou i ni leaga sa matou le faia, Amene. Aso Gafua - Mati 22: “Suiga o la’ei o le fale puipui” Tusi Faitau - 2 Tupu 25:27-30 (Change of prison clothes) Matua - ff.29-30: “Na sui foi ona ofu sa ofu ai i le fale puipui; sa ‘ai foi o ia e le aunoa i ona luma i aso uma o lona ola. O lana fa’alumaga foi, o le

Page 37: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

36

fa’aalumaga e le aunoa, na tuuina atu ia te ia e le tupu i lea aso ma lea aso, i aso uma o lona ola.” Ina ua mavae masina e tolu o le nofoaiga a Ioakina le tupu o Iuta, ona ‘ave fa’apagota lea o ia i le tafeaga i Papelonia i le pule a Nepukanesa le tupu. Ina ua tatala ma tuu sa’oloto Ioakina, ua tuu’ese ona toniga sa fa’aaoga i le fale puipui, ma ua talia foi e le tupu ma tagata o le malo. E to’atele pagota ua magalo ma toe foi i aiga, a e le mautu aiga, po’o le leai foi o se fesoasoani lelei e tua i ai. Ua manatu le to’atele, o tagata faifai mea leaga, o tagata sa fai le agasala, e mulimuli ai foi ma le igoa o le agasala sa ia faia peitai, e galo i manatu e i ai le malosi e mafai ona suia ai le tagata tuai i le tagata fou. O le mea e ao ina fai, tau lava o sina taimi puupuu e fesoasoani ai, i le tuu ‘eseina o lavalava sa fa’aaoga i le fale puipui, a e toe foi i la’ei ma lavalava sa masani ai, ma toe fa’afou le mafutaga ma le Alii. Tatalo: Le Atua e, tatalo mo i latou ua sauniuni e tuua le fale puipui mai fa’asalaga sa aafia ai. Ia fanaufouina i latou mai le olaga tuai sa ai, Amene. Aso Lua - Mati 23: “Fa’amasinoga tonu toe fuatai mai” Tusi Faitau - Isaia 61:1-3 (Restorative justice) Matua - ff.1-2a: “Ua i o’u luga le Agaga o le Alii le Atua; auā ua fa’auuina a’u e le Alii e tala’i le tala lelei i e ua tigaina, ua ia auina mai a’u e fufusi i e loto momomo, e tala’i le sa’olotoga i le tafeaga, ma le matua tatalaina o e ua fusifusia. E tala’i le tausaga e talileleia mai ai e le Alii, ma le aso e taui ai ma sui e lo tatou Atua;” O le tuusa’olotoina o le tagata mai le pouliuli o le agasala, o le toe fausia lava lea o se mea sa fa’aleagaina ina ia fa’alelei ma tumau ai pea mo le lumana’i. Ua molimau le faievagelia o Luka i le mata’upu e 4:18-19, na siitia e Iesu le mau mai le tusi a le perofeta o Isaia 61:1-2 ua fai lenei ma ta’imua i le laugaina ma folafola atu, ma le toe fa’aolaolaina o le tala’iga o le tausaga o le Iupeli o le tausaga e fa’ailogaina ai le tuusa’olotogo o e na saisaitia i le nofo pologa. O le fa’aopoopo mai o pagota ua fa’amagaloina ma suia o latou olaga, o le fa’aopoopo lava lea o i latou sa pologa, a ua fa’asa’olotoina ina ua talitonu ma fa’atuatua ia Iesu. Talosaga: Tatalo mo i latou ua aafia i soligatulafono. Tatalo i le Alii ina ia foa’i atu ia te i latou le loto fiafia ma le filemu, Amene. Aso Lulu - Mati 24: “Ua i o outou lima o ia” (He is in your hands) Tusi Faitau - Ieremia 38:1-13 Matua - ff.4a-5: “Ona fai atu ai lea o alii i le tupu, Ia fasiotia lava lenei tagata; auā lava o ia lē fa’avaivaia lima o tagata tau o e totoe i lenei aai, ma lima o le nuu uma, i lona tautala atu ia te I latou e tusa ma ia upu;... Ona fai mai ai lea o Setekaia le tupu, ‘Fa’auta, o loo i o outou lima o ia; auā e lē mafai i le tupu se mea pe a le tatau ia te outou.” O le tusi faitau o lenei aso, ua tusia ai le fa’amatalaga a le tupu i leoleo o le malo, ua fa’apea: “o loo i o outou lima o ia;” (f.5b). Se’i mafaufau ane lava, pe

Page 38: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

37

afai ua i luma o le ‘au fai manatu ma le ‘au fai nusipepa, le mataupu e uiga i pagota o i le fale puipui. E peisea’i o le tulafono, e foliga o le tuu’eseina o le tagata agasala mai lona nuu, lona aiga ma ana fa’auo, o le fa’asalaga lava lea. E le mana’omia le fa’asala i le fasiotia, po’o le fa’atigaina i le fia’ai ma fiainu, auā o se fa’ailoga lea o le lē ava ma le lē fa’aaloalo. O le fa’amoemoega e tāūa mo le tagata agasala, ia fa’atonu ma a’oa’o i auala e toe foi ai e ola fa’a-tasi ma mafuta ma le lautele o tagata. O le molimau ua tatou maua i le tusi faitau, na itagia Ieremia e tagata e to’atele, peitai, e to’atasi lava le tagata, o Epetemeleka le tagata Aitiope, na ia saunia le auala e toe fa’aolaina ai Ieremia le perofeta. O lona loto toa ma lona alofa moni, na ia oo ane ai i le tupu e fa’ailoa lona lagona ma lona loto alofa, ua suia ai le pologa i le sa’oloto. Fa’amata e mafai ona avea ‘oe ma lavea’i i se ua puapuagatia i lenei aso? Ua i o outou lima o ia! Talosaga: Le Atua alofa e, fesoasoani lou Agaga Sa i o matou loto ina ia maua le agaga o le alofa moni, Amene. Aso Tofi - Mati 25: “Soifua maloloina o le mafaufau” (Mental health) Tusi Faitau - Mataio 11:1-14 Matua - ff.2-4: “Ua lagona e Ioane i le fale puipui o galuega a Keriso, ona aauina mai ai lea e ia ni ona soo se to’alua, ua fa’apea mai ia te ia, “O ‘oe ‘ea le maliu mai, pe matou te fa’atali i se tasi?” Ona tali atu ai lea o Iesu, ua fa’apea atu ia e i laua, “Ina o atu ia oulua, ma fa’ailoa atu ia Ioane o mea na oulua fa’alogo i ai, ma vaai i ai.” O le nofo i le fale puipui, e suia ai le mafaufau. O mea sa e manatu e te iloa, ua le moni lea i taimi e te nofo ai i le fa’asalaga. Ua mavae nai aso talu ona i ai Ioane i le fale puipui, ona amata lea ona masalosalo i mea sa na mua’i iloa. Ua le mafai ona iloa ni fa’amatalaga ona ua na o ia lava, se’i vagana o fa’amatalaga a se tasi na vaavaai tino ma fa’alogo i ai. E fesiligia i lo’u mafau-fau, po’o Ioane sa maua i lea ituaiga fa’aletonu o le mafaufau, i le taimi na fe-sootai ane ai ia Iesu? Sa le’i manatu fa’atauvaa Iesu i le mea ua tupu, na fa’a-iloa le agaga o le alofa i upu na ia fetalai ai. O lo latou olaga o aso ta’itasi ua fa’amoemoe i fesootaiga mai fafo, o e asiasi ane mai ‘au aiga po’o e masani, o se valaau mai i le telefoni, po’o soo se avanoa e maua ai se fesootaiga! Talosaga: O le mana o le Atua, o le foma’i silisili, e le gata i le tino, i le mafaufau e oo lava i le agaga, Amene. Aso Faraile - Mati 26: “O Keriso le pagota” (Christ the prisoner) Tusi Faitau - Mataio 25:31-46 Matua - ff.36, 40b: “Na ou le lavalavā, ona outou fa’a’ofuina lea o a’u; na ou ma’i, ona outou asiasi mai lea o a’u; na ou i le fale puipui, ona outou o ane ai lea ia te a’u … auā na faia e outou i sē aupito itiiti o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai.” O anafea na ou asiasi ai i lo’u Alii?” “O fea na ou vaai ai i lo’u Alii?” Na ou iloa ‘ea i nisi o a’u fa’auō? Pe na ou iloa i foliga o e fa’anoanoa ma pua-

Page 39: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

38

puagatia? Po’o i latou foi ua tuulafoa’iina? Peitai, ua fa’aali manino e Iesu: o le soifuaga auauna mo isi, o le Atua lava lea ua faia i ai. E faigofie ona fulitua le vaai, pe a tau atu i e ua leai ni aiga a e nonofo i le alatele. Peitai, o i latou ia ua fa’atatau i ai, ‘o e aupito itiiti’, i le a’oa’oga a Iesu. Peitai, ‘aua ne’i galo i manatu, na iai Keriso i le fale puipui. Na fa’apagotaina Keriso, o se tasi o e ‘aupito itiiti’. E faigofie ona lē manatua, auā e le’i vaavaai tino lava i ai. E faigofie foi ona fulitua i ai le vaai, auā e māmā ma fa’atauvaa i le loto ina ua fa’apea ane: ‘o e aupito itiiti’, peitai, na a’oa’o mai Iesu, e fa’apea: ..auā na faia e outou i sē aupito itiiti o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai. [f.40]. Talosaga: Mafaufau po o ai ua fa’atatau i ai lenei aoaoga, ‘o e aupito itiiti’, i totonu o lo outou nuu. Ia manatua i latou i lau tatalo, Amene. Aso Toona’i - Mati 27: “Fa’aliliuina” (Transformation) Tusi Faitau - Galuega 16:16-35 Matua - ff.27-28: “Ua ala le leoleo o le fale puipui na moe, ua na iloa faitotoa o le fale ua avanoa, ona se’i lea e ia o le pelu, a fasi o ia e ia, fa te ia ua sosola e na noanoatia. A ua alaga Paulo ma le leo tele, ua fa’apea atu, “Aua nei faia e ‘oe se mea e leaga ai ‘oe; auā o iinei i matou uma lava.” Ua ta’ua i Tusi Faitau o lenei vaiaso, o le fale puipui o se nofoaga e suia ai le mafaufau, peitai, o se nofoaga foi e fa’aliliuina ai le mafaufau mo se fa’amoemoega tāūa. E masani ona ou fa’ailoa i pagota, e fa’apea: O le Atua na ‘aumaia outou i le fale puipui mo se fa’amoemoega tāūa i o latou olaga. Afai e te mana’o ia suia lou olaga, sii i luga lou lima.” Ua sii lona lima, a e ala loa. Afai e fia suia lou olaga, sii lou lima i luga.” Ua mafaufau le pagota i lana miti ua si’i lona lima ma ua tagi lotulotu, ma maligi ona loimata (e le tagi se pagota i le fale puipui. Na matuā puipuia le mea sa loka ai Paulo ma Sila ina ua uma lo la matuā sasaina. O se tasi o tiute tau’ave o faifeau i totonu o fale puipui, ia iloa ona faufautua lelei i pagota, ina ia latou iloa ma malamalama i le uiga o le fa’atuatua i le Atua, e mafua ai le olaga: “Ua fa’aliliuina.” Talosaga: Tatalo i le Atua ina ia foai mai se suiga fou o le olaga. Ia suia le olaga tuai sa leaga ai, i le olaga fou e faia ai mea lelei uma, Amene.

AGA’I I LE MEA E LĒ MAILOA – O LE AGAGA O LE AVEA MA SOO 7 – O le Tau o le Alofa

Aso Sa Laupama

Aso Sa - Mati 28: “Tatalaina se ala fou” (Opening a new way) Tusi Faitau - Salamo 118:1-2, 19-29. Matua - ff.19-20: “To mai ia ia te a’u faitoto’a o le amiotonu; ou te ulufale atu i ai, ma ou vivii atu i le Alii. O le faitoto’a lenei o le Alii, e ulu atu ai e ua amiotonu.” Fa’aaoga e le fai Salamo o ata eseese i lana fatuga e fa’ailo ai amataga fou: “le aso lenei ua faia e le Alii,” “o le maa na tuulafoa’ina e le tufuga ua fai ma maa-tulimanu,” ma le ata, “to mai ia ia te a’u faitoto’a o le amiotonu.” O le

Page 40: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

39

malaga a Iesu e aga’i atu i lona maliu, e le gata ua folasia ai le ala i laupama, a o le malaga e iai fa’atasi ma tiga. O lenei vaiaso paia, e tele mea o le a talepeina, e tatala ai se ala fou. O le tatalaina o le faitoto’a o le amiotonu ina ia ulufale ma fa’ailoa le alofa ma le agalelei o le Atua, e le faigofie i lenei vaitau, aemaise i se lalolagi e sili ona tetee i le amiotonu. Ina ua silafia e Iesu e tatau ona maliu i le satauro, o lana tauiviga i Ketesemane na tatala ai le ala fou mo le tagata. Tauivi Iesu ina ia tatala ai se ala fou mo i tatou; tigaina ma vevesi i le avea ma maa tulimanu sa tuulafoaiina, a e o iina na amata ai le amataga fou mo le lalolagi agasala. Talosaga: Le Alii e, foai mai le lototele matou te mulimuli atu ai, i lou fa’asatauroina ma lou maliu, Amene. Aso Gafua - Mati 29: “O le fa’afitauli e pogai mai le Mesia” Tusi Faitau - Mareko 14:53-65. (The crisis caused by the Messiah) Matua - ff.60-62a: “Ona tu lea o le ositaulaga sili i totonu, ua fesili mai ia Iesu, “E te lě tali mai ‘ea sina upu? Pe se a le mau a nei tagata ia te ‘oe:” A ua le fetalai o ia, ua leai foi sana tali. Ona toe fesili mai lea o le ositaulaga sili ia te ia, “O ‘oe ‘ea o le Keriso, o le Alo o Lē viia?” Ona fetalai atu lea o Iesu, O a’u lava lea ...” O le i ai o le Atua i le afi na mumű ai le vaomatua, o le ata o le fa’afeagai o Mose ma le tiute faigata, o le taitaiina o le fanauga a Isaraelu ia o ‘ese mai le nofopologa. A e o le upu, “O a’u”, o le tatalaina lea o le ala. Na fetalai Iesu, “O a’u”, o nei upu, o le tatalaina lea o le fesootaiga fou i le va feagai ma le, “o Lě Viia.” (f.61). O le vaavaai atu ia Iesu, ua fai ma mea faigata i le Ositaulaga sili. Ua saei i ona la’ei o le fa’ailoga o le fâifâi i le Atua. O le talitonuga fa’ale-fa’atuatua i le vaaiga a le ‘au faresaio, o le upuvale lava lea. Peitai, i le vaaiga fa’ale-fa’atuatua a le Kerisiano, e uiga i le mea sa tupu, ua le o fa’atinoina lava e Iesu se upuvale. O le upu moni, o le va feagai ma Iesu, e tupu ai mea faigata, auā o lana fetalaiga, “O a’u”, ua tatala ai le fesootaiga ma lona Tamā. Talosaga: Iesu e, o le Alo o le Atua Soifua, fesoasoani mai ia matou iloa ma malamalama e feagai ma faigata i o matou tagata, Amene. Aso Lua - Mati 30: “Peteru ua goto ifo” (Peter sinks) Tusi Faitau - Mareko 14:66-72 Matua - ff.71, 72b: “Ona augani lea o ia ma tautō, ua fa’apea, “Ou te le iloa lava lea tagata tou te fai mai ai na.” ... Ona manatua lea e Peteru o le upu na fetalai atu ai Iesu ia te ia, “E le vivini fa’alua moa, seia e fa’afiti fa’atolu mai ia te a’u.” Ona matuā tagi tele ai lea o ia.” Ua silafia lelei e Iesu, o Peteru o se so’o e i ai le lototoa, a e osovale foi i nisi o taimi. O se soo e mana’o vave, a e vave foi ona solomuli pe a mamafa le avega. Sa fetufa’a’i Iesu ma Peteru e uiga i le fa’amagaloina. Na fesili Peteru pe fa’afia ona fa’amagalo i le ua agaleaga mai, ae tali Iesu e fa’asili atu nai lo le talitonuga sa ia Peteru. Peitai o le taimi, ina ua mamafa le avega i le loto o Peteru a o iai i le lotoa o le fale fa’amasino, ua fesiligia ai po o ia o le so’o o

Page 41: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

40

Iesu a ua fa’afiti Peteru. Na toe fa’aauau lana fa’afitiga ina ia fa’asaoina ai o ia. O se fa’afitiga e ono fa’atigaina ai Iesu. Peitai, o fa’ailoga lenei o le vavae’eseina o Iesu, a o ia finafinau e fa’atoilalo le ala i le oti, ina ia maua le manumalo ma ola pea. A e ui lava i lea, na tumau pea le alofa o Iesu i le so’o, o Peteru. Talosaga: Iesu e, silasila mai i lou alofa fa’amagalo, tusa lava po’o se fa’atinoga e faigata ia te a’u, Amene. Aso Lulu - Mati 31: “Leai se mea e toe ta’u atu” (Nothing left to say) Tusi Faitau - Mareko 15:1-15 Matua - ff.2, 4-5: “Ona fesili mai lea o Pilato ia te ia, “O ‘oe ‘ea o le tupu o tagata Iutaia?” Ona tali atu lea o ia ia te ia, “O lea lava.” Ua momoli foi ia te ia e le ‘au ositaulaga sili i mea e tele. Ona toe fesili mai lea o Pilato ia te ia, “E te le tali mai lava ea? Fa’auta i le tele o mea ua latou molimau ai ia te ‘oe.” A ua le tali atu e Iesu sina upu; o le mea lea ua ofo ai Pilato.” Pe aisea ua itiiti ai upu na tali ai Iesu i lona tua’iina? Masalo ua silafia e Iesu e maumau le taimi e tali ai, auā ua leva ona i ai le fa’aiuga a Pilato ma ta’ita’i o le lotu Iutaia, e fa’aoo le oti ia te ia. A o le tuufesili a Pilato i upu ia ua avea ma matua o lenei aso, e foliga mai sa i ai pea le avanoa mo Iesu e fa’asaoina ai, pe a talafeagai lona tali mai i mea ua tua’iina ai. Atonu o le le tali o Iesu ia Pilato, o se fa’amanatu lea mo i tatou, e iai taimi a o le’i faia sa tatou tala, ua leva ona ta’usalaina i tatou. O a a tatou upu e fai, ua leva ona fai mai e tagata le fa’aiuga o tatou, ona o manatu fa’aitu’au ma fa’ailogalona. E fiu la e taumafai atu, e le suia ai lagona ma manatu o tagata. O le tulaga lea sa o’o ia Iesu. E sili ai le nofo, ‘aua le tali. A ua manino lava le tali a Iesu sa fai muamua, o ia o le tupu o tagata Iutaia. Ua leai se mea e natia e Iesu o ia lava. E leai se isi upu o totoe e tautala atu ai. Talosaga: Iesu e, ia fa’aalia lou alofa ma lou agalelei i soo se avanoa ma soo se taimi, Amene.

Aso Tofi Poloa’i (Maundy Thursday) Aso Tofi - Aperila 01: “Iesu, autū o le fa’alumaina” Tusi Faitau - Mareko 15:16-20 (Jesus, object of humiliation) Matua - ff.17-19: “Ona latou fa’aofu lea ia te ia i le ofu pāuli, ua latou taatatai laau tuitui ua fai a’i le pale, ua fa’apaleina ai o ia. Ona latou alolofa mai lea ia te ia,” Talofa le tupu o tagata Iutaia.” Ua latou ta foi i lona ao i le ū, ma feanu ia te ia, ma tootuli ma ifo ia te ia.” I lenei faitauga, e le gata ua leai se tala a Iesu e fai, a ua leai foi sona pule i mea o le a tutupu ma o’o ia te ia. Ua sasaina ma fa’aleagaina lona tino e fitafita Roma. Ua leai se noataga e fa’aolaina ai. Ua pei o se pagota. Ua toso e pei o se manu. Ua pale lona ao i le paletuitui, le fa’ailoga o le amusia ma le inosia e tagata. Iesu o ia o le Atua, a o lea ua fa’alumaina? Tatalo: Le Alii e, seia e tafiesea le olaga soonafai ma le olopalaina o tagata i soifuaga le talafeagai, Amene.

Page 42: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

41

Aso Faraile Lelei (Good Friday)

Aso Faraile - Aperila 02: “Va’aia le Atua i luga o le satauro’’ Tusi Faitau - Mareko 15:21-39 (Seeing God on the cross) Matua - ff.37-39: “Ua alaga Iesu ua leo tele, ona to ai lea o lana mānava. Ua saeluaina le ie puipui o le malumalu, ua amata ifo i Iuga, ua oo lava i lalo. O le ta’ita’i o le toaselau, o le na tu atu i ona luma, ua iloa e ia ua to o lana mānava, ona fa’apea atu ai lea o ia, “E moni, o se alo o le Atua lenei tagata”. O Iesu i luga o le saturo, ua leai se malamalama, ua na o le pogisa. Ua leai se malamalama e puipui ai lona aliali mai i luga o le satauro. Iesu le malama-lama; o le malamalama o le Atua i le lalolagi, a o lea ulufale i le pogisa o le satauro. Ua tu’ulafoaiina ea e le Atua? E toe fa’afoisia ea lona ola? E toe susulu ea lona malamalama? O le taimi na toe alaga ai Iesu ma le leo tele i luga o le satauro, o le toe alaga ua tatala ai avanoa fou mo i tatou, tatou te toe tepatasi ai ia te ia poo ai. O le toe alaga a Iesu na luluina ai le ta’ita’i o le toaselau e talitonu ia te ia. Ina ua to lana manava ma saeluaina le ‘ie puipui, o iina na iloa ai e le ta’ita’i o le toaselau, ma ta’utino ai, ‘E moni, o se alo o le Atua lenei tagata.’ I lenei taeao, ua tatou tutū fa’atasi ma le ta’ita’i, ma maimoa i le fa’asaturoina o Iesu. Tatalo: Le Alii e, fa’afetai ua e tatalaina i matou i luga o le satauro, i le fa’amoemoe ma le ola fa’atuatua. Amene.

Aso Toona’i Paia (Holy Saturday) Aso Toona’i - Aperila 03: “Alofa pe a mavae le oti” (Loving after death) Tusi Faitau - Mareko 15:40-47 Matua - ff.46b-47: “Ua ave ifo foi ia e ia, ona aui lea i le ie lino, ua tuu foi ia te ia i le tuugamau na foa i le papa, ona fuli ae lea o le maa i le gutu o le tuugamau. Ua vaavaai atu foi o Maria le Makatala, ma Maria le tinā o Iose i le mea na tuuina ai o ia” E mafaia galuega alofa i taimi to’atugā o le soifuaga, e pei o le galuega sa faia e Iosefa Arimataia ma nai Tina i lo latou alolofa ia Iesu ina ua maliu i luga o le satauro. Ua tago atu Iosefa ma ‘aūi le tino o Iesu i le ‘ie lino. Talofa i lo latou uo o Iesu! Na tauemua, fa’amatagāina, ma fa’asatauroina. O Maria e toalua – Maria le Makatala ma Maria le tina o Iesu – na la’ua va’aia Iesu i le mea e fa’ataoto ai, ma ua la manatu e toe foi mai i le tuugamau pe a maea le sapati, e fa’auuina lona tino i uu manogi, e pei ona masani ai le aganuu o Iutaia i le fa’asaunia o tino maliu. E mafaia lava galuega alofa i taimi tuga o le soifuaga, e pei ona faia e Iosefa ma Maria e toalua. O le Alii sa tuulafoaiina i luga o le satauro ina faaolaina le lalolagi, ae sa ‘auai ma atagia pea le alofa o le Atua, e ala ia Iosefa ma Maria e to’alua. Tatalo: I le tuugamau matou te saili atu lava i lau afio. Manava maia lou Agaga ma suluia i matou i lou alofa i lenei taeao fou, Amene.

LE TUSI PAIA I VAITAU: Vaitau o le Tau Totogo A’e

Page 43: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

42

Aso Sa Eseta (Easter Sunday)

Aso Sa - Aperila 04: “O molimau lē leōa” (The silent witnesses) Tusi Faitau - Mareko 16:1-8 Matua - f.8: “Ona latou vave o atu ai lea i fafo, ma sosola ese i le tuugamau; ua maua foi i latou i le gatete, ma le ofo tele lava; ua latou le fai atu foi se upu i se tasi, auā ua matatau.” A o tatou iai i le vaitau o le tau totogo a’e, ua tatou amata i lenei Aso Sa i se nofoaga e sili ona matagofie: o le tuugamau tuufua, ma fafine sa mua’i āsia le tuugamau o Iesu. Ae peita’i, ua tatou o’o mai i lea nofoaga, e ala i le molimau a le faievagelia o Mareko – o se molimau ua sili ona faigata mo tagata Kerisiano talu le amataga. Ua ‘au tasi le ‘au su’esu’e o le Feagaiga Fou, faimai o le ff.9-20 o le mataupu 16 o Mareko, o fuaiupu ia na toe fa’aopoopo mulimuli ane i le tala. A o le tala lava ia i lona ulua’i tusiga e Mareko, e gata i le f.8 lea ua fai ma a tatou matua i lenei aso. O lona uiga, e fa’ai’u le tusi o Mareko i le tala i fafine ua gatete, ‘ua lē fai atu foi se upu i se tasi, auā ua matatau’. Aisea ua fa’ai’u ai fa’apea le tala? Ua uma ona fa’atonu e le agelu e ō e tala’i atu le tala i ona so’o. Ae i’u ane, faimai ua sosola ma fefefe fafine, ua le iloa tautatala. Masalo o le natura lea o le tagata pe a umi ona nofonofo i se mea ua masani ai. A tutupu loa ni mea e fou i le va’ai, e le tautala. E le vavevave foi. E fa’atuaituai lava ona opogi. Ioe, e opogi i se taimi o i le lumana’i. Ae mo le taimi nei, se’i fa’ateletelegese teisi – se’i va’ava’ai muamua ma to manatu – fua i luma, fua i tua – ona fai lea o se fa’aiuga. Masalo sa fa’apea nai fafine na o atu e asi le tuugamau o Iesu. E fou i lo latou va’ai le tuugamau tuufua. E le fa’apea la o le a oso sa’o e tala’i le tala e pei ona fa’atonuina e le agelu. E leai. Se’i manatu-manatu muamua. Se’i to manatu i le mea fou sa latou molimauina. Manatua, mulimuli ane, o fafine lava ia sa molimau ma tala’ia le tala i le tuugamau tuufua. Ae mo le taimi nei, ua lē leōa lo latou molimau. Tatalo: Aumaia o lou mana matou te fa’ailoa le tala lelei i tagata uma o lenei lalolagi, Amene. Aso Gafua - Aperila 05: “O le vaitau o viiga” (The season of singing) Tusi Faitau - Pese a Solomona 2:10-15 Matua - ff.10-12: “Na tautala mai lo’u manamea, ua fa’apea mai ia te au, Si a’u uo e, si o’u lalelei e, ina tulai mai ia te oe, ina sau ia; auā, fa’auta mai ia, ua mavae le tausaga maalili, ia mavae le timuga, ua te’a ia. Ua iloa atu fuga i le fanua; ua oo ai le tau e teuteu ai vine; ua lagona foi le leo o le manutagi i lo tatou nuu.” O le totogo mai o fugala’au, fa’apea le tausagi o manufelele, e fa’ailoa ai le tau tutupu ma le o’o mai o le tau mafanafana, ua tafiesea le malulu ma ua sulusulu mai le malamalama o le la, o le viiga lea i le Atua, ua fa’ailoa e le lalolagi uma. O le valaau lea ina ia tatou pepese fa’atasi i mea ua tatou poto-poto ai, i faigalotu, e fa’apea ona manatu pesepesega mai le Tusi Paia, o pepesega ma usuina fa’atasi ma viia le Alii ma lana foafoaga. O le lu’i lea ina ia

Page 44: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

43

e manatua pesepesega i mea e te alu i ai, fa’alogo i le tamaoaiga o pesega i le sami, i le vateatea, i le lotoifale, fa’apea mea o loo tutupu i lou aai ua e faigaluega. O le taimi maalili e pulupulu ai ma fia maua se mafanafana peitai, i le o’o mai o le tau tutupu, ‘o le vaitau o viiga,’ ua suluia i tatou i le malama-lama, e avatu ai le fa’afetai i lo tatou Atua. Tatalo: Le Alii e, fetalai mai oe ina ia tutu fa’atasi ma avatu le viiga i lau Afio silisiliese, Amene. Aso Lua - Aperila 06: “Fa’amalosia e fa’alogo” (Forced to listen) Tusi Faitau - Isaia 42:5-16 Matua - ff.8,9: “O a’u o le Alii, o lo’u igoa lea; o lou mamalu foi ou te le avatu i se tasi, ma lo’u viiga ou te le avatu i tupua ua ta. O mea muamua, fa’auta, ua oo mai ia, o mea fou foi o loo ou te ta’uina atu; ua ou fa’ailoa ia te outou, ao lei tutupu mai.” Ua masani i tatou, ma fa’ataotoga o galuega i aso uma, o le taimi mo le taumafataga, o le taimi e fo’i ai i le aiga, o le masani e pei ona faia lava pea. O le mea e tatau ona faia, e tatau ona fa’ataoto o taiala e tupu atili ai le fua lelei, e iloa ai mea ua tatou faia. Ia fa’amuamua filifiliga tāūa, nai lo o mea laiti e le o moomia. E iai auala e liliu ai ma fa’atino galuega e tatau ona fa’atino, o le faia o se mea’ai e pei ona masani ai ua le manatua, o le taimi e manava ai ua foliga o le a alu ae lei taunuu se galuega, o le loto e tatau ona tuu lelei o fa’ati-noga, pe le o le Atua lea ua ia tuuina atu ia te oe lou fa’amoemoe e fa’atinoina ai o mea e tatau ona fai? O taiala e pei ona faia i aso uma, ua galo ai le Atua, o mea faigatᾱ e osofaia o tatou loto peitai, pea e tumau i aoaoga a le Alii, o le Atua lava na te tosoesea i tatou mai taiala ua faia pea lava pea, ma le Atua na te musuia o tatou loto ma oo mai o lana upu fa’amalosi i e manuia ai. Tatalo: Le Alii e, fetalai maia a o matou fa’alogologo atu, Amene. Aso Lulu - Aperila 07: “Galuega fa’amamā o le vaitau o le totogo a’e” Tusi Faitau - Hosea 6:1-6 (Spring cleaning) Matua - f.3: “Tatou te iloa foi o loo tatou tausisi atu ia iloa le Alii; ua saunia lona afio atu e pei o le taeao, e afio mai foi o ia ia te i tatou e pei o le ua, e pei o le timu mulimuli ma le timu muamua i le eleele.” O le galuega fa’amamā e masani ona faia i le vaitau o le tau totogo a’e, e fa’amamāina ai mea sa fa’aletonu mai le tau malūlū. E fa’apea foi o tatou loto, e fa’amamāina e le Agaga ina ia tupu mai ai suiga lelei i lo tatou ola. O Hosea na soifua mai i le mālō i matu o Samaria, i le vaitaimi o le fa’ateteleina o le tamaoaiga i le nuu, a ua matitiva le nuu i le olaga tapuai. O le tamaoaiga ua le manatua ai le Atua alofa. O le valaau la a Hosea, o le valaau i lona nuu ina ia fa’atino le fa’amasinoga ma le alofa i tagata uma. Pe a tatou liliu i le Alii ma fa’atino lona alofa, o le Atua e fa’amaoni ma ana folafolaga, ma avea o ia ma lo latou Atua. E fa’apea se valaau mo i tatou ina ia fa’amamāina lo tatou ola. Ia tuuese o taiala e fa’aseseina ai, a ia saili i taiala fou, e fa’atinoina ai o taitaiga

Page 45: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

44

lelei. E tatau ona tuuina atu e le tagata i le Atua le loto salamo moni, e fa’apea foi ona aapa mai i le tagata ma ona aao alofa. Tatalo: Le Atua alofa e, fa’amagalo mai i matou ona o fa’atinoga leaga ua matou faia, ua afaina ai nisi o o matou uso, Amene. Aso Tofi - Aperila 08: “Fanau i le Agaga” (Born of the spirit) Tusi Faitau - Ioane 3: 1-15 Matua - ff.5-7: “E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, afai e le fanau se tasi i le vai, ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua. O le ua fanau mai i la le tino, o le tino lea; o le ua fanau mai foi i la le Agaga, o le agaga lea. ‘Aua e te ofo auā na ou fai atu ai ia te oe, E ao ina toe fanau mai outou”. Fetalai Iesu ia Nikotemo, pau le auala e soifua ai le tagata i le pule ma le malo o le Atua, o le fanau i le Agaga, poo le fanau mai i lugā, poo le toe fanaufouina. O le fanau fou i la le agaga e pei ona fa’ailoa ia Nikotemo, o le fanau fouina i le loto atoa ma le Agaga, ina ia tula’i mai ai se suiga ma se olaga fou, o le tagata ua fa’atumuina i le loto ma tupu mai ai mea lelei, i le soifua ma le auaunaga. E tele tagata ua ta’uta’u lo latou fanau fouina peitai, pe ā o’o ina mo’omia le usitai ma le fa’amaoni ma tu’u atu lagona uma i le Alii, ona iloa lea o le lē moni o le tu’uina atu o le loto. O le a sau vaaia i ai? Tatalo: Le Alii e, ou te tu’uina atu o lou loto ma le agaga atoa se ia e fa’atumu mai e lou agaga, Amene. Aso Faraile - Aperila 09: “O le totonugalemu o lo tatou fa’atuatua” Tusi Faitau Aso - 1 Korinito 15:12-28 (The center of our faith) Matua - ff.20-22: “A o lenei, ua toe fa’atuina mai Keriso i e ua oti, ua avea ma fa’apolopolo o e ua momoe. Auā ua oo mai le oti ona o le tagata, ua oo mai foi le toe tutū o e ua oti ona o le tagata. Auā fa’apei ona oti uma ia Atamu, e fa’apea foi ona fa’aolaina uma ia Keriso.” O le autū o le fa’atuatuaga, e auga lea i le toetu manumalo o Keriso mai le tuugamau. Pe a leai se toetu, o lona uiga e leai se fa’atuatuaga fa’akerisiano. E tele tagata o loo tete’e i lenei tala peitai, o le tala ua fa’amatalaina, i le Alii na maliu ma tanumia, ua toetu mai i le tuugamau i le aso tolu. O le a se mea tāūa i le toetu o le Alii mo lo tatou fa’atuatuaga? O tala a Paulo, pe ana le toetu le Alii, o tagata uma e pei ona ta’uta’u le toetu o le Alii, o ni tagata pepelo. Pe afai e lei toetu le Alii, ona fa’apea lea ona oti le kerisiano i le oti e fa’avavau. O le fa’atuatua e mate. O le fa’atuina mai o Keriso ua avea o ia ma uluai fua. E pei ona tu’uina atu o fua i le seleselega i le Alii, e fa’apea foi ona avea Keriso ma fatu i le toetu mai i le ola e fa’avavau, ma tu’uina atu o ia i le Alii. O le uluai fua, o Keriso lea ua fuatele mai, ma i latou ua fa’atuatua i le alii ua fa’atuina i le ola e fa’avavau. Tatalo: Fa’afetai le alii e, ona o lou toetu ua fa’aolaina ai le tagata agasala. O le ola fou ua tupu mai ai suiga, Amene. Aso Toona’i - Aperila 10: “Tino e le pala” (An imperishable body) Tusi Faitau - 1 Korinito 15:35-50

Page 46: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

45

Matua - ff.42-44: “E fa’apea foi le toe tutū mai o e ua oti; e luluina ma le pala, e toe fa’atuina mai ma le le pala; e luluina ma le mataga, e toe fa’atuina mai ma le matagofie; e luluina ma le vaivai, e toe fa’atuina mai ma le malosi; e luluina mai i le tino fa’aletino, e toe fa’atuina mai o le tino fa’aleagaga; e iai le tino fa’ale tino, e iai foi le tino fa’ale agaga.” O le a’oa’o mai a Iesu, ua aumai ai i le tagata kerisisano o le upu fiafia i o tatou loto, le ola ma le fa’atuatua talitonu tatou te toe tutu fa’atasi e pei ona toe tu le Alii ma mafuta fa’atasi ma ia, i le ola e fa’avavau. O le folafolaga sili lea e tu’uina atu i ai le fa’atuatuaga. I ana aoaoga ua avea ma tautinoga fa’avae tatou te molimau ai i le toetu manumalo o Keriso o le ata o le Keriso manumalo, e fa’apea foi ma tatou o e talitonu ma fa’a’tuatua ia te ia. Tatalo: Ua aumai e Keriso le taeao fou tatou te mafuta ai i le soifua maua i le alofa o le Atua, Amene.

TAGATA O LE VĀTEATEA: Muamua i le Vāteatea

Aso Sa - Aperila 11: “Pito laau o le poto i le foafoaga a le Atua” Tusi Faitau - Fa’ataoto 8:22-31 (Wisdom’s part in God’s creation) Matua - ff.22: “O le Alii e ona lava a’u, o le amataga o lona ala, e muamua i ana galuega anamua.” O le sao tele a le Ekalesia i Sasa’e (Orthodox Church) i le fa’atuatuaga Kerisiano, o lana a’oa’iga fa’aleagaga e uiga i le tatalo fa’atauānau. O le ‘au Kerisiano i Ekalesia i Sisifo pei o i tatou, ua tatou fa’auigaina le tatalo, o le talanoaga ma le Atua. Ae mo Kerisiano i Ekalesia i Sasa’e, e le o se talano-aga, a o le tatalo, o le fa’alogologo i le Atua. O le auala e fa’alogo ai, e amata i le musumusu le leōa o se upu pa’ia. Ia tuu atoa le loto i lea musumusuga le leōa, e tetee atu ai i mea uma e fa’alavelave i le mafaufau. O le auala lea e tatala atu ai le loto i le Atua ma lona fetalai mai, ae fa’alogologo le tagata. O ulua’i matupu e 9 o le tusi o Fa’ataoto, o loo fa’aataata mai ai le poto e fa’apei o se tama’ita’i, sa i ai fa’atasi ma le Atua i le foafoaga o le lagi ma le lalolagi i le amataga. O i latou uma e fia auai i le taligoligoa o le tatalo fa’atauānau, ua valaaulia i latou e fa’alogologo i le poto fa’alelagi o le Atua, o loo fetalai mai e ala i vaega eseese o le foafoaga. O le tatou pito laau o le saili ma iloa fatuga o le poto fa’alelagi o i le foafoaga, ona fa’ailoa atu lea o ia fatuga e ala i lo tatou ola i aso faiso’o. Tatalo: Le Alii e, fa’amanatu mai e pei o taiala a le Ekalesia i Sasae, ina ia tatalo atu i lau Afio ma le leo malie, Amene. Aso Gafua - Aperila 12: “O lē faitaulia fetu” (That star thrower) Tusi Faitau - Salamo 147:1-11 Matua - ff.1a, 4-5: “Ia outou vivii atu i le Alii, O loo faitaulia e ia le aofai o fetu; ua fa’aigoaina e ia o latou igoa uma lava. E silisili lava lo latou Alii, e tele lona malosi; e le ma fa’amatalaina lona poto.”

Page 47: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

46

O le vaaiga a Isaraelu, o le Atua ua fa’ailoa mai mo i latou e ala i lana foafoaga. O le faia o lona finagalo i le tapuaiga ma le usitai, e fa’apea ona tuuina atu e le Atua o nuu uma ma malo ma le tamaoaiga, fa’apea le ola soifua lelei o tagata. Ua lu’i e Iesu lenei talitonuga, fa’apea ta’ita’i fa’ale lotu, e uiga i le fa’ailoa mai o le Atua ma lona alofa i tagata uma. E pei ona folafolaina e le au aposetolo, le tala lelei ia Keriso ma lona toetu- o le talitonuga o le Keriso e le fa’apito lona alofa, e le na o Isaraelu ao le alofa e lautele, e aofia ai tagata uma o le lalolagi. O le natura o lo tatou olaga e foliga o mea na foaina mai e lo tatou Atua i tu ma aga i fanua, o mea e tatau ona tausia ma fa’aauau peitai, ua fa’ailoa mai e Iesu o mea ia ua feeseese ai o tatou loto, ua fa’ateteleina ai le tagata malosi i le tagata vaivai, le tagata fa’amaoni ma le tagata gaoi, fasi tagata, le sauaina o fanau. O le a se vaaiga i le togiola ua faia e Iesu? Tatalo: Le Alii e, o lou poto e le ma fa’amatalaina, a’oa’o mai ina ia matou aloalo ese ma mafaufauga sese ma tau fa’aleaga, Amene. Aso Lua - Aperila 13: “O tagata na fausia” (The earthling) Tusi Faitau - Kenese 2:4b-9 Matua - f.7: “Ona faia lea e le Alii le Atua o le tagata i le eleele, ma ua ma-nava o ona pogaiisu o le manava ola ona avea ai lea o le tagata ma tagata ola.” O mafaufauga e ona tupu ae i manatu, i le fa’ataamiloga i paneta pea fai e lē tutusa ma lo tatou fa’ata’amilosaga, fa’apea foi fetu ua fa’ailoa, o le Atua na faia mea uma peitai, o mea ua vaaia e ‘ese’ese ma le fa’amilosaga ma lo tatou ola. E foliga e ‘ese’ese o latou lagona e feso’otai ai ma le Atua, le Atua ua maua ai le tu ma le aga i fanua e tapuai iai, o se vaaiga e lē tusa ma o tatou tagata. Fa’amata e te feso’otai ma nei tagata, ma fa’amatala le olaga Kerisiano e pei ona fa’ailoa mai e Keriso i ai tatou le olaga e tatau ona ola ai? Pe ā fa’a-matala mai o latou tala i tu ma aga, ma le fesagai ma lo latou Atua, pe tatou vaaia ea le Atua i le vaaiga e le tutusa ma a tatou tu ma aga i fanua, o se mea e tatau ona fa’ataua? O le a se mea tāūa ua tatou vaaia ua fa’ailoa mai e nei tagata, e uiga i le fa’ailoa mai o le Atua e ui ina ‘ese’ese ma o tatou lagona? Tatalo: Le Atua e, pei ona e faia i matou, fesoasoani mai lou Agaga ao matou saili i lau afio, ma fesagai ma tagata, e ala ia Keriso Iesu, Amene. Aso Lulu - Aperila 14: “O le aveina a’e o Elia ma lona suitulaga” Tusi Faitau - 2 Tupu 2:1-14 (Elijah’s ascension and succession) Matua - ff.9, 11: “...ona fai atu lea o Elia ia Elisaia, ‘Fai mai ia pe se a se mea ou te faia mo oe manū e lei aveeseina a’u ia te oe.’ Ona fai atu lea o Elisaia, ‘Ia fa’alua mai o lou agaga ia te a’u.’ Ua savavali atu pea i laua, ua tautalatala fano; fa’auta foi, o le nofoa afi fa’ataavalevale ma solofanua afi, ua te’a eseese ai i laua, ona alu a’e ai lea o Elia i le asiosio i le lagi.” O le fa’atoga a Elisaia ia Elia e fa’alua mai lona agaga, e foliga o loo i ai se vaaiga fa’ale tagata, ina sili atu se galuega e pei ona faia e Elia peitai, ‘o le upu fa’alua mai o lou agaga,’ o le upu e fa’atatau i le ulumatua, na te atinaeina le fanua e pei ona tausia e le tamā. O le talosaga a Elisaia, e le ose talosaga ina sili

Page 48: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

47

atu lona malosi ia Elia, a ia fa’alua mai o lona agaga, na te atinae ai le nuu ma tupulaga o le a oo mai. O Elisaia e finau i le mea silisili, e fa’apea ona avea na fitafita fa’amaoni a Elia, fa’apea le naunau i nuu ma le soifua o ona tagata. O le finauga ma le fa’atinoga e nauau lava i lona fa’ataunuuina, o le soifuaga ua galo ai fa’atinoga tatau, ma uiga faifai e motusia ai le nofo lelei ma le fevaevaeai o tagata fa’apea atunuu. O le lui mo lo tatou ola, ina ia atiae i luga o le tala lelei ia Keriso Iesu. Tatalo: Au maia iai matou le agaga e galulue ai fa’atasi ma fa’atino le agalelei atu e pei ona e fa’atonu mai, Amene. Aso Tofi - Aperila 15: “Ua na i latou ma le Atua” (Alone with God) Tusi Faitau - Mareko 9:1-9 Matua - ff.2, 3: “Ua mavae aso e ono, ona o ai lea o Iesu ma Peteru, ma Iakopo, ma Ioane; ua ia avae ia te i latou i le mauga maualuga, ua na o i latou lava; ona liua lea o ia i o latou luma. Ua pupula ona ofu, ua matuā pa’epa’e lava; e leai foi se tagata taofu i le lalolagi na te mafaia ona fa’asinasina fa’apea.” O mauga maualuga ua fa’atusa e tagata i le mea e afio ai o latou Atua, e fa’apea foi Isaraelu ma le mauga maualuga e afio ai lo latou Atua Silisili ese. O le tala i le liliuina o Iesu i luga o le mauga, ua tu’ua e Iesu ma o’o atu i le mea tu’ufua ma fa’atino le tatalo, ua vaaia e le au so’o le pupula silisili ese o le Atua ua fa’aali mai. O le vaaiga tāūa foi lea mo i tatou ina ia tu’ua a tatou feau ma galuega ae mafuta ma le Atua i le mea tu’ufua ma fa’ailoa le silisili ese o le Atua i mea ua tatou vaaia ma lana foafoaga. O le a se taimi e te mafuta ai ma le Alii i lo tatou ola ma a tatou fuafuaga? O le a se mea tatou te faia, e mautinoa ai le siosiomaga e malutia ai tupulaga, ma le atunuu e fiafia i le ulufale i le tatalo i le mea tuufua? Tatalo: Le Alii e, aumaia ia te i matou le malosi e auauna ai ma fa’atino o lou finagalo, Amene. Aso Faraile - Aperila 16: “O Iesu ma lona aveina ae” (Jesus’ascension) Tusi Faitau - Galuega 1: 1-11 Matua – f.9: “Ua fetalai atu o ia i ia mea, ona siitia lea o ia, o latou o vaavaai atu; ua avea foi o ia i le ao nai o latou luma.” O le tala a le tasi tusitala Aferika, o le 40 sefulu o aso ina ua maea aso o le Eseta, e paū i le Aso Tofi e fa’amanatu ai le ‘Aveina ae o Iesu i le lagi’, sa tumutumu ma fiafia tagata ma lolotu peitai, o nei aso ua tele ona paū i le aso Tofi, ma ua le fa’atauaina foi lea aso e avea ma aso malōlō, ma ua le fa’atinoa sauniga lotu e pei ona fa’ataunuuina. E iai nisi faifeau ua fiafia i le lē fa’ataunuuina o lenei sauniga, o nisi ua latou suesue i le matematika, fa’apea ai le taaviliga o mea o iai nei, ma ua fesiligia ai le Atua ma le soifua aveina ae o Iesu, poo fea o loo fa’aaisa ai Iesu i le tau malulu? E manatua le tautinoga fa’ale fa’aatuatua, ma le silisili ese ma le tamaoaiga o le Atua ua aveina ae, ma lona siitiaga ma lona mamalu. O le tautinoga ia Keriso Iesu ua siitia ma ua atoa ai o

Page 49: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

48

mea uma. I ia vaitaimi, na o se potopoto toaitiiti na mafuta ma tofitofi le areto ma le uaina ma o atu e fa’atino galuega, o lenei vaitaimi ua soo le lalolagi, ma le tala ia Iesu ma le fa’aolataga mo tagata uma. Tatalo: Aumaia lou Agaga matou te auauna ai ma fa’atino galuega ma le fa’atuatua, Amene.

Fu’a o Amerika Samoa Aso Toona’i - Aperila 17: “Vivii atu i le Alii” (Praise the Lord) Tusi Faitau - Salamo 150:1-6 Matua - ff.1,6: “Ia outou vivii atu i le Alii, Ia outou vivii atu i le Atua i lona malumalu; ia vivii atu outou ia te ia i le va nimonimo o i ai lona malosi. Ia vivii atu i le Alii o mea uma lava e mānava. Ia outou vivii atu i le Alii.” O lo tatou lalolagi ma mea na soifua mai ai, e to’atele tagata e talitonu i le tafatolu o le lalolagi, o le lagi i luga o loo afio ai le Atua, fa’apea ma le lalo-lagi i lalo o loo afio ai Satani ma le tevolo. E fa’apea foi pe a manumalo se tagata tamoe, e fa’aeaea lana vaai i le lagi ma viia le Atua o loo afio i le mea maualuga. Pe afai e le o afio le Alii i ao maualuluga, fa’apea le vateatea, o fea tatou te maua ai lo tatou Atua? O le Salamo e 150, e le gata i lona talitonuga i le tafatolu o le lalolagi, ae o’o atu lana silasila i le Atua na faia mea uma, o le Atua e pule aoao. O le pese lea ma le viiga i le Atua i lona malumalu, ma le va nimonimo, ma ana mea mamana. O le valaau lea i ai tatou uma, ina viia le Atua e fa’avavau lava o lona alofa. Tatalo: Aumaia ia i matou le molimau e viia ai lau Afio ma lou alofa ua fa’aalia il au fanau i aso uma, Amene.

EVAGELIA A MAREKO (2)

1 – Iesu le Foma’i Sili

Aso Sa - Aperila 18: “I luga o tuugamau” (Among the tombs) Tusi Faitau - Mareko 5:1-20 Matua - ff.5-6: “Sa i ai pea o ia i tuugamau ma mauga i le po ma le ao; ua alaga, na selei o ia ia te ia i maa. Ua iloa mamao mai e ia o Iesu, ona momoe mai lea, ma ifo ia te ia.” I lenei vaiaso, o le a tatou vaavaai i fa’amalologa sa faia Iesu e pei ona molimau le Evagelia a Mareko. Tatou amata i le fa’amaloloina o le tagata ua ulufia e temoni; ua aveesea mai lona nuu ona o lenei ma’i. O le tagata ua nofo i le tuugamau, ua tagi ma alaga, ma selei o ia i maa i le ao ma le po. Ua ia vaaia Iesu ma momo’e atu ia te ia. O momo’e ona ua fia maua le ola o loo aumaia e Iesu? Poo ita? Poo fefe foi? O le fa’afoisia o le I le Feagaga Tuai, o le valaau i le Atua ina fa’aolaina mai i ma’i ma puapuaga. O le fa’amalosi fa’apea le onosai e foai mai e le Atua mo i latou e auauna atu ia te ia. E fa’apea foi se valaauina ua aoao mai iai tatou, e toe vaai i le Salamo e 107:31-32. O Iesu ua valaauina le tagata e toe foi i lona aiga ma lona nuu ma fa’ailoa le tala, o le fa’amalologa e le gata i fualaau ma taiala e fa’atinoina ai, ao le fa’amalologa mo

Page 50: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

49

le nuu ma le olaga fetausiai, o le soifuaga e amata atu i lou tagata ma lou siosiomaga. Tatalo: Aumai lou mana laveai, e magalo ai i matou mai leaga uma, Amene. Aso Gafua - Aperila 19: “O le tagata finau” (The fighter) Tusi Faitau - Mareko 5:21-34 Matua - ff.27-29: “Ua fa’alogo o ia ia Iesu, ona alu lea i tua, i totonu lava o le motu o tagata, ua pa’i atu i lona ofu; auā ua fa’apea o ia, ‘Afai ou te pai atu tau lava o ona ofu, ona ou malolo ai lea’ Ona utu loa lea o lona puna toto; ona iloa lea e ia lona tino ua fa’amaloloina i lona ma’i tiga.” O le tala i le teine puna toto, ua le ta’ua lona igoa, ae na o ona mafatiaga, ua leai sona fa’amoemoe. Ua manatu i le o’o atu o Iesu i le afafine o Iairo o le a oti, e fa’apea ona lagona ua o’o ina vaivai. E ui lava i le finauga o loo faia nei i lona loto peitai, e le fa’afitia le finau atu. E leai se tasi na te avea o ia, o le teine sa nofotane muamua ua tetea ma lana tane, o le finauga e le fa’afiti, fa’apea le finau atu ina ia fa’afofoga o ia e le fomai fa’amalolo. O le Tulafono o le tapuaiga e fa’asaina tagata mama’i fa’apenei, e ulufale i le malumau e pei ona tusia e le Tusi a Levitiko 15:19 -33 peitai, o le finauga na fa’apea ona malolo ai. E tele tamaita’i fa’apea i o tatou siosiomaga, o le tele o mafatiaga ua le o’o atu i ai se fesoasoani mo tagata ua fia fa’aolaina. O le valaau i le ekalesia ma ona tagata, ina o’o atu le fesoasoani i le ua mafatia. O lenei tinā na fa’aolaina mai le malumalu, ma aapa atu i tua ma manatua o ia, na ia viia le Alii i lona alofa ma le agalelei. Tatalo: Le Alii alofa e, ia e manatua la’u finau atu mo lou alofa, Amene. Aso Lua - Aperila 20: “O lē moe, inā ala mai ia” (Sleeper, awake) Tusi Faitau - Mareko 5:35-43 Matua - ff.41, 42a: “Ona tago ifo, lea o ia i le lima o le teine, ma fetalai atu ia te ia, ‘Talita kumi’; o lona fa’amatalaga lenei, ‘Funa e, ou te fai atu ia te oe, ia e tulai’. Ona tulai loa lea o le teine ua savali.” O le tala i le afafine o Iairo ua taoto mai i lona moega, ua foliga ua oti, ua taliē tagata ia Iesu auā ua oti le teine. E to’atele tagata ua latou iloa le upu o le ‘moe’, e fa’atusa i le tagata ua oti peita’i, o le fetalaiga a Iesu ina ia tula’i, o le fa’ailoga o le tagata ‘ua te’i ma ua ala’. O le soifua ua fa’aolaina, o le tagata ola e pei o tatou tagata, ma ua fa’atonu atu ina ia maua se mea’ai. O le fa’amaloloina e Iesu ua vaaia le tagata ua le solomuli i le fia fa’amaloloina. O mafaufauga o Mareko, ina ia tu’uina atu le loto i le Alii ma lana folafolaga, ia faia ma le le fa’afiti ma le fa’amaoni, auā e moni a’oa’oga a le Alii. O le a’oa’oga e pei ona a’oa’o mai, ia finau ma le le fa’afiti, e fa’apea foi le teine puna toto ua malolo ai. Tatalo: Le Alii e, ‘aua e te tuua i matou, a ia matou talitonu pea i lou fa’atasi mai, Amene.

Aso o le Siosiomaga (Earth Day) Aso Lulu - Aperila 21: “Falaoa i le laulau” (Bread at the table)

Page 51: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

50

Tusi Faitau - Mareko 7:24 -30 Matua - ff.27-28: “A ua fetalai atu Iesu ia te ia “Seia lua’i maoona le fanau; auā e le tatau ina ave mea ‘ai a le fanau, ma lafo i uli.”Ona tali mai lea o ia ia te ia, ua fa’apea mai, “Le Alii e, moni a oe; a e ui i lea i lalo o le laoai e aai i latou i momoi mea a tama.” O le tala i le fafine Eleni, na fanau mai i Suria Foinia, na fa’apea ona saili e fia fa’amaloloina lana tama. Ua fa’alogo o ia ia Iesu, o lea na fa’apau ai i vae o Iesu ma fa’atoga atu ina ia alofa mai o ia i lana tama. O Iesu o le tagata Iutaia, ua vaaia ai i lenei tala e foliga o Iesu e manatu fa’apito. E fa’apea foi le tala ia Mataio 15:23. O le tāūa i lenei tala, o le aumaia o tagata ina aofia ai tagata uma i fa’amanuiaga a le Atua, e le gata i lea, a ia tu’uina atu o le loto atoa i le Atua, i mafatiaga ua avea ma fa’afitauli i le olaga atoa. I latou ua potopoto ia Iesu, e le o tatou ina ia o atu ma ua silafia e Iesu mea ua tatou fia maua peitai, oi tatou e ao ona o atu e pei o lenei tinā, o le tinā ua o’o atu ma le loto mafatia, o tagata foi e pei o tatou tagata ua fa’apea ona feagai ma le kanesa, o tamaita’i ua lea se aiga e fa’alagolago i ai, fa’apea tamaiti ua avea ma matua oti. Ua fa’amanatu mai lo tatou saili atu ia Iesu, ma valaauina e ulufale ma aai fa’atasi ma ia i lana laoai. Tatalo: Le Alii e, o matou o tagata matitiva ua aioi atu i lau laoai, ua e talia i matou i lou alofa. Ia fa’apea ona matou faia mo tagata uma, Amene. Aso Tofi - Aperila 22: “Pa’i atu i le fa’amalologa” (Healing touch) Tusi Faitau - Mareko 7:31-37 Matua - ff.33, 34: “Ona, ua tuu ona tamatamai lima i totonu o ona taliga, ua feanu foi, ma pa’i ane i lona laulaufaiva. Ua silasila ae o ia i le lagi, ua oi, ona ia fetalai atu lea ia te ia, “Efata,” o lona uiga ia, “ia avanoa.” O le Talisuaga a le Alii, e feofo’ofoai ma avatu le filemu i tagata uma, ae maise o tagata e tau mamao. E tāūa tele le pa’i a Iesu e tatau ona manatua ma fa’atauaina. I lenei tala i le fa’amaloloina e Iesu, ua silasila ae i le lagi, o le tagata ua oi. O se vaaiga ua o’otia i loto, lenei ua ia tatala o ona taliga e le Alii, ua pa’i atu foi i lona laulaufaiva, ma tautala lelei mai ai. O le fa’ailoga a le tagata fa’amalolo ua faia mo tagata. Ua fa’ailoa mai e Mareko mo Iutaia ma tagata uma e pei ona fa’amatala e Isaia mataupu e 35, le toe aumaia o Isaraelu mai le tafeaga, o le fa’ailoga o le fa’aolataga ua fa’alogo e sa tutuli, fa’apea leo sa le lagona. E fa’apea se ata ua faia e Iesu ma fa’ataunuu ai o valoaga e pei ona faia. O Iesu o ia o le mesia na te aumaia le lalolagi fou, o le fa’aolataga mo e mama’i ma mafatia ma fa’aolaina. O le vaaiga i le Atua na ia faia mea uma i le amataga i le lelei ma le matagofie e pei ona fa’amatalaina e le Kenese. O le valaau foi lea i le ekalesia ina ia fa’ailoa le pa’i atu ma fa’ailoa le filemu o le Atua i ona tagata. Tatalo: Viia lau afio ona o lau fa’amalologa ua fa’aolaina ai tagata uma. Ia fa’apea ona matou faia ma fiafia e fa’ailoa lou alofa, Amene. Aso Faraile - Aperila 23: “Vaai manino” (Seeing clearly) Tusi Faitau - Mareko 8:22-26

Page 52: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

51

Matua - f.25: “Ona toe fa’aee atu lea e ia o ono aao i ona mata, ua pupula o ia, ona toe lelei lea o ia, ua na iloa lelei foi o mea uma.” O le tala ua fa’ailoa mai, e pei ua faiaina Iesu i le fa’ataunuuina o le fa’amalologa peita’i, ua toe tu’u e Iesu le avanoa ina ia vaai manino ai le tagata a’o lei fa’apupulaina o ona mata. O le vaaiga na le fiafia ai Peteru ina ua fa’ailoa atu e Iesu lona fa’asatauroina. O le tusitala ua fa’ailoa atu i le auso’o e tatau ona va’ava’ai ma le mautinoa i mea o le a o’o mai. E iai le mea e le atoatoa ai le vaai, ma o le misiterio e tatau ona toe vaai i ai ma le atoatoa ona lelei. O le fa’ailoa mai e Mareko le fomai e tatau ona mulimuli i ai. E pei o lenei tagata ua fa’amaloloina, e tatau ona iloa le fa’ataotoga o mea uma i lenei lalolagi e le Atua, o le Alii na te pa’i mai ma fa’aolaina ai le lalolagi. O le iloa ma le fa’atinoga e tāūa tele, ua tatou iloa le fa’amalologa a Iesu e le gata i upu, ao le Atua ma lona Malo ua fa’ailoa mai. O le fa’ailoa mai e Iesu o mea lelei na ia faia, ina ia fa’aatoatoa ona lelei e pei ona faia ai i tatou mai le amataga. Tatalo: Le Alii e, a’oa’o mai ia matou tumau i au a’oa’oga, ma ia matou iloa ona tala’i atu ma a’oa’oina ai isi ina ia latou ola ai, Amene. Aso Toona’i - Aperila 24: “Mamalu ma le tiga” (Glory and agony) Tusi Faitau - Mareko 9:14-29 Matua - ff.28, 29: “Ua maliu ane Iesu i le fale, ona fesili lea o ona soo ia te ia ina ua na o i latou, “Se a le mea na matou le mafai ai ona tulia o ia?” Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, “Ua na o le tatalo e mafai ai ona ō ese o mea fa’apenei.” O le fa’ailoa mai e Mareko le tagata ua ulutinoina e agaga leaga ua le mafai ona fa’amaloloina e ona so’o. O le fa’amaloloina o lenei tagata na faia e Iesu ina ua maea le fa’aliliuina i luga o le mauga, na vaaia ai le ata o Mose ma Elia, o perofeta ua maliliu ma ua vaaia ua fa’atasi ma ia ma fa’ailoa mai o le pupula silisiliese o le Atua ma lona mamalu. O le o’o mai o Iesu mai le mauga ma lona mamalu, e le gata o le lalolagi o loo soifua ai, ae feagai ai ma le fili ma le tiapolo e fa’aleagaina ai tagata. Na fa’apefea foi ona maea lona papatisoina, na tu’ua ma o’o atu i le mea tuufua ma fa’aoso’osoina ai e le tiapolo. O lona mamalu ma le fa’aeaina e le aluese ma le lalolagi o mafatiaga ma puapuaga. Ua silafia e Iesu mafatiaga o lenei olaga fa’apea ai ma tagata o loo finau atu i fualaau e maua ai le malolo. O le alu ifo o Iesu i le mauga, na fa’apea ona o’o atu i le tagata mafatia, fa’apea ona vaaia e lona tamā ma fa’apea ona talitonu ai. Tatalo: Le Atua o viiga, seia e fa’atasi ma i latou ua fia maua se fesoasoani, ia fa’apea ona fa’atino e tagata uma, Amene.

EVAGELIA A MAREKO (2) 2 – Iesu le Faiā’oga

ANZAC Day (Niu Sila &Ausetalia) Aso Sa - Aperila 25: “O le atamai ofoofogia a Iesu” Tusi Faitau - Mareko 6:1-13 (Jesus’ astonishing wisdom)

Page 53: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

52

Matua - f.2: “Ua oo i le sapati, ona aoao lea o ia i le sunako, e toatele e na fa’alogologo i ai, ua ofo i latou, ua fa’apea atu, “Maifea na maua ai e lenei tagata ia mea? Se a foi lenei poto ua tuuina atu ia te ia, ina ua faia e ona lima vavega e fa’apena ona tele?” O le evagelia a Mareko, o le molimau naunauta’i lea i le tagata ma le sāvali a Iesu: i lana fetaia’iga ma isi tagata, ma le vavevave o le molimau taualuga i le satauro ma le fa’aolataga na auala mai ai. O Iesu i le molimau a Mataio, o le faia’oga. O Iesu i le molimau a Luka, o le foma’i, Peita’i, o Iesu i le molimau a Mareko, o le fa’asino ala e pei o le fa’atauānau o se perofeta: ‘Ua o’o mai ona po; ua latalata mai le malo o le Atua, inā salamo ia ma fa’atuatua i le tala lelei’ (1:15). E a’oa’o atu i ala o le faia’oga atamai e poto e ta aofia mea o le tuana’i, e fatufatua’i ai le aga’i atu i le lumana’i: ‘“Fa’alogo mai ia Israelu e, o le Alii lo tatou Atua o le Alii e to’atasi ia. Ia e alofa foi i e Alii lou tua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.” O le lona lua lenei, “Ia e alofa atu i le lua te tuaoi, e pei o oe lava ia te oe’” (12:29-31). O loo i ai se tulaga faigofie o lenei a’oa’oga ofoofogia: o se taula’iga tau-valaau, o se avanoa fa’atosina. Ua valaaulia i tatou i lenei vaiaso e taula’i atu i lea tulaga faigofie, ma mulimulita’i ai. Tatalo: Tatala o matou loto fa’apea o matou taliga ina ia lagona le fetalai mai o lau afio, ma fa’apea ona fefa’asoa ai i lou alofa, Amene. Aso Gafua - Aperila 26: “O le tulafono a le Atua e sili atu i tu ma aga” Tusi Faitau - Mareko 7:1-13 (God’s law overrides tradition) Matua - ff.6-7: “o Iesu ua fa’apea atu, ‘Ua tatau lelei le valoaga a Isaia ia te outou tagata fa’afiaamiotonu, e pei ona tusia, Ua vivii mai lenei nuu i o latou laugutu, ao o latou loto ua taumamao ia te au, E tapuai fua mai i latou ia te au i lo latou fai ma mataupu o poloaiga e tagata.” O le agaga o le tagata e fiafia e sailiili i le poto ma mea lelei ina ia iloa, o le sailiga i taiala fou e mo’omia, nai lo o tu ma aganuu e masani ai. O le tausia o manatu fa’avae a le aganuu, e sa’isa’itia ai o manatu o loo fia iloa mea e tatau ona iloa. O le fa’atauaina o le aganuu, ua avea lea ma fili fa’ava’atuia i le finau atu ma tulai mai o le olaga sili, mo le tagata fia fa’aolaina. Ua sa’isa’itia le tagata i tu ma aga e tatau ona tausia, ua taofia ai Ie tagata i le fiailoa o mea lelei, matagofie, fa’apea le olaga sa’oloto i le lumanai. O le valaau a Iesu ina ia tu’uesea le aganuu ma tu e le tatau ona fa’alavelaveina ai le tagata. O le valaau ina ia fa’atoilaloina le lalolagi pogisa ina ia suluina i le malamalama, ia liliu le olaga fa’anoanoa i le folafolaina o le saolotoga fiafia, o le fa’ailoa o le Tulafono i le amiotonu, o le tala o le sa’olotoga fa’apea le tagata ua ola sa’oloto. E mo’omia le lototele e folafola le tala lelei ia Keriso Iesu. Tatalo: Aumaia le lototele e tu’uese ai tu ma aganuu e fa’alavelave i le oo atu o lou alofa i isi tagata, e pei ona a’oa’o mai e Iesu, Amene. Aso Lua - Aperila 27: “O le leaga o se filifiliga ma se tautinoga” Tusi Faitau - Mareko 7:14-23 (Evil is a choice and a commitment)

Page 54: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

53

Matua - ff.21-23: “Auā e alu ae mai le loto o le tagata o le manatu leaga, o le faitaaga, o le gaoi, o le fasioti tagata, o le mulilua, o le manumanu, o le amio leaga, o le pepelo, o le matāitu, o le matau’a, o upu fa’aleaga, o le fa’amaualuga, o le le mafaufau. O ia mea leaga uma e sau mai totonu, ma leaga ai le tagata.” O le poto o Iesu e fa’avae i le alofa, o le alofa i le tuaoi, ma alofa ia te oe lava. Pe ā le fa’ailoa le loto talitonu o le tagata, o le a fa’apea ona ola femoumoua’i, o le olaga pepelo, e faigofie ona fa’aleaga atu i le tasi tagata. Ua fa’apea ona tāūa e Mareko vaivaiga o loo maua ai pea, o mea e le tatau ona tatou faia. E faigofie ona va’ava’ai, ma fa’amasino i nisi tagata, nai lo le va’ava’ai ma fa’amasino le tagata lava ia i lona loto. O le olaga o loo nofofale ai le tiapolo e filifili ai le tagata ia ma ona manatu. Pe afai tatou te talia le fesoasoani mai o le agaga o le Atua ia tatou filifiliga, ona tafiesea le o le olaga pogisa i le olaga fa’aolaina. O i latou uma e mulimuli ia Iesu, e tatau ona nofofale Iesu i o latou loto, o le faleapitaga o loo nofo ai le tiapolo. Tatalo: Le alii e, seia e saili mai ma manatua au i lou alofa, fa’atumuina lou loto i le alofa, ina ia faia ai pea o lou finagalo e pei ona aoao mai, Amene. Aso Lulu - Aperila 28: “Iloatino mea fa’aletagata ma mea fa’ale-Atua” Tusi Faitau - Mareko 8:27-33 (Discerning what is human and what is divine) Matua - f.33: “A o ia ua faliu, ma silasila ane i ona soo, ona vavao atu lea o ia ia Peteru, ua fa’apea atu, Ina alu ia i o’u tua Satani e! Auā e te le loto i mea a le Atua, a o mea a tagata.” E le’i malamalama tagata o lona vaitaimi ia Iesu, ae solomua ai lava lana ‘ausoo. Na afio mai Iesu i le taimi ma le nofoaga sa matua’i manu’alia ai lava, fevaevaea’i, ma faigata ai le lalolagi: a o i lalo Iutaia i le pulega a Roma. Sa malosi lagona o le ita ma le inoino i tagata Iutaia. Ua latou fa’amoemoe i le laveaiina e pei ona sa folafolaina e perofeta ua mavae. Sa latou fa’apea o Iesu lea o le Mesia sa folafolaina e laveaiina i latou. Peita’i, ua le talitonuina o ia; ma ua latou tuulafoai ia te ia. Ua taula’i le fa’amamafa o tagata i mea fa’aletagata ma le va’aiga fa’ale-lalolagi. E fa’apena i tatou i le tele o taimi. Ua tatou manana’o i se Iesu e fai mea ofoofogia. Ua tatou naunau i se Iesu na te faia mea uma tatou te mananao ma naunau i ai. Ua pei i tatou o tagata Iutaia i le ulua’i senituri, tatou te le o manana’o i se olaga fou e pei ona folafola e Iesu. Peita’i, o lagona e tatau ona laualuga i le soo moni o le Alii, o le loto matala ma le fa’atuatua e o’o mai le upumoni o le Atua i o tatou tagata i ona lava taimi. O le fa’atuatua lea na te fa’aolaina i tatou. Tatalo: Le Alii e, ia fa’apupulaina ou mata ou te iloa ai o lau afio. Ia avea au ma tagata e fa’atinoa lou malo, Amene. Aso Tofi - Aperila 29: “O le ala o le satauro” (The way of the cross) Tusi Faitau - Mareko 8: 34 -38

Page 55: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

54

Matua - ff.34b-35: “Ai se fia mulimuli mai ia te au, ia fa’afiti o ia ia te ia, ma ave e ia lona satauro, i le mulimuli mai ai ia te au. Auā ai se fia fa’asaogale-muina lona ola, e māumau ai ia te ia; a o lē e fa’amāu mau lona ola ona o a’u ma le tala lelei, e fa’asaoina o ia.” O Iesu, o le Alo o le Atua puapuagatia. O le tala fa’asolopito o le lalolagi ua fa’amaumauina, i le toe faia o le lalolagi, o le ola ofoina atu e fai ma togi-ola e fa’aolaina ai le lalolagi uma. O le tala ua noatia i le alofa, o le alofa e sili i mea uma lava, e ala i lona ola ua ofoina ma aumaia atoa, ua fa’amagaloina ma fa’afouina ai mea uma. O ala o le Alii, o le tagata ua sauaina, o le tagata ua faia fua ma le leai o se agasala, o le mea o loo faia pea peitai, o le amataga fou ua tupu mai e ala i le onosai i puapuaga, ma le valaau a tagata ua tu’ula-foaina peitai, o le alofa ua fa’aleleia ai o mea uma. Ua fa’amanatu mai e Mk15:37, o le valaau a le Alii manumalo ina ua to lana manava, ua saeluaina le ie o le malumalu o le valaau i le amataga fou o mea uma. O le lalolagi ua fa’afou, fa’aolaina, o le leo o le manumalo e ala i le alofa. Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ina ia matou mulimuli pea i ta’iala o le alofa, e pei ona e faia ma fa’ata’ita’i mai mo i matou, Amene. Aso Faraile - Aperila 30: “Maoa’e moni” (True greatness) Tusi Faitau - Mareko 9:30-41 Matua - ff.35-37: “… ona fetalai atu ia te i tatou,’Afai e fia muamua se tasi, e avea e ia ma mulimuli i tagata uma, ma auauna a tagata uma,’ Ona tago lea o ia i le tamaitiiti, ua fa’atu ia te ia i o latou luma, ua na siitia o ia i ona lima, ua fetalai atu lea ia te i latou, “Ai se talia se tamaitiiti fa’apenei i lou igoa, ua talia e ia o a’u.’ O le fa’atuina o le tamaitiiti e Iesu, o se ata fa’atusa, e avea ai ma le tagata kerisiano moni. O lo tatou lalolagi e taufao e tagata mea e manuia ai, o le a’oa’oga e le talia na fa’ateteleina ai le le maua mea oloo loto iai le tagata peita’i, e le fa’apea se ata ua aumaia e Iesu. O a’oa’oga a Iesu, o lē fia muamua e tatau ona mulimuli ma avea ma auauna mo tagata uma. O le tagata sili i lona malo, o le tagata e fa’ataunu’uina o le alofa. O le filifiliga e faia e le tagata i ona manatu, o le manatu i le tamaoaiga ma mea ua maua, e o’o atu i le olaga ua fa’aleagaina i le agasala, tagata ese, fa’apea le tu’ulafoaina peitai, o le o’o atu i le loloto o ala a le Atua e maua ai le olaga manuia ma le filemu, ma liliu i le Alii ma faia o lona finagalo i le alofa ma le auaunaga. Tatalo: Le alii e, aveesea ia te a’u le olaga mitamita fua ma le fiailoa, a ia avea a’u ma tamaitiiti ua ofoina mo lau afio, e fa’atino lou alofa, Amene. Aso Toona’i - Me 01: “Fa’alavelave, le mautonu, fa’amaoni” Tusi Faitau - Mareko 9:42-50 (Distraction, confusion, integrity) Matua - f.42: “ … ua fai atu Iesu i le ausoo”, “Ai se na te fa’atausuai’ina se tasi o i latou nei e fa’atauva’a o e fa’atuatua mai ia te a’u, e lelei ia te ia pe ana noatia se ma’aolo i lona ua, e lafoina o ia i le moana.”

Page 56: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

55

O mea uma ua i ai le ola, e tofu ma tulaga a’ao o le Atua, o le fuafuaga ma le ata a le Atua foafoa o le foafoaina, fafagaina ma teufatuina. E leai se mea na te tu’ulafoa’ia pe tu’ua fo’i i tua. E ui i nei mea uma, e i ai lava lona fa’aletonu. O le fete’ena’i o loo i ai fa’atasi i totonu o nei mea, e faigata ona alo ese mai ai. Ua amata ona tu fa’aletonu ma malepelepe le tele o mea i totonu o i tatou, i le va o tatou, ma tatou lava ina ua leai se mea e taofia fa’atasi, ae ua na’o le natura o mea lea ua fa’asolo i tulaga vevesi. Ae mafai ona toe fuataina mea uma i le lelei ma le matagofie e pei ona i ai i le amataga o le foafoaga, ina ua saunia e le Atua auala ofo’ofogia ma mea fiafia ina ua aumai le tagata i lona tala’aga, le mea na amata ai. Ina ia aumai mea uma ia tasi, e ala i le taulaga na saunia e le Atua liutino tagata. O le fa’amoemoe lena o Keriso mo i tatou, ia tatou auai fa’atasi i lena galuega fa’aola, ina ia mafai ona toe aumai le lalolagi i le maopo-opoga e tasi e pei ona i ai i le amataga o le foafoaga. Tatalo: Ia matou i ai fa’atasi ma lau afio ina ia mafai ona matou fa’ailoa lou finagalo o lau upu i le lalolagi, Amene.

TALA A MEKALA Aso Sa – Me 02: “Tavita, Ionatana, Saulo” (David, Jonathan, Saul) Tusi Faitau - 1 Samuelu 18: 1-16 Matua - ff.12,16: “Ua mata’u Saulo ia Tavita, auā sa ia te ia le Ali’i, a ua te’a ma Saulo…A ua alolofa Isaraelu uma atoa ma Iuta ia Tavita, auā na alu atu o ia ma toe sau i o latou luma”. Ua tatou masani i le faitauina o le Tusi Paia e na’o ni nai fuaiupu poo se vaega itiiti, ua le mafai ai ona tatou malamalama i le aano ma le feau aoao o tala e pei ona aumaia ai. O tala ia Tavita, amata mai i le tusi muamua o Samuelu e oo atu i le tusi muamua o Tupu mataupu e 2, 1Samuelu 1- 1Tupu 2, ua fa’ailoa o ni tusitusiga ua maoa’e; mai le soifua talavou o Tavita se’ia o’o ina tagata matua, ma ua foliga ua leai se fa’amoemoe, ma le tele o mea na fa’amalosia o ia atoa ai ma ana filifiliga. Ua le gata i le malo o Isaraelu, ae fa’apena lona aiga. O le tagata e talenia, loto tele toe atamai, ae faigofie ona fa’aseseina i lona malosi. O lona manumalo ua fai ma fa’alavelave, ma ua avea ai o ia ma ata o se faigatā. Tavita ma Ionatana le atali’i o Saulo ua fausia se mafutaga mafana. Ae ua manatu Saulo, i lona paoa ma lona malosi o le a mamulu ese atu. Ma ua avea ma auala ua tupu tele ai lona loto leaga ia Tavita, le toa fou ma lauiloa. Tatalo: Matou tatalo mo i latou ua fa’aumatia ma fa’aleagaina e le loto leaga ma le fuā, ae maise ai o latou loto tigā ua le fa’amalieina, Amene. Aso Gafua - Me 03: “E alofa Mekala ia Tavita” (Michal loves David) Tusi Faitau - 1 Samuelu 18:17-29 Matua - ff.20-21a: “Ua manamea Mekala le afafine o Saulo ia Tavita; ua ta’u atu ai ia Saulo, ua tatau lava lea mea ia te ia. Ua fai ane Saulo, ou te avatu o ia ia te ia e fai ma mailei ia te ia, ua fai mai Saulo ia te Tavita, o le tasi o i laua tā te aiga ai i le asō.”

Page 57: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

56

Ua tu’uina atu muamua e Saulo Merapa lona afafine, ona soso’o ai lea ma Mekala. I le taimi o le feutana’iga e fa’atatau ia Mekala, ua amata ona le talitonuina e Saulo Tavita, ma o lea ua ia feso’ota’i atu ai ia te ia e ala i auauna ua fai ma tagata faufuatua. Ua tatou iloa i nei mea uma sa fafauina e Saulo. A’o le fesili tele, o le tete’e atu o Tavita i ona agava’a, ua manino ai lona loto maulalo? Ma ia ‘aua ne’i fa’ailoa ai lona fia malo? Ua uma ona tatou iloa le alofa o Mekala ia Tavita, ma e na o le pau lea o le taimi ua fa’ailoa ai i le Feagaiga Tuai le alofa o le fafine i le tamaloa. Pau na o le mea ua tatou iloa ia Mekala. A’o Tavita, ua ia fiafia e avea o ia ma totino o le aiga, o le mafutaga e aga’i luma. I fuaiupu mulimuli e lua o loo tāai ai le atoaga o le tala: Manuia Tavita ina ua fa’atasi le Atua ma ia, o le alofa o Mikala ma le fefe o Saulo. O nei fa’amatalaga ua tatou mautinoa ai, o ni fa’amatalaga ua tusia lelei. Tatalo: Tatalo mo i latou o maua i lagona fefefe ona ua le tali mai e tusa ma lo latou alofa. Amene. Aso Lua - Me 04: “Lavea’i Mekala i a Tavita” (Michal rescues David) Tusi Faitau - 1 Samuelu 19:8-17 Matua - ff.11b-12: “Ua ta’u atu ia Tavita e Mekala lana avā, ua fa’apea, afai e te le fa’asao lou ola i le po nei, a taeao ona e oti ai lea o oe. Ua tu’utu’u ifo e Mekala ia Tavita i le fa’amalama, ua alu o ia, ua sola, ona sao ai lea.” Ua manino i le faitauga o lenei aso le moni ma le fa’amaoni o le alofa o Mikala ia Tavita. Ua ia fa’ailoa i ai le fouvalega lea ua taupulepule e lona tamā e faia ia Tavita. Sa le’i fa’atali o ia, ae ua ia fa’atinoina loa se galuega lavea’i mo Tavita. Ae ina ua fetaia’i ma lona tamā, ma fesiligia ai pe aisea ua ia tu’ua ai Tavita ia sola ese. Na vave lava ona oso a’e i lona mafaufau se tali pepelo e tali atu ai i lona tamā, lea na ta’ua ai e Mikala, ua fa’amata’u Tavita ia te ia. Ona ia sola vave ese ai lea e aunoa ma se upu fa’afetai. O le ese’esega tele lea o loo manino i le fa’amavae atu ai o Tavita ia Ionatana mai i le tala lea ma Mikala lana avā (1Samuelu 20:41-2). Na sola ese Tavita e aunoa ma se upu se tasi e fa’afetai ai i le galuega alofa sa faia e lana avā le afafine o Saulo. Tatalo: Tatalo mo i latou ua le amanaiaina i se agaga fa’afetai ona o a latou galuega lelei sa fai ma le poto e tatau ai, Amene. Aso Lulu - Me 05: “Ua ave Mekala ia Paleti” (Michal given to Palti) Tusi Faitau - 1 Samuelu 25:39-44 Matua - ff.42-44: “O Apikaila…ua ia mulimuli atu i auauna a Tavita, ona fai ai lea o ia mana avā. Ua fai avā fo’i Tavitaia Ainoama le Isereelu, ua fai mana avā o i laua e to’alua. A ua foa’i atu e Saulo lona afafine o Mekala le avā a Tavita ia Paleti, le atali’i o Laisa, o le Kali.” Ua avea nei Tavita ma tagata solitulafono, ma ua fai o ia ma ta’ita’i i se vaega ‘au. I luga o polokalame e lagolago ma puipuia i latou. Na feiloa’i o ia ma Apikaila le to’alua o Napalu, lea e fa’amatalaina ‘mafaufau lelei ma le Lalelei’ (1 Samuelu 25: 3). E le’i fa’aaogaina nei upu e fa’amatala ai Mekala; e ui i sona atamai. Ua maliu Napalu ma ua ta’ua nei Apikaila o le fafine ua oti lana tane,

Page 58: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

57

ma ua i ai le sa’olotoga e fa’aipo’ipo atu ai Tavita ia te ia, fa’atasi ai ma Ainoama. Ua ave i laua e Ameleka, ma ua taumafai nei Tavita e lavea’i ia i laua. Ua tatou iloa i le galuega alofa sa faia e Mekala e pei ona i ai le faitauga ananafi, ae o loo fa’atau solo o ia e lona tama i tamalolo ona o le mana’o ina ia ‘aua nei toe au le gafa o Tavita pe ta’ua fo’i i totonu o le aiga tupu. E le o manino po le a se lagona o ia Mekala e tusa ai ma le tulaga lea ua o’o i ai ona o lona tama. A’o le fesili, pe na maua se la feso’ota’iga ma Tavita, ae pe na te iloa fo’i nei fafine o Apikaila ma Ainoama? I totonu o le va lea, e mafai lava e i tatou ona fa’atupuina ai le filemui o tatou manatu. Tatalo: Matou te tatalo mo fafine uma o loo fetuleina’i solo e tamā, ma fai i latou ma ni tagata ua le amanaiaina, Amene. Aso Tofi - Me 06: “Ua fa’ate’ia Mekala” (Michal taken back) Tusi Faitau - 2 Samuelu 3:12-16 Matua - f.2: “Ona auina atu lea nisi e Isoposeta, na ia fao mai ia te ia ai lana tane o Paletieli le atalii o Laisa. Ua ō lana tane ma ia, o mulimuli ia te ia ma tagi fano, ua oo i Pauri; ona fai atu lea o Apineru ia te ia, Alu ia, ina foi; ona foi ai lea o ia.” Ua tupu tele le feese’eseaiga i le va o Tavita ma Saulo ina ua malosi le taua fa’alemalo, ma ua fa’asolosolo ina manumalo Tavita. Ua maliu Saulo, a’o lona atali’i o Isoposeta o loo pipi’i pea i le nofoaiga mo Isaraelu. Ae o le ituaiga o Iuta ua o i latou ia Tavita, a’o loo i tua pea o le nofoaiga le ta’ita’i ‘au a Saulo e igoa ia Apineru. Sa pau’u uma fo’i i laua ma Isoposeta i se tasi o palake a Saulo, o Risepa le igoa. A’o le le mautonu o Apineru, sa maua ai le avanoa o Tavita e toe fa’afo’i mai ai Mekala, ina ia mafai ai ona toe maua lona avanoa i le nofoaiga a le aiga tupu. A fua i le soifua o Tavita, e ese ma le olaga o Paleti, o se tagata e le tautala toe agamalu. Ua fai o ia ma sui i faiga fa’apolokiki ua tafi esea foi lona fa’anoanoa ona o se ta’ita’i ‘au usita’i. Tatalo: Matou tatalo mo i latou o fetagisi ma fa’anoanoa i lo latou le mautonu, ina ia fa’amafanafanaina e le Agaga o le Atua, Amene. Aso Faraile - Me 07: “Ua siva Tavita” (David dances) Tusi Faitau - 2 Samuelu 6:12-19 Matua - ff.14-15: “Ona siva ai lea o Tavita, ua fa’amalosi ai lava i luma o le Alii; sa ofu Tavita i le ie vavae. O Tavita, ma le aiga uma o Isaraelu ua latou avae le atolaau a le Alii ma le alalaga ma le ili o le pu.” Ua tatou i ai i le vaega mulimuli o le tala ia Tavita ma Mekala, a’o i ai fo’i Tavita i se tulaga maualuga ma le malosi. Ua ia pulea Isaraelu uma atoa ma Iuta (2 Samuelu 5: 3). Ua feagai o ia ma le momoli’ina o le atola’au, le fa’atusa o le Atua ‘auai i totonu o lona laumua fou. E ta’uta’ua, ma e la’ei o ia i le ‘efota lino’ o le ofu fa’aositaulaga, ua le gata i lona siva ai i luma o le fata faitaulaga, ma faia le galuega fa’aositaulaga ma fa’amanuia i tagata. E leai se fiafia o ia Mekala i le vaega lea o le tala, pe a toe tepa i le amataga i le mea na faia e Mekala ia Tavita, ina ua ia fa’asao i a te ia mai se fa’amalama. E le o ni lagona

Page 59: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

58

ita i le taimi lea, a’o lagona tiga pe a mafaufau i le tala’aga o le la mafutaga. Ua manatu Tavita, o ia o le afafine o Saulo, ua na o se tagata e aoga mo ia i le nofoaiga a lona tamā. Ua ia ave le tele o fafine e fai mana avā, e pei o Ainoama, Apikaila, atoa ai ma Maaka, Akita, Apitala, ma Ekeli. Leai ma se alofa mo ia. Tatalo: Matou tatalo mo i latou ua motusia le va fealoa’i, ma ua liliuina lagona alofa talu ai lagona o’ona ma le o’otia talu le alofa, Amene. Aso Toona’i - Me 08: “O le maasiasi o Mekala” (Michal shamed) Tusi Faitau - 2 Samuelu 6:20-23 Matua - f. 20b: “Ua sau Mekala le afafine o Saulo e fa’afetaia’i ia Tavita, ona fai mai lea o ia, ua mamalu nauā i le aso le tupu o Isaraelu, le na fa’alelavalavā i le aso i luma o auauna fafine a ana auauna, e pei ona fa’alelavalavā se ulavale.” Ua toe fo’i Tavita i le fale ona o se fefinaua’iga ma Mekala, ma o se taimi muamua lea ua fa’ailoa ai se sa talanoaga. E le’o se talanoaga filemu ina ua liua le alofa o Mekala e ala i upu faifai ma le ogaoga. Ua fa’ailoa e Mekala le tulaga o Tavita, ‘tupu o Isaraelu’ a’o ia o le afafine o le tupu, ma ua sau o ia e faoa le nofoali’i a lona tamā. Peita’i e le suia ai lava le olaga o Tavita ma ana aga fa’aalia, fiafia pea e fa’amalie lona loto, e leai se lagona salamo. Ua manatu, o ia lava o le tupu na tofia mai luga. Ua fa’alumaina fo’i Mekala ma lona aiga ona o ia, ae leai se tali a Mekala. Ua mafai ona tatou malamalama i le itu o le tala ina ua tatou iloa Tavita o le tupu o Isaraelu. Peita’i i le tasi itu, ua tatou manino ai i le olaga o Tavita i le ola to’ilalo ma le faiaina. I nei mea e faigofie ai ona tatou fesili i le finagalo o le Atua, ma tatou mafaufau ai i o tatou tiute tauave ma le taunu’uga o lo tatou ola le fa’amalieina. Tatalo: Matou tatalo mo i latou o loo mo’omo’o e u’u mau ia latou fanau, ua faigata ona o manatu le mautonu ina ne’i le mafai ona tupu, Amene.

O FAITAUGA I TUSI PUPU’U O LE FEAGAIGA FOU 1 – Fai mea Lelei

Aso Sa o Tinā

Aso Sa - Me 09: “Sili atu nai lo upu” (More than words) Tusi Faitau - Tito 1:1-16 Matua - f.15a: “Ua mama mea umai e ua loto mama, a’o e loto ele’elea ma le le fa’atuatua, e le mama ia te i latou.” Na tusia e Paulo e fa’apea, e tusa ai ma le tala’aga o tagata Kereta, o i latou o ni tagata tala pepelo. E foliga mai o se talasua pe a tatou fuafua lelei i ai. I le ogatotonu o le mataupu muamua o le tusi a Paulo ia Tito, o loo a’oa’oina ai e Paulo Tito i lana galuega e tusa ai ma le a’oa’oina atu o nisi fo’i o ta’ita’i Kerisiano. O le tele o mea na ia tusia i i’inei e tu’u sa’o toe moni: O le mea e tu’u sa’o i ta’ita’i ma lu’itauina ai i latou o loo i ai le lagona o le ta’ita’i ma mea e fa’amuamua ai le tupe, ma ua le atagia ai le ola fa’amaoni. Fai mai Paulo, afai e te amio pi’opi’o ma pepelo i taimi uma, o lona taunu’uga e na o le le mautonu

Page 60: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

59

ma fa’atogafitia o oe ia te oe, ae na o le matou ata’ata i ai. O se tasi nei o vaega tāūa mo i latou o loo naunau e avea ma ta’ita’i. E tāua lou tulaga ma lau amio: O le amio lelei e sili atu nai loo upu. Tatalo: Le Ali’i e, fesoasoani mai ina ia avea i matou ma tagata e fa’amaoni e ta’ita’ia isi i le moni o le Talalelei, Amene. Aso Gafua - Me 10: “Fai mea lelei mo le manuia o le Talalelei” Tusi Faitau - Tito 2:1-15 (Do good for the sake of the gospel) Matua - ff.7-8: “Ia avea oe ma fa’aa’oa’o o galuega leleii mea uma lava; ia e a’oa’o i le mataupu ma le fa’amaoni, ma le fa’atoeaina, ma le upu e ola ai, e le mata’uleagaina, ina ia fa’amāina ai o le tete’e mai, ina ua le maua e ia se mea leaga e talatalaaaaaaaa ane ai ia te i matou.” E foliga mai i totonu o le mataupu lenei, o loo fa’amatala ai le tele o fete’ena’iga o taimi ua alu, i le tulaga tutusa ma ‘aia tatau. A ua leai se mafutaga so’o fa’atasi. Aisea e fa’atonu ai le tagata pologa ina ia usita’i ma faia mea ua fa’atonuina ai e fai; ae aunoa ma se faitio? E i ai le tala e fai ona o le amio agamalu ma le fa’autauta, leo o le fa’atuatua ma le alofa. E fa’atolu ona ta’ua le amio pulea, lona uiga e i ai lona tāūa. I le avea ai o oe ma tagata ua leoleoina lou loto ona o lau amio, ma ua te’a ese ma oe le inu ava malosi. E i ai i latou e tupu pea le tulaga o le inu ava, ua pei o se fa’ama’i, ma o i latou nei ua tatau ona tu’u lea tulaga. Ae mo nisi, ua na o se tulaga ona ua mana’omia. E tāua lou mana’o i le ‘ava ona ua tupu le fiafia i lou loto, ae leaga lou mana’o i le ‘ava ina ia taumafai e fa’afiafia i lou loto, auā e tutupu ai fa’aletonu mulimuli ane. E i ai le tagata e tupu ai fiafia o lou loto pe a o’o ina lua mafuta i le taeao, peita’i e o’o loa ina tagofia le ‘ava malosi i le afiafi ma fa’asolo i le po, ona suia atoa lea o lagona ma tupu ai le le fia mafuta ma lea tagata i lea taimi o le aso ina ua tagofia le ava malosi. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai lau afio ina ia matou fausia se mafutaga mautu ma matou aiga ma i latou o matou mafuta, Amene. Aso Lua - Me 11: “Muamua i luma le ta’avaletoso i le solofanua” Tusi Faitau - Tito 3:1-8 (Cart before the horse) Matua - ff.4-5: “A ua fa’aalia mai le agalelei ma le alofa i tagata o lo tatou Fa’aola le Atua, ona fa’aola mai ai lea o ia ia i tatou, e le ona o galuega o i le amiotonu sa tatou faia ae tusa ma lona lava alofa i le fa’ataeleina i le toe fuataiina ma le fa’afouina e le Agaga Paia.” E le mafai ona ou faiatu sa ou faia muamua lea tulaga, o le tu’u lea o le ta’avale e fa’apito i luma o le solofanua. Auā e le manino pe fa’apefea foliga o le a fa’atinoga, pe alu i luma ina ua tulei e le solofanua le ta’avale, pe alu fo’i i tua. E le’o se tulaga lelei lea tulaga ona fa’ata’ita’i. Ae o le i ai o le solofanua i lona tulaga sa’o, o le a mafai ona minoi ai uta ma feoa’i ai tagata. I totonu o le tusi o Tito, o loo aumai ai le tulaga lelei o le olaga ma le amio o loo soifua ai le au kerisiano. Ma e mafai ona ou fa’apea atu o le ta’avale, e tusa lava po i ai se uta mamafa ma le taugata i luga o se ta’avale, e le mafai lava ona mamao se

Page 61: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

60

mea e alu i ai e aunoa ma le solofanua, fa’amatalaina lea manatu i le ‘fa’atua-tua.’ Ina ia ‘aua ne’i nunumi le tala fa’atusa: e le’o taumafai e fa’avi’ivi’i i le galuega a le ta’avaletoso po le malosi o le solofanua. E masani i fa’amatalaga fa’apea ‘e malosi atu la’u galue ia oe, po le ‘pe ana tele lou fa’atuatua e pei o a’u.’ O lagona fa’amaualuga. ‘Aua ne’i galo, na fa’aolaina i tatou e le Atua ona o le mea lelei ua ia faia, ae le ona o se mea lelei ua tatou faia. Tatalo: Le Atua e, i la le Agaga ua fa’afouina ai i matou. Matou fa’atuatua e faia pea mea lelei, ma talitonu i lou alofa mutimutivale, Amene. Aso Lulu - Me 12: “Fa’afetai ma le tatalo” (Thanksgiving and prayer) Tusi Faitau - Filemoni 1:1-7 Matua - ff.3-5: “Ia ia te outou le alofa tunoa ma le manuia mai le Atua lo tatou Tamā, atoa ma le Ali’i o Iesu Keriso. Ou te fa’afetai atu i lo’u Atua, pe a ou ta’uta’ua Oe e le aunoa i a’u tatalo, ina ua ou fa’alogo i lou alofa ma lou fa’atuatua i le Ali’i o Iesu, atoa ma le au paia uma.” O loo tusi Paulo i lana uo e uiga i se tasi o ana pologa. O le ese’esega i le va o le matai ma le pologa, o se tulaga e sili ona ogaoga. O Filemoni o le pule lea o Onesemo, sa matua pule malosi ma fa’asaua ia te ia. Atonu e sa’o lona manatu e fasioti i lana pologa ina ua sola ese ma ia. A o loo taumafai Paulo i se fofo e sili atu nai loo le mea ua mana’o i ai Filemoni. Ua filifili Paulo e ui i se auala e faigofie ona tosina mai ai le loto o Filemoni. Sa ia fa’amatalaina ai loa lona aiga ma fa’afetai i ai; ae maise ai lona amanaiaina o ia: ‘Fa’afetai i le Atua ona o Filemoni,’ o le fa’atumutumuga ma le tali o ana tatalo. Tatalo: Fa’afouina o matou loto ma fa’afetaia le Atua, Amene.

Aso o le Afio A’e Aso Tofi - Me 13: “Paulo ma Onesemo” (Paul and Onesimus) Tusi Faitau - Filemoni 1: 8-21 Matua - ff.10-12: “Ou te aioi atu ia te oe ona o lo’u atali’i o Onesemo, o le na fanaua e a’u, a o noanoatia a’u. Sa le aoga o ia ia te oe, a o lenei e aoga tele ia te oe atoa ma a’u. Out e fa’afo’i atu ia te ia; inā e talia mai o ia, o lo’u lava tino ia.” Ese le tāūa o le fa’ailoa atu o lenei tala e uiga ia Filemoni. O loo fa’a-matala ai Paulo i lona ia lava tulaga. E le o tautala Paulo i le tāūa o le Agaga fa’amaoni, ae o loo tautala atu i lana uo e uiga i se isi tagata. Ua manatu Paulo ina ia fai se galuega lelei mo lenei tagata, ma o le a ia asiasi ia te ia i se taimi. Ua fa’ailoa e Paulo lona fiafia ia Onesemo e pei o lona alofa ia Filemoni ma lona aiga. O le fa’amoemoe, ia avea Onesemo le pologa ma tagata ta’uaogaina o se uso ua ia keriso. E le o manatu Paulo ina ia fa’asa’oloto uma ana pologa, a’o le mafutaga ma Iesu Keriso e sui tulaga i so’o se mafutaga i le va o pologa ma o latou ali’i. E le iloa tonu le tulaga o le sola ese o Onesemo, pe sa ia faia se fa’atinoga fa’agaoi; lea ua manatu Paulo e tatau ona ia totogi? Pe sa ia ola le usita’i? Afai o lea, o loo nofo sala Onesemo ia Paulo i le ola usita’i. Tatou te le o iloa po le a le mea e tupu, e pau o le mea mautinoa. O loo ta’ua fo’i Onesemo o le tagata

Page 62: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

61

fa’atuatua ma le alofa (Kal.4:9). E i ai le tāūa ua taofi ai lenei tagata ina ia taofi mau i lenei tusi. E talitonu fo’i sa i’u lelei. Tatalo: Iesu e, na afio a’e e fa’ailoa le talalelei ma fa’asa’oloto ou tagata. Fesoasoani mai ia matou talia lou talalelei, Amene. Aso Faraile - Me 14: “Inisinia fa’amaoni” (Faithful engineering) Tusi Faitau - Iuta 1:1-16 Matua - ff.12-13a: “O papa i latou i o outou faigaai alofa, pe a latou a’ai fa’atasi ma outou ma le mata’u, ua na ona a’ai lava i latou; o ao i latou e le o i ai se vai, ua fa’aleleaiina e matagi; o la’au ua malili o latou lau, ua le fua, ua mate fa’alua, ua lia’iina lava; o peau sousou o le sami, ua fa’apunaia a’e mea e masiasi ai i latou; o fetu feoa’i.” E i ai tagata o loo atagia ai le tulaga o le amio lelei atu i le isi tagata, ae o loo i ai lagona fa’aletonu e mafai ona ilā ma vaevaeina le Ekalesia i se taimi. O le lapata’iga lea a Paulo. O tagata ia o loo tete’e ia Iesu, ma ua latou ave’ese le pule- ma ua latou manino i le finauina o le pule e mana’omia i lea taimi ma lea taimi. O ituaiga tagata nei ua latou fai le Talalelei ma mea e maua ai mea, ma faia ai le tulaga o le alofa fa’apito. O le tāūa o lenei faitauga, ina ia tatou va’ai ma le toto’a i fa’afitauli o loo natia i lalo ifo o le lotu, ia manino i ta’ita’i o le lotu, ma ia ‘aua ne’i o tatou faia se galuega mo so tatou ta’u leleia. Tatalo: Tatalo mo ta’ita’i o Ekalesia, ina ia latou manino i le ese’esega o le lu’iina o le pule i le mea sa’o, ma le tete’e ai i so’o se mea, Amene. Aso Toona’i - Me 15: “Va’ai atu i tafa’ilagi” (Looking at the horizon) Tusi Faiau - Iuta 1:17-25 Matua - ff.20-21: “A’o outou le au pele e, ia outou ati a’e ia te outou i lo outou fa’atuatua e silisili ona paia, o le Agaga Paia tou te tatalo ai; ia outou fa’atumau ia te outou i le alofa o le Atua, ma fa’atalitali atu i le alofa mutimutivale o lo tatou Ali’i o Iesu Keriso, e o’o atu i le ola fa’avavau.” O le tagata ave ta’avale, e taula’i pea lana va’ai i luma ina ia iloa mea uma o loo i luma o ia. E fa’apena se manatu o lea e aumai e le (f.21). O loo aumai ai se manatu ina ia va’ai i le mea e te alu i ai, ‘aua e te alu i le mea o loo e iloa atu ma tilotilo ai. Pe ana i ai ni mata tatou te iloa ai lo tatou taunu’uga, se manu tatou te uia uma lea ala e taunu’u lelei ai. Afai ua tatou manatu o le ola fa’avavau lo tatou taunu’uga, o lona uiga e tatau ona taula’i la tatou va’ai ia Iesu, e na te ta’ita’ia i tatou i le ala sa’o. O le ola ofoina e fa’atumulia i le alofa tunoa, ae le o le fa’apologaina. O le va’ai i luma, o lona uiga o le ola fa’atali-tali i se mea lelei e tupu mai ai ma fa’afiafiaina ai i tatou. E leai se toe tilotilo i tua i so’o se taimi. O taula’i ea la tatou va’ai i le alofa tunoa o le Atua o loo taoto i le lumana’i? Tatalo: Ia ia te Ia na te mafaia ona leoleo ia te outou, ma tu’uina atu ia te outou ua le pona i luma o lona lava mamalu ma le fiafia tele, Amene.

O FAITAUGA I TUSI PUPU’U O LE FEAGAIGA FOU 1 – O le Ala o le Alofa

Page 63: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

62

Aso Sa - Me 16: “O mea ua tatou va’aia ma fa’alogo ai” Tusi Faitau - 1 Ioane 1:1-11 (What we have heard and seen) Matua - f.1: “O le mea sa i ai talu le amataga, na matou fa’alogologo i ai, na matou va’ava’ai atu i ai o matou mata, na matou matamata ai, na tagotago fo’i o matou lima i a le Upu o le ola.” O loo i ai le taofi fete’enai i tagata atamamai po sikola e uiga i le tusitala o le tusi a le faievagelia o Ioane ma tusi nei e tolu a Ioane. Ona e i ai mea e tutusa ai, ae i ai fo’i mea ese’ese ai i a latou talitonuga. Lona uiga e sili atu ona fa’amatalaina o le tusi sa tusia i le vaitaimi o le fa’asi’usi’uga o le ulua’i seneturi e se tasi sa mulimuli ia Iesu mai le amataga. O le manatu o loo tau-mafai le tusitala e fa’ailoa mo i latou e mauaina lana tusi muamua lenei, ina ia latou iloa le moni o ana a’oa’oga fa’akerisiano, e pei ona ia maua mai ia Iesu. Ua fa’aleagaina le malumalu i le taimi lea, ma ua le na o le pau fo’i lea o le mea ua mafai ona iloa ai le Atua. Ae ua fa’ailoa mai le Atua e ala i le liutino tagata o Iesu, lea ua fai fo’i ma upu a le Atua, Le upu e aumai le ola. Ina ia tatou maua le mafutaga ma le Atua, ia tatou ola i le malamalama. Tatou mafuta fa’atasi ma isi, ma ia tatou sa’oloto mai a tatou agasala. Tatalo: Le Atua e, a’oa’o mai ina ia matou malamalama i le faitauga o lenei tusi, ina ia mafai ona matou iloa ona ola i lou malamalama, Amene. Aso Gafua - Me 17: “Ola i le malamalama” (Living in the light) Tusi Faitau - 1 Ioane 2:1-17 Matua - f.8b: “Auā o loo mavae atu le pouliuli, a ua pupula mai nei lava le malamalama moni.” E mafai ona atagia i tatou o tagata o le malamalama, ina ua tatou talia Iesu e fesoasoani i o tatou vaivaiga, ma ola i ala o le Ali’i o Iesu. Afai e fai mai se tasi ‘Ua ou iloa Iesu’ ae le usita’i i le tulafono, o le pepelo ia. E tatau ona tatou savavali e pei o Ia. O le lotu e le na o se fale, auā sa leai ni fale fa’apitoa mo le lotu i le taimi o Ioane. O le lotu o le mafutaga lea o tagata ua talia Iesu mo le fa’amagaloina o latou agasala, ma filifili e usita’i i le tulafono. E susulu atu le malamalama i le lalolagi pogisa. O le alofa o le kerisiano e sasa’a atu mo i latou e mafuta atu ai, o le malamalama lena o le Atua. A’o le fa’apotopotoga e feitaga’i, ua toe fo’i lea i le pogisa. Tatalo: Fesoasoani ia avea le lotu ma nofoaga o le malamalama, ave’ese i latou o loo i le pogisa, ina ia matou maua le mafutaga ma lau afio, Amene. Aso Lua – Me 18: “Te’a mai le oti, i le ola” (Passed from death to life) Tusi Faitau - 1 Ioane 3: 11-24 Matua - f.14: “O i tatou, ua tatou iloa ua o’o i tatou i le ola sa i le oti, auā o loo alolofa i tatou i le ‘au uso; o se le alofa i le uso, o loo tumau ia i le oti.” Ua molimau Ioane, o le oti o le tino e le na o le pau lea o le oti tatou te molimauina. Ua vala’auina i tatou o kerisiano e mulimuli ia Iesu e fai ma ala o le alofa o le Atua i le lalolagi. O le Agaga Paia, o le Agaga o le alofa, e fa’a-lauteleina le tuaoi i le malo o le Atua ma i latou ua ofoina mo Iesu. O le galu-ega

Page 64: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

63

foafoa a le Atua mo le tagata, e galue mai le Atua e ala i le Agaga Paia. Le alofa i totonu o le mafutaga o le lotu e aumai fa’atasi tagata ina ia mafuta fa’a-tasi. Le alofa lena o le Atua o loo galue i totonu o i tatou, e fa’atupuina ma fa’aauauina le tala o le Toe-Tu. I latou ua ola i se olaga e ese mai le olaga ua finagalo ai le Atua mo i latou e le o ni mea faigaluega i latou a le Atua mo le tausiga o le filemu, latou te fa’atupu le ita ma ola tauimasui. Ua latou taofi le fa’asalafa atu o le alofa o le Atua i le lalolagi. I latou ia o loo i ai pea i le pogisa. Tatalo: Ia i ai le alofa o le Agaga o lau afio ia i matou, ina ia mafai ona matou ola i lou malamalama, Amene. Aso Lulu - Me 19: “Le Atua o le alofa” (God is love) Tusi Faitau - 1 Ioane 4:7-21 Matua - f.19b: “Ua tatou alolofa, auā na ia mua’i alofa mai ia te i tatou.” E i ai taimi tatou te usuina ai pese o loo i ai upu nei ‘o le mea sili ia i tatou o le alofa i le Atua.’ E le talafeagai lea manatu ona o le Atua na alofa mai mo i tatou, na ia auina mai ai lona Alo o Iesu. Le alofa o le Atua i mea uma na ia faia - ma mea na ia foafoaina - o le fa’avae e le maluelue lea o le ola. E mafai ona tatou te’ena, ma ola e pei e le mo’i, mafai fo’i ona tatou fai atu o le Atua pule saua e fa’asala i tatou pe afai tatou te le usita’i. Ae le mafai e na mea ona suia le Atua ‘Le Atua o le alofa.’ E le uma lona alofa, auā afai e uma; lona uiga ua le avea o Ia ma Atua. E le mafai ona tatou ave’esea le alofa o le Atua mo i tatou. Atonu e i ai ni ou manatu i nisi o taimi, ma’umau pe ana le ‘aia le Atua ia i tatou. Ae ui i lea, na o’o lava i luga o le satauro, le Atua liutino tagata (Iesu Keriso), sa ia alofa mai pea mo i tatou. Sa feagai ma tiga, ae na fa’amagalo ia i latou na fa’asaua ia te Ia, sa fa’asao i le pagota sa tautau fa’atasi ma Ia, sa alofa o Ia i lona tina. Sa pipi’i pea o Ia i le fa’atuatua ona o le alofa o lona Tama. Le alofa lena o le Atua lea na fa’ailoa mai mo i tatou e ala i lona Alo o Iesu. Tatalo: Fa’afetai tele Tamā, auā e ui i le ola faia’ina ma le tele o mea sese, e le’i muta ai lou alofa mo a’u, ua ou iloa ona alofa atu mo isi, Amene. Aso Tofi – Me 20: “Manumalo o le lalolagi” (Conquerors of the world) Tusi Faitau - 1 Ioane 5:1-15, 13-21 Matua - f.5: “O ai se na te manumalo i le lalolagi, pe afai e le o tatlitonu, o Iesu o le alo lava ia o le Atua.” Ua avea le lalolagi ma se nofoaga pogisa. O taua ma pomu fa’apapa, o suiga o le tau ma mafui’e, o fa’ama’i ma va’alele ua fa’apaina, ma ua foliga mai ua leai se fofo i nei mea ma ua le mafai ona taofia. Talitonu o le a leai se lagona fiafia i le lalolagi pe afai e tatou te faitau pea i nei mea i le 2021. Ma e foliga tutusa lava lea manatu ma le taimi sa tusia ai le tusi a Ioane i le au kerisiano i lona vaitaimi. E fa’afefea la ona talanoa Ioane i lona manumalo mai le lalolagi? To’atele i tatou e le pei o tina Teresa po tagata e fa’atupuina le filemu i le lalolagi. Ae tatau lava ona tatou manumalo mai le lalolagi, ina ne’i manumalo le lalolagi ia i tatou. Le lalolagi e tete’e i le Atua, e fa’amalosia i tatou i talitonuga

Page 65: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

64

ma amio e le mai le Atua. Ua tatou iloa ni tagata ua tauva mo mea lelei o le olaga po’o le avea ma fanau a le Atua? Afai tatou te maua le alofa o le Atua e pei ona fa’ailoa mai ia Iesu ma fa’asoa atu i le lalolagi, ona le mafai lea ona manumalo le malosi o le lalolagi ia i tatou; ia tatou manumalo. Tatalo: Fa’afetai Tama i lou alofa ua mafai ona matou tete’e malosi atu ai i le malosi o le lalolagi ma matou manumalo ai, Amene. Aso Faraile - Me 21: “O le alofa lena” (This is love) Tusi Faitau - 2 Ioane 1:1-13 Matua - f.6: “O lenei lava le alofa, ia tatou savavali e tatauma ana poloaiga; o lenei lava lava le poloaiga, fa’apei ona outou fa’alogo i ai talu le amataga, ina ia outou savavali ai.” O le alofa e sili atu ona loloto i amio fa’aalia ia i tatou. Foafoaina i tatou o ana mea faigaluega, tagatanu’u o lona malo, ma fa’atumuina i tatou i le tumu o lona alofa e taumasuasua mo tagata uma. Afai la tatou te tali atu i le alofa o le Atua, ma galulue fa’atasi ma Ia, e tatau fo’i ona tatou iloa ana fuafuaga ma le mea tatou te aga’i ai - tatau ona tatou savavali e tusa ma ana tulafono, tatau ona tatou alolofa i isi, ae maise i latou o loo i le mafutaga o le lotu. E le mafai ona tino lenei mea, pe afai tatou te le avea le Atua ma le na alofa ia i tatou. E mafai ona saogalemu i tatou ma a’apa atu e ala i le alolofa atu mo isi, o i e amata ai le olaga fa’akerisiano, ma fa’aauau ai le mafutaga ma le Atua i o tatou olaga. Le alofa lena o le Atua e ta’ita’iina i tatou i le ola e fa’avavau. O le mea na tatou fa’alogo ai i le amataga. Tatalo: Fesoasoani mai ina ia matou saili ma iloa le ola fiafia e mafuta ai i lau Afio ma lou alofa, Amene. Aso Toona’i - Me 22: “Aua le fa’ata’ita’i i le leaga” (Do not imitate evil) Tusi Faitau - 3 Ioane 1:1-15 Matua - f.11a: “Le pele e, ‘aua e te fa’aa’oa’o i le leaga, na o le lelei.” E tāūa le fa’ata’ita’i o mea lelei, ae mafai fo’i ona a’oa’oina i tatou ina ua tatou tofo i mea leaga. Ua tagofia e fanau fuala’au fa’asaina ona e fia amanaia. Faiaina nisi i tiute fa’amatua, ona o le mea sa molimau ai mai i tuaā. Ae mafai ona suia se ata i o tatou olaga; ina ua tatou fa’ata’ita’i i se olaga e le fiu, ae finau ina ia manuia. Ia tu’u atoa i ai le loto ina ia finau ma fa’ata’ita’i i mea lelei. E mafai pe a taula’i o tatou manatu i le tusi a Paulo i Filipi (4:8-9). E fa’amaoni ma lelei ona fa’ata’ita’i i ai. Ua fai Iesu ma fa’ata’ita’i sili mo i tatou, o mea uma ua ia faia ua tino ma iloa ai le alofa o le Atua. E le o mea uma sa fai e Iesu tatou te taumafai e fai, ae o lona alofa ma le Agaga o le Atua ia tatou fa’asoa ma fa’ailoa atu, ina ia aumai fa’atasi le lalolagi i le mafutaga o le alofa a lo toatou Atua. Tatalo: Foa’i mai le poto ina ia matou iloa ona filifili i le lelei, Amene.

O LE ITU I LALO O LE TALA FAASOLOPITO 1 – Fafine o le Agaga

Page 66: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

65

Aso Sa Penetekoso Aso Sa - Me 23: “Suia uma” (All Change) Tusi Faitau - Galuega 2:1-21 Matua - f.4: “Ua fa’atutumuina fo’i i latou uma i le Agaga Paia, ua afua ai o tautala i gagana ese’ese, pei ona foa’iina mai e le Agaga o le gagana ia te i latou.” Suia mea uma i le aso Penetekoso. E ui o lea na fa’atonuina e Iesu le au-so’o ina ia fa’atali i Ierusalema i le afio mai o le Agaga Paia, ae le’i malamalama i latou i le mea o le a tupu. Ina ua afio mai le Agaga Paia i leo ma le afi, atoa ai ma gagana, ua suia ai i latou uma e fa’avavau. A’o tatou faitau i le tala masani, e leai lava se isi na fesili; po fea na i ai fafine i lea taimi. E faigofie ona tatou fa’amatala le tala o le Penetekoso ma manatu e na o tama na latou mauaina le Agaga Paia. I le mataupu 1:14, o loo ta’ua ai le tatalo fa’atasi o i latou ma tama i luga o le potu pito i luga fa’atasi ma le tina o Iesu, Maria. O lona uiga i le taimi na afio mai ai le Agaga Paia, sa i ai fa’atasi i latou uma, ua fa’atumulia fo’i i latou e le Agaga Paia. O le manatu lena o lenei vaiaso, ‘le agaga o tina.’ O le a tatou molimau i tina malolosi ma le tāūa, i latou na faia suiga i le lalolagi. Ia aoga a latou tala’aga mo i tatou. Tatalo: Le Atua e, fa’afetai i lou fa’aaogaina o tamā ma tinā e fai ma au mea faigaluega e fa’ailoa lou Talalelei, Amene. Aso Gafua - Me 24: “Fa’afitauli a Tamara” (Tamar’s dilemma) Tusi Faitau - Kenese 38: 6-26 Matua - f.26a: “Ua iloa lava e Iuta, ona fai ane lea, ua sili ona tonu lana amio i la’u.” E iai le fa’aupuga e masani ai, ‘pipi’i i le va o ma’a ma nofoaga faigata’? E fa’apena le manatu o loo feagai ma Tamara. Ua maliu lana tane, ma ua leai sana fanau. A’o totonu o le sosaiete, e i ai lona ‘aia e pule ai i fanau. Peita’i e le’i mana’o le uso o lona to’alua ona o le fefe ina nei fa’aleaoga lona tofi. O le isi uso e fai si la’iti’iti e avea ma tama. Ua toe fo’i Tamara i le fale o lona tama o se fafine ua oti lana tane. E ui i le toe fo’i o Tamara, ae o loo finau pea lona loto ona o lona ‘aia tatau, lea lava na ia mailei ai le tamā o lona to’alua ina ia maua ai sana tama, ina ua iloa e Iuta le togafiti sa faia e Tamara, ua ia manatu ai e fa’ao’o le oti, peita’i na tautino, e sa’o lava le manatu o Tamara. Auā e faigata ona ioeina se sa’o o fafine pe a o’o ina fa’asala, ae ua mafai e Tamara. Tatalo: Tatalo mo fafine o loo feagai ma sauaga, ina ia foa’i le malosi ma le fa’amoemoe e mafai ona fa’asa’olotoina i latou, Amene. Aso Lua - Me 25: “Vala’au i fa’atosaga” (Call the midwives) Tusi Faitau - Esoto 1: 15-21 Matua - f.17: “A ua matata’u i le Atua e na fa’atosaga i fanauga, e le’i faia fo’i le mea na fai atu ai le tupu o Aikupito ia te i laua, a ua la fa’aola lava i tama tane.” O le tāūa o le fa’atosaga, o se tagata loto mafanafana e mana’o tele i vi’iga, peita’i e sese lea manatu. O loo fa’aali mai ai fo’i le faigata o le olaga sa ola ai

Page 67: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

66

fafine i lea vaitau, i le tele o mea faigata sa o latou feagai ai. O fa’atosaga ma tapou, o tagata ua alualu i luma le filiga ina ia taumafai e fa’atino a latou galuega ma le mautinoa o loo saogalemu a latou ma’i. Ua fetaui tonu lea manatu ia Sepela ma Pu’a, o i laua ia na lavea’iina le tele o ola a tama Eperu. Sa o laua fa’atinoina le la galuega ma le filiga, ma le agaga o le naunauta’iga e fa’aleagaina. Sa tu’u atoa o la loto ma fa’atuatua i le Atua, i loo le mea na mana’o ai le tupu. O le ave’ese o le vala’auina o oe o le fa’atosaga; o le a fai ma se fiafiaga tele. Tatalo: Fa’afetai mo Sepela ma Pu’a ina ua la ave’ese le manatu o le pule malosi. Fesoasoani ia i latou uma o feagai ma le galuega. Amene. Aso Lulu - Me 26: “Talosagaina o latou ‘aia tatau” (Claiming their rights) Tusi Faitau - Numera 27:1-11 Matua - f.8: “Ia e fai atu fo’i i le fanauga a Isaraelu, ia fa’apea atu, afai e oti se tagata, ae leai sona atali’i, ona tu’uina atu ai lea o lona tofi i lona afafine.” O le tulaga o le avea o oe ma tupu, e tatau ona avea oe ma suli o le aiga tupu. Ma sa le mafai ona fa’aaogaina fafine, e tusa lava pe matua le teine; e le au lava i lea tofiga, ae soso’o le tama o lae soso’o ane i ai auā o le tulafono. Ae ua mafai ona suia lea va’aiga i le fanau teine a Selofeata - Maala, Noa, Hakelu, Maleka, ma Tiresa. Ua latou tutu i luma o Mose ma fesili atu mo le latou tofi. E ui e le’i faigofie ia Mose, na faia lava le mana’o o nei afafine. E tusa lava pe e te le’i fa’alogo i nei igoa, ae tatau ona manatua i latou ona o le loto tetele e tula’i mai mo se suiga. E ui o se sasa i le tua o Mose ae sa ia faia e tusa ma le tali mai o le Atua ina ua ia fesili i le Atua. E ui i le faigofie ona maua le tali i le manatu ona o tulaga masani, ae na ia lototele i lana fa’ai’uga. E ui o loo tele tama sa tula’i mai i le tofi i le taimi o Mose, ae ua mafai ona tula’i mai nei afafine ma fai le suiga e ala i le tofi a lo latou tamā. Tatalo: Tatalo mo i latou o feagai ma nei galuega, ina ia maua le poto o lau afio e fetu’una’i ai i le tulafono ma finau mo se lelei. Amene. Aso Tofi - Me 27: “Ou te le mana’o i ni auro” (I don’t want jewellery) Tusi Faitau - Fa’amasino 1:12-15 Matua - f.14b: “Ua alu ifo ia nai le asini, ona fai mai ai lea o Kalepo ia te ia, se a ea lou mana’o? Ou te teuina meatotino a lo’u tina i totonu o se pusa la’iti’iti, ona ou te fa’apelepele i ai. E le lauiloa le igoa o Akesa i tala o le Feagaiga Tuai, ae o ia o se ‘fafine o le agaga.’ O le uiga o lona igoa o le ‘auro.’ E pau lea o le afafine o Kalepo, ua tu’uina atu o ia ia Otinielu e ala i le fa’aipo’ipoga. Sa fai Akesa ia Otinielu e fai i lona tamā mo se fanua; e le’i taunu’u; ona alu lea o Akesa ma fa’ailoa lona mana’o. E ave tupe ma auro e fai mea’alofa ai i fafine, ae le’i avea ai ni fanua ma lauele’ele. O le lototele o Akesa, na tupu ai le alofa o lona tamā, e le gata ua ia alofa i lona afafine, ae fai mai ua ia ave i ai le lauele’ele i le itu i luga ma le pito i lalo o loo fa’atumulia i vaipuna. Ou te teuina auro a lo’u tina,

Page 68: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

67

ae sili ona ou teuina lona alofa mo a’u. E fa’atumuina i tatou e le Atua i mea’alofa o le alofa, ma o le mea sili lena e tatau ona tatou teufatu. Tatalo: Le Atua o le alofa, afai ou te pologa i le leai o se mea ou te maua, fesoasoani mai ina ia ou iloa, o a’u lava o lou alo, Amene. Aso Faraile - Me 28: “Maua le feau” (Getting the message) Tusi Faitau - 1 Samuelu 25:4-19 Matua - f.14: “Na ta’u atu e le tasi taule’ale’a ia Apikaila le avā a Napalu, ua fa’apea, fa’auta, na auina mai e Tavita o auauna na i le vao e fa’amanuia lo tatou ali’i; a ua ia oso feai atu ia te i latou.” E foliga mai o se fa’asalalauga ma se ata fa’atino le faitauga o lenei aso. O loo aumai ai se va’aiga i le malosi o fete’ena’iga fa’avā o malo. Ua le talimalo lelei Napalu i auauna a Tavita. Sa leai se fiafia i le loto o Tavita ona o le mea ua faia e Napalu. Ua fa’alogo Apikaila i lea mea, ma ua lototele o ia ina ia faia se gaioiga ina ia fo’ia ai le fa’afitauli ua tula’i mai, ma ua fa’avave ona faia lea gaioiga. Sa le mautonu i le manatu o Apikaila e o’o lea gaioiga i se tulaga manuia ona o le loto tiga ua o’o ia Tavita. Ua ia ave le tele o mea’ai mo le fa’atupuina o le filemu, ae na ia taumafai lava e fa’ataunu’u le mea ua i lona loto. Tatalo: Tatalo mo i latou o fa’atupuina le filemu, ina ia fa’atumauina mafutaga lelei i le va o tagata ma malo, Amene. Aso Toona’i - Me 29: “O se tinā o le agaga” (A women of spirit) Tusi Faitau - 1 Samuelu 25:23-35 Matua - f.32: “Ona fai atu lea o Tavita ia Apikaila, fa’afetai i le Ali’i le Atuao Isaraelu, o le na auina mai oe i le aso nei e fa’afetaiai ia te a’u.” A’o tatou i ai pea i le faitauga o le tala ia Apikaila i le tusi o Samuelu muamua, ua mafai ona tatou manino ai i le fafine loto tele ma le ofo’ofogia. O se fafine atamai, ua ia faia se mea lelei ona o le mea sese sa faia e lona to’alua. Ae o le tasi vaega tāūa o le tala, o le lauga a Apikaila (24-31). Ua fa’amauina o se i le Feagaiga Tuai, ua avea ana upu ma ana fa’atinoga ma vaifofo i lona aiga. Ua ia alu ese mai ma lona tulaga o le to’alua o Napalu, ae ua avea o ia ma faufautua. O se va’aiga ua sili atu nai loo le va’aiga masani e iloa ai o ia, ma ua ia lavea’iina le ola o le to’atele. Ua fai o ia ma fa’ata’ita’iga lelei mo fafine ma tamaloloa uma o le agaga e tete’e i le fa’amatalaina i ni fa’amoemoe a sosaiete i nei ona aso. Tatalo: Matou te tatalo mo i latou e mafai ona fa’aauau lea lagona o le fai mea lelei mo isi, Amene.

O LE ITU I LALO O LE TALA FAASOLOPITO 2 – Fafine o le Upu

Aso Sa Tolu-Tasi Paia

Aso Sa – Me 30: “Finau mo le sa’o” (Making a stand)

Page 69: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

68

Tusi Faitau - 2 Samuelu 21:1-14 Matua - ff.10a-14b: “Ona ave lea e Risepa le afafine o Aia le ie talatala, ma na fofola mo ia i le papa, e afua mai i le amataga o le seleselega, ua o’o ina maligi mai le vai mai le lagi, ona fa’afofoga lea o le Atua i le tatalo mo le lauele’ele, ina ua uma ia mea.” O le faitauga i se fa’anoanoaga tele o le a le uma. Ua avea lana fanau ma taulaga i nu’u na afaina i le oge ma ta’usalaina i taimi o taua ua mavae atu. Ua leotele lenei tala fa’anoanoa i nisi o matua o loo tauave pea le mamafa o le tulaga o fanau oti. E ui o loo finau pea Risepa ona o le oti o lana fanau, ae o loo finau fo’i mo lona ‘aia tatau. O le tulafoaina a le Atua, e fa’asa ona aga-leagaina o tagata oti ma mana’oga o tagata, ia fa’ailoa le fa’aaloalo i e ua loto fa’avauvau ma fa’anoanoa. O Risepa o se fafine lototele, o loo i le vaomatua taumafai e leoleo i tino maliu o lana fanau. Feagai ma manu feai o le vao ae maise le to’asa o le tupu, ae le’i fa’avaivai ai, se’ia faia le fa’amasinoga tonu. O lona fa’amaoni i lana fanau oti ua manatua ai le fafine sa loto ia Iesu ma alausu ai i le tu’ugamau e u’u i lona tino oti. Ae o loo taotaomia fo’i le leo o le to’atele o fafine i le tala fa’asolopito, o loo tagi leotele ia fai le mea moni. Tatalo: Ia u’u mau lau afio ia i latou o fa’anoanoa; fa’amalamalama i latou o loo i ai pea i le loloto o fa’anoanoaga, Amene.

Memorial Day (Amerika, Amerika Samoa) Aso Gafua - Me 31: “Lē leoa o le fafine” (A woman’s silence) Tusi Faitau - 2 Tupu 4:17-22, 27-37 Matua - ff.35-37: “Ua papala a’e fo’i mata o le tama. Ona vala’au lea o ia ia Kiasi, ua fa’apea atu, vala’au ia i lena tama’ita’i Sunema. Ona vala’au atu lea o ia i ai. Ua sau fo’i o ia ia te ia, ona fai atu lea o ia, si’i a’e ia o lau tama. Ona ulu mai lea o ia, ua fa’apau i ona vae, ua ifo to’ele, ona si’i mai lea o lana tama, ua alu.” E le na o taimi o fa’anoanoaga tatou te tu’u fesili ai ma tatou manatu ua leai so tatou fa’amoemoe i le ola. Ae ia pei o le fafine Sunema, e fa’asoa ma avatu i auauna a le Atua o tatou mafatiaga e le fa’amatalatalaina. E mautinoa ai lo tatou fesoasoani, e ui i se manatu i le tuai mai o le lavea’i a le Atua i nisi o taimi, o tatou o tagata o le Atua, e fetufaa’i ma fefa’asoaa’i, e fealolofaa’i ma fesoasoani le tasi i le tasi. Ua avea i tatou ma tagata o le Atua e ofoina atu le fa’aleleiga a le Atua i le lalolagi galala ma le le mautonu. Tatalo: Iesu le Alo o le Atua, matou i ai fa’atasi ma lau afio i lou filemu. E fa’asoa atu ai lou alofa i le lalolagi mafatia. Amene. Aso Lua - Iuni 01: “Upu a le fafine” (A woman’s word) Tusi Faitau - 2 Nofoaiga Tupu: 34-18-28 Matua - ff.22-24: “Ona o atu ai lea o Hilikia, ma i latou na tofia e le tupu… o le tausi i ofu (sa nofo foi o ia i Ierusalema i le mea ua taua o le lua o aai;) ma ua latou tautala ma ia i lenei mea. O loo fa’apea ona fetalai mai o le Alii le

Page 70: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

69

Atua o Isaraelu. Ia fai outou fai atu i le tagata na aauina mai outou ia te au, o loo fa’apea ona fetali mai o le Alii.” O le toe fuataiina e le au faigaluega o le malumalu, na maua ai se tusi o le tulafono a le Atua, lea e leai se tasi na vaai muamua i ai. Ua itiiti se mea ua tatou iloa i lenei fafine peitai, o loo ia te ia le agaga o le Atua e mafai ai ona fa’ailoa le ta’ita’iga fa’aleagaga, ma e mafai ona ia fa’aali atu le finagalo o le Atua. O upu a lenei fafine Hilikia, na avea ma auala e savavali ai Iuta ma ona ta’ita’i e fa’alogo i le Alii, ma aloese ai ma le fa’amasinoga. E moni le afioga a le Atua, e o’o lava i ana folafolaga o le fa’amasinoga. O le fa’amaoni o le Atua ua fa’aalia e ala i lana fa’amasinoga i e amioleaga, e fa’apei ona i ai i lona alofa mutimutivale i e salamo. Tatalo: Fesoasoani mai le Atua, ia matou fa’alogo i lou fetalai mai, Amene. Aso Lulu - Iuni 02: “Ala mai o le fafine” (A woman awake) Tusi Faitau - Fa’amasino 4:4 -10, 5:1-12 Matua - ff.4:8-9a: “Ona fai mai ai lea o Parako ia te ia, Afai ta te o ma a’u, ona ou alu lea; ae afai ta te le o ma a’u, ou te le alu. Ua fai atu o ia “Ta te o lava ma oe;” O Tepora o se tagata maoae i le talafa’asolopito o Isaraelu i le Feagaiga Tuai, a o le’i o mai fa’atasi le malo i lalo o se tupu e to’atasi. Na ia ta’ita’iina le nuu o le Atua ia ola i le tulafono. Peitai, tatou te manatu, pe fa’apefea ona maua se vaaiga lelei i lenei tala. E aumai mo i tatou se auala lelei e mafai ai ona fa’atino e tagata le latou auaunaga ma le talitonu i le Atua e pei o Tepora. Peitai, ia maua le lototele e tulai atu e fa’ailoa le mea moni e ao ona fa’ataunuu, ma tatou fa’alogoina pea le pese a Tepora, ‘Ala i luga, ala i luga!’ Tatalo: Le Atua ta’ita’i i matou e lou siufofoga alofa e iloa ai lou alofa ma lou mamalu, Amene. Aso Tofi - Iuni 03: “Faafailele suiga i lea aso ma lea aso” Tusi Faitau - Luka 2:36-38 (Curating change, one day at a time) Matua - ff.36-38: “Sa i ai foi le perofeta fafine o Ana, ua loomatua o ia, sa la nonofo ma lana tane i tausaga e fitu talu ina o taupou, o ona tausaga ua tusa ma le valugafulu ma le fa. O lea lava itu aso, ua sau ai o ia, ua fa’afetai atu i le Atua, ma tautala ia te ia i tagata uma lava e na fa’atali atu i le togiola i Ierusalema.” O suiga talafeagai o le ola. Ao suiga e mafua mai le Atua. E tele tala i tagata ua matutua le soifua, ae na toe fa’amanuiaina i fanau. E mafua lea tulaga, ona o le soifua fa’atuatua, ma le soifua fa’amaoni ma fa’atalitali ma le loto onosai i le fa’asinomaga a le Atua. O suiga e fai e le Atua, o suiga lava ua finagalo malie i ai le Atua, ao suiga ia, tatou te iloa ai le mamalu ma le matagofie o le Atua i lona fa’aali mai i le soifua ma le ola. E fa’alagolago suiga talafeagai, i le mafuta mai o le Atua. Peitai, o le fa’amoemoe o le tgata fa’atuatua ia anapogi ma tatalo ma tu’u atu i le Atua na te faia suiga talafeagai. Tatalo: Le Atua o le ola, tatala o matou loto ia iloa lou alofa, Amene.

Page 71: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

70

Aso Faraile - Iuni 04: “Tapita, so’o le Fa’aola.” Tusi Faitau - Galuega 9: 36-42 (Tabitha, disciple of the Lord) Matua - ff.36-37, 41: “Sa Iopa le tasi so’o fafine o Tapita le igoa, e ta’ua pe a fa’amatalaina, o Toreka; ua tele ana galuega lelei ma mea alofa na ia faia. O ia ona po ua ma’i o ia, ua oti ai; ua uma foi ona latou mulumulu ia te ia i le vai, ona tuu lea ia te ia i le afeafe aupitoaluga. Ona tago atu lea o Peteru i lona lima, ua na fa’atu ia te ia; ua valaaau foi o ia i le au paia ma fafine ua oti a latou tane, na tuu atu ia te ia ua ola.” E na o sina vaega toaitiiti o tagata na fa’atuina mai le oti i le Tusi Paia. O Tapita na toefuatai mai i le olaga e Peteru. O le uiga autu o lona avea ma so’o, e le o se talaiga, ae o le mea na ia faia i le tomai o loo ia te ia. O le meaalofa a Tapita o lona tomai lea fa’asuisui, na te fa’aaogaina lenei meaalofa e auaunaga ai mo e matitiva. E ui o se galuega fa’atauvaa i lima o le so’o, ae ua avea ma auala e fa’amatala ai le alofa fa’aso’o, ma lona alofa mama. O le avea o Tapita ma so’o, o loo atagia ai le uiga alofa o le Alii, e pei ona ia a’oa’o mai. Tatalo: O lau upu le Atua ua avea ma ola mo i matou ma isi tagata, Amene. Aso Toona’i - Iuni 05: “Fa’alogo a le fa’atau ‘ie pauli.” Tusi Faitau - Galuega 16: 11-15 (A cloth dealer listens in) Matua - f.14: “Ua fa’alogo mai foi ia te i matou le tasi fafine ua mata’u i le Atua, o Litia le igoa, o le fa’atau ie pāuli, o Tuatira lona nuu; ua tatalaina e le Alii lona loto.” Ua valaauina e le Atua Paulo ina ia ola i lasaga fou i le fale o se tamaitai faipinisi malosi, ma o ia o se tagata o nu’uese. Peitai, na avea le fale o Litia ma nofoaga ua salalau atu ai le tala o le ola mo tagata uma, ma ua avea ma tina kerisiano e auauna ma fa’atuatua i le Atua. Ua tatou iloa i lenei tala, e suia e le Atua fuafuaaga a le tagata i se laasaga lelei, ina ia maua ai le tala o le ola. E saunia foi e le Atua ona tagata, e fai ma auauna, ma fa’aauauina le Tala Lelei, ina ia talitonu tagata uma i le Atua. O se tasi o feau tāūa, e le fa’atuaoia le tala o le ola, ae mo tagata uma e o’o lava i tagata o nuu ese. O fa’aaliga a le Atua, e mo tagata uma pe a talitonu ma fa’atuatua ia te Ia. Tatalo: Le Alii e, fa’ailoa i o matou loto lou fa’amaoni, Amene.

FAITAUGA MAI LE TUSI O IOPU 1 – Ua e Mafaufau Ea i La’u Auauna o Iopu?

Aso Sa - Iuni 06: “O le poto Iopu” (The wisdom of Job) Tusi Faitau - Iopu 1: 6-22 Matua - ff.20-21: “Ona tulai lea o Iopu, ma saei lona ofu, ma tafi lona ulu, ua fa’apaū foi o ia i le eleele ma ifo. Ua fai atu foi o ia. Na ou sau lē lavalavā mai le manava o lo’u tinā, o le a ou foi atu i ai ua le lavalava; na foaiina mai e le ALII, ua aveeseina foi e le ALII; ia fa’amanuina le suafa o le ALII.”

Page 72: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

71

O le i ai o Iopu i se olaga ua tofotofina, na ia iloa ai le mamalu ma le silisiliese o le Atua i ana mea na fai. Le Atua na te aumaia le ola i le tagata, ma le Atua na te silafia mea uma, lea na ia molimau ai ma le loto fa’atuatua, na aumai e le Atua, e toe aveese foi e le Atua. Po’o le a le oa ma le tamaoaiga, le fanau ma le aiga, ua molimau Iopu e fa’avasega e le Atua le gasologa o aso ma taimi o le olaga. E tatau ai i le tagata, ona ola i taimi o tofotofoga, i auala ua saunia e le Atua. Tatalo: Fa’afetai i le faitauina o matou taimi i lenei lalolagi, ua matou iloa ma manino ai i lou silisiliese, Amene. Aso Gafua - Iuni 07: “O le mana o lou iai” (The power of presence) Tusi Faitau - Iopu 2 Matua - f.13: “Ona nonofo ai lea o i latou ma ia i le eleele i aso e fitu ma po e fitu, ae lei tautala atu o i latou sina upu ia te ia; auā ua latou iloa, ua matuā tele lava lona tiga.” O le nofo i le efuefu o le fa’ailoga o le fa’agaogaoina o lou tagata atoa, ae tuuina atu lou loto i le Atua, e fesoasoani mai i mafatiaga fa’aletagata. Pau lea o le malosiaga na aapa i ai Iopu ma ana uo, ma saili i le Atua ma le loto fa’anaunau, e tusa ma mafatiaga ua feai ma Iopu. E tāūa lo tatou galulue fa’atasi e saili i le malo lilo mai le Atua, na te aveeseina faigata ma puapuaga o feagai pea ma i tatou. O le Atua i le taimi nei mo le tagata e saili ma le loto fa’anaunau, ma le fa’atuatua, ina ia mafai ona fa’aofuina i tatou i le malosi fou. Ua a’oa’o mai le tāūa o le tausoa fa’atasi, ma tauave fa’atasi mafatiaga i le saili ma le loto fa’atuatua i le Alii. Tatalo: Le Atua e, fa’afetai i le malosi fa’afouina e iloa ai i matou ona fa’alogo ma le filemu, Amene. Aso Lua - Iuni 08: “O se auega umi ma leotele” (A loud and long lament) Tusi Faitau - Iopu 3:11-26 Matua - ff.25-26: “Auā o le mea na ou matuā fefe ai, ua oo mai lea ia te au, ua oo mai foi ia te au le mea na ou mata’u ai. Ua ou le filemu, ua ou le mapu foi, ua ou le malolo, a ua oo mai le atuatuvale.” E fetaia’i loa le tagata ma puapuaga ma faigata ogaoga o le ola, ona popole lea ma atuatuvale. Ua fesiligia foi e le tagata, le tulaga o le Atua i totonu o nei fa’afitauli. Peitai ua fa’amanatu mai e Iopu, le tāūa o le fa’amatu’uina pea i le Atua o tatou mafatiaga, o loo ia silaisla ma le totoa. I totonu o fa’afitauli, o loo a’oa’oina ai e le Atua le tagata i lona fa’atuatua tumau e fai ma auala o le ola ua tu’uina atu i le Alii. O le fa’aumiumi o puapuaga na o’o ia Iopu, na lagona ai e le Atua lona tagi, ae na avea ma auala o le a’oa’oina ai o i tatou i le fa’atuatua ma tumau i le Alii. Tatalo: Fa’afetai le Atua mo le poto, e iloa ai ona tauave tiga, Amene. Aso Lulu – Iuni 09: “Filemu, e sili atu i upu taufaifai” Tusi faitau: Iopu 4: 1-11 (Silence is better than platitudes)

Page 73: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

72

Matua - ff.7-8: “Se’i e manatu, poo ai ea ua fano fua a e le sala? po o fea foi ua fa’aumatia ai e ua amiotonu? O la’u vaai lea, o e ua suatia le agasala, ua luluina le amioleaga, latou te selesele mai ai lava.” O upu a uo a Iopu e sufi ai le loto o Iopu e fa’amatau’uese le Atua. O upu o loo fesiligia ai le Atua. Pe afai e leai se agasala a Iopu, aisea ua sala ai fua. Afai e amiotnu Iopu, aisea ua puapuagatia ai. E pule lava le Atua i ana mea na fai. E pule le Atua i lē e fa’aalia i ai lona mamalu ma lona silisiliese. E pule foi le Atua i lona mana fa’aalia i so’o se tagata, e auala mai ai lana galuega mamana e fa’aalia i o tatou ola. O le filemu e mafai ai ona maua le feso’o-taiga ma le Atua, ao upu taufaifai e tetee atu ai i le Atua ma lona finagalo. Tatalo: Fa’afetai i lou filemu matou te iloa ai lou mafuta mai, Amene. Aso Tofi - Iuni 10: “A’oai’ga mai i tupulaga ua mavae” Tusi Faitau - Iopu 8: 8-19 (Learning from bygone generations) Matua - ff.8,9: “Auā inā e fesili atu ia i le tupulaga na muamua, ma e matua su’esu’e i o latou matua. Auā oi latou o tagata ananafi, ua latou leiloa, auā o tatou aso i le lalolagi o le ata ia.” Ua fa’amanatu e Pilitati ia Iopu, le tāūa o le a’oa’o mai i augatupulaga ua mavae. E telē se poto tauave o ē na muamua atu i ai tatou, ma le taimi nei o loo agai i luma. Pe fa’apefea ona latou onosaia tofotofoga o le soifuaga mai le oti, aemaise o mea e mafai ona latou a’oa’oina mai lo latou olaga. O augatupulaga ua tuanai, sa mafai ona latou faia mea sili i o latou olaga i le fa’afeagaiai ma le Atua, i taimi o tofotofoga, ma auala e mafai ai ona talitonu i le Atua i le loto maulalo. Peitai mo Iopu na toe fa’atepa ai e Pilitati i le tāūa o lea fa’ata’ita’iga lelei na faia e augatupulaga ua tuanai. Tatalo: Le Atua o augā tupulaga, aoaoina i matou i le poto mai augā tupulaga ua tuanai matou te poto ai, Amene. Aso Faraile - Iuni 11: “E i ai pea le fa’amoemoe” (There is always hope) Tusi Faitau - Iopu 11:7-19 Matua - ff.18-19: “E fai sou fa’atuatua, auā o loo i ai le fa’amoemoe, o loo e ma nei oe. E te taoto ma le filemu. E taoto foi, ae leai sē fa’amatau mai, e to’atele foi o ē ole atu ia te oe.” O le lauga a Sofara le uo a Iopu, e avatu ai se lu’itau tele mo Iopu. Le lu’itau o loo atagia ai le fa’amoemoe maualuga mo le tagata e lavatia o’ono tiga. O loo tautino e Sofara, o le tagata e i ai lona fa’atuatua, e i ai foi le fa’a-moemoe. O le fa’amoemoe e saunia e le Atua e fa’ailoa ai lona mamalu silisiliese. O le fa’amoemoe lea, o le tāūa o le ola fa’atuatua, e le o nenefu le silasila a le Atua i o tatou mafatiaga. O le Atua e leai se mea e fa’alavelaveina ai lona finagalo faito’atasi, i le mea ua ia finagalo i ai. Tatalo: Le Atua o fa’amoemoega lelei, fa’atumu lo matou fa’atuatua, e iloa ai lau Afio, Amene. Aso Toona’i - Iuni 12: “Mafuta ae le o le faatafuna”

Page 74: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

73

Tusi Faitau - Iopu 12:4-12 (Communion not consumption) Matua - ff.7-8: “Ae peitai ina e fesili atu ia i manu vaefa, latou te a’oa’o mai ia te oe; ma manu felelei, latou te fa’ailoa mai ia te oe. Pe ia e tautala i le lauele-ele, e a’oa’o mai ai o ia ia te oe; e fa’amatala mai foi ia te oe e i’a o le sami.” O le fa’amanatu tāūa ua aumai mo i tatou i lenei faitau. E tāūa le lagona e mafai ai ona fa’amanatu i le tagata le tāūa o le auai o le Atua i le olaga. Ao se itu leaga pe afai e fa’atauemu i le tagata ona o mafatiaga ua o’o i le isi tagata. O le tali atu a Iopu i ana uo, ua fa’amatalaina ai le tāūa o le fa’amanatu e to’omaga i ai, i taimi ua mo’omia ai le papa’i mai o lima fesoasoani, ma aumai se vaimalu e ala i lagona. O le tali a Iopu e fa’aogaina ai ‘ia o le sami, le laueleele ma manuvaefa. E ola fiafia i le tausiaga a le Atua, peitai, e fa’apena le tagata, e maua le ola fiafia, ma le fa’ane’etaga e tu’uina atu i le Atua. Tatalo: Le Atua, fa’amagalo mai, ma fa’ailoa mai lou alofa, Amene.

FAITAUGA MAI LE TUSI O IOPU 2 – Fa’amafanafanaga Mālūlū

Aso Sa - Iuni 13: “E malosi atu le ola i le taimi nei!” (Life is stronger yet!) Tusi Faitau - Iopu 14:1-17 Matua - f.14a: “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?” I le tusitusiga o lenei aso, ua laga ai e Iopu le fesili. E iai se ola pe a mavae le oti? E toatele tagata e fefefe i le fa’amoemoe o le oti, e fefefe o le oti, o le mutaaga lea o mea uma. O le fesili a Iopu i le fuaiupu 14. Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea?’ O Iopu, pei o tagata uma i le lalolagi anamua, e leʻi iai se aʻoaʻoga i le fa’atupuina o le Toe Tu. Peitai, i le fa’amoemoe o Iopu, na ia taʻua ai, Ou te fa’atali seʻi sau loʻu saolotoga. I le lotolotoi o tauiviga a Iopu ma le iʻuga o le oti, ua tatou vaʻaia ai le mea ua aliali mai nei o le faʻatupuina o le malamalama i le faʻamoemoe o le toe tu. Naʻo le Toe Tu e mafai ona malamalama i le uiga o le olaga. O le oti ua na o se koma ae o’o mai le taimi e muta ai, pe a tatou tulaʻi i le ola fou. Tatalo: Le Atua e, fa’amalamalama i ai matou o le oti e le o le mutaaga lea o mea uma, Amene. Aso Gafua - Iuni 14: “O e fa’amafanafana lē lagolelei” Tusi Faitau - Iopu 16:1-5 (Discomforting comforters) Matua - f.2b: “…o tagata fa’amafanafana fa’asoesa outou uma.” O Iopu o se tagata na pagatia i mala e aunoa ma le iloa pe aisea. O le feilo-a’iga a Iopu ma ana uo ua faʻamanatu mai ai ia i tatou, o le lelei o le mafaufau, tatou te tautatala ai i tagata i taimi o mafatiaga, e tele lava ina leai se uiga ia latou. Ia tatou fa’aete’ete i upu fa’atiga, ma upu e fa’ateleina ai le mafatia, ma avea ma ala o le to’ilalo o le ua fia maua se fesoasoani. Tatou te mafai ona fa’apea atu, 'E mafai ona ou faʻamalosi’au atu ia te oe o le a faʻamalieina ai ou tiga' E moni lava, o le ola ma le oti e taoto lea i le malosi o a tatou upu (Fa’ataoto 18:21). Tatou tautala i le ola, ina ia ola ai isi tagata. Tatalo: Avea i matou ma faamafanafana i isi ua moomia, Amene.

Page 75: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

74

Aso Lua - Iuni 15: “E i ai sē e laveai mai?” (Is there a deliverer?) Tusi Faitau - Iopu 19:19-27 Matua - f.25: “Auā ua ou iloa, o loo soifua le na te togiolaina a’u, o aso amuli foi e tulai mai ai o ia i luga o le laueleele.” Ua aumai mo i tatou i lenei faitau, le manatu o Iopu, o le Atua le mafuaga o ona puapuaga. Peitai sa ia matua saili i lona laveaina mai le Atua. I le loloto o ona tiga matuitui, na fa’ailoa mai ai e Iopu lona tumau pea i le Atua, na te faia le fa’aolataga mo ia. Ua manatu foi Iopu, o loo i ai le Atua fa’atasi ma ia, e na te aumaia le ola mo ia. E i ai foi taimi a lutia i puapuaga lo tatou ola. Ona tatou fesili lea. O fea le Atua? Peitai, e ui i le tiga loloto na o’o ia Iopu, ae sa ia talitonu ma le mautinoa, e i ai le taimi o le Atua e saunia ai le ola fou. O se fa’amanatu lea mo i tatou, e tatau ai ona tatou filifili e faʻatuatuaina i lo tatou Faʻaola o Iesu Keriso, na te silafia mea o loʻo feagai ma tatou, tusa lava pe tatou te lagona ua leai so tatou fa’amoemoe. Tatalo: Fesoasoani mai i taimi ua matou le iloa ai se fa’amoemoe, Amene. Aso Lulu - Iulai 16: “Pe a le fetalai le Atua - 1” (When God is silent - 1) Tusi Faitau - Iopu 23:1-12 Matua - ff.2-3: “O lenei lava aso ua tele ai lo’u tagi; ua mamafa ifo le aao ua oo mai ia te au e sili i lo’u mapuitiga. E, ta fia iloa po o ifea le mea ou te maua ai o ia; ia ou o’o atu lava i lona afioaga!” O le tauiviga a Iopu i le fa’atuatua, tatou te mananao ia latalata mai le Atua i ai tatou i le tele o taimi o le olaga. Peitai tatou te manatu foi, e pei ua le auai mai le Atua i ai tatou, ma e foliga mai ua taumamao le Atua ma oe ma au, i taimi o puapuaga (fuaiupu 2-3). E fesili foi le tagata ma fa’apea ane. Fa’amata e fa’atagaina e le Atua ona tu’ulafoai i tatou? O manatu uma ia e o’o ane i le tagata ua tofotofoina e le Atua. Peitai ua tatou talitonu, e i ai le fa’amoemoe o le Atua mo le tagata. E fa’aaogaina e le Atua le tagata e fa’amatalaina ai lona silisiliese i le lalolagi, ina ia matatau le lagolagi, ma fa’atuatua ia te ia. O le fa’atuatua, o le mautinoa o mea ua fa’amoemoe i ai, o le mautinoa foi i mea e le o vaaia’ (Eperu 11:1). Tatalo: Fesoasoani mai ina ia matou iloa o loo e silafia i matou, Amene. Aso Tofi - Iuni 17: “Le mafai ona aveesea” (Unimpeachable!) Tusi Faitau - Iopu 27:1-12 Matua - f.5: “Ia mamao lava ia te au ona ou ta’ua outou ua tonu; seia oo lava i lo’u oti ou te le fa’ateaina lava la’u amio sao.” Ua tatou vaaia iinei le amata ona lotovaivai o Iopu, ua nutimomoia, ua tauau e leai se fa’amoemoe, ona ua umi o feagai ma mafatiaga. Peitai e le o faoa ai lava le talitonuga o Iopu i lana amio sao i luma o le Atua, e ui i faitioga a ana uo ia te ia. Ae o le u’umau e Iopu o lana amio saʻo ua fa’aleaogaina ai na mafaufauga, e oʻo lava i ana uo na fa’aauau pea ona tausalaina o ia. O le ata lea tatou te talitonu ai, e le tu’usaunoaina tagata amiotonu mai tiga ma puapuaga. O le poto masani e leʻo taimi uma e faʻailoa saʻo ai, le faʻamoemoe o le Atua i tua atu o mea tatou te

Page 76: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

75

masani ai. O le mea lea e tatau ai ona tatou faʻaeteete ia i latou, pei o uo a Iopu. Ia tatou tumau mausali i le malosi o lo tatou amiosaʻo. Tatalo: Le Atua e, fesoasoani mai ina ia matou tumau i le amiotonu, ma ia fa’atino i lo matou ola i aso uma, Amene. Aso Faraile - Iuni 18: “O le meaalofa e taugata ae maua fua” Tusi Faitau - Iopu 28: 12-28 (The expensive, but free gift) Matua - f.28b: “Fa’auta, o le mata’u i le Alii, o le poto lava lea; o le ‘alo ese i le amio leaga, o le mafaufau lea.” O le autu o tusitusiga o lenei aso, o le poto: E pei ona fai mai Iopu. 'E moni lava, o le mataʻu i le Atua, o le poto lena' (f.28) E foliga mai e lua ni vaaiga tetele o loo tulai mai i lenei faitau. O le poto ma mafatiaga. O le poto i le feso’otaiga i le va ma le Atua o loo manino lava e pei ona fai mai le fuaiupu 28b. Ae a o’o i le feso’otaiga i le va o le Atua ma mafatiaga. Ona tatou fesili lea. Aisea e fa’ataga ai e le Atua puapuaga? Na foafoaina e le Atua le lalolagi, ma tu’u i ai le sa’olotoga i le tagata, e filifili ai e fai mea lelei pe leai foi. Peitai, o nisi taimi, o le poto e ‘iu i puapuaga, e pei ona iloa ia Iopu. Peitai, ‘aua nei galo, e a’oa’oina i tatou mai puapuaga, tatou te iloa ai mea sili ona lelei ma tāūa, e ui lava ina tele mea e lei malamalama ai Iopu, sa i ai lava le Atua. Tatalo: Le Atua ia e fa’aliliuina i matou i lou poto e iloa ai lou finagalo alofa, Amene. Aso Toona’i - Iuni 19: “Pe a le fetalai le Atua - 2” (When God is silent -2) Tusi Faitau - Iopu 29:1-17 Matua - ff.2-6: “E! ta fia fa’apei o masina ua mavae; e pei o aso na tausi mai ai le Atua ia te au; ina o pupula mai lona lamepa i luga ae o lo’u ulu, ma ua ou mafaia ona savali i le pouliuli ona o lona malamalama; e pei ona i ai o a’u i ona po o lo’u malaosi, ina o ma fa’auo ma le Atua i lo’u fale ie; ina o fa’a-tasi ma a’u Le e ona le malosi uma lava, ma ua vagaia a’u e la’u fanau; ina o mulumuluina o’u vae i le suāsus; na fa’apunaia mai foi e le papa tafe suāuu mo a’u;” O le manatua e Iopu o aso lelei ua mavae, ma sailia le poto, ma ua ia iloa le uiga o le le tagolima, ma le iloa o tagata o le nuu. Peitai ina ua iloa le palasi atu o lona malosi, ma ia manatua ai lona tagata sa i ai muamua. Ua tautino foi e Iopu lana tautinoga e mama o ia, ma le fa’amoemoe o le a tali mai le Atua. Peitai tatou te maitauina lenei manatu. Pe na lagonaina e Iopu le filemu o le Atua i totonu o ona puapuaga. Peitai, sa fa’amoemoe pea Iopu e laveaina pea o ia e le Atua. Na fetalai le Atua ia Iopu mo le taimi muamua, ma iloa ai e Iopu, sa ia tautala ma lona leiloa e silafia e le Atua mea uma. Tatou te a’oa’o mai i lenei tala, le Atua e lelei ma amiotonu i taimi uma. Tatalo: Le Atua fa’aali mai lou mafutaina o i matou i taimi uma, Amene.

FAITAUGA MAI LE TUSI O IOPU 3 – Mai le Afā

Page 77: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

76

Aso Sa o Tamā (Amerika, Amerika Samoa) Aso Sa – Iuni 20: “Ola sa’o i totonu o afā” (Right living in the storm) Tusi Faitau - Iopu 31:1-15 Matua - ff.3-4, “E le ua tuu ea le malaia mo le ua amioleaga, ma le puapuaga mo e ua fai mea leaga? Ua le silasila ea o ia i o’u ala, ma faitaulia o’u laasaga uma?” Na ola Iopu i se afā e sili ona faigata. O afā o le olaga, o ona tiga ogaoga na feagai ma ia, ma lagona tiga. Na ia lagona e na te leʻi faia se mea le tonu. Sa tumau lona fa’amaoni i lona toalua. Na mautinoa e Iopu lona le le tala-feagai o ona tiga, lea na ia fa’aleoina ai se fa’asologa o malaia na tuʻuina ia te ia lava. O le tusi o Iopu o le tala e uiga i le olaga e pei ona i ai mea moni, le mea e lelei, leaga, ma naʻo mea le mautonu e tutupu, o i ai le faʻanoanoa ma le tiga ma fesili pe aisea, ma le mea e i ai le Atua. O ala o le Atua tatou te le malamalama i ai i taimi uma. A o tatou faitau i mataupu o totoe o Iopu i lenei vaiaso, ia tatou mataala i auala tatou te ola ai i afā o le olaga. Tatalo: Le Atua e, ta’ita’i lo’u ola mai i afā o le olaga, Amene. Aso Gafua - Iuni 21: “Iloaina o lou nofoaga” (Knowing your place) Tusi Faitau - Iopu 32:1-9 Matua - ff.7-8: “Sa ou fa’apea, Ia tautala mai aso, ia fa’ailoa mai le poto e le tele o tausaga. A e peitai o i ai lava le agaga i totonu o le tagata; o le mānava foi a Le e ona le malosi uma lava e fa’apopotoina ai i latou.” I le FaʻaSamoa ua tuʻuina atu i le matai le tele o le paoa ma le tofa e pule ai i toeaiina ma le 'aiga. O le faifeau e sili atu ona faʻaaloalogia ana taʻitaʻiga poto. O le Atua e ona le malosi uma lava. E le afaina pe o le a lou matua, afai e le avatua e le Atua ia te oe le poto, ona avea ai lea ua na o se tagata matua matuā leai se poto. O le mafuaʻaga lea e faʻamoemoe ai tagata Samoa i o latou faifeʻau mo le poto ma le taʻitaʻiga, auā ua foaʻiina mai e le Atua Silisiliese ia i latou. O le poto sili, o le tagata na te iloa le mamalu o le Atua, i taimi uma o le olaga, tusa lava po’o taimi faigata ma solo lelei o le olaga. Tatalo: Le Atua e, fa’asino mai le poto sili mai ia te oe, Amene. Aso Lua - Iuni 22: “O le ta’aloga po’o le tagata taalo?” Tusi Faitau - Iopu 35: 1-8 (The game or the player?) Matua - ff.1-6, 8: “Ua tali mai pea Eliu, E te manatu ea ua tonu lenei mea, E sili la’u amiotonu i lo le Atua? Auā ua e fai mai, Se a le aoga ia te oe? se a foi le aoga ia te au pe a leai sa’u agasala? Ou te tali atu ia te oe, atoa ma au uo fa’atasi ma oe. Ia e tepa ae i le lagi, ma ia e vaai; ia e matamata foi i ao ua maualuga lava i ou luga. Afai ua e agasala, se a se mea ua e fai ia te ia? Afai foi ua fa’ateleina ou solitulafono, se a se mea ua e fai ia te ia? Ai e leaga le tagata e pei o oe i lau amio leaga; ai e aoga foi i le tagata o lau amiotonu.” Ua tatou iloa o le a fa’asala e le Atua tagata amioleaga ma fa’amanuia i e amiotonu. Auā o le natura o le tagata o le alofa i le Atua ma le loto atoa Na taʻu atu e Eliu ia Iopu, e matua leai lava sona malamalama i ala o le Atua. O le

Page 78: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

77

manatu o Eliu, e le mafai ona luluina. Ae e moni a, e pei ona finau Eliu, o le agasala ma le amiotonu e aafia ai tagata e alolofa i le Atua (fuaiupu 6-8). E alofa le Atua i lana fanau ma e inoino i le agasala. E ‘aafia foi le finagalo o le Atua, i a tatou agasala ma le ola fa’asausili. Tatalo: Fa’atonu mai oe, a o matou taaalo i ta’aloga o le olaga, Amene. Aso Lulu - Iuni 23: “Fa’amasinoga sousou” (Stormy justice) Tusi Faitau - Iopu 36:1-12 Matua - ff.11-12: “Afai latou te fa’alogo ma auauna ia te ia, ona fa’auma ai lea o latou aso o manuia, ma o latou tausaga o fiafia. Ae afai latou te le fa’alogo, ona fa’aumatia ai lea o i latou i le tao, e oti foi i latou e le popoto.” O se fa’amasinoga amiotonu, o se fete’enaiga i le va o le mafuaaga ma le a’afiaga. I le faitauga o lenei aso, o Eliu o loʻo avea ma fofoga fetalai a le Atua. O loʻo ia taʻu atu le sa’o ma le fa’amaoni o le Atua. Mo ia, e tatau ona nofosala Iopu i se agasala matuia. Peitaʻi ua tatou iloa e leai se mea leaga na faia e Iopu i le silafaga a le Atua. O nisi taimi matou te maua ai le faʻamasinoga tonu mai a matou uo ma paʻaga. Na iloa e Iopu e tatau ona fa’alagolago i le Atua ma naunau e tu mausali i lona talitonuga. E tatau ona tatou faia le mea lava e tasi, auā o afa o le olaga e le masani ona fesoʻotaʻi ma mafuaʻaga ma aʻafiaga. Tatalo: Fesoasoani mai le Alii e, ina ia mafai ona matou iloa lau fa’a-masinoga amiotonu, Amene. Aso Tofi - Iuni 24: “Fa’alogo a o agi le afā” (Listening during the storm) Tusi Faitau - Iopu 38:1-18 Matua - ff.1-3: “Ona tali mai ai lea o le ALII ia Iopu mai le afā, ua fa’apea mai, O ai ea lenei ua na fa’apouliuligia la’u pule i upu e le o i ai le poto? Ina fusi ia i lou sulugatiti e pei o le tagata malosi; ou te fesili atu foi ia te oe, ina e fa’ailoa mai ia ia te au.” O lea ua tali mai le Atua ia Iopu, e le tauina ia te ia le mea sese na ia faia, ae fa’amatalaina i lana foafoaaga. Po’o a lava o tatou uiga, e mafai lava ona fetalai mai le Atua i ai tatou. Afai tatou te le fa’alogo, tatou te le fa’alogo lava, ma e saunia lava e le Atua se auala e fetalai mai ai i ai tatou. Po’o a foi mea tatou te le mananao e fa’ataunuu, afai lava e finagalo ai le Atua e fa’ataunuu lava. E tele lava afā o le olaga, ma afai tatou te le tutu ma faʻalogo, tatou te le faʻalogo i le leo lemu o le Atua. Tatalo: Le Atua e, ia ou lagona lou fetalai mai i taimi faigata, Amene. Aso Faraile - Iuni 25: “Filemu sousou” (Stormy silence) Tusi Faitau - Iopu 40:1-14 Matua - ff.3-4: “Ona tali atu ai lea o Iopu i le ALII, ua fa’apea atu, Fa’auta, ua fa’atauvaa lava a’u, se a se mea ou te tali atu ai ia te oe? ou te tuu ae lo’u lima i lo’u gutu.” I le manatu o Iopu o le a fa’asalaina o ia e le Atua mo le fesiligia o lona agalelei ma lana fa’amasinoga, na fai mai ai foi Iopu i le mea lava e tasi: ‘O au

Page 79: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

78

e fa’atauvaa. O le ā laʻu tali e fai atu iā te oe? Ou te tu’u loʻu lima i luga o loʻu gutu ' (ff.3–4). E le mafai ona malamalama Iopu i le silisili ese o le Atua, ona o le fesouiaina o manatu ma lagona o le tiga. Ua iloa e Iopu lona fa’atauvaa. E le mafai ona ia taliina se tasi o fesili a le Atua. E le faʻapito lona ita, ae sa ia maua le filemu ma le loto maulalo e gauaʻi ai i le afioaga o le Atua. Tatou te tatalo ma ole atu, ae silafia e le Atua o tatou tulaga, ma na te silafia mea tatou te manaʻomia. Tatalo: Le Alii e, fa’amagalo lo matou le fa’alogo i lau afio, Amene. Aso Toona’i - Iuni 26: “E ala atu i le afā” (Through the storm) Tusi Faitau - Iopu 42 Matua - ff.5,6: “Sa ou fa’alogo ia te oe i le fa’alogo a o’u taliga; a o lenei, ua vaai atu o’u mata ia te oe; o le mea lea ua ou ‘ino’ino ai ia te au, ua ou salamō foi i le efuefu ma le lefulefu.” Na feagai Iopu ma se matagi malosi o le faʻatuatua. O le vaaiga matautia o le fesili a le Atua ua tu’u ai Iopu i lona tulaga saʻo. O le faʻalogo e uiga i le Atua i lona olaga atoa e leʻi saunia ai Iopu. Ina ua ia vaai mulimuli ane i le Atua i lona mamalu uma, na iloa ai e Iopu lona fa’atauvaa, ae silisiliese le mamalu o le Atua. A tatou aloese mai le afā, tatou te ono le vaʻai lava i le Atua pei o Iopu, ma o le a tatou tumau ai pea i le mea e tasi. Afai e lei uia e Iopu le afā o le faʻatuatua, semanu e tumau pea lona olaga, ma semanu e misi i lesona o le afā. Mata e mafai ona tatou vaʻaia le agalelei ma le faʻamasinoga tonu a le Atua i le afā lava ia? Tatalo: Tamā e, fesoasoani mai ia matou ui i totonu o afa, matou te fa’alogo ai i lou siufofoga, Amene.

LE TUSI PAIA I VAITAU: Vaitau o le Tau Mafanafana

Aso Sa - Iuni 27: “Ia iloa ua lata mai le tau mafanafana” Tusi Faitau - Luka 21: 29-31 (Know that summer is already near) Matua - ff.29-31: “Ua fetalai atu o ia ia te i latou i le fa’ataoto; “Ina vaai ia i le mati atoa ma laau uma; pe a fa’atoa matala mai lau, ua outou vaai, ona outou iloa ai lea ua latalata le tau vevela. Ia fa’apea foi outou, pe a iloa e outou ia mea ua faia, ia outou iloa ua latalata le malo o le Atua.” O le amataga o le taumafanafana e mafai ona avea ma se taimi o le fiafia. Fai mai le fa’ataoto e mafai ona tatou vaʻavaʻai atu i le afio mai o le malo o le Atua i le auala lava e tasi. Mo Iesu, o le manatu o le latalata mai o le malo, e le o taulaʻi atu i se fa’amasinoga ta’ufa’afefe, ae o se taimi o le a toe suia ai lenei lalolagi e pei ona finagalo i ai le Atua. E talitonu Iesu, a tatou vaʻai faʻasolo-solo mai ia i tatou, e mafai ona tatou vaʻaia faʻailoga ma nofoaga o mea ua tutupu. I faʻapotopotoga faʻa-kerisiano, mo se faʻataʻitaʻiga, ua tatau ona mafai ona e maitauina tagata o loʻo ola i mea tāūa o le malo o le Atua. O le o’o mai o

Page 80: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

79

le taumafanafana, ua tatou iloa ai suiga e faia e le Atua i lo tatou ola, a’o ia suiga e matagofie lona o’o mai, e pei o le o’o mai o le malo le Atua. Tatalo: Fesoasoani mai Tama, ina ia matou iloa ona faitau vaaiga eseese o le olaga, Amene. Aso Gafua - Iuni 28: “Galue i lalo le La” (Toiling under the sun) Tusi Faitau - Failauga 2: 18-25 Matua - ff.22-23: “Auā se a se mea ua maua e le tagata i ana galuega uma, ma le taumafai o lona loto, ua tiga ai o ia i lalo o le la? auā o ona aso uma o fa’anoanoaga ia, o le mea tiga foi lana galuega; e le mapu foi lona loto i le po. O le mea e fa’atauvaa foi lea.” E manatu le Failauga o le upu taumafanafana o lona uiga o le galue, e tau fa’amatala ai se vaega o le tulaga o le tagata. A fa’amanuiaina oe i au galuega, e te lagona le tāūa o lau lava galuega, ma e mafai ona avea ma fa’amanuiaga. Ae mo Failauga, o loo ia tu’uina mai se leo mo i tatou, ae tatou te le o lagona nei. O se ata tatou te manatu i ai, ma fai i ai sau tali, pe a ta’ita’iina oe e nisi e liliu ese mai le Atua, ma ua e le maua le olaga saili. Peitai, e mafai lava, pe afai e tu’uina atu lou loto i le Atua e maua ai le malosi e galue ai. Galue i taimi taumafanafana, auā e i ai le taimi lelei e selesele ai. O le ola galue mo le Atua, e selesele ai i fa’amanuiaga lelei mai le Atua. Tatalo: Le Atua fa’amalosi mai ina ia matou iloa ona galulue e iloa ai au fa’amanuiaga i lo matou ola, Amene. Aso Lua - Iuni 29: “I le Atua ou te talitonu ai” (In God I trust) Tusi Faitau - Salamo 121 Matua - ff.5-6: “O le ALII, o lou leoleo ia; o le Alii, o lou paolo lea i lou itu taumatau. E le taia oe e le la i le ao, poo le masina i le po.” O loo aumai e le fai-Samalo se lagona e fa’apea, o’i tatou o loʻo sailia se fesoasoani, e aunoa ma le mautinoa poʻo fea e sau ai lena fesoasoani. Toetoe lava o taimi uma tatou te taulai atu ai i le malamalamaaga, na o le Atua e mafai ona faʻamoemoeina e ofoina atu le lagolago o loʻo tatou sailia. Mai lava i lena taimi, ua avea le Salamo ma tatalo o le loto talitonuina. E le gata e mafai e le Atua ona ofoina atu mea uma e manaʻomia, ae o le Fai-Salamo e talitonu o le Atua o le mea moni na te mafaia mea uma. O le meaalofa o le taumafanafana, paolo, o se tasi faʻataʻitaʻiga o le tausiga a le Atua mo i tatou, o se tausiga ua folafolaina e le gata mo aso nei, ae faʻavavau lava. O le ola talitonu i le Atua, o le tu’uina atu lea o lo tatou fa’atuatuaga e aumai se ta’ita’iga lelei mo i tatou e galulue fiafia ai mo Ia. Tatalo: Le Atua Silisiliese, fa’alia mai lou finagalo mo i matou ina ia matou tumau ai i le ola talitonu. Amene. Aso Lulu - Iuni 30: “Fa’aputuputu i totonu le seleselega” Tusi Faitau - Fa’ataoto 6: 6-11 (Gathering in the harvest) Matua - ff.6-8: “Le paie e, ina e alu ia i le loi, ia vaavaai i lana amio, ina ia

Page 81: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

80

poto ai oe; e leai sona ta’ita’i, po o se leoleo, po o sē pule, a e saunia e ia ana mea e ‘ai i le tausaga vevela, ma fa’aputuina ana mea e ‘ai i ona po e selesele ai saito.” O le loi e foliga mai e tutusa lava lona tulaga i le ata fa’alemafaufau o le tusitala o lenei vaega o le Tusi Paia Eperu. E faʻamautinoa e le loi lona lava saogalemu i taimi faigata o lana galuega punouai. O le ata manino ua aumai e le loi, o le galue ma fa’aputu i taimi e tatau ai. Afai nao lou tali atu i loi e ala i le taumafai e titina, lona uiga e nao le vaai o ou mata i lo latou feoai, ae le o tāūa i lou manatu la latou galuega. O le tagata e sauni ma tapenapena lona ola mo le taimi e fetali mai ai le Atua, ua mautinoa o loo mafai e lea tagata ona saunia lona ola mo feau ma galuega fa’aola mo nisi. Tatalo: Le Alii e, fesoasoani mai ma fa’amanatu mai ia i matou e faʻafetaia mea uma na e faia, Amene

Page 82: Ianuari – Iuni 2021€¦ · aua ne’i gata le tatou vaai tau o le tula-fono. Ae ia tatou va’ava’ai i tua atu o le tulafono, o loo i ai le Atua o le atoaga o le tulafono. O

Tautua Printing Press 1 Kanana Fou St, P.O. Box 1537

Kanana Fou, American Samoa 96799 (684) 699-9810

https://efkasonline.org