I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 29. studenoga 2006. broj 48/2006

Domovinske vijesti■ Preminuo vlč. Stjepan Šantek■ Đakovo: Susret s djelatnicima u stranačkom i političkom životu■ Portreti Ivana Pavla II. u suvremenom hrvatskom slikarstvu

10. obljetnica smrti biskupa SrećkaBadurine

Na zagrebačkom Ksaveru priređenkomemorativni skup: "Srećko Badurina -biskup, redovnik i teolog"

■ Kardinal Bozanić na zasjedanju COMECE-a

Sjednica Komisije Justitia et pax

Komisija HBK razgovarala o neradnojnedjelji, uključivanju Hrvatske u europskeintegracije te aktualnim događanjima u kojimase ne poštuje pravo svake osobe da se smatranevinom dok joj se ne dokaže krivnja

■ Studijski dan za svećenike Splitsko-makarske nadbiskupije■ Biskup Škvorčević na otvaranju zgrade HGK■ Na aukciji slika prikupljeno 82.000 kuna za djecu■ Organizacijski odbor Europskog centra za duhovna zvanja posjetio Zadar■ Zagreb: Predstavljene četiri knjige o bioetici■ Riznica pisane riječi Povijesne knjižnice Požeške biskupije■ Zagreb: Predstavljen film "Kulturna baština Slavonije"■ Umjetnici Jurjevoj katedrali■ Đakovo: Novi ciklus studijskih predavanja o socijalnom nauku Crkve

Osvrt Vojnog ordinarijata na članak uJutarnjem listu

"Očito da je nekome veoma važno unijeti nemirizmeđu vojnika u mirovnoj misiji i kapelana tenapetost između Ministarstva obrane i Vojnogordinarijata", ističe generalni vikar mons.Josip Šantić

■ Bogoslovno sjemenište i bogoslovna škola u Senju (1806-1940)■ Festival sv. Cecilije u varaždinskoj katedrali■ Požega: Prvi susret crkvenih zborova■ Đakonsko ređenje u Puli■ Slavlje u Vinkovcima■ Đakonsko ređenje u Splitu■ Poštanska marka "Božić 2006."

Crkva u Hrvata■ Kardinal Puljić primio Schwarz-Schillinga■ Biskup Komarica dobitnik nagrade za hrabrost grada Aschaffenburga■ Prvi pohod kardinala Bozanića hrvatskim vjernicima na afričkom kontinentu

Inozemne vijesti

Papa primio poglavara Anglikanskecrkve

Papa izrazio žaljenje zbog nekih događaja kojisu se zbili u krilu Anglikanske crkve, a koji sunarušili odnose između dviju Crkava - Nakraju susreta potpisana zajednička izjava

■ Anglikanski primas posjetio Kongregaciju za evangelizaciju naroda■ Sveta Stolica protiv biološkoga oružja■ Papin susret s katoličkim novinarima■ Pravoslavni zahvalni Papi za posjet Turskoj■ Socijalni tjedni Francuske

Papa u Turskoj

Benedikt XVI. treći je papa, nakon Pavla VI. iIvana Pavla II., koji u novije doba pohodiTursku

O dijalogu ovisi naša budućnost

Najbolje ćemo napredovati kroz istinskidijalog između muslimana i kršćana, utemeljenna istini i nadahnut iskrenom željom za boljimmeđusobnim upoznavanjem, poštujućirazličitosti i prepoznajući ono što nam jezajedničko, istaknuo je papa na susretu s prof.Alijem Bardakogluom

■ Ankara: Papin susret s članovima Diplomatskog zbora■ Dojmovi prvoga dana Papina posjeta Turskoj

Prilog dokumenti■ Otajstvo Crkve kao tijela Kristova očituje se u ljubavi■ Ljubav i istina nikad se ne nameću

2 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Preminuo vlč. Stjepan ŠantekSprovodne obrede imisu zadušnicu zadugogodišnjegžupnika u Kutjevupredvodio je biskupŠkvorčević

Remetinec, 20.11.2006. (IKA) -Na putu u bolnicu u Varaždiniznenada je 17. studenogapreminuo Stjepan Šantek,dugogodišnji župnik u Kutjevu,umirovljeni svećenik Požeškebiskupije. Umro je upravo nasvoj sedamdeseti rođendan, u43. godini svećeništva.Pogrebne obrede na mjesnomgroblju u Remetincu predvodioje 20. studenoga požeški biskupAntun Škvorčević uzsudjelovanje administratoraVaraždinske biskupije mons.Ivana Godine, šezdesetaksvećenika Požeške iVaraždinske biskupije, župljanažupe Kutjevo, rodbine iprijatelja koji su željeli iskazatipoštovanje i zahvalnost za svešto je vlč. Šantek učinio"tijekom župničke službe uKutjevu, za dobro koje jeugradio u Slavoniju, u početkePožeške biskupije i što je

nastojao ostati na Božjem putu,osobito u doba komunističkevlasti". Na zadušnici u župnojcrkvi Kraljice sv. Krunice uRemetincu biskup Škvorčevićistaknuo je kako je vlč. Šantekgotovo cijeli svoj svećeničkivijek s velikom požrtvovnošćuslužio Božjem narodu u župiKutjevo te da je samo kratkovrijeme od pet mjeseci izKutjeva privremeno upravljao ižupom Vetovo. Bit će upamćenkao jednostavan čovjek, vjeransvećenik, savjestan u svojimdužnostima, blizak ljudima,koji je sebi svojstvenomvedrinom znao nositi teretezahtjevne kutjevačke župe.Među različitim pastoralnimdjelatnostima, dodao je biskup,gajio je i povezanost župe sBogoslovnim sjemeništem uZagrebu, te bio jedan od marnihprikupljatelja hrane za tuustanovu. Umirovljeničke dane

tijekom pet godina proživio je urodnom Strmecu, manje u miru,a više u trpljenju, koje mu jepriskrbila bolest te je s velikomstrpljivošću i predanošću uvolju Božju podnosio svenevolje. Imao je svoj križ,kojeg je, sjedinjen sa svojimGospodinom, časno nosio dokraja.Na završetku mise odpokojnika se uime župljanaKutjevo oprostio župnik MatoRukavina. Potom je biskupzahvalio svima koji supreminulom svećeniku iskazalipoštovanje svojimsudjelovanjem na sprovodu kaoi onima koji su mu bili tijekomživota dobri i pomogli mu,osobito u bolesti i slabosti.Zahvalio je i domaćem župnikuJosipu Pavleku, koji jeorganizirao obred ukopa i misu.

Gospa od zdravlja u zadarskoj katedraliKriž bolesti je čestocesta prema rastu uplemenitosti,razumijevanju drugihi milosrđu premadrugima. Križ bolestinosi u sebi silnusnagu nutarnjegpročišćenja od našihrobovanja i raznihnavezanosti, poručionadbiskup Prenđa

Zadar, 21.11.2006. (IKA) -Središnje misno slavlje nablagdan Gospe od zdravlja,koju Zadrani časte još od 15.st., u katedrali Sv. Stošije uZadru predvodio je 21.studenoga zadarski nadbiskupIvan Prenđa. U propovijedi jerazlagao pitanje je li danasprenaglašena briga čovjeka zazdravlje. "Umnažaju sezdravstvene tegobe čovjekanašeg vremena. Što sve utječena tolika bolesna stanja, pitajuse znanstvenici i obični ljudi.Pridružuju im se i teolozi iduhovni pisci, svi nastojepostaviti dijagnoze i odgovoritikako sačuvati i unaprijeditizdravlje", rekao je nadbiskupPrenđa. "Neki postavljajupitanja je li zdravlje uopćetolika, prva vrednota ljudskogživota, da iziskuje tolike silnebitke za nj? Mogu li vjernici usvom životu ispred svegastavljati zdravlje? Ima li nekihvećih vrednota za vjernika?Trude li se barem tako jednakoza stanje svoje duše kao što setrude za svoje liječenje? Ima limolitva za zdravlje tolikoznačenje da se organizirajuseminari i molitve za tjelesna inutarnja izlječenja", upitao jenadbiskup, navodeći potom nizdruštvenih, globalnih i lokalnihčimbenika koji ugrožavajutjelesno i duhovno zdravlje. Napitanje kako obraniti i vratitizdravlje, odakle dolaze prijetnjei koja je u tome uloga vjere i

molitve, nadbiskup Prenđa jeodgovorio Božjom riječju.Izvor čovjekove ugroženosti jeiskonski grijeh, a posljedica ječovjekova sklonost grijehu. "Izčovjekova prijestupa rodila seneravnoteža, nered koji pratičovjeka na svim putovima. Usvakom se čovjeku vodi bitkana tjelesnom i duševnom poljuza ravnotežu, za cjelovitozdravlje potrebno čovjeku zanjegov život i djelovanje. Ta jeranjenost iznutra prisutna učovjeku, a izvana se očituje ubolestima i umiranju", istaknuoje nadbiskup, dodavši da svaBiblija ne prikriva i otvorenoiznosi brojna čovjekovazastranjenja, ubojstva, rušenja,mržnje, moralne iskvarenosti.No, Božja riječ donosi iradosnu vijest Božje zauzetostiza čovjeka. "Govor o sluzipatniku govor je o leđima kojeće Krist, Bog i čovjek,podmetnuti pod čovjekovufizičku i duhovnu ugroženost ibijedu", istaknuo je nadbiskup.Bog je bliz čovjeku u borbamaza zdravlje i u svimugroženostima, jer je on otacsvijeta i otkupitelj čovjeka.Čovjekova briga za očuvanjezdravlja je zakonita, njegova jedužnost i zadaća liječiti se kakobi vratio zdravlje. U tome jenezaobilazno mjesto imedicine, premda joj jeograničeni domet, no trebapolaziti i od nje, rekao jenadbiskup. Za liječenje bolesti

Crkva ima sakramente,ispovijed, bolesničkopomazanje i euharistiju."Gospodin je liječio bolesne,otvarao sluh gluhima, vraćaovid slijepima, liječio gubave.No, uvijek je bio cilj: pokrenutičovjeka obraćenju, rastu u vjeri,spasenju, Kraljevstvu Božjem",istaknuo je nadbiskup Prenđa.Poručio je da Crkva treba učiti iodgajati da je i križ bolesti dar,otkupiteljska milost. "Križbolesti je često cesta premarastu u plemenitosti,razumijevanju drugih imilosrđu prema drugima. Križbolesti nosi u sebi silnu snagunutarnjeg pročišćenja od našihrobovanja i raznih navezanosti.Postaje put naše spasonosnepokore i pripreme za susret sOcem u nebu. To je jamačnovažnije od svakog zemaljskogzdravlja", istaknuo jenadbiskup Prenđa. Ukazao je ina uzorni lik Marije, da poputnje nesebično mislimo na drugeu njihovim potrebama,podržimo ih i olakšamo imbolesti. Pozvao je da u molitviza zdravlje budemo široka iponizna duha, prepuštajućiBožjoj volji svoj život. Isus iMarija uvijek se zauzimaju zanas i znaju najbolje sve našenevolje. Oni znaju što je za nasnajbolje na našem zemaljskomputu i naš vječni spas, zaključioje zadarski nadbiskup.

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Đakovo: Susret s djelatnicima u stranačkom ipolitičkom životu

Na susretu koji jeokupio najvišepolitičke čelnike spodručja Đakovačke iSrijemske biskupije,dr. Dugalić govorio okršćanskoj obitelji uhrvatskom društvu

Đakovo, 21.11.2006.(IKA/BTU) - Đakovačka iSrijemska biskupija upriličila je21. studenoga na Katoličkomebogoslovnom fakultetu uĐakovu susret s djelatnicima ustranačkom i političkom životus područja biskupije. Nasedmom susretu promišljalo seo obitelji u hrvatskom društvute na taj način nastavilozapočeta promišljanja o načelusupsidijarnosti i obitelji kaotemeljnoj stanici ljudskogdruštva.Četrdesetak djelatnika ustranačkom i političkom životupozdravio je đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,koji je istaknuo kako se nakondobivanja slobode,samostalnosti i sama obiteljnalazi na prekretnici. Došla suvremena kada na obitelj neračunamo. Na jednomsaborskom odboru kada je biloriječi o vjerskom odgoju upredškolskim ustanovama,jedna je odgovorna osobapolitičkoga života ustala iupitala dokle ćemo trpjeti danama obitelji diktiraju odgoj.To je jeka staljinizma, upozorioje biskup Srakić.Doc. dr. Vladimir Dugalić,voditelj Biskupijskog ureda zapromicanje socijalnog naukaCrkve i za društvena pitanja,održao je izlaganje "Kršćanskaobitelj u hrvatskom društvu".Predočio je teze na temeljuanalize nekoliko istraživanja ostanju i vrijednosnom sustavukršćanske obitelji u hrvatskomdruštvu te ukazao na temeljnečimbenike koji to uvjetuju.Potisnuti obitelj na pomoćnu idrugotnu ulogu, isključiti je spoložaja koji joj u društvupripada značilo bi nanijeti teškuštetu istinskom rastu svegadruštvenog tijela. Obitelj jebožanska ustanova koja jetemelj života osoba kaoprototip svakoga društvenogporetka, rekao je dr. Dugalić,istaknuvši nekoliko bitnihelemenata: obitelj je prvi oblikzajednice osoba, kolijevka isredište života, temeljnastruktura ljudske ekologije iprva i životna stanica društva,središte društvenoga života.Ako se obitelj želi promotritikao prvi oblik zajednice osoba,tada se može vidjeti da jeobitelj prostor onogazajedništva toliko potrebnog udruštvu koje je sve više

individualističko, u kojemutreba rasti istinska zajednicaosoba zahvaljujući neprestanomdinamizmu ljubavi koja jetemeljna dimenzija ljudskogiskustva, koja upravo u obiteljiima povlašteno mjesto za svojeočitovanje. Ukoliko se želipromotriti sustav vrijednosti uhrvatskom društvu tada seuočava pozitivan stav premaobitelji, braku i djeci. I upravotaj pozitivan stav duboko jeugrađen u kulturu hrvatskoganaroda na što ukazuju svarelevantna istraživanja. Premaeuropskom istraživanjuvrednota 1999. obitelj uHrvatskoj smatra se općimdobrom i gotovo svi ispitanici,više od 98 posto, izjavili su daje obitelj u njihovu životuveoma važna ili važna. Sličnirezultati zabilježeni su i udrugim europskim državama. UItaliji također 99 posto građanasmatra obitelj temeljnomvrijednošću, u Irskoj 98, uPoljskoj 99 posto itd. Da jeobitelj hrvatskom društvusredište interesa znatne većinegrađana govori i podatak da jeviše od 90 posto djece uHrvatskoj rođeno unutar braka.Kada im se postavi pitanječemu dati prednost - obitelji ilikarijeri, gotovo svi ispitanicibez obzira na religioznupripadnost pokazuju da jeobitelj temeljna vrednota i daima prednost pred svim drugimvrednotama u njihovu životu,rekao je dr. Dugalić.Na općem planu u hrvatskomdruštvu prevladavajutradicionalne kršćanskevrijednosti, ali se uočavasnažan utjecaj sekularizacije ipovlačenje obitelji u sferuintimnosti, gdje Crkva, a nidruštvo, nemaju prevelikogautjecaja. Koliko god mitradicionalno vrednovaliobitelj, istraživanja pokazujutendenciju da se ta obiteljpovlači u svoju sferuprivatnosti, izolira i ododređenih društvenih zbivanja ida na neki način živi neki svojživot, a društvo i Crkva idunekako svojim putem, rekao jepredavač. Predstavio je podatkedobivenih istraživanjimaprovedenim u našoj zemlji,koja su pokazala kako postojiveliki raskorak izmeđuželjenoga i ostvarenoga brojadjece. Prosječno željeni brojdjece po ispitanicima iznosio je

2,7 odnosno jedna hrvatskaobitelj u prosjeku bi željelaimati troje djece, a stvarnorođenih je 1,28, odnosno teknešto više od jednog djeteta, štoukazuje na nesklad želja iobjektivnih mogućnosti. Jasnoje da je takav stav uzrokompada nataliteta i općedemografske strukturestanovništva. Naši istaknutiautori kažu da postoje dvatemeljna uzroka demografskogpada - česte migracije ineriješena osnovna životnapitanja. Naime, većinastanovništva već dugi nizgodina seli se u gradove,budući da gradovi postajunositelji gospodarskogarazvitka. Ilustracija ovihkretanja su podaci iz 2001.prema kojima je u gradskimnaseljima (uzeto je 143 naselja)živjelo 56 posto stanovništvaRH, a ostalo je bilo raspršeno u6616 neurbanih naselja. U četirimakro regionalna središta 2001.živjelo je gotovo 30 postostanovništva, od toga u samomgradu Zagrebu 18 posto. Selaostaju prazna, a odlazak ugradove stvara nove probleme.Osim toga, utjecajnezaposlenosti i neoliberalnogagospodarstva učinio je takođersvoje, jer današnje obiteljiunatoč dobroj volji često nisu umogućnosti imati veći brojdjece što dugoročno stvaraosim pada nataliteta i promjenustrukture stanovništva, a to jepomak prema većoj starosnojpopulaciji. Tu dolazi i problemrastave braka i ostali, rekao jedr. Dugalić. Teza koja izistraživanja proizlazi je i ta daje hrvatska obitelj izloženasnažnom demografskomproblemu ponajviše zbog lošihgospodarskih uvjeta ipovijesnih migracija.Dr. Dugalić govorio je i oobitelji kao temeljnoj strukturiljudske ekologije. Teološkarefleksija u obitelji ističe kakoje obitelj prva i temeljnastruktura u korist ljudskeekologije u smislu što u njojčovjek prima prve i odlučujućespoznaje o istini i dobroti, učišto znači biti ljubljen i štokonkretno znači biti osoba.Obavljajući svoje odgojnoposlanje, obitelj pridonosiopćem dobru i prva je školasocijalnih kreposti kakvo trebasvako društvo. Istraživanjapokazuju dvije tendencije -

4 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

roditelji su često poradidugogodišnjeg komunističkogrežima ostali djelomičnonepoučeni u vjeri te u tomsmislu često nedostatnoprenose vjeru na djecu. Našadržava, nažalost, nema jasnupolitiku prema obitelji te je izakonska regulativa čestoideološki uvjetovana. Mi seovih dana nalazimo predNacrtom nove nacionalnepopulacijske politike. Osiguranisu novci u državnom proračunuza 2007. Ta nova populacijskapolitika osobito težište stavljana provedbu upravo na lokalnoji područnoj samoupravi. Imatemeljnih sedam područjaunutar kojih se mora promicati.Mjere koje se predlažu suodrživi gospodarski razvojtemeljne i razvojnepretpostavke, sustav obiteljskihpotpora, porezne olakšice,usklađivanje obiteljskog iposlovnog života, skrb o djeciuključuje izradu novogpredškolskog standarda,zdravstvena zaštita majke idjeteta i senzibilizacija iinformiranje osobito oproblemima demografije tepromicati nacionalnupopulacijsku politiku iobiteljske vrijednosti, rekao jedr. Dugalić. Nakon predavanja

uslijedila je rasprava u kojoj supredstavnici političkog životaiznosili vlastite refleksije natemu obitelji i obiteljskogzakonodavstva. Govorili suMirko Duspara (HSP),slavonskobrodskigradonačelnik, otac peterodjece; vukovarskigradonačelnik Tomislav Šota(HDZ), također otac peterodjece, vukovarsko-srijemskižupan Božo Galić (HDZ) iosječko-baranjski županKrešimir Bubalo (HDSSB).U sintezi susreta iskristaliziralasu se tri zaključka. Prvi je daobitelj mora biti u središtupolitičkog djelovanja, ali prijesveg u promicanju vrijednostiobitelji, jer je u raspraviukazano, između ostalog, nakrizu morala. Dr. Dugalić rekaoje kako danas postoje mnogilobiji koji dovode u pitanjeinstituciju obitelji i odgoj uobitelji. Vi kao političarimorate biti prvi uz Crkvu dazaštitimo dostojanstvo braka iobitelji od takvih utjecaja uvrijednosnom smislu. Drugizaključak je da politika i tekako treba pomoći dati pravnuzaštitu obitelji, osobito predizazovom gospodarskogaliberalizma i kroz pravnuzaštitu obitelji stimulirati i

njezin život. Posljednjizaključak odnosi se na pitanjedije i novaca da bez obzirakojoj političkoj opciji pripadali,djelatnici u stranačkom ipolitičkom životu na lokalnojsamoupravi u granicamamogućnosti trebaju pomagati istimulirati život obitelji,osobito djece. U završnoj riječi biskup Srakićje, osvrćući se na raspravu oobiteljskoj politici i mjerama,rekao: Ne zastupam marksizam,ali važna je baza, infrastruktura.Može nam u tom području uzorbiti Francuska, koja je bilapojam države. Imala je strašanpad nataliteta i zacrtala jeobiteljsku politiku. BiskupSrakić poručio je političarima:Političari moraju nešto učinitida u tvrtkama u kojima ženaneće dobiti otkaz ukolikoostane u drugom stanju. Nemani po katoličkom društvenomnauku pravilo da muškarcirade, a da su žene kod kuće.Mnoga područja našega životajednostavno pokrivaju žene.Zamislite bolnice bez žena,škole bez žena, rekao je biskupSrakić. Na kraju susreta biskupSrakić svakoga je sudionikadarivao knjigom "Hrvatskaobitelj na prekretnici", koju jeuredio Stjepan Baloban.

Proslavljen blagdan sv. MavraVrijednosti za koje jesv. Mavro živio suvrijednost obitelji,poštenog rada,pomaganjapotrebnima, otvorenosrce za drugoga

Poreč, 21.11.2006. (IKA) -Svečanim misnim slavljem uEufrazijevoj bazilici Porečkabiskupija proslavila je 21.studenoga svog nebeskogzaštitnika sv. Mavra, biskupamučenika iz 3. stoljeća. Slavljeje predvodio požeški biskupAntun Škvorčević zajedno sbiskupima Riječke metropolije:riječkim nadbiskupom imetropolitom IvanomDevčićem, gospićko-senjskimbiskupom Milom Bogovićem;biskupom domaćinom IvanomMilovanom te umirovljenimnadbiskupom Antom Jurićem ibiskupom Antunom Bogetićem.Na početku misnog slavlja sveje pozdravio biskup domaćin i

pozvao vjernike da u ovojGodini duhovnih zvanja molezagovor sv. Mavra da u mjesnojCrkvi podari nove svećenike,redovnike i redovnice.Biskup Škvorčević upropovijedi je usporediomučeničku smrt sv. Mavra sprispodobom iz Ivanovaevanđelja: ako pšenično zrno nepadne na plodno tlo i ne umresebi, ne može donijeti dobarrod. Zrno je umrlo sebi, ali jenastavilo donositi dobreplodove kojima smo i mi danassvjedoci, a to zrno se zove sv.Mavro, istaknuo je biskup.Dodao je kako ne znamomnogo o sv. Mavru, napose nepovijesne činjenice, ali stoga

znamo nešto puno više odstatističkih podataka a to suvrijednosti za koje je Mavroživio: vrijednost obitelji,poštenog rada, pomaganjapotrebnima, otvoreno srce zadrugoga. Te se vrednote nemogu platiti, već se moguživjeti i to samo na jedan način;da svakodnevno iščitavamo iživimo stranice evanđelja kojesu upućene svakom čovjeku.Na kraju je predsjedatelj slavljapozvao sve okupljene vjernikeda se ne obeshrabre udanašnjem društvu koje čestozaboravlja temeljne vrednote,nego da s vjerom sv. Mavrahrabro svjedoče svoje poslanje ižive vječne vrednote.

H-epicentar za samohranu VukovarkuMladi prikupili 3600kuna pomoći zaMandu Matić

Zagreb, 21.11.2006. (IKA) -Drugi ovosezonski H-epicentarpod nazivom "Groznica studenevečeri" održan je 21. studenogau baru Papaya na zagrebačkojŠalati. Gost večeri bila jenovoosnovana požeška udruga"Tebe tražim" koja sepredstavila posjetiteljima.

Udruga želi postatiprepoznatljiva u društvu jer želipomagati duhovno, materijalnoi financijski raznim skupinama,a posebno rješavati konkretneživotne probleme potrebitih.Večer H-epicentar okupila jeviše od 400 posjetitelja koji sukupovinom ulaznice od 10 ili

15 kuna sudjelovali uhumanitarnoj akciji za pomoćsamohranoj majci iz VukovaraMandi Matić. Tijekom večeriprikupljeno je 3600 kuna.Središnji događaj večeri bila jenagradna igra sponzora večerinadahnuta Vukovarom.

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Portreti Ivana Pavla II. u suvremenom hrvatskomslikarstvu

Otvorena izložba uprostoru Gradskestraže na Narodnomtrgu u Zadru

Zadar, 21.11.2006. (IKA) -Izložbu "Portreti Ivana Pavla II.u suvremenom hrvatskomslikarstvu" u organizacijiudruge "Hrvatska dijaspora",Zadarske nadbiskupije i gradaZadra, u prostoru Gradskestraže na Narodnom trgu uZadru otvorio je 21. studenogazadarski nadbiskup IvanPrenđa. Taj izložbeni projektzapočet prije više od godinudana posjetio je i Poljsku gdjeje naišao na veliki odjek uKrakovu, Čenstohovi i Varšavi.Najveći opus bio je izložen umuzeju Ivana Pavla II. uKrakovu, u kojem su inačeizloženi eksponati iz vremenaWojtyline svećeničke,kardinalske i papinske službe.U podnožju Muzeja izlažukršćanski autori, uglavnomreligijsku umjetnost, te je tamobilo izloženo i 15 radovahrvatskih slikara u različitimtehnikama, plakati i fotografijesa sva tri pohoda pape IvanaPavla II. Hrvatskoj. Nakon postava izložbe uZagrebu, Osijeku, Dubrovniku iRijeci, i u Zadru se dozvao usjećanje susret s blagim likompastira, potvrđujući se kaoilustracija ljubavi i poštovanjakoje su ljudi izražavalisvestranosti Wojtyline osobe.Izložba je zahvalnost ipriznanje Papi za sve što jeučinio za hrvatski narod, čijojsmo blizini i ljubavi bili idomaćini i izbliza je osjetili,

rekao je nadbiskup Prenđa."Sve što je činio i učinio, na štoje poticao, o čemu je govorio ipisao, ostaje trajnom baštinomnaše civilizacije koja se uporođajnim bolima grči ne bi liizrasla u sintagmu koju jeupravo on lansirao - civilizacijuljubavi. Duhovni poglavarmilijuna, moralni autoritet urascjepkanom i nemirnomsvijetu, svjetski putnik,slavenska duša, duboki vjernik,pjesnik, filozof, vizionar, brižanpastir i običan ljudski patnik,zadubljen, uronjen, nasmijan,zagledan. Kojim riječimaopisati papu Ivana Pavla II.?Upravo je prednost umjetnostiu tome što na sebi svojstvennačin može nastaviti govorititamo gdje ljudska riječ dalje nemože, jer je presiromašna usvom izražaju", kazao jenadbiskup Prenđa na svečanostiotvaranja izložbe. Prisjetio sePapina pohoda Zadru i poželioda nas njegov lik potiče naživot dostojan najviših ljudskihvrijednosti. "Hrvatski umjetnici su seodazvali jer je Papa miljenikHrvata. Sve su to donacijeslikara Udruzi", rekao je prof.Ivica Jurjević, priređivačizložbe i predsjednik udruge"Hrvatska dijaspora" kojapromiče hrvatsku kulturu našimmanjinama diljem svijeta.Preko pisane riječi, slike iglazbe želi biti ukorijenjena uhrvatske kulturne centre i

ustanove iseljenog hrvatskognaroda. Ivan Pavao II. volio jedijaspore. I Poljaci su narodvelike dijaspore te je Jurjevićnajavio suradnju s poljskimmisijama i postav izložbe međumisijama u Austriji iNjemačkoj. Nakon Zadra,fotografije Papinih pohodaHrvatskoj i njegovi portretikoje su prikazali akademskislikari i kipari Mladen Veža,Fadil Vejzović, Renata Facanpl. Kušec, VladimirBlažanović, Nedjeljko Tintor,Vladimir Kuharić, PavaoHudek, s. Pia Pađen, LjerkaNjerš, Kruno Bošnjak, RatkoPeraić, Kuzma Kovačić, KarloPosavec, s. Terezija Lončarevići Zorica Turkalj bit ćepredstavljeni u Bratislavi,Bukureštu i Rigi. Uime grada Zadra GrozdanaPerić istaknula je Papinezasluge u sudbonosnimdesetljećima proteklog stoljeća,izražavajući trajnu zahvalnosttoj velikoj povijesnoj osobi.Opisala ga je kao velikogpoštovatelja hrvatskog naroda ikulture, te je i govoriohrvatskim jezikom i poštivaohrvatske ličnosti, Tavelića,Strossmayera, Stepinca, Šeperai kardinala Kuharića. Prof.Jurjević najavio je i skoripostav izložbe suvremenihportreta blagopokojnogkardinala Franje Kuharića.

Akademija likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu1996. - 2006.

Na otvorenju izložbeposebno istaknutavelika zaslugaširokobriješkihfranjevaca koji suosnutkom Akademijepridonijeli istinskomobogaćenju ukupnogstvarateljskog života uBosni i Hercegovini

Zagreb, 21.11.2006. (IKA) - UKlovićevim dvorima u Zagrebuotvorena je 21. studenogaizložba radova studenata iprofesora Akademije likovnihumjetnosti (ALU) na ŠirokomBrijegu. Izloženo je sedamdesetdjela: slika, grafika i skulptura,čime je obilježenadesetogodišnjica postojanja teustanove. O Akademiji,studentima, profesorima injihovu radu govorili su fraJozo Pejić, Anto Kajinić, AntunKaraman, Igor Zidić i VasilijeJosip Jordan. Akademiju su1996. utemeljili fra Jozo Pejić ifra Vendelin Karačić u suradnjis hrvatskim umjetnicima

Stipom Sikiricom, VasilijemJosipom Jordanom,Miroslavom Šutejem i NadomPivac. Posebno je istaknutavelika zasluga širokobriješkihfranjevaca koji su osnutkomAkademije pridonijeliistinskom obogaćenju ukupnogstvarateljskog života u Bosni iHercegovini. Istaknuto je da sena Akademiji osim stjecanjaznanja i umijeća klasičnog tipanjeguje stvarateljskosamopoštovanje i istinskouvažavanje razlika. Nakondeset godina Akademija bilježisedam diplomiranih narašataja -99 studenata među kojima jetrećina iz Hrvatske, a posebna

je značajka poslijediplomskistudij "Artis sacrae", koji jejedini takve vrste u širemokruženju i na hrvatskimlikovnim akademijama. Izložbuje otvorio ministar kulture RHBožo Biškupić, koji je istaknuoda se njome provjeravaprijeđeni put i dostignuća te daALU na Širokom Brijegusvojim radom i rezultatima tepokrenutom snagom duhastudenata i profesora,opravdava svoje postojanje.Izložba će se nakon Zagrebamoći razgledati u Vinkovcima iu Splitu.

6 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

10. obljetnica smrti biskupa Srećka BadurineNa zagrebačkomKsaveru priređenkomemorativni skup:"Srećko Badurina -biskup, redovnik iteolog"

Zagreb, 22.11.2006. (IKA) -Komemorativni skup "SrećkoBadurina - biskup, redovnik iteolog" održan je 21. i 22.studenoga na zagrebačkomKsaveru, u organizacijiProvincije franjevacatrećoredaca glagoljaša. Skup jeotvorio provincijal franjevacatrećoredaca fra Ivan Paponja,ističući kako je nakanaprovincijske zajednice "naposeban, intenzivniji načinrazmišljati o ocu Srećku imoliti za njega, te oživjetisjećanja na njegov lik, život isluženje, na njegovarazmišljanja i poruke. Željelismo se ponovno nadahnuti nanjegovim riječima i primjerunjegova života i djelovanja". Fra Josip Marcelić govorio je oredovničkoj, trećoredskojdimenziji života fra SrećkaBadurine, pobliže prikazujućinjegov život od prvih dana upočetnom odgoju, o onimredovnicima koji su obilježili iformirali redovničku osobnostfra Srećka, ili, kako je samvolio reći, o onima "kojima jenaseljen".Franjevac Bonaventura Duda uizlaganju "Franjevački likSrećka Badurine" nadahnutknjigom "U Krista zagledan"posebno je istaknuo: "U tomsamom naslovu već vidimcijeloga Srećka - i kao čovjeka ikao franjevca i kao svećenika ikao biskupa: on je bio i jestdoista čovjek u Krista zagledan.I to njegovo svojstvo, to što jekroz cijeli svoj život, s početkaviše spontano, a poslije sve višestudijski - ostao u Kristazagledan, to ga osobitooznačuje baš kao franjevca, i uopćem značenju kao franjevcasamostanskog trećoreca".S. Ivanka Gibač, vrhovnaglavarica Franjevki odBezgrešne za vrijemebiskupske službe SrećkaBadurine u Šibeniku, iznijela jesvjedočanstvo o šibenskombiskupu govoreći iz perspektive"onih koji si imali sreću biti ublizini i doživjeti nešto odbogatstva, ljepote, daraBožjega, u osobi biskupaSrećka". Prisjećajući se njegovaprvog posjeta matičnoj kućisestara u Šibeniku, istaknula jekako su doživjele njegovuljudsku i kršćansku srdačnost injegovu franjevačku malenost,jednostavnost i dobrohotnost.Prisjetila se po čemu je fraSrećko ostao u njoj i njezinoj

zajednici prisutan: njegovemolitve, brigu za sve vjernikešibenske Crkve, napose u tijekurata, zalaganje za društvenuzauzetost Crkve i radikalnoživljenje kršćanstva. Često jeisticao kako je glavna zadaćaredovništva unostiti svetost uCrkvu, u društvo i u naševrijeme za spas svijeta.Ukazivao je na potrebustvaranja kulture, poštenog radausmjerenog prema boljitkusvakog čovjeka, nasuprotrazorne snage koja uništavakulturu i plodove ljudskog rada,kršćanski život, istaknula je s.Ivanka, završavajući izlaganjekratkim svjedočanstvimašibenske djece o biskupuSrećku Badurini. Na kraju prvoga danakomemorativnog skupa misuzadušnicu u crkvi Sv. FranjeKsaverskog predvodio jekardinal Josip Bozanić ukoncelebraciji s generalnimministrom franjevacatrećoredaca fra IlijomŽivkovićem, provincijalimafranjevaca trećoredaca fraIvanom Paponjom, Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda fra ŽeljkomŽeleznjakom, franjevacakonventualaca fra ĐuromHontićem i s četrdesetaksvećenika, među kojima je bilodvadeset franjevacatrećoredaca.Kardinal je u propovijedipotaknuo vjernike na obraćanjeu zagovor pokojnom biskupu teje istaknuo da nam je Bog upresudnim trenucima povijestinašeg naroda podignuo dvavelika pastira - kardinala FranjuKuharića i biskupa Badurinu -čije su nam služenje i stavovipomogli i usmjeravali nas utom teškom vremenu.Prvoga dana nakomemorativnom skupusudjelovalo je više od stotinuvjernika, među kojima suosobito brojne bile redovnice. Drugoga dana komemorativnogskupa izlaganja su održaligvardijan samostana sv. Franjeu Krku fra Vlado Rožić,profesor pastoralne teologije,religiozne pedagogije ikatehetike na Teologiji u Rijecidr. Milan Šimunović, gospićko-senjski biskup Mile Bogović,nekadašnji tajnik HBK dr.Vjekoslav Milovan i profesorcrkvene povijesti na Teologiji uRijeci dr. Franjo Velčić. Skupu

je toga dana bio nazočan išibenski biskup Ante Ivas. Fra Vlado Rožić govorio je ofra Srećku kao prvomgvardijanu samostana sv.Franje na Pehlinu, i o njegovupastoralnom ievangelizacijskom radu u tojsredini. U sjećanju vjernikaPehlina fra Srećko ostao je kaosusretljiv i jednostavan čovjek,koji je uvijek imao vremena zarazgovor sa svima, što ga jeposebno obilježavalo kaofranjevca trećoreca. Sjećajućise teškog vremena formiranjanove redovničke kućefranjevaca trećoredaca, fraVlado je posvjedočio brigu fraSrećka da se omogućibogoslužni prostor unutarsamostana i za vjernike. "Sasvima koji su dolazili u njihovukapelicu i onima koji su drugevjere ili narodnosti ili bez vjere- sa svima je uspostavljaomakar najosnovniji kontaktpozdrava - pa sve do mogućihposjeta i razgovora. Posebno jebio osjetljiv za potrebnike inevoljnike. Od drugih za sebenije ništa tražio, ali je mnogimadavao ono što je imao: u imeIsusa Krista, dio vremena zarazgovor, za savjet, zaohrabrenje, od Boga mudarovanu sposobnost da vidi uširinu i dubinu - otvarajući oči,šireći im horizonte pogledaduha, pomažući im rješavatiprobleme, istaknuo je fraVlado, iznoseći svjedočanstvojedne vjernice s Pehlina. Nakonšto je fra Srećko posvećen zašibenskog biskupa nijezaboravio Pehlin, već je uvijekbio dragi gost samostanske ižupske zajednice. Samostan naPehlinu odlukom UpraveProvincije franjevacatrećoredaca proglašen jemjestom provincijskekomemoracije biskupa iredovnika Srećka Badurine, a uatriju samostana postavljena jekopija reljefa s groba biskupaSrećka u šibenskoj katedrali. Dr. Šimunović u izlaganju"Značenje prisutnosti dr.Srećka Badurine kao profesorana Visokoj bogoslovnoj školi uRijeci" osvrnuo se na vrijeme ukojem je fra Srećko bioprofesor moralne teologije.Spomenuo je širinu pogleda fraSrećka i njegova znanstvenograda, te njegovo zazuzimanje zakatehetsku obnovu u Hrvatskoj.Fra Srećka nazvao je

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

"znanstvenikom od formata",budući da je svoje školovanjeproveo u Zagrebu, Rimu iLouvainu, te je znao uočavatiprobleme i mudro na njihreagirati. Nikada se nijenametao svojim mišljenjima,već je govorio samo onda kadabi netko od njega tražio savjetili mišljenje, istaknuo je dr.Šimunović. Premda fra Srećkonije ostavio veliku pisanuostavštinu, ipak je bio "jedanod najboljih europskihmoralista" širinom svojekulture i vidika te svojimponiznim i strpljivimpastoralnim djelovanjem. Biskup Bogović u izlaganju"Dimenzije angažmana biskupaSrećka Badurine u Crkvi isvijetu" osvrnuo se na osobnopoznavanje biskupa Srećka.Biskup Srećko pokazivao jeosobito zanimanje za povijest iosjetljivost za ekumenizam. Ususretima s predstavnicimaSrpske pravoslavne crkve, nakojima je sudjelovao i mons.Bogović, biskup Srećko uvijekje pokazivao otvorenost ismirenost, stalno žudeći zauspostavom mira međukršćanima u njegovoj biskupijii cijeloj Hrvatskoj. Premamišljenju biskupa Bogovića, ubiskupu Badurini prirodno subili objedinjeni i ljudskost ikršćanska vjera i ispravnorodoljublje. Tajnik HBK u vrijeme službebiskupa Badurine dr. VjekoslavMilovan održao je izlaganje"Djelovanje Srećka Badurine uzboru hrvatskih biskupa".Započeo sjećanjem nasudjelovanje biskupa Srećka naSinodi biskupa Europe u Rimu1991., u vrijeme rata uHrvatskoj. Istaknuo jezalaganje biskupa Badurine zaosnivanje i organiziranjeHrvatske biskupskekonferencije te je spomenuokako je biskup Badurina unio uzbor hrvatskih biskupapokoncilsku angažiranost isvježinu, zajedno s krčkimbiskupom, danas kardinalomJosipom Bozanićem, i to uvrijeme velikih političkihpromjena na europskoj sceni.Biskup Badurina u Rimu je bioviđen kao zreo i koncilskisvjestan biskup, uvijekodgovoran za Crkvu. Kaovoditelj Komisije Justitia et paxu tijeku rata nastojao jeotvoreno i bratski razgovarati spredstavnicima Srpskepravoslavne crkve. Svjestan

"potisnutosti Crkve u sakristiju"u doba socijalizma, biskupBadurina zalagao se zapovratak Crkve u sve slojevedruštva. Kao potpredsjednikHBK radio je s biskupomBozanićem na izradi Ugovoraizmeđu Republike Hrvatske iSvete Stolice se unutarHBK zalagao za osnivanjenovih biskupija, naposebiskupije na području Like. Unjegovo vrijeme cijela jeHrvatska biskupskakonferencija rasla premapotpunijoj zrelosti, istaknuo jedr. Milovan. Dr. Franjo Velčić u izlaganju"Biskupska služba fra SrećkaBadurine u kontekstudruštvenih, političkih i crkvenihokolnosti 1988. - 1996."dotaknuo se važnih datuma kojisu obilježili život i djelovanjebiskupa Srećka Badurine uŠibenskoj biskupiji. Posebno jeistaknuo ratno vrijeme izalaganje biskupa Badurine zamirno rješavanje kriza nastalihna području Šibenske biskupije,te veliku brigu koju jepokazivao za stradanja ljudi icrkvenih objekata. BiskupBadurina je i više nego što jemogao obilazio oštećene crkvesvoje biskupije, a vjernicimanapaćenih župa očinskom jebrigom upravljao poslanice. Na kraju predavanja, skupu seobratio biskup Ivas. Spomenuoje kako i danas biskupaBadurinu vidi u njegovojkatedrali, u brončanom liku nanjegovu grobu, zagledanog usvetohranište, u Krista. "Reljefdobro pokazuje što je Srećkobio i što je svima nama - sjedina biskupskoj stolici, nogom uiskoraku, u ruci drži biskupskištap od masline u obliku slovaTau što su mu ga darovalinjegovi Lunjani, i gleda usvetohranište, i kao da nasizaziva da pođemo njegovimputem", rekao je biskup Ivas."Čovjek zagledan u Krista" - tajizraz najbolje pokazuje što jeSrećko bio, rekao je biskup Ivasi dodao da je njemu, kaočovjeku s mora zagledanost istošto i zaljubljenost. BiskupBadurina sve je činio iz te svojezagledanosti, zaljubljenosti uKrista. Biskup Ivas osvrnuo se ina veliko zanimanje biskupaBadurine za povijest Šibenskebiskupije te dodao da je uvijekkraj Biblije imao i knjigupovijesti Šibenske biskupije, teje podrobno upoznavao svakužupu te tako mogao razgovarati

sa župnicima i vjernicima.Govoreći o ratnom vremenu uŠibeniku, biskup Ivas je rekaoda biskup Badurina nikada nijeišao u sklonište. Uvijek jestrpljivo osluškivaobombardiranja grada i - čestoputa i u životnoj opasnosti -obilazio ranjene, bio krajsvakog ranjenika u bolnici,posjećivao obitelji čiji sudomovi bili pogođeni. Nikadase nije bojao smrti, imao jeveliko pouzdanje u Boga.Biskup Ivas spomenuo je kakose biskup Badurina znao ljutitikad bi čuo da svećenici govoreo podijeljenosti, o mržnji, dokje on sam uvijek govorio opomirenju i miru. Na skup je bio pozvan inekadašnji apostolski nuncij uRepublici Hrvatskoj nadbiskupGiulio Einaudi. Budući da nijemogao doći, skupu je uputiopozdrav i poslao svojesvjedočanstvo o biskupuSrećku Badurini. NadbiskupEinaudi piše da je u susretima sbiskupom Badurinom imao"mogućnost upoznati i ocijenitinjegovu dragu osobu i bogatujednostavnost njegovaapostolskog duha. Kaodijecezanski biskup i čovjekvjere, učen i revan, bio je uzsvoj puk u obrani njegovihuvjerenja, obnašao je svojuulogu pastira zajedno sasvećenicima, časnim sestrama ilaicima, dijelio je s njimanjihove nevolje, pronašao je putdobrote i usklađenostipastoralnog djelovanja inapornog obnavljanja tolikihsvetih zdanja srušenih ilioštećenih u ratu". O djelovanjuu zboru hrvatskih biskupamons. Einaudi piše da jenjegova suradnja s drugimdijecezanskim pastirima "daladragocjen doprinos Hrvatskoj ustvaranju slobodnog ipravednog društvaukorijenjenog na središnjojulozi kršćanskih vrjednota i nasluženju Crkve kao glasnicepomirenja i solidarnosti". Ususretima s biskupomBadurinom u njegovoj biskupijiimao je priliku "bolje upoznatinjegove velike vrline uma isrca, dubok vjerski osjećajnjegova života, njegovu ljubavprema Gospi, njegovu odanostCrkvi i Papi, njegovo ponizno ijednostavno držanje, njegovuveliku pastirsku skrb". BiskupBadurina osjećao je teškuodgovornost biskupskog teretate je imao želju - po završetkuslužbe - vratiti se u

8 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

jednostavnost i skrovitostsamostanskog života. Oposljednjim danima životabiskupa Badurine mons.Einaudi piše da se, ležeći nabolesničkoj postelji, želio štoprije vratiti i preuzeti svojepastoralne aktivnosti. Preranasmrt ga je u tome zaustavila.Sjećajući se sprovodnih obredamons. Einaudi navodi svojeriječi tada izrečene: "Dubokosam cijenio svima nam dragogabiskupa Srećka Badurinu.

Njegova iznenadna i ljudskigledajući prerana smrt dubokonas je sve potresla, jer je svojimsvetim i plodnim redovničkim ibiskupskim životom, dubokimteološkim znanjem i širokomkulturom dao neprocjenjivdoprinos zbivanjima u Crkvi ihrvatskom narodu". Na završetku skupa održana jeprigodna akademija "Izabraneriječi biskupa SrećkaBadurine". Tekstove su čitali

bogoslovi franjevacatrećoredaca, a pjesmom ih jepopratio Mješoviti pjevačkizbor "Bašćina" Društvaprijatelja glagoljice izvodećiglazbene odlomke iz starehrvatske glagoljaške baštine.Na akademiji je bio nazočan iapostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup FranciscoJavier Lozano. Na kraju skupasvi su se sudionici okupili naprigodnom domjenku i susretuu samostanskoj dvorani.

Smotra zborova Opatijskog i Prvostolnog dekanataRiječke nadbiskupije

Na spomendan sv.Cecilije u crkviUznesenja Marijinaokupilo se 13 zborovas ukupno 370 pjevača

Rijeka, 22.11.2006. (IKA) -Tradicionalnim smotramažupnih zborova pjevači iz župaOpatijskoga i Prvostolnogadekanata Riječke nadbiskupijeproslavili su 22. studenogazaštitnicu crkvene glazbe sv.Ceciliju.Misu za pjevače Prvostolnogdekanata predvodio je riječkinadbiskup Ivan Devčić. Užupnoj crkvi UznesenjaMarijina okupilo se 13 zborovas ukupno 370 pjevača.Nadbiskup ih je podsjetio navažnost pjevanja u liturgiji kojeprethodi navještaju Riječi, pratiga i potiče odgovor vjernika uobliku ispovijedanja vjere,molitve i hvale. Kodliturgijskog pjevanja važno jemisliti na obrednu funkciju

pjevanja ali i prisutnuzajednicu. No, glavni je ciljliturgijske glazbe poziv nasvetost, očitovanje i ostvarenjenovog čovjeka u Isusu Kristu.Sveta će glazba biti to svetijašto je tješnje povezana sliturgijskim činom, bilo daugodnije izrazi molitvu, bilo dapromiče jednodušnost, bilo dasvete obrede obogati većomsvečanošću, objasnio jenadbiskup Devčić. Zborovi Opatijskog dekanatana svojoj 11. smotri susreli suse u Munama, gdje su pjevalinarodnu misu iz Muna, skladbekoje se od 15. stoljeća čuvaju uovome kraju. Hrvatska narodnamisa iz Muna predstavljanajpotpunije sačuvani oblik

prastare hrvatske narodneduhovne glazbe i glazbeni jespomenik koji treba čuvati kaomuzikološku atrakciju i odjekdalekih stoljeća stvaralaštvanarodne duše u zanosimaduhovnog života.Misu u Munama predvodio jeopatijski dekan i župnik izLovrana Matija Rašpica tepodsjetio okupljene kakosvojim pjevanjem, ali i svojimživotom pružaju neizbrisivosvjedočanstvo vjere. Istaknuo jekako se to svjedočanstvoposebno očituje u ljubavi premabližnjemu, u onome što čovjekačini čovjekom. Nakon mise 11zborova izvelo je pripremljenesakralne skladbe.

Kardinal Bozanić na zasjedanju COMECE-aZagreb, 22.11.2006. (IKA) -Predsjednik HBK zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić otputovao je 22.studenoga u Bruxelles, gdje do25. studenoga sudjeluje na

zasjedanju Vijeća biskupskihkonferencija zemalja Europskeunije (COMECE), objavio jeTiskovni ured HBK.Kardinal Bozanić sudjeluje nazasjedanjima toga Vijeća u

svojstvu potpredsjednika Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija (CCEE) te usvojstvu promatrača otkako jeRepublika Hrvatska ušla u krugzemalja kandidata EU.

Sjednica Komisije Justitia et paxKomisija HBKrazgovarala oneradnoj nedjelji,uključivanju Hrvatskeu europske integracijete aktualnimdogađanjima u kojimase ne poštuje pravosvake osobe da sesmatra nevinom dokjoj se ne dokažekrivnja

Zagreb, 22.11.2006. (IKA) -Pod predsjedanjem biskupaVlade Košića održana je 22.studenoga sjednica KomisijeHrvatske biskupskekonferencije "Justitia et pax".Članovi Komisije osvrnuli su sena događaje koji su se odnosilina njezin rad u proteklomrazdoblju, osobito na izvještajpredsjednika o susretu sPapinskim vijećem za Pravdu imir tijekom posjete "ad limina"u Rimu u srpnju ove godine ina susret s delegacijomKonferencije europskihkomisija "Justitia et pax" uZagrebu 4. studenoga.Na sastanku se razmotrilaaktualna situacija Crkve i

hrvatskog društva. Gledepitanja zaštite nedjelje kaoneradnog dana, Komisijasmatra da je potrebno da se topitanje konačno stavi na dnevnired Sabora i da se donesepravedan zakon koji će štititipravo radnika i radnicazaposlenih u trgovinama da setaj dan posvete svojimobiteljima i omogućiti im unedjelju da budu zajedno.Istaknuta je potrebauključivanja Hrvatske ueuropske integracije, pri čemuse ne smije dovesti u pitanjevlastiti identitet, i radi togatreba postići konsenzus okotemeljnih vrijednostihrvatskoga društva koje treba i

pravno štititi kako bi se njimapridonijelo zajedništvu uobitelji europskih naroda.Komisija izražava zabrinutostzbog nekih aktualnih pojava unašem društvu, osobito sobzirom na zaštitu dignitetaljudi osumnjičenih za ratnezločine te se zalaže zapoštivanje prava svake osobena dobar glas i prava svakeosobe da se smatra nevinomdok joj se ne dokaže krivnja,što se u javnosti, a osobito umedijima, ne uzima dovoljno uobzir. Komisija pozivagospodina Branimira Glavašada u pritvoru prekine štrajkglađu i argumentima pripremasvoju obranu.

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Studijski dan za svećenike Splitsko-makarskenadbiskupije

Susret podpredsjedanjemnadbiskupa Barišićabio je posvećensakramentu potvrde

Split, 22.11.2006. (IKA) -Studijski dan za svećenikeSplitsko-makarskenadbiskupije, podpredsjedanjem splitsko-makarskoga nadbiskupa MarinaBarišića, održan je 22.studenoga u dvoraniNadbiskupijskog sjemeništa uSplitu. U godini posvećenojsakramentu potvrde,ovogodišnji Studijski danposvećen je potvrdi te jesredišnja tema bila tajsakrament u svom teološko-liturgijskom i pastoralno-katehetskom vidu. Pastoralnisastanak upriličen je u vrijemekada se u nadbiskupiji na većuobičajenim razinama(nadbiskupijskoj, dekanatskoj ižupnoj) odvijaju pripreme istvaraju programi za štouspješniji rad u župi i župnojkatehezi s naglaskom naduhovnom odgoju i praktičnomsvjedočenju vjere krizmanika,njihovih roditelja i kumova,kao i čitave župne zajednice imjesne Crkve u današnjemsekulariziranom društvu.Program je započeozajedničkim misnim slavljemkoje je predvodio nadbiskupBarišić. U propovijedi jeistaknuo da nisu važne samometode i sadržaji vjere tj. što ikako prenijeti mladima, nego iodnos prema mladima. Njimatreba posredovati iskustvo vjerei iskustvo dara Duha Svetoga,kazao je nadbiskup te pozvaosvećenike da budu"meteoropate" tj. oni koji ćeživotno osjećati vrijeme i živećis vremenom unositi suvremenekršćanske odgovore usekularizirano pluralno društvo. U drugom dijelu programauslijedila su predavanja dr.Ivice Žižića i mr. Josipa Periša.Govoreći o teološkom iliturgijskom vidu sakramentapotvrde, dr. Žižić istaknuo je daje središnje pitanje s kojim setreba suočiti pitanje priprave nasakrament. Neki smatraju da sepriprava odnosi na katehezu, asakrament na liturgiju te takvomišljenje otežava ispravnoshvaćanje priprave i samogasakramenta. Sama je pripravana sakrament sakramentalnastvarnost, a u liturgiji se zrcalismisao priprave. Niti liturgijamože zamijeniti katehezu, nitikateheza liturgiju već oneuzajamno tumače i objavljuju

važnost sakramenta. Katehezamora uključivati liturgiju, jerona posreduje iskustvo vjere iBožje riječi te unosi vjernika udubinsku istinu onoga "bitikršćanin". U više je navrata dr.Žižić istaknuo da liturgiju trebaučiniti lijepom i otvoriti jevjernicima i vjernike liturgiji,jer je ona srce vjere, a smisaopriprave se ne iscrpljuje uposredovanju znanja, negovjere. Predavač je takođeristaknuo da treba voditi računao sakramentalnim gestama,kako samih svećenika tako ivjernika, jer su geste liceCrkve. Krizmanika je potrebnokroz sve godine poduke dovestido njegova svjesnogprihvaćanja vjere, jer sakramentpotvrde ne producira daroveDuha Svetoga, nego utvrđuje uvjeri, u kojoj se očituju daroviDuha. Vjera se učisakramentalnom praksom, anajjači događaj vjere je unedjeljnoj misi. Stoga, istaknuoje dr. Žižić, mladež koja ostajena vratima crkve treba dovestido oltara i uključiti u liturgijskeslužbe, jer su to njihove službe.No, govoriti o liturgiji, odarovima Duha Svetoga i osakramentu potvrde nijemoguće, a da se pri tome negovori o duhovnosti iz koje serađa eklezijalnost novihnaraštaja.Govoreći o pastoralno-katehetskoj pripremi zasakrament potvrde, mr. Perišpredavanje je podijelio nanekoliko dijelova: kateheza uevangelizacijskom poslanjuCrkve, liturgijska isakramentalna kateheza,pastoralno-katehetska pripremaza sakrament potvrde, pitanjenajprikladnije dobi primanjatoga sakramenta, obilježja dobiadolescencije, poteškoćekatehetske priprave i mogućiprijedlozi, načelne metodičkeupute i kateheza nakon krizme.Činjenica da mladi primajupotvrdu kao posljednjisakrament kršćanske inicijacijeupućuje na to da bi i pripravaza potvrdu trebala imati sveelemente inicijacije. Kršćanskainicijacija u sakramente je višeod pukoga katehetskogpoučavanja, podrazumijevacjelovito uvođenje u kršćanskiživot, tj. istinsko nasljedovanjeIsusa Krista i aktivnouključivanje u crkvenuzajednicu koja ispovijeda, slavi,

živi i svjedoči svoju vjeru.Stoga, istaknuo je mr. Periš,ovdje govorimo o važnosti nesamo poučavanja, nego još višeodgoja i inicijacije. Suočavajućise s problemom distanciranjamladeži nakon krizme odvjerske prakse i župnezajednice predavač je iznioneke poteškoće katehetskepriprave: masovnost krizme,nezrela dob primanja potvrde,nedostatno sudjelovanje obiteljii nepoznavanje prave ulogekuma, nepostojanje jednogaujednačenog sadržajnogprograma katehetske ipastoralne priprave (tako ikatehetskog priručnika zažupnike-katehete i za samekrizmanike), neshvaćanjeznačenja školskoga vjeronaukai ulogu kateheze u župnojzajednici u kojoj se trebadogađati središnja i nosivapastoralna-katehetska pripravana sakrament potvrde. U tomsvjetlu mr. Periš ponudio jenekoliko praktičnih prijedlogaza aktivno uključivanjekrizmanika u redovite župnepastoralne programe: javnopredstavljanje krizmanika predcijelom župnom zajednicom zavrijeme nedjeljne euharistije;krizmanici mogu pripremati ianimirati jednom mjesečnoeuharistijsko slavlje (čitanje,pjevanje, sastavljanje i čitanjemolitve vjernika, pripremanjeprinosa darova i sl.), kao ieuharistijsko klanjanječetvrtkom u župi; također moguviše puta mjesečno predmoliti užupi molitvu krunice; svakakoje poticajno za krizmanike udošašću i korizmi prireditiposebno pokorničko bogoslužjei pojedinačnu ispovijed; trebaim omogućiti da sami ukorizmenom vremenu pripremei predmole pobožnost križnogaputa u župnoj zajednici; ujakim liturgijskim vremenima ivažnijim blagdanima mogupokazati svoju kreativnostosmišljavajući župnu oglasnuploču; preporučljivo je skrizmanicima i njihovimroditeljima organiziratiduhovsko bdjenje u župi kao ipovremene susrete zakrizmanike u kojima će netkoposvjedočiti svoje iskustvovjere; k tome krizmanici bitrebali povremeno sudjelovati ukaritativnim pothvatima, kao iponeki zajednički izlet,hodočašće ili sportsko-

10 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

rekreativne sadržaje u sklopužupe. Bilo bi poticajno uočisamoga slavlja potvrde priredititrodnevnicu za cijelu župnuzajednicu koju bi premamogućnostima predvodio samdjelitelj potvrde. Sve su to"načini neposredne pripravekrizmanika, ali i još više,dugoročnoga uključivanjamladih u samo tkivo župnezajednice", istaknuo je mr.Periš te zaključio mišlju da sekateheza ne bi smjela zaustavitina pragu mladenačke dobi,nego se nastaviti i nakonkrizme. Na kraju svojegaizlaganja mr. Periš se pita"koliko će krizmanika i nakonkrizme ostati uključeni u

vjerskom i sakramentalnomživotu župe", te smatra da će tonajviše "ovisiti o kvaliteti našihvjeronaučnih susreta prijekrizme, o tome koliko smouspjeli ostvariti s njima susret,koliko su nas prihvatili kaoprijatelje i suputnike, kolikosmo ih uspjeli angažirati u župi,koliko smo im pomogli dazavole biti kršćani".Uslijedila je tematska raspravau kojoj su do izražaja došlepastoralne poteškoće s kojimase svećenici suočavaju naterenu u vidu priprave i podjelesakramenta potvrde. Činjenicuda se sakrament krizme uSplitsko-makarskojnadbiskupiji podjeljuje u II.

razredu srednje škole,nadbiskup Barišić je iznio nasusretu s papom BenediktomXVI. u pohodu ad limina, što jePapa s oduševljenjem primio.Međutim, na temeljudosadašnjega iskustva dolazi sedo spoznaje da bi bilo boljekrizmu pomaknuti na III. razredsrednje škole. Susret, na kojemje sudjelovalo oko 150svećenika, zaključio jenadbiskup Barišić, kazavši daje taj Studijski dan, uz sastankes krizmateljima, s Pastoralnim iPrezbiterskim vijećem, važandoprinos u bistrenju vrlosložene tematike sakramentapotvrde.

Biskup Škvorčević na otvaranju zgrade HGKVažno je da u društvupostoji razvijenosjećaj solidarnosti zadrugoga, odnosnoosjetljivosti za čovjeka

Požega, 22.11.2006. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević sudjelovao je 22.studenoga na svečanostiotvaranja nove zgrade Hrvatskegospodarske komore Požeško-slavonske županije u Požegi tena dodjeli zlatnih plaketanajuspješnijim tvrtkama težupanije. Nakon izlaganja ostanju gospodarstva napodručju županije predsjednikažupanijske HGK LukeBalenovića, nazočnima seobratio i predsjednik HGKNadan Vidošević, ukazavši nanužnost lokalnog zajedništvakada je u pitanju razvojgospodarstva u toj županiji,koji je daleko ispod hrvatskogprosjeka. Otvaranje ove zgrade,kazao je biskup Škvorčević,kao da je dobar znak za Požegu

u svim onim negativnimbrojkama koje su ovdjeiznesene. "Hoće li doista to ibiti tako ovisi o nama samima,o našoj slozi i našem računanjus Božjom pomoći.Najdragocjeniji posao jeljubiti", rekao je biskup, tedodao da je Bog biće kojezauvijek ljubi. Iz te ljubavi Bogstvara, dakle Bog je biće rada.Pitanje čovjekova rada je jeponajprije pitanje njegovadostojanstva. Čovjek koji ne biželio raditi ili mu se toonemogućava, zapravo bi nasvoj način bio uskraćen u onojdimenziji svoga bića koja semože i mora zvati kreativnošću.Zauzimanje za to da čovjek imaradno mjesto nije ponajprijepitanje rada samog, negonjegovoga dostojanstva i to s

naslova ljubavi koja je Bog.Kako je čovjek i bićematerijalne potrebe, on moramoći zadovoljiti svoje potrebeili postaje siromašan. Zbog togaje važno da u društvu postojirazvijen osjećaj solidarnosti zadrugoga, odnosno osjetljivostiza čovjeka. Biskup je izrazionadu da će se u Požegipokrenuti neki projekti iinicijative koji će svima bitivažni. Upravo za takve pomakei za sve one koji će se u touključiti i na tome raditi, kakoje kazao biskup, i sam osobnomoli, kako Požega i Požeško-slavonska županija ne bi biliposljednje nego prve. Zaostvarivanje takvoga ciljabiskup je zazvao i Božjupomoć.

80 godina zbora Sv. Cecilija župe sv. Euzebija iPoliona u VinkovcimaVinkovci, 22.11.2006.(IKA/BTU) - Euharistijskimslavljem 22. studenoga u crkviSv. Euzebija i Poliona uVinkovcima spomendan sv.Cecilije, djevice i mučenice,zaštitnice crkvenih pjevača,zborova i svirača, te osamdesetgodina svoga osnutka proslavioje župni mješoviti pjevački zborSv. Cecilija. Misno slavljepredvodio je župni vikar BorisVulić. Mješoviti crkveni zborpjevao je hrvatsku misu FranjePokaza. Dirigirala je BrankaDomaćinović, uz orguljskupratnju Dubravke Vukovarac. Godine 1925. tadašnjiupravitelj župe Pavao Matijevićokupio je dvadesetak djevojakai gospođa za pjevanje u

crkvenom zboru. Proslavljajući1926. prvu obljetnicuokupljanja na prigodnojakademiji društvu je pristupilodvadesetak muških članova teje osnovan Mješoviti pjevačkizbor. Zbor su od početkauvježbavali vrsni glazbenici ipedagozi Franjo Barac, DuškoMarčelja, Anđelko Trišler,Josip Zalar, Zdenka Janoši,Irena Mikloš. Razvoj zborausko je vezan i uz radredovnica te su orguljašice bilei s. Milena Bebić, s. MirelaŠtraub i s. Klementina Franc.Osim redovitog pjevanja nanedjeljnim i blagdanskimmisama, zbor je nastupio nasvim smotrama pjevačkihzborova Đakovačke i Srijemskebiskupije. Nastupio je i u

drugim gadovima u Hrvatskojte inozemstvu. Danas zbor ima oko četrdesetakstalnih članova koji ulažu truduvježbavajući i održavajućirepertoar od jednostavnih dovrlo složenih zborskih pjesama.Orguljašica zbora je DubravkaVukovarac, a dirigenticaBranka Domaćinović.Predsjednik Društva "Sv.Cecilija" je mr. MartinMišković. Zbor je uvijek imaoveliku potporu svojih župnika,među kojima su PavaoMatijević, koji je sudjelovao uosnivanju zbora, preč. JosipPavlović, koji je trideset i četirigodine vodio brigu oko zbora idanašnji župnik mons. TadijaPranjić.

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Blagdan sv. Cecilije25 godina djelovanjaKatedralnog zbora sv.Stošije

Zadar, 22.11.2006. (IKA) -Blagdan sv. Cecilije, zaštitnicecrkvenih pjevača, proslavljen je22. studenoga misnim slavljemkoje je u katedrali Sv. Stošijepredvodio zadarski nadbiskupIvan Prenđa. Misa je ujednozahvala za srebrni jubilejKatedralnog zbora sv. Stošije uZadru, koji je pod ravnanjemdirigenta Žana Morovića i uorguljaškoj pratnji DraganaPejića proslavio 25 godinasvoga djelovanja. "Kadgovorimo o Cecilijinoj poruciglazbenicima, onda ste pozvanitrajno živjeti riječi sv.Augustina: Pjevajte glasom, alipjevajte i životom. PjevajteBogu i tako izgrađujteneprolaznost koju Bog spremavjernima", poručio jenadbiskup Prenđaslavljenicima, zahvalivši Zboruza angažman koji pridonosisvečanosti liturgije u zadarskojprvostolnici. Poželio im jenapredak u bogatstvuizvedbenog repertoara iumnažanje njihova talenta.Izrazio je priznanje njihovuradu, rekavši da su uvijek bili

siguran oslonac, kao kad supredvodili pjevanje Zbora od1200 pjevača za dolaska IvanaPavla II. u Zadar. Na pitanje što nam danasgovori lik sv. Cecilije,nadbiskup Prenđa istaknuo ječinjenicu da je kršćanstvo odsvojih početaka vjeru u Kristasmatralo velikom vrijednošćuza koju je vrijedilo dati glavu.To je veliki znak autentičnostikršćanstva. Ta snaga mučenikanije od čovjeka, nego je Božjasnaga koja čini da ljudskaslabost, okrijepljena milošću,može posvjedočiti nadljudskusnagu. "Kršćanstvo je odpočetka bila vjera visokihmoralnih zahtjeva. Vjerovati jeznačilo osloniti svoj život navjeru pod cijenu ruganja,marginalizacije, trpljenja iprijetnji životu. Kršćani su timebili i ostali kvasac novogčovječanstva. "Na toj crtirealno je reći da kršćanstvo inema drugo doli nutarnjumoralnu snagu. Kadgod seoslonilo na svjetovnu siludoživljavalo je sudbinu soli

koja bljutavi", istaknuo jenadbiskup Prenđa, dodavši daje milost Božja uvijek nazočnau povijesnim procesima i pratiih Božja svedržiteljska ljubav. Nadbiskup Prenđa opisao ježivot sv. Cecilije, djevice imučenice, čije je štovanjesnažno započelo u drugojpolovici 5. st. Podnijela jemučeništvo za Kristaodrubljivanjem glave oko g.230. u doba cara AleksandraSevera, naslovnica je crkve uRimu izgrađene prije 313., kadje kršćanstvo dobilo slobodukoja je u 5. st. proširena kad je idovršena bazilika. U opisunjene Muke spominje seantifona koju je pjevala slavećipjesmom Gospodina: "Nekamoje srce ostane čisto da se nepostidim". Kao bogata iugledna Rimljanka sudjelovalaje svaki dan u misi koju je ukatakombama slavio papaUrban, na Via Appia u Rimu.Cecilija je jedna od sedamslavnih žena ranoga kršćanstvakoja je ušla u rimski kanon,središnji dio mise.

"Zvijezde pomažu pomozimo i mi"Humanitarni koncertu organizacijiCaritasa Požeškebiskupije

Požega, 23.11.2006. (IKA) - Uorganizaciji Caritasa Požeškebiskupije u sportskoj dvoraniGrabrik priređen je 23.studenoga humanitarni koncert"Zvijezde pomažu pomozimo imi". Sav prihod s tog koncertanamijenjen je Zakladi za pomoćsiromašnim studentima iučenicima. Požeška biskupijaposljednjih godina pomagala jegodišnje pedesetak učenika istudenata davanjem stipendija,plaćanjem smještaja u đačkimdomovima, mjesečnih karata,školske kuhinje i sl. Ove godinetaj broj povećan je za još

desetak učenika i studenata,ističe ravnatelj CaritasaPožeške biskupije PavaoMokri. Na početku koncerta požeškibiskup dr. Antun Škvorčevićistaknuo je kako je to susretplemenitosti, jer su seponajprije sabrali radi osjećajaza druge ljude. Požeškabiskupija želi u Požegi i nacijelom svome području gajitiosjećaje dobrote i plemenitostiza sve, a osobito za one koji suu potrebi, posebno za mlade, jersu oni naša budućnost. Gajiti

osjećaje dobra za druge značizapravo promicati dostojanstvočovjeka. Vaš dolazak jedoprinos izgradnji civilizacijeljubavi o kojoj je govorio papaIvan Pavao II, a koja je i tekako potrebna našoj hrvatskojdomovini, kazao je biskup.Osim brojne publike učenicimai studentima svojim nastupompomogli su Šima Jovanovac,Kristali, Mladi šest, Alethea,Estam, Josipa Jurić i Požeškitamburaški orkestar, mali zborOŠ A. Kanižlića i dječji vrtićsv. Leopolda Mandića.

Na aukciji slika prikupljeno 82.000 kuna za djecuProdavana djelanastala nadobrotvornoj likovnojkoloniji hrvatskihumjetnika "Laudato"

Zagreb, 23.11.2006. (IKA) - Uorganizaciji Nacionalnog centraudruge Vojske Bezgrešne isakralne galerije Laudato izZagreba 23. studenoga uzagrebačkom hotelu Palaceodržana je aukcija slikahrvatskih umjetnika na kojoj jeprikupljeno 82.000 kuna idarovano za nabavkudidaktičkog materijala iortopedskih pomagala za djecus posebnim potrebamaDnevnog boravka "Dr. AntonBogdan" Caritasa Varaždinske

biskupije u Čakovcu. Naaukciji su prodavana djelanastala na dobrotvornojlikovnoj koloniji hrvatskihumjetnika "Laudato" koja seodvijala u lipnju ove godine uokolišu župne crkve Sv. Vida iJurja u Mađarevu i Kraljicemira u Podrutama. Sve okupljene posebno supozdravili provincijal Hrvatskeprovincije franjevacakonventualaca fra Đuro Hontić,dijecezanski upravitelj

Varaždinske biskupije mons.Ivan Godina, voditeljica dječjegboravka u Čakovcu iravnateljica galerije LaudatoKsenija Abramović. U prigodnom programunastupili su glumica VlastaKnezović, sopranistica IvaJelić, tenor Petromil Stašić,violinisti Antun i LeopoldStašić te pijanist mo. StjepanMihaljinec.

12 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Organizacijski odbor Europskog centra za duhovnazvanja posjetio Zadar

Dogovorena pripremaEuropskog susretaanimatora za duhovnazvanja koji će se od28. lipnja do 1. srpnja2007. održati uVelebnom

Zadar, 23.11.2006. (IKA) -Organizacijski odborEuropskog centra za duhovnazvanja završio je 23. studenogatrodnevni boravak u Zadru, utijeku kojeg je dogovorenapriprema Europskog susretaanimatora za duhovna zvanjakoji će se od 28. lipnja do 1.srpnja 2007. održati uVelebnom. Vicekoordinatoripripreme tog susreta su dvasvećenika i redovnicapredvođeni glavnimkoordinatorom vlč. Jean PierreLeroyom iz Belgije: DominiqueRimaz iz Švicarske, s. ElviraHervayova iz Slovačke i JorgeMadureira iz Portugala. Za boravka u Zadru susreli suse sa zadarskim nadbiskupomIvanom Prenđom idomaćinima, povjerenikom zazvanja Zadarske nadbiskupijedon Zdenkom Dundovićem idon Marinkom Duvnjakom.Dogovorene su teme susreta,izrada promidžbenog materijalai realizacija programa koji ćeuputiti smjernice za pastoralzvanja na razini Crkve uEuropi. Uz molitveni dioprograma i liturgijska slavlja,sudionici će u radionicamaizmjenjivati iskustva o radu zazvanja i promišljati kakounaprijediti taj pastoral. "Obitelj - kolijevka zvanja",tema je petodnevnog

Europskog susreta animatora zaduhovna zvanja 2007. kaotraženje zajedničkog puta kakodoći do mladih i kako impredstaviti potrebe Crkve.Susret će okupiti oko 60povjerenika za zvanja iz sviheuropskih zemalja, a nazočit ćemu gosti predavači te biskupi,svećenici, redovništvo i laiciaktivni u pastoralu zvanja. Koordinatori projekta u Zadrupredstavili su i rad za zvanja uzemljama iz kojih dolaze. UBelgiji koja ima 10 milijunastanovnika, od čega je 70%katolika, svega je 80 bogoslova.Protekle je godine bio "marš zazvanja", kad je stotine mladihposjetilo samostane i potaknutaje molitva za zvanje ljudi kojiosjećaju poziv. To je bilo dobroiskustvo Crkve, rekao je vlč.Leroy, istaknuvši da jenedostatak zvanja "problemvjere". Cilj u pastoralu zvanja trebabiti rast u vjeri, stoga je iglavna tema bila kako prenijetivjeru, iz čega proizlazi iodgovor na duhovni poziv. S.Hervayova rekla je da je uSlovačkoj još uvijek održankontinuitet u rastu zvanja. Priječetiri godine organizirane suskupine na biskupijskoj razini iu redovničkim zajednicamagdje se u susretima s mladimapromicao pastoral zvanja. U

Švicarskoj je u tijekudvogodišnji proglas rada zazvanja, rekao je vlč. Rimaz,izražavajući nadu da ćeanimacija za crkvena zvanja ipastoralne suradnike aktivne natom polju uroditi plodom, jer jeu zemlji malo zvanja.Primijetio je kako je vjera uHrvatskoj "življa" nego uŠvicarskoj. U Portugalu je utijeku nastojanje da sestrukturno organizira rad zazvanja na biskupijskimrazinama, susreti s redovnicimai delegatima dijeceza.Posljednjih pet godina broj sestabilizirao, rekao je vlč.Madureira, dodavši da se sadpokušava raditi na župnimrazinama i u njima osnovatitimove za zvanja. Europski centar za zvanjanastao je 1999. u zemljamaBeneluxa, podržan tada i odFrancuske, Italije, Švicarske iNjemačke. Središnji godišnjisusreti naizmjence se održavajujedne godine u Istočnoj, a drugegodine u Zapadnoj Europi.Tako je 2003. bio održan uVaršavi, potom u Strassbourgu,Banskoj Bystrici, Bruxellesu,2007. je u Hrvatskoj, a 2008. uPortugalu. Dosadašnje temebile su npr. praćenje mladih uzvanju ili kako kršćanskazajednica postaje zajednicomkoja poziva.

Rijeka: Sastanak dekanaPosebno se govorilo opastoralu bolesnika

Rijeka, 23.11.2006. (IKA) -Dekani Riječke nadbiskupijeodržali su 23. studenoga unadbiskupskom domu redovitigodišnji sastanak snadbiskupom IvanomDevčićem. Pored uobičajenihpastoralnih pitanja posebno segovorilo o pastoralu bolesnika. Nadbiskup je istaknuo kako jesve brojnija populacija starijihvjernika koji ne mogu dolazitina mise, a duhovna im pomoć ieuharistija mnogo znače. Usvakoj od župa uobičajeni su iredoviti posjeti svećenikanemoćnima i starijima prvogpetka u mjesecu, no radost onihkojima dolaze ukazuje napotrebu još intenzivnijepastoralne brige. Župnici,

međutim, objektivno ne mogustići još češće dolaziti u kućneposjete. Nadbiskup je u tusvrhu predložio odabir iedukaciju izvanrednihpričestitelja koji bi svakenedjelje mogli posjetiti bolesnei nemoćne i odnijeti im svetupričest. Susret dekana prilika je zapregled pastoralne situacije istanja crkvenih objekata užupama o kojima svaki dekanmora podnijeti izvješće. Uizvješćima se posebno ističupitanja o ostvarivanjunadbiskupijskoga pastoralnogplana, uključenosti vjernika uživot župe, sudjelovanju nadijecezanskim susretima,molitvenim i duhovnim

susretima, održavanju župnihkateheza, radu Caritasa teedukaciji pastoralnih suradnika.Dekani su na susretu iznijeli ispecifičnosti života vjernika ikraja iz kojega dolaze. Riječkanadbiskupija posebno je bogataraznolikostima, od primorskihžupa do onih u Gorskomkotaru, od većih i urbanihsredina do malih župa s jedvastotinjak stanovnika. Svaka odžupa nosi svoje specifičnosti,no zadatak župnika uvijek jeisti, naviještati evanđelje svimžupljanima. U tu svrhu ova suizvješća i rasprava o navedenimpastoralnim pitanjima ujednopostali poticaj i smjernica zadaljnje pastoralno djelovanje.

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Predstavljene četiri knjige o bioeticiZagreb, 23.11.2006. (IKA) - Uprostorijama Tribine GradaZagreba javnosti su 23.studenoga predstavljene četiriknjige bioetičke tematike dr.Tončija Matulića, profesoramoralne teologije i socijalnognauka Crkve na Katoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu. KnjigeBioetički izazovi kloniranjačovjeka, Oblikovanje identitetabioetičke discipline. Vodič krozbioetiku 1, Život u ljudskimrukama. Vodič kroz bioetiku 2 iMedicinsko prevrednovanjeetičkih granica. Vodič krozbioetiku 3 izdane su u nakladi

izdavačke kuće Glasa Koncila.Knjige i autora predstavili supročelnik katedre socijalnoganauka Crkve dr. StjepanBaloban, pročelnik katedremoralne teologije nazagrebačkom KBF-u dr.Marijan Biškup, umirovljeniprofesor biologije čovjekaMedicinskog fakulteta uZagrebu dr. Draško Šerman,profesor na Medicinskomfakultetu u Zagrebu,predsjednik Nacionalnogabioetičkog povjerenstva zamedicinu vlade RH ipredsjednik Etičkogapovjerenstva KBC-a dr. Ivan

Bakran i profesor sociologije naFilozofskome fakultetu uZagrebu dr. Ivan Cifrić.Prikazali su pojedine dijelovenavedenih knjiga, ukazavši nanovine, obilježja i njihovdoprinos u upoznavanju togsloženog i vrlo osjetljivogpodručja koje dotiče svesegmente ljudskog života.Izrazili su zadovoljstvopreglednošću i jezičnomjednostavnošću te jasnoćomknjiga, čestitajući nakladničkojkući Glas Koncila koja, kako jeistaknuo dr. Šerman, predvodiedukaciju našeg društva o tojdanas vrlo važnoj problematici.

Svetkovina sv. Krševana u ZadruSvetkovina zaštitnikagrada Zadra, kojičuva njegove relikvijeod 7. st., proslavljenakoncelebriranimslavljem koju je usvečevoj crkvipredvodio nadbiskupPrenđa

Zadar, 24.11.2006. (IKA) -Svetkovina sv. Krševana,zaštitnika grada Zadra koji čuvanjegove relikvije od 7. st.,otvorena u četvrtak 23.studenoga svečanomVečernjom koju je u svečevojcrkvi predvodio zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,proslavljena je u petak 24.studenoga koncelebriranimslavljem u crkvi Sv. Krševana.Uz brojne Zadrane na misi suse okupili i zadarskigradonačelnik Živko Kolega,ministrica pravosuđa AnaLovrin, ostali predstavniciGrada i Sveučilišta u Zadru.Nakon mise održana jesvečanost Gradskog vijeća uHrvatskoj kazališnoj kući nakojoj je sudjelovao i nadbiskupPrenđa, uputivši još jednomčestitku Gradu i poželjevši musvekoliki napredak. Radujemose zbog tolikih plodova uma isrca niklih iz Krševanovanadahnuća u Zadru, rekao jenadbiskup, istaknuvši muškibenediktinski samostan nekoćdjelatan pri crkvi Sv. Krševanaiz 12. st. Taj hrabri mučenikmlade Crkve nalazi se i na grbui pečatu Zadra. "Dostojan je likza zastavu grada. Znamen kojije istovremeno poticaj iprogram za tolika pokoljenjaZadrana. Na stijegu jenepokolebive vjernosti Zadrakršćanskom humanizmuusprkos svim kolektivnimtrpljenjima, ovdje navjetrometini i križanju putova iinteresa, padova i uspona, aliuvijek svoj, kršćanski i hrvatskiZadar", poručio je nadbiskup.Nosimo veliko bogatstvo kojeje teško procijeniti i obvezuje,rekao je nadbiskup, opisujući

Krševanov Zadar kaointelektualno rasadište srednjegvijeka, uporište glagoljanja, a umoderno doba žarište narodnogpreporoda, te je svečeva crkvaznana i po geneaologijihrvatskih vladara. Krševan jebdio nad Zadrom čuvajućinjegov duh, prkos i nade, ali izdanja, hramove i zvonike,rekao je nadbiskup dodavši:"Zadar pod zaštitom sv.Krševana plovi ususretbudućnosti sa svojimkršćanskim potencijalom,ljudskim genijem, kulturom,nutarnjim i vanjskimenergijama. Priznaje i danasnaš grad da nam je zaštita sv.Krševana, kao dar odozgor,potrebna da ne izgubimo smjersvog puta u ne baš lakimokolnostima suvremenog životazrelosti vjere koja jamči mir inapredak". No, Krševan nijepokazatelj samo duhovnogkompasa. Baštinici smo ikalendara sv. Krševana iz 13.st. Srednjovjekovni je todokument koji je 60-ih godina20. st. pronađen u knjižnici uOxfordu. Sadrži tablice sastronomskim podacimakorištenih za orijentaciju namoru, a spada u najstarijeefemeridske zapise uopće.Preslik kalendara u posjedu jeUdruge kapetana i poručnikatrgovačke mornarice Zadar. Utom izvornom zadarskomrukopisu zabilježeni su zadarskisveci te obljetnica prijenosamoći sv. Krševana. A on je,rekao je nadbiskup, nosiobogatstvo vjere pred lažneveličine poganskih moćnika.Čovjeku u svakom vremenudarovana je ta vrednota, vjera."Ona nije isključivo bogatstvo

za pojedinca, zaokupljenaprivatnom sferom zbivanja. Inije tema za salonske besplodnerazgovore. Dinamična je kaonabujala rijeka koja traži putprema moru, uvir u život.Utjelovljena, navikla jeponavljati Kristovu riječ da nijedošao na zemlju donijeti mir,nego mač. To je mač duha kojimijenja čovjeka", poručio jenadbiskup Prenđa. Na blagdan sv. Krševana GradZadar tradicionalno dodjeljujepriznanja za dostignućagrađanskog života nagospodarskom, kulturnom,prosvjetnom i sportskom polju.Nadbiskup Prenđa rekao je daje dobro da se tradicija dodjelepriznanja produbljuje, osnažujei obuhvaća zasluženepojedince, skupine i društva.Istaknuo je da je obiteljprioritet koji stoji u temeljusvih priznanja i napretka.Izrazio je priznanje socijalnimprogramima Grada kojipodupiru potrebne obitelji, aublažavanju njihovih teškoćakonkretnim inicijativamapridonosi i nadbiskupija. Sv.Krševan je bio carski časnikkojem je bila ponuđena iprefektura i konzulat rimskeprovincije. Odbio je tu ponudute mu je za Dioklecijana g. 304.u Akvileji odrubljena glava.Primjer je kako kršćanin,dužnosnik ostaje vjeran Bogupo cijenu života, osjećajući seodgovornim za društvo idomovinu, rekao je nadbiskupPrenđa za tog sveca, uvedenogu središnju molitvu mise,Rimski kanon, što je znakosobitog poštovanjauniverzalne Crkve prema sv.Krševanu.

14 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Riznica pisane riječi Povijesne knjižnice Požeškebiskupije

Na izložbi autoriceNikoline Veić 98naslova, odnosno 142knjige iz 16.,17.,18. i19. stoljeća koje supripadale ustanovamapovijesno vezanim zazgradu sadašnjePožeške biskupije

Požega, 24.11.2006. (IKA) -Neprocjenjivo književno blagoPovijesne knjižnice Požeškebiskupije među kojima seposebno izdvajaju dvijeinkunabule tiskane između1480. i 1500. prvi puta jepredstavljeno javnosti naizložbi koja je 24. studenogaotvorena u dvorani bl. AlojzijaStepinca u Požegi. Na izložbiautorice Nikoline Veić "RiznicaPovijesne knjižnice Požeškebiskupije" predstavljene su 142knjige, odnosno 98 naslova.Riječ je o knjigama iz16.,17.,18. i 19. stoljeća koje supripadale ustanovamapovijesno vezanim za zgradusadašnje Požeške biskupije,odnosno za isusovce, pavline iSubaletrni konzistorij. Pored dvije reprezentativneinkunabule kojima je prirodanzanimljiv provitisak pronađen ukoricama knjige tiskane 1590.tu se nalaze i tri vrijednapavlinska glazbena rukopisa iz17. stoljeća. Izdvaja se i djeloStjepana Margitića "Fala i svetiiliti govorenja i svetkovinazabiliženi prikogodišta" iz1708., pisano uglatomćirilicom, odnosno bosančicom.Na pojedinim knjigama nalazese ex librisi tj. rukopisni zapisina naslovnim stranicama. Ističuse ex librisi Davida Mežnara iFranje "Anastazija" Sirčića kojisu nakon ukinuća pavlinskog

reda djelovali u Požegi kaožupnici, a na pojedinimprimjercima ostavili čitki tragsvog imena i prezimena,objasnila je Nikola Veić, dipl.knjižničarka koja već godinu ipol dana katalogizira knjigePovijesne knjižnice Požeškebiskupije.Otvarajući izložbu požeškibiskup Antun Škvorčevićistaknuo je da je Požeškabiskupija od svojih početakaprije nešto više od devet godinanastojala otkrivati, skupljati,pohranjivati i čuvati pisanu idrugu povijesno-kulturnubaštinu zatečenu na svomprostoru. Kako su u tijeku 150godina vladavine Otomanskogcarstva (1536-1689 )nepovratno uništeni iliizgubljeni brojni dragocjenipisani svjedoci života Crkve naprostorima Slavonije, Požeškabiskupija s još većom pomnjomnastoji spasiti ono što je urazličitim crkvenimustanovama sačuvano izvremena nakon Turaka.Posebnom zadaćom smatramosabiranje i pohranjivanjecjelokupne baštine vezane uzustanove i redove koji su od 18.stoljeća djelovali u zgradidanašnjeg sjedišta Požeškebiskupije. Bili su to isusovci,pavlini, Subalterni konzistorij,Nadbiskupski orfanotrofij,kasnije konvikt. S tim su ciljemosnovani Dijecezanski muzej,

Riznica požeške katedrale,Povijesni arhiv i Povijesnaknjižnica Požeške biskupije,istaknuo je biskup Škvorčević. U tijeku 14 stoljeća povijestihrvatskoga naroda Crkva jegajila poseban odnos premaBožjoj riječi i čovjekovojizgovorenoj i pisanoj riječi. I naovoj požeškoj izložbi vidljivoje da je naša jezična kulturanajdublje povezana s Bogom iSvetim pismom. Riječ ima svojdragocjeni bogoduhni, opipljivitrag u Svetom pismu, u Knjizi.Kršćanstvo je od svojihpočetaka utemeljeno u Riječi,koja odjekuje u Knjizi,ustožerenoj u Isusa Krista ikoja snagom Duha Svetogazahvaća ljude svih vremena ičini ih dionicima Božanskestvarnosti, poručio je požeškibiskup, zahvalivši svima koji supridonijeli da ljepota pisaneriječi i njezin sadržaj pomognumnogima da se vinu do oneljepote i dubine koja jesadržana u vječnoj Riječi. Izložbu je upotpunio i nastupzbora pod vodstvom maestraAlena Kopunovića Legetinakoji su otpjevali više pjesama izpavlinske pjesmarice iz 17.stoljeća te pjesmaricezagrebačke katedrale iz 18.stoljeća, također izložene naizložbi koja je otvorena do 7.prosinca.

Zagreb: Predstavljen film "Kulturna baštinaSlavonije"

Dubrovački biskupizrazio nadu da će iovaj projekt bitipoticaj u stvaralaštvui suradnji, posebicena polju vjere iznanja, religije ikulture, znanosti iumjetnosti

Zagreb, 24.11.2006. (IKA) - "Unepodnošljivoj halabucimedijskih izvješća oskandalima, ubojstvima iprijetnjama svake vrste ovaj sefilmski uradak doimlje kao glass drugih planeta, kao utopijakoja očarava s melodijom ibudi iskonsku čežnju čovjekaza onim što je dobro, lijepo iplemenito, a duboko je usađenou ljudskom srcu", rekao je napredstavljanju filma "Kulturnabaština Slavonije" u Kristalnojdvorani zagrebačkog hotelaThe Westin 24. studenogapredsjednik Vijeća HBK zakulturu i kulturna dobradubrovački biskup ŽelimirPuljić. "Uradak ovog filma dojmljivopokazuje kako je kulturna

baština bitni čimbenik togravničarskog dijela LijepeNaše, njezinih dvoraca, crkava isamostana, trgova i salaša kojisu obilježeni skladom iljepotom. A u stvaranju sklada,harmonije i ljepote Katoličkacrkva imala je vrlo pozitivnuulogu. Ona i danas neumornoponavlja kako su sloboda iljepota, istina i dobrota uvjetipravog i istinskog života inapretka, jer čovjek stvarakulturu i od kulture živi. Nadatise kako će i ovaj projekt bitipoticaj u stvaralaštvu i suradnji,posebice na polju vjere iznanja, religije i kulture,znanosti i umjetnosti", istaknuoje dubrovački biskup, dodajućikako je Crkva stoljećimapoticala stvaranje kulturnihdjela, te s umjetnicima

surađivala na svim poljimaljudskog stvaralaštva i poticalaih neka stvaranjem uljepšavajusjaj Božje prirode. U pedeset i četiri minute filmaautori Ferdinand Meder iEduardo Galić predstavili sukulturno-povijesneznamenitosti pet županijaBrodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske,Virovitičko-podravske iVukovarsko-srijemske, tegradova: Osijek, Požega,Slavonski Brod, Virovitica iVukovar. Uz Vijeće HBK zakulturu supokrovitelji filma suOdbor za obrazovanje, znanosti kulturu Hrvatskog sabora iMinistarstva kulture RepublikeHrvatske.

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Split: O misionarskom radu udruge "Zdenac"Studentska tribina usklopu mjesečnihtematskih ciklusa"Svjedočanstva iaktualnosti"

Split, 24.11.2006. (IKA) - Usklopu mjesečnih tematskihciklusa "Svjedočanstva iaktualnosti", u Oratoriju sv.Filipa Nerija održana je 24.studenoga studentska tribina omisionarskom radu udruge"Zdenac" u zemljama Trećegasvijeta. Moderatorica ciklusaDanica Dujmović predstavila jepredavače Nives Muše i JasnuVuletić, koje su uz videoprojekciju predstavile radudruge i svjedočile o svommisionarskom djelovanju.Nives Muše istaknula je da jeudruga "Zdenac" nastala kakobi se mogao ostvarivati pokretMisionara Milosrđa koji jeosnovala s. Ljilja Lončar nakondugogodišnjeg iskustva života irada u misijama. Osnovno jeposlanje pokreta živjeti ljubavprema čovjeku kroz pomaganjenajpotrebnijima, svakoj osobidonijeti Isusa, i to najvišedjelima. Glavne odrednice"života u punini" su milosrđe,solidarnost i bezuvjetna ljubav,prepoznatljiva upravo po svomzalaganju za osobu i njezino

dostojanstvo. Udruga okupljavolontere koji djeluju uustanovama posebne skrbi i udomovima ljudi koji supotrebni pomoći u bilo kojemobliku, priređuje radionicepsihološko-duhovnogkaraktera, a svoju osobituzadaću prepoznaje upripremanju misionara laika zarad u zemljama Trećega svijeta.U tom pogledu postojijednogodišnja i četverogodišnjapriprava, koje obuhvaćajuučenje jezika, pohađanjeradionica, upoznavanje skulturom i mentalitetom zemljeu koju će misionari biti poslani.Na svoj način uključuju se ivanjski suradnici te duhovno,moralno i materijalno pratemisionare, ostvarujući takonužnu potporu njihovu radu umisijama.Jasna Vuletić iznijela jesvjedočanstvo dvogodišnjegrada u misijama u Ekvadoru, okulturi i mentalitetu ljudi skojima se susretala i kojima jenastojala svakodnevnopomagati te življenom vjerom

svjedočiti Božju ljubav iblizinu. Istaknula je kakonajveća poteškoća u radumisionara ostaje prepoznatinjihove prave potrebe.Potaknula je okupljenepostavljanje brojnih pitanja oradu i mogućnostima misija teih pozvala na osobni doprinos uradu udruge "Zdenac", koja i nanašim prostorima, poglavito uakciji "Da i njima zasja sunce"okuplja volontere, educira ih itako dolazi raznovrsnompomoći do onih koji je najvišetrebaju. Tribina je bila i prilika zapredstavljanje radova - slika,misijskih krunica, čestitki ikalendara kojima se potpomažumisije. U Oratoriju sv. FilipaNerija redovito se održavaju jošdva ciklusa mjesečnihtematskih tribina, "Božjezapovijedi" dr. don JosipaMužića i ciklus "Spornapitanja" koji okuplja raznepredavače.

Umjetnici Jurjevoj katedraliIzložena djelapoznatih hrvatskihlikovnih umjetnikanastala na likovnojradionici u kolovozu

Šibenik, 24.11.2006. (IKA) - Ugaleriji Sv. Krševana i u Studijugalerije Sv. Krševana uŠibeniku otvorena je 24.studenoga velika izložba"Umjetnici Jurjevoj katedrali".Izložbeni eksponati, djelapoznatih hrvatskih likovnihumjetnika nastala su od 7. do13. kolovoza ove godine nalikovnoj radionici "Jurjevakatedrala". Radionica jepokrenuta idejom i trajnimpromišljanjem šibenskogbiskupa Ante Ivasa o zaštitikulturne baštine Šibenskebiskupije i katedrale Sv.Jakova. Sudjelovalo jesedamnaest umjetnika koji su usedam dana napravili četrdesetdjela. Dio likovnjaka koji nijemogao sudjelovati u raduradionice donirao je dvadeset idvije umjetnine.Otvarajući izložbu, biskup Ivaszahvalio je umjetnicima iukazao na važnost očuvanjašibenske katedrale. "Spasimonašu katedralu jer to je našadužnost", poručio je. Ja samradostan što su umjetnici čulikrik i SOS katedrale i što su se

odazvali s oduševljenjem nanaš poziv. Stvorio se živi valljubavi za katedralu. Otvorit ćuovu izložbu ne da je zanekoliko dana zatvorimo, negoda ona traje zauvijek i da uvijekbude izraz naše brige za našukatedralu. Ujedinimo se, jernaša katedrala treba našuzajedničku brigu. U ovompoticaju da svatko na svoj načinpridonese brizi za katedraluproglašavam ovu izložbuotvorenom, kazao je biskupIvas. Izložba je privukla velikupozornost kulturne javnostigrada Šibenika. Izložbu supostavili voditelj galerije Sv.Krševana Pavao Roca i BrankoLovrić Caparin, koji je grafičkiosmislio plakat i katalogizložbe. Uvodni tekst katalogapotpisuje povjesničarumjetnosti i likovni kritičar dr.Ive Šimat Banov. Riječ je oradovima u raznimmaterijalima, ali povezanimvezivnim sredstvom ljubavi ientuzijazma, na kojima počivahrvatska kultura. Prvi saziv

"Jurjeve katedrale", premdaumjetnički neselektivan i snešto manje koncepcijskihelemenata, pun je ljubavi. To jetek početak gradnje. Ovo jepouzdani potporanj i kontraforne samo katedrali, nego i našojvjeri i savjesti, zaključio je dr.Šimat Banov.U radionici su sudjelovaliDrago Bešenić, Aleksandar AleGuberina, Ante Guberina,Ljubica Dragojević Buble,Daniel Butala, Zlatko Čular,Andrija Girardi, VedranIvanković, DraganKwiatkovski, Dora Kovačević,Branko Lovrić Caparin, SaraLovrić Caparin, Edita Matan,Marcela Munger, VesnaPavlaković, Tomislav Pavletić,Antun Boris Švaljek i MatkoTrebotić. Svoja djela doniralisu: Ivan Antolčić, NevenkaArbanas, AleksandarAugustinčić, Nada Bogdanović,Josip Botteri Dini, KažimirHraste, Velibor Janković, OjaKodar, Vladimir Meglić, NinaPalinkaš, Ivica Propadalo, ToniPuškarić, Viktor Radić, MileSkračić i Vlado Straža.

16 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Đakovo: Novi ciklus studijskih predavanja osocijalnom nauku Crkve

U novom ciklusu laicis područja Đakovačkei Srijemske biskupijebit će pobliže upoznatisa sadržajemKompendijasocijalnoga naukaCrkve, a tema prvogaod šest susreta bila je"Suvremena obitelj -temeljna stanicadruštva i Crkve?"

Đakovo, 25.11.2006.(IKA/BTU) - Biskupijskipastoralni centar Ured zapromicanje socijalnog naukaCrkve i društvena pitanjaĐakovačke i Srijemskebiskupije u suradnji s Centromza promicanje socijalnog naukaCrkve Hrvatske biskupskekonferencije pokrenuo je noviciklus studijskih dana osocijalnom nauku Crkve, koji jezapočeo 25. studenoga naKatoličkom bogoslovnomfakultetu u Đakovu. Kao iprethodni, i ovaj je zamišljenkao ciklus od šest susreta kojibi se organizirali dvaputgodišnje. U novom ciklusu vjernici laici spodručja Đakovačke iSrijemske biskupije bit ćepobliže upoznati sa sadržajemKompendija socijalnoga naukaCrkve kojega je izdala Papinskakomisija Justitia et pax, a nahrvatski jezik preveden je usuradnji s Centrom zapromicanje socijalnog naukaCrkve HBK i Kršćanskesadašnjosti. "Socijalni naukCrkve želi svim vjernicimapružiti temeljne smjernice zadjelovanje u suvremenomdruštvu i ujedno senzibiliziratisvakog vjernika za njegovsocijalni, a onda i političkiangažman. U tom smisluzauzimanje za obitelj kaotemeljnu stanicu Crkve idruštva ima važno mjesto",rekao je u uvodu povjerenikUreda za promicanje socijalnognauka Crkve i društvena pitanjaĐakovačke i Srijemskebiskupije doc. dr. VladimirDugalić. Naime, tema prvogasusreta, koji je okupiopedesetak sudionika, bila je"Suvremena obitelj - temeljnastanica društva i Crkve?" Pročelnik Centra za socijalninauk Crkve HBK mr. GordanČrpić održao je izlaganje"Suvremena obitelj u Europidanas" u kojemu je naznačiotrendove suvremene obitelji uEuropi danas, a koji su većduboko prisutni i u hrvatskomdruštvu. Istraživanja pokazujuda je obitelj prepoznata kaotemeljna vrijednost ne samo uHrvatskoj, nego i u Europi.Brak kao institucija takođerzauzima vrlo visoko mjesto u

većini europskih zemalja.Problem je da se od teinstitucije jako puno očekuje,ali jako malo ulaže. Jako semalo ulaže u ljude koji čine teinstitucije da bi bili kadrizadovoljiti visoke standardekoje su sami sebi postavili. Tuje otvoreno područje djelovanjadruštva i Crkve. Onda će idržava morati reagirati na to dase obitelj primjereno zaštiti,podupre, prepozna kao bitnainstitucija kako je prepoznajugrađani Europe, rekao je mr.Črpić. Dr. Dugalić govorio je oobitelji u hrvatskom društvuukazavši, u svjetlu provedenihsocio-religijskih istraživanja, naodređeni raskorak izmeđuonoga što govori socijalni naukCrkve i naše realnosti. Uhrvatskom društvu, s jednestrane, prevladavajutradicionalne kršćanskevrijednosti te se brak i obiteljvisoko vrednuju, ali s druge sestrane osjeća i sve snažnijiutjecaj sekularizacije na obitelji pad nataliteta. U tom smisluvisoko se vrednuje vjernost iiskrenost te djeca u braku, ali seistodobno primjećujepovlačenje obitelji u sferuprivatnosti i izostanakdruštvenog angažmana. Udanašnjim se obiteljima sverjeđe zajednički moli, a zbogzaokupljenosti egzistencijalnimproblemima odgoj djece seprepušta drugim institucijama udruštvu i Crkvi. Stoga jepotreban velik, dubok isustavan rad potpomognut nesamo od Crkve, nego igospodarskim mjerama izakonskim propisima kako bise obitelji osigurala njezinazadaća da bude prvo mjesto"humanizacije" osobe i društva,rekao je dr. Dugalić, poručivšikako svi trebamo poraditi natome da obitelj ponovnopostane kolijevka života imjesto odgoja u vjeri. "Od dana Gospodnjega do danaza obitelj i odmor" spodnaslovom "Nedjelja i obitelju Francuskoj u 18. i 19.stoljeću" bila je tema izlaganjaznanstvene suradnice Institutadruštvenih znanosti Ivo Pilardr. Ines Sabotić. Ukratko jeprikazala povijesni put od

neradne do radne nedjelje teponovno otkriće nedjelje kaoneradnog dana. Naime, nakonnekoliko desetljeća poslodavci,razne političke stranke ipak sushvatili da je nedjelja važna kaoslobodan dan. U tom smislu,ponovno se otkrivaju razlozi zaneradnu nedjelju, osobito kaočovjekova fiziološka idruštvena potreba, a važandoprinos pruža ieksperimentalna psihologijakoja ukazuje kako je neradnanedjelja i prevencija protivsamoubojstva, depresije,rastava i mnogih drugihobiteljskih problema. Stoga jepotrebno otkrivati nove vidoveneradne nedjelje koji uključujui promišljanje o novoj ulozižene, kulturnoj aktivnosti tenedjelje kao dana odmora ipoglavito obiteljskog dana. O subjektnosti obitelji u Crkvigovorio je prodekan za znanosti predstojnik katedre zapastoralnu teologiju nađakovačkom KBF-u prof. dr.Pero Aračić. Govorio je opristupima obitelji, sakramentuženidbe i odnosu Crkve iobitelji. Obitelj je nezamjenjivabilo za budućnost društva biloza budućnost Crkve. Na žalost,obitelj još uvijek tražigrađansko pravo u Crkvi i to nesamo u smislu da je se višeuzima, nego da je se ozbiljnouzme. Stvari treba "spustiti" užupe, rekao je prof. dr. Aračić.Kao polazište i nadahnuće za tonazočne je uputio na tridokumenta: Familiarisconsortio i Pismo obiteljimaIvana Pavla II. te Direktorij zaobiteljski pastoral Crkve uHrvatskoj. Nakon predavanjaradilo se u tri radne skupine. Uplenumu se istaknula važnostodgoja u obitelji i potrebaosnivanja udruga roditelja. Izzaključaka je vidljivo da svipodržavaju ovakav način rada inastavak istoga, no da bi setrebalo s edukativnogadjelovanja prijeći naoperativno. Naime, postojivelika volja, želja i htjenjesudionika studijskih dana da idruge senzibiliziraju u svojimžupama i laičkim udrugama, alida trebaju pomoć ne samožupnika, nego i središnjihbiskupijskih ureda.

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Osvrt Vojnog ordinarijata na članak u Jutarnjem listu"Očito da je nekomeveoma važno unijetinemir između vojnikau mirovnoj misiji ikapelana te napetostizmeđu Ministarstvaobrane i Vojnogordinarijata", ističegeneralni vikar mons.Josip Šantić

Zagreb, 25.11.2006. (IKA) - Usvezi s pisanjem "Jutarnjeglista" od 25. studenoga nastranici 3. pod naslovom"Ranjen prvi hrvatski vojnik uAfganistanu", u ime Vojnogordinarijata RH generalni vikarmons. Josip Šantić izjavio je: Nije istina da je vojni kapelanVlado Mandura dao izjavunovinaru Tomislavu Krasnecu.Naime, nakon što sam pročitaogore spomenuti članak stao samu vezu s vojnim kapelanom i onmi je zanijekao da je dao izjavuili intervju spomenutomnovinaru. Ovu tvrdnju vojnogkapelana prihvaćam istinitom,tim više što ni novinar Krasneckao ni bilo tko iz "Jutarnjeglista" nije tražio nikakav stav izVojnog ordinarijata u svezi s

navodnom izjavom vojnogkapelana, a što znači ono da su"neslužbeno čuli" to pravno neznam protumačiti te nosi u sebikonotacije manipuliranja.Također, riječi "mislim da bihrvatski vojnici trebali ići umirovne misije samo ondje gdjeih narod te zemlje pozove" nespadaju u način izražavanjakapelana Vlade Mandure jerpojam "narod", kako ga seovdje upotrebljava, podsjeća navremena u Hrvatskoj kada se je"u ime naroda" mnogo zlaučinilo i mnoge nevineosuđivalo.Očito da je nekome veomavažno unijeti nemir izmeđuvojnika u mirovnoj misiji ikapelana te napetost izmeđuMinistarstva obrane i Vojnogordinarijata. Radi kojeg dobra,

ne znam, samo se pitam koje sunamjere takvog pisanja i je liDruštvo hrvatskih novinarasvjesno svoje odgovornosti zatakvo neistinito pisanje.Želim također naglasiti da samduboko uvjeren da postrojbeHrvatske vojske, koje nastojepridonijeti miru u Afganistanu,rade dobru stvar i da, akoimamo imalo odgovornosti, svimi koji smo ostali u Domovinimoramo ih barem moralnopodržati u njihovomplemenitom nastojanju. I samismo osjetili važnost prisutnostimirovnih snaga uDomovinskom ratu pa ako smoprimili tuđu pomoć budimospremni i dati je drugima kojisu potrebni naše pomoći.

Gospić: Susret budućih crkvenih pjevača i orguljašaGospić, 25.11.2006. (IKA) - Napoziv Gospićko-senjskebiskupije bračni par Martin iLucija Voellinger, obojeakademski glazbenici, postalisu referenti za crkvenu glazbu ubiskupiji kako bi prenijeli svojastručna znanja s područjacrkvene glazbe budućimcrkvenim pjevačima iorguljašima. Na prvi susret kojije 25. studenoga u Gospiću

priređen u suradnji sbiskupijskim povjerenikom zaglazbu, odazvalo se više odsedamdeset mladih iz čitavebiskupije. Susret je otvoriobiskupijski povjerenik zacrkveno pjevanje preč. MileČančar nakon čega je bračnipar predstavio rad škole. Upojedinim centrima (Slunj,Otočac, Ogulin, Senj) okupljalibi se mladi koji žele sudjelovati

u liturgiji kao pjevači iorguljaši. Prve korake usvladavanju nota dali bi imorguljaši ili učitelji glazbe unjihovim sredinama, nakončega bi povremeno dolaziobračni par Voellinger i daljeeducirao kandidate. Na kraju bioni koji su bili uporni izadovoljili kriterije dobivalisvjedodžbu.

25 godina od smrti sl. Božjega fra Ante JosipaTomičića

Fra Ante često je biou kontaktu svjernicima koji ga seprisjećaju kaosusretljive, ponizneosobe pune dobrote

Rijeka, 25.11.2006. (IKA) -Riječki kapucini obilježili su25. godina od smrti sl. Božjegafra Ante Josipa Tomičića.Misno slavlje u crkvi GospeLurdske na Žabici predvodio je25. studenoga riječki nadbiskupIvan Devčić zajedno sprovincijalom Hrvatskekapucinske provincije sv.Leopolda Bogdana MandićaIvicom Petanjkom, generalnimdefinitorom kapucinskoga reda,koji je za tu prigodu doputovaoiz Rima, Jurom Šarčevićem tevicepostulatorom postupka zaproglašenje svetim fra AnteTomičića prvostolnim dekanomStankom Dodigom.Na prijedlog kapucinskeprovincijalne uprave godine2003. riječki nadbiskupimenovao je fra Stanka Dodigaza postulatora sa zadatkom daispita glas svetosti o fra Anti unarodu, te o tome prikupipismena svjedočanstva. Nakon

što je to učinjeno, pokrenut je12. srpnja 2005. postupak za fraAntinu beatifikaciju i kakodoznajemo od fra StankaDodiga, proces teče bezzapreka i u tajnosti da se ne binaškodilo postupku.Nadbiskupijsko crkveno sudišteodržalo je 14 sjednica nakojima se pojavilo 38 svjedokasvih kategorija vjernika:crkvenih dostojanstvenika,svećenika, redovnika i vjernikalaika te dva svjedoka koji su seizjasnili kao ateisti, rekao jenadbiskup Devčić te okupljenevjernike upoznao s tijekompostupka.Fra Ante Josip Tomičić rođenje 19. ožujka 1901. u seluRazbojine u župi Ričice u Lici.Božji poziv osjetio je u 17.godini te je 1919. ušao ukapucinski red u potrazi zasvojom "jordanskom dolinom"gdje bi bio s Gospodinom,rekao je u propovijedi

nadbiskup Devčić. Pune 22godine prikupljao je milodareza gradnju sjemeništa, crkava isamostana. U riječki kapucinskisamostan došao je 1947. i tuostao do svoje blažene smrti 25.studenoga 1981. Obavljajućidvije zahtjevne službe,sakristansku i vratarsku, bio ječesto u kontaktu s vjernicimakoji ga se prisjećaju kaosusretljive, ponizne osobe punedobrote.Veliki broj vjernika u crkviGospe Lurdske slika supovezanosti fra Ante sRiječanima koji su 25.studenoga molili za što bržitijek postupka proglašenja togariječkog kapucina blaženim.Riječki kapucini priredili su iizložbu fra Antinih predmeta,koja je naišla na veliki odazivjavnosti, a sa zanimanjem su jerazgledali i riječki nadbiskup,generalni definitor i provincijalkapucinskoga reda.

18 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Bogoslovno sjemenište i bogoslovna škola u Senju(1806-1940)

U Rijeci priređensimpozij o senjskomsjemeništu isuvremenoj ulozisjemeništa

Rijeka, 25.11.2006. (IKA) - Upovodu 200. obljetnice osnutkasjemeništa u Senju na Teologijiu Rijeci održan je 24. i 25.studenoga znanstveni simpozij"Bogoslovno sjemenište ibogoslovna škola u Senju(1806-1940) u životu Crkve uHrvatskoj". Današnja Teologijau Rijeci i bogoslovnosjemenište Ivan Pavao II.nasljednici su te dva stoljećaduge tradicije. Na značaj sjemeništa za Crkvui društvo, kako pri njegovuosnivanju tako i danas, uuvodnim su riječima podsjetiliriječki nadbiskup i metropolitdr. Ivan Devčić, gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogovićte predstojnik Teologije uRijeci dr. Ivan Šporčić. "CijelaRiječka metropolija prepoznalaje važnost ove velike obljetnicei ustanove. Ona je označenaproglašenjem Godine duhovnihzvanja i proslavlja se ne samoosvrtom na prošlost, nego ipoticajima za budućnost",rekao je nadbiskup Devčićotvarajući simpozij. Prvog dana simpozija iznesenje niz povijesnih crtica opočecima i djelovanjusjemeništa u Senju te istaknutineki od najznačajnijihprofesora kao Petar Matković,Fran Binički, DragutinKniewald i Hijacint Bošković.O razlozima nastankabogoslovnog sjemeništa ibogoslovne škole u Senjugovorio je dr. o. EmanuelHoško, profesor na Teologiji uRijeci, istaknuvši značajtadašnjeg senjsko-modruškog

biskupa Ivana Krstitelja Ježićakoji je osnovao sjemenište.Bogoslovna škola i bogoslovnosjemenište osnovani su 1806. tedjelovali do 1919. i nakon togajoš u periodu od 1932. do1940., kao glavni odgojno-obrazovni zavod Senjsko-modruške biskupije. Drugi je dan bio posvećenpastoralnoj ulozi sjemeništa tezaključen okruglim stolom iraspravom na temu sjemenišniodgoj i teološki studij premanovoj koncepciji odgoja iobrazovanja. Đakovačko-srijemski biskup dr. MarinSrakić govorio je u ulozisjemeništa kroz povijest ipromjenama u odgojusvećeničkih kandidata nekad idanas. Sjemenište danas nemože biti zatvoreno i izolirano,nužna je otvorenost i kontaktbogoslova sa suvremenimsvijetom. U odgoju se težipronaći pravi odnos i ravnotežuizmeđu slobode i discipline."Sjemenište je srce biskupije.Mogu se mijenjati okolnosti inačin odgoja, ali sjemeništamoramo čuvati", zaključio jebiskup Srakić. Posljednjepredavanje održao je dr. MilanŠimunović pod naslovom"Teologija kao ustanova i studij- između nasljeđa isuvremenosti". Nakon što jeustvrdio težnju suvremeneteologije da bude života ipastoralno usmjerena, dr.Šimunović analizirao je prilikena Teologiji u Rijeci čiji je donedavno bio predstojnik.Smatra kako sadašnji konceptstudija uči buduće svećenikesuradnji i otvorenosti prema

vjernicima, što se pokazuje kaonužnost pastorala današnjice. Na okruglom stolu iznijeta surazmišljanja o aktualnojsituaciji u sjemeništima iteološkim učilištima, posebnoanalizirajući posebnostizajedničkog studiranjabogoslova i laika. U raspravi susudjelovali nadbiskup Devčić,koji je ujedno i predsjednikodbora HBK za katoličke školei visoka crkvena učilišta,biskup Srakić, dr. Šimunović,vicerektor Bogoslovnogsjemeništa u Đakovu mr. IvanĆurić te vicerektorBogoslovnog sjemeništa uRijeci dr. Božidar Mrakovčić,uključili su se i okupljeniprofesori i svećenici. Većinarazmišljanja usmjerena je naanalizu činjenice da danasteologiju zajedno studirajubogoslovi i laici, koja donosiodređene prednosti, ali zahtjevai specifični pristup studentima.Naime, potrebno bi biloprilagoditi nastavni programposebno laicima, a posebnobogoslovima, te jednako takopristupiti i njihovu odgoju uvjeri. Zajedničko studiranjesvakako potiče na većusuradnju svećenika i laika iprilika je poboljšanje tesuradnje u budućnosti. Usadašnjoj se pastoralnoj praksipokazalo da se još premalolaika uključuje u službe Crkve,dijelom zbog nemogućnostinjihovog financiranja, a dijelomi zbog nespremnosti svećenikada u vjernicima, poglavitoteolozima, vide i prihvate novežupne suradnike.

Zadvarje svečano proslavilo zavjetni blagdan Sv.Kate u PoljuZadvarje, 25.11.2006. (IKA) -Sunčano i toplo prijepodne 25.studenoga okupilo je brojnežupljane Zadvarja i okolnihzabiokovskih župa, Žeževice,Katuna - Kreševo te poljičkežupe Blato na Cetini u svečanojzavjetnoj procesiji i misnomslavlju, koje je na blagdan sv.Katarine Aleksandrijske,djevice i mučenice, ispred višeod dvjesto sedamdeset godinastare kamene crkve svetenaslovnice u zaselku Vrbanj,predslavio zadvarski župnikdon Ivan Lendić.

Govoreći o svetoj djevicimučenici, župnik je istaknuonjezinu ljubav i vjernost Kristu,za kojega je darovala svojživot, a koja je, kako je rekao,temelj koji povezuje svemučenike kroz povijest Crkve.Pozvao je vjernike da jenasljeduju u ljubavi i u svomsvakodnevnom vjerničkomživotu, te da uvijek slijedesvoje ideale i idu putom kojivodi k Bogu. Prije svečane mise trostruki je

ophod uz "slavljenje" zvona spreslice, i pjevanje litanija Svihsvetih, obišao oko stare kamenecrkve, u kojem su muževi narukama ponijeli stari,umjetnički vrijedan kip sv.Kate. Nakon svečane misežupnik je uz molitvu zapokojne, podijelio odrješenjenad osamljenim grobom ušumi, župljaninu Vici Santriću,kojeg su u II. svjetskom ratuubili partizani. Misu ispredstare crkvice pjesmom jeuljepšao mješoviti župni zbor.

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Varaždin: Duhovna obnova volontera župnih CaritasaRavnatelj Šolapotaknuo župneCaritase nasudjelovanje u prodajibožićnih čestitaka, čijije prihod namijenjenakcijama Caritasa, tenajavio prodajubožićnih drvca usredištu Varaždina 16.prosinca

Varaždin, 25.11.2006. (IKA) -Caritas Varaždinske biskupijepriredio je 25. studenoga uVaraždinu duhovnu obnovu zavoditelje i suradnike župnihCaritasa. Zajednički susretzapočeo je jutarnjim misnimslavljem koje je u katedraliUznesenja Marijina predvodiodijecezanski upraviteljVaraždinske biskupije mons.Ivan Godina. Susret jenastavljen u dvoraniBiskupskog ordinarijata, gdje je60-ak okupljenih iz 20 župnihCaritasa pozdravio predsjednikbiskupijskog Caritasa mons.Godina. Istaknuo je kako ježelja uoči adventsko-božićnihblagdana duhovno okrijepitisuradnike Caritasa koji supozvani donositi okrjepu ipomoć drugima i potrebitima.O temi "Caritas u župi" govorioje župnik i dekan iz Koprivnicepreč. Blaž Horvat, koji je izniobrojne primjere iz pastoralneprakse koji potvrđuju važnostkaritativnog djelovanja,odnosno pružanja ljubavi ipomoći u duhovnom imaterijalnom smislu. Podsjetioje kako bi svaki suradnikCaritasa trebao svojenadahnuće tražiti u Isusovimriječima: Što god ste učinilijednome od ovih najmanjih,meni ste učinili. Istaknuo jekako se Bog objavljuje kaoLjubav, i to vječna ljubav kojapotiče i poziva na suradnju.

Kazao je da Bog želi prekonjihovih ruku i zalaganja doćido svakog potrebitog, kako binadahnuti primjerom Isusaslužili drugima i ostvarili onona što su pozvani kao pojedincii zajednica. Govoreći o tometko su potrebiti u župnojzajednici, istaknuo je kako tonisu samo gladni, bolesni isiromašni, nego i svi koji su ubilo kakvim duhovnim krizamai nepravdama, osobito oni narubu društva. U razmjenimišljenja i iskustava sudionicisu istaknuli vlastito duhovnoobogaćenje i rast u vjeri čemuje pridonijela njihovakaritativna aktivnost.O temi "Ljubav koja nasokuplja i pokreće" govorio jeduhovnik u Dječačkomsjemeništu u Zagrebu mr.Anđelko Košćak, koji jeistaknuo upravo duhovnudimenziju karitativnedjelatnosti, odnosnodjelotvorne ljubavi premabližnjemu, koja obuhvaćasusret, razgovor, razumijevanje,prihvaćanje, pružanje ruke ipogleda, odnosno primjećivanjedrugoga. Govorio je o Caritasukao aktivnoj djelatnoj ljubavi, ito putem osobnog angažmana upribližavanju potrebitom ionome koji si ne može sampomoći. Osvrnuo se na važnostdjelatne ljubavi u životu svakogvjernika, ne samo djelatnika,suradnika ili volontera Caritasa,

te je govorio o načinima inakanama djelovanja uprosljeđivanju djelatne ljubavipotrebnima. Na kraju je mons.Godina zaželio da susretpridonese daljnjoj otvorenosti ispremnosti na prihvaćanjeBožje ljubavi i darivanje teljubavi bližnjima. Zaželio je dase u svima njima predstojećegBožića utjelovi Božja ljubav teda i dalje budu donositeljidobrote i ljubavi, kako bi prekonjih Isus bio prisutan u svijetudanašnjice.Ravnatelj biskupijskog CaritasaAnte Šola zahvalio je svima nasudjelovanju na susretu i svemušto u tijeku godine čine svojimangažmanom u župnomCaritasu. Izrazio je nadu da ćeiduće godine napokon započetigradnja BiskupijskogCaritasovog centra uVaraždinu, kako bi se joškvalitetnije obavljale svezadaće. Župne Caritasepotaknuo je na sudjelovanje uprodaji božićnih čestitaka, čijije prihod namijenjen akcijamaCaritasa, te je najavio prodajubožićnih drvca u središtuVaraždina 16. prosinca.Voditeljima župnih Caritasaujedno je najavio redovitigodišnji izvještajni susret, kojiće se održati u siječnju. ŽupniCaritas u Varaždinskojbiskupiji zaživio je u 70-ak od104 župe.

Festival sv. Cecilije u varaždinskoj katedraliFestival je održan podgeslom "Da te samodotaknem"

Varaždin, 25.11.2006. (IKA) -U varaždinskoj katedraliUznesenja Blažene DjeviceMarije održan je 25. studenogaveliki Festival sv. Cecilije, kojije okupio tridesetak zborovaraznih uzrasta iz svih krajevaVaraždinske biskupije. Kao iprijašnjih godina, festival jeodržan u prigodi proslaveblagdana zaštitnice crkveneglazbe, a ove je godine priređenpod geslom "Da te samodotaknem". O toj je temi,nadahnutoj pjesmomglazbenice Daniele Sisgoreo-Morsan, za festivalsku prigodunapisano 15-ak novih skladbi,posvećenih Spasitelju kojiiscjeljuje, ozdravlja, prihvaća,vodi i spašava sve one koji susa svojim duhovnim i tjelesnimranama u potrebi Božjegmilosrđa i ljubavi. Oko 700 pjevača različite dobiiz 27 župnih, crkvenih i drugih

zborova i pjevačkih skupina ucijelosti je ispunilo katedralu natrosatnom zborovanju,uklopljenom u Službu riječi,koju je predvodio dijecezanskiupravitelj Varaždinskebiskupije mons. Ivan Godina.Veliko slavlje započelo jezajedničkim pjesmama istihovima "O da bude radost ...i ljubav ... među nama...", anakon što je izvedena pjesmanaslovne teme, svaki zbor izveoje po jednu skladbu. Nastupilisu dječji zborovi, zborovimladih i mješoviti zborovi izžupa Veliki Bukovec, sv.Nikole iz Koprivnice, sv.Nikole i sv. AntunaPadovanskog iz Čakovca,Goričana, Vratišinca, Preloga,sv. Josipa i sv. Nikole izVaraždina, tri zbora iz SvetogJurja na Bregu, po dva izMurskog Središća, Močila,Kneginca, Svetog Ilije i župebl. Alojzija Stepinca iz

Koprivnice, zbor franjevačkecrkve u Varaždinu i zborovivaraždinske katedrale "Chorusliturgicus" i "Chorusangelicus", muška katedralnaskupina, djevojački zborGimnazije iz Đurđevca, tesolistkinja Valentina Geci.Uglavnom višeglasno uzpratnju orgulja, gitara, violina,bubnjeva i drugih instrumenatapremijerno su izvedene i noveskladbe, koje su napisali iliuglazbili Martina Evačić,Milovan Horvat, TihomilHorvat, Jadranko Bobaš,Aleksandar Bajer, JadrankaNekić, Josip Pankarić, PetraZadravec, Stjepan Horvat, s.Bogoljuba Cifrek, AnđelkoIgrec, vlč. Stjepan Berljak,Dejan Kordeš, Ivana Kolarić,Natalija Imbrišak, MagdalenaVlah-Hranjec, Martin Srpak,fra Trpimir Leko, IvanMežnarić i Zoran Havaić.

20 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svim nazočnima mons. Godinauputio je srdačne pozdravedobrodošlice i zahvale zasudjelovanje, a posebno jezahvalio mo. Anđelku Igrecu,voditelju biskupijskog Ureda zacrkvenu glazbu, za organizacijučitave svečanosti. Istaknuo jekako u predvečerje svetkovineKrista Kralja nazočni želeotpjevati veličanstvenu himnuhvale dragom Bogu, koji jeiskazao beskrajnu ljubav iblizinu preko svoga SinaSpasitelja. Kazao je kako čitavljudski život vjernika treba bitipjesma hvale Bogu, jer će tada iživot svakog vjernika bitiskladna i neponovljiva melodijana slavu Božju i na radostljudima. Obraćajući seokupljenima, mo Miroslav

Martinjak, predstojnik Institutaza crkvenu glazbu pri KBF-u uZagrebu, podsjetio je kako jekršćanski puk od ranih vremenapozvan u zajedništvu biti jedanglas, odnosno jedinstven uljubavi prema Isusu Kristu, te jesve nazočne pozvao da KristuKralju u čast odjeknufestivalske pjesme. Uprigodnom nagovoru tijekomslavlja mons. Godina upitao jeokupljene je li i čovjekdanašnjice potpuno predan vjeriu Kristovu moć, te tolikoduboko dirnut patnjom, tolikozahvaćen očajem, toliko željanIsusova dodira i susreta sNjime. Upozorio je kako jedanašnji čovjek u naizgledsvemogućem svijetu najčešćesam sebi dovoljan. "No, čovjek

današnjice ujedno i žudi zaljubavlju, spasenjem i vječnimživotom, a upravo Krist munudi odgovor: Idi, vjera te tvojaspasila!", poručio je mons.Godina.Na kraju je mons. Godinazajedno s mo. Igrecom zahvaliosvima nazočnima što supjesmom izrekli veličanstvenuhvalu i slavu Bogu, a nakonzborovanja na zajedništvu idomjenku u Svećeničkomdomu svim zborovima,voditeljima, solistima iautorima skladbi uručene suprigodne zahvalnice. Svisudionici ujedno su primilifestivalske vodiče s riječimasvih izvedenih pjesama iprikazima svih zborova.

Požega: Prvi susret crkvenih zborovaOko 450 pjevača iz 19crkvenih zborovaokupilo se na susretukoji je želio potaknutizajedništvo među svimzborovima Požeškebiskupije da bi moglislužiti u liturgiji uduhu crkvenih propisa

Požega, 25.11.2006. (IKA) -Prvi puta 25. studenoga uPožegi je održan susretcrkvenih zborova Požeškebiskupije uz blagdan sv.Cecilije, zaštitnice crkvenihpjevača. Oko 450 pjevača iz 19crkvenih zborova na početkususreta koji je želio potaknutizajedništvo među svimzborovima biskupije kako bioni mogli služiti u liturgiji uduhu crkvenih propisa udvorani sv. Terezije Avilskepozdravio je požeški biskupAntun Škvorčević.Vi ste onaj raspjevani i biranidio Požeške biskupije kojisvojim pjevanjem, svojomdušom i srcem pridonosite današa liturgija, naše mise imajusvoju dušu. Liturgijskopjevanje je najprije služenjeBogu, a onda i Božjem narodukoji se kroz pjevanje i pjesmuuvodi u otajstvo koje se slavi.Hvala vam što žrtvujete svojevrijeme i što nastojite svojimsposobnostima koje vam je Bogdao dati da progovore za druge,kazao je požeški biskup.O glazbi i pjevanju koje imavažnu ulogu u liturgiji govorio

je maestro Alen KopunovićLegetin, povjerenik Biskupijeza liturgijsko pjevanje, kojitrenutačno održava i seminarepo arhiđakonatima za orguljašei voditelje crkvenoga pjevanjada bi se ono unaprijedilo i bilona zadovoljavajućoj razini. Oliturgijskoj ulozi pjevačkogazbora na temelju opće uredbetrećega tipskog izdanja rimskogmisala govorio je požeškibiskup, upozorivši kako se unašim crkvama može svaštačuti što nije primjereno liturgijite da je nužno da se pjevačipridržavaju rimskoga misala,odnosno liturgijske pjesmarice.Biskup je zatim pjevače"proveo" kroz misno slavlje, odulazne do pričesne pjesme,obrazlažući na koji način setrebaju birati za pojedinedijelove mise, a isto tako i zapojedina misna slavlja tijekomgodine kao i ona kojima seslavi neka posebna svetkovina.Biskup je posebno upozorio nadijelove misnog slavlja koji sene smiju zamijeniti nekomdrugom pjesmom kao što jehiman "Slava Bogu na visini"ili "Jaganjče Božji" te objasnio

kada je nužno da pjesmu pjeva ipuk, a ne samo zbor ilipojedinac. Kako treba napravilan način izabrati pjesmeuz pojedine blagdane i svece,konkretno uz svetkovinu KristaKralja, predstavili su voditeljipjevačkoga zbora župe Davor.Na susretu je dogovoreno da seubuduće svake godine održisusret pjevača biskupije uzblagdan sv. Cecilije, te dazborovi zajednički nastupe naEuharistijskom kongresuPožeške biskupije koji će bitiodržan krajem rujna idućegodine uz desetu obljetnicunjezine uspostave. Kako se usklopu slavlja obljetnicebiskupije organizira ihodočašće u Rim, na njemu bipjevači trebali imati važnuulogu jer će trebati organiziratipjevanje na tri misna slavlja,među ostalim i u bazilici Sv.Petra, ali i na audijenciji kodpape Benedikta XVI. Susret jezavršio svečanim euharistijskimslavljem koje je u požeškojkatedrali predvodio biskupŠkvorčević, a na kojem susudjelovali i pjevali okupljenizborovi.

Đakonsko ređenje u PuliZa đakone zaređenačetvorica bogoslova izBiskupijskogmisijskog sjemeništaRedemptoris Mater

Pula, 25.11.2006. (IKA) - Uočisvetkovine Krista Kralja ukatedrali Sv. Tome u Pulizaređena su 25. studenoga zađakone četvorica bogoslova izBiskupijskoga misijskogsjemeništa Redemptoris Materu Puli. Dvojica za Porečko-pulsku biskupiju te po jedan zaZadarsku i Riječkunadbiskupiju. Misno slavlje iobred ređenja predvodio je

porečko-pulski biskup IvanMilovan, a sudjelovali suumirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Jurić,umirovljeni porečko-pulskibiskup Antun Bogetić, rektorsjemeništa preč. JanezOberstar, četrdesetak svećenikate mnogobrojni članoviNeokatekumenskog puta odakledolaze ređenici i brojni vjernici.Nakon što su ređenici

predstavljeni biskupu i biliprimljeni među izabranike zaređenje, biskup Milovan je upropovijedi istaknuo da đakoniimaju samo jedan uzor - Kristakoji je postao Sluga Očev zaspasenje čovječanstva. Na krajumisnog slavlja izaslaniciriječkog i zadarskognadbiskupa uputili su svoječestitke.

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Dan crkvenih glazbenika Varaždinske biskupijeIzlaganje o glazbi kaonavještaju održao mo.Miroslav Martinjak

Varaždin, 25.11.2006. (IKA) -Ured za crkvenu glazbuVaraždinske biskupije priredioje 25. studenoga u VaraždinuDan crkvenih glazbenika upovodu blagdana sv. Cecilije,zaštitnice crkvenog pjevanja.Započeo je misom koju je ukatedrali predvodiodijecezanski upraviteljVaraždinske biskupije mons.Ivan Godina, nastavio sepredavanjima u pjevaoniciBiskupskog ordinarijata, te jezaključen zajedničkim objedomu Svećeničkom domu uVaraždinu. Na susret su bilipozvani svi crkveni glazbenicikoji su pobliže uključeni uoblikovanje glazbenog života užupama, i to kao orguljaši ilivoditelji svih skupina zborova.Odazvalo se 40-ak voditelja,orguljaša i tzv. kantora,odnosno osoba kojezahvaljujući višestrukimtalentima djeluju kao orguljaši,zborovođe i skladatelji. Sve jepozdravio mo. Anđelko Igrec,voditelj biskupijskog Ureda zacrkvenu glazbu, koji je istaknuo

kako je želja govoriti o svimvažnijim pitanjima koja danasokružuju djelovanje crkvenihglazbenika u župnimzajednicama. Potaknuo ih je dabudu i animatori crkvenogapjevanja u crkvama biskupije teda u unapređenje crkveneglazbe uključe aktivniječlanove zborova da bi čitavazajednica okupljena naliturgijskim slavljima moglasudjelovati u tzv. dvostrukojmolitvi - pjevanju hvale i slaveBogu. Izlaganje o glazbi kaonavještaju održao je prof.Miroslav Martinjak, predstojnikInstituta za crkvenu glazbu prizagrebačkom KBF-u, koji jeistaknuo kako je crkvena glazbakroz povijest uvijek bilaslužbenica liturgije. Podsjetio jekako je II. vatikanski koncilcrkvenu glazbu nazvao"blagom neprocjenjivevrijednosti". Govoreći okarakteristikama crkveneglazbe kroz povijest, istaknuoje da je višeglasje pridonijelonjezinu velikom razvoju,osobito one veličanstvene za

velebne crkvene prostore.Kazao je kako glazba moranastati iz vjerničkog srca zavjerničko srce, te je upozorio daje danas narušava svjetovniutjecaj ritmičke glazbe.Istaknuo je kako crkvenaglazba treba biti glas molitve iusko povezana s liturgijom tepridonositi zajedništvu isvečanijem ugođaju slavljenjaBoga. Pritom je kazao kakomolitvena i svečarskadimenzija glazbe nije uumjetnosti, nego udobronamjernosti, tako dacrkvena glazbena molitva mogubiti i brojne obične pučkepopijevke, kojima obilujehrvatsko glazbeno crkvenostvaralaštvo. Potaknuo jecrkvene glazbenike da buduustrajni, spretni i snalažljivi dabi se mogli prilagođavatipotrebama i okolnostimaliturgijskih slavlja. U drugomdijelu susreta radionicuupjevavanja održala je prof.Dorotea Ilčić.

Slavlje u VinkovcimaBiskup Srakić uveo uslužbu akolitapetoricu svećeničkihkandidata izĐakovačke iSrijemske i Subotičkebiskupije

Vinkovci, 26.11.2006.(IKA/BTU) - Na svetkovinuKrista Kralja, 26. studenoga,đakovački i srijemski biskup dr.Marin Srakić predsjedao jeeuharistijskom slavlju u župnojcrkvi Sv. Euzebija i Poliona uVinkovcima te uveo u službuakolita petoricu svećeničkihkandidata iz Đakovačke iSrijemske i Subotičkebiskupije. Suslavili su poglavariBogoslovnog sjemeništa uĐakovu, na čelu s rektorommons. Josipom Bernatovićem,tajnik Biskupskog ordinarijataFabijan Svalina, župnik izVajske Josip Kujundžić,domaći župni vikar Boris Vulići domaći župnik i dekanvinkovački mons. TadijaPranjić. Službu akolita primilisu kandidati Davorin Anđić(Vinkovci 1 - Đakovačka iSrijemska biskupija), DraganMuharem (Vajska - Subotičkabiskupija), Marijan Ostrogonac(Stari Žednik - Subotičkabiskupija), Ivan Rajković(Petrovaradin 3 - Đakovačka iSrijemska biskupija) iVjekoslav Šarčević (Subotica -Subotička biskupija). U pozdravu je mons. Pranjićzaželio biskupu Srakiću što višeovakvih radosnih trenutaka

dodjeljivanja službi, a kasnije iprezbiterata. "Molimo se danasda nas Bog nikada ne ostavi bezsvećenika i redovnika koji subili svjetlo hrvatskom narodu.Neka dragi Bog pozove što višemladića i djevojaka usvećenički i redovnički savez",poručio je mons. Pranjić.Svetkovina Krista Kralja jerazlog ohrabrenja, pouzdanja ipovjerenja. Isus je pobijediozlo, bol i smrt. Isus je Kraljpravde i Kralj srdaca i zato gatreba navijestiti hrabro iapostolskim žarom, svugdje iuvijek, poručio je biskup Srakiću propovijedi. Krist je Kralj iželi da se njegovo kraljevstvoizgrađuje na zemlji kroz Crkvu.U toj Crkvi vi koji ste primilisakramente krštenja, potvrde isvete ženidbe, pozvani ste poslužbi Učitelja naviještatiKrista Gospodina i Njegovokraljevstvo ljubavi. Po službisvećenika, pozvani ste u svojimobiteljima biti svećenici. Poslužbi upravitelja da doistaravnate bilo u svojimobiteljima, ili zajednicama ilidruštvima da pošteno, bezprevare vodite ovo društvo isvoje obitelji. A oni koji uBožjoj Crkvi dobivaju posebnepozive, dobivaju i ujedno iposebna poslanja. Među njima

su oni koji primaju sakramentsvetoga reda, kazao je biskup.Kandidatima za službu akolitabiskup je poručio: "Buditesvjesni velike odgovornostiprema tijelu Kristovu podprilikama kruha i vina, i prematijelu Kristovu, a to je Crkva".Premda je u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji zaključenaGodina svećeničkoga iredovničkog poziva, biskup jepozvao da se i dalje intenzivnomoli za zvanja. "Budemo lishvatili svatko svoj poziv iodgovornost onda ćemo imatine samo pet kandidata za dvijebiskupije, nego će bit dalekoviše. I nije samo to da bude višekandidata, nego da budemobolji mi koji smo prihvatili,počevši od biskupa, svećenika,đakona, da doista do krajashvatimo svoj poziv i u punojga vjernosti izvršimo",zaključio je biskup Srakić.Novi su akoliti na misi vršilisvoju službu pripravljajućieuharistijske darove i dijelećipričest vjernicima. Na kraju suzapjevali pjesmu "PrimiGospodine". Danu podjeleslužbe akolita prethodila jetrodnevnica. Mise su predvodiliPavo Vukovac, fra IvicaJagodić i mr. Bože Radoš.

22 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

15. obljetnica egzodusa stanovnika CetingradaCetingrad, 26.11.2006. (IKA) -Nizom događaja obilježena je26. studenoga 15. obljetnicaegzodusa naroda Cetingrada isusjednih mjesta u BiHodnosno Veliku Kladušu. Užupnoj crkvi Uznesenja BDMslužena je svečana misa, kodspomenika palim braniteljimapoloženi su vijenci i cvijeće, ana kraju je kod drevnog gradaCetina održan kulturno-umjetnički program KUD-ova.Svečanu misu predvodio jetajnik gospićko-senjskogabiskupa Mile Bogovića fraDraženko Tomić, a uzmnogobrojne vjernike nazočilisu brojni gosti iz susjednihgradova i BiH. U propovijedi sefra Draženko založio da senačela kraljevstva Božjega živeveć ovdje na zemlji: ljubavprema Bogu i bližnjemu.Također je podsjetio koliko jeveliko blago imati vlastitudržavu te istaknuo da jepotrebno njegovati zajedništvo

i osjećaj žrtve za drugoga, jernas na to obvezuje "žrtva onihkoji su umrli prije 15 godina zanašu slobodu". Župnik Marijan Ožurapredstavio je namjeru da se ukripti crkve postavi 14mramornih ploča na kojima ćebiti ispisana imena 343poginulih iz općine Cetingrad.Izradu te spomen kapelicefinancira župa Kastav. Na misije pjevalo Prvo hrvatskopjevačko društvo Zora izKarlovca utemeljeno još davne1858. pod vodstvom IreneBožičević. Nakon mise u crkvije održan prigodni recitalučenika cetingradske osnovneškole.Nakon mise u centruCetingrada blagoslovljen jespomenik hrvatskimbraniteljima i žrtvama rata. Zatu prigodu postrojena jecetingradska povijesnapostrojba "Karlovački počasnivod", a cvijeće i svijeće položili

su predstavnici općinskih vlastii braniteljskih udruga. Riječizahvale izrekao je načelnikopćine Nikola Paulić.Ostatak programa odvijao se nadrevnom Cetinu gdje je 1527.održan znameniti saborhrvatskog plemstva. Zbor"Zora" otpjevao je hrvatskuhimnu, a glavni organizatorsusreta Ivan Mateša podsjetio jena strašni egzodus te se toplozahvalio stanovnicima Unsko-sanskog kantona koji su ratne1991. primili izbjeglostanovništvo Korduna. Tripjesme izvela je karlovačkaklapa "Ivan Mažuranić".Slijedili su nastupi KUD-ova:"Cetingradska tamburica" izCetingrada, "Fra Ivan FranjoJukić" iz Vojnića, "Sveti Duh"iz Hrvatskog Blagaja,"Lađevčani" iz Lađevca,"Anton Matija Relković" izslavonskog Davora i "Izvor" izRakovice.

Nin: Blagoslov novih orgulja za župnu crkvuDar dobročiniteljiceMarije Kanjer, kojanovčano pomaže iškolovanje dvasvećenika misionaraiz Gane

Nin, 26.11.2006. (IKA) - Užupnoj crkvi Sv. Anselma uNinu u nedjelju 26. studenoganinski župnik i dekan don ŠimeKevrić predvodio je misnoslavlje u tijeku kojeg jeblagoslovio nove elektronskeorgulje, dar dobročiniteljiceMarije Kanjer rođ. Stulić. Ta jecrkvena dobročiniteljica 30godina živjela u Kanadi, a odušteđevine pokojnog suprugakupila je orgulje Viscount,Prestige 20. Sastoje se od dvamanuala i 28 registara. Nove

orgulje osobita su radost i darninskoj osmoškolskoj djecikoja su okupljena u zbor od oko40 članova i predvođeni s.Krešimirom Zanki, pjevanjemobogaćuju misna slavlja. "Želja mi je darovati rodnommjestu jer sam odgojena uzGospu Ninsku", rekla je MarijaKanjer, dodavši da Nin nikadnije zaboravila, te je župidarovala i kopiju čudotvornogkipa Gospe od Zečeva, kipUskrslog Krista, a u posljednjoj

velikoj obnovi župne crkve,darovala je i rasvjetu, kalež iveliku pokaznicu. ŽupnikKevrić zahvalio je tojangažiranoj vjernici za svadobročinstva, poželjevši jojBožji blagoslov u životu.Kanjer novčano pomaže iškolovanje dva svećenikamisionara iz Gane, do kojih jedošla preko poznavanjahrvatskog misionara u Gani donIvana Stojanovića.

Samoborke u župnoj crkvi na KlisuSplit, 26.11.2006. (IKA) - Usklopu XI. dana duhovneglazbe Cro Patria 2006. kojepriređuje Glazbena mladežSplit upriličen je 26. studenogau crkvi Uznesenja BlaženeDjevice Marije na Klisukoncert vokalnog ansambla"Samoborke". Osnovan 1982.kao vokalna sekcijaTamburaškog društva FerdoLivadić, ovaj vrijedandjevojački ansambl gaji u svomprogramu klasičnu, narodnu izabavnu glazbu. Osimuspješnih koncerata u domovinii inozemstvu, od 2003., kadavodstvo preuzima dirigent, solopjevač i vokalni pedagog mo.

Bojan Pogrmilović, ansamblrazvija i bogatu samostalnukoncertnu djelatnost, snimaprvi nosač zvuka narodneglazbe cijeloga svijeta teostvaruje uspješne turneje uAustriji i Italiji, predstavljajućitako svoj bogati i raznovrsnirepertoar. U župnoj crkvi naKlisu Samoborke su sepredstavile programomduhovnih pjesama i obradahrvatskog i svjetskog folklora:"Ave Jesu" Duška Tambače,"Candlelight Carrol" JohnaRuttera, "Ride on, King Jesus"H. T. Burleigha, "I am going upto yonder", talijanskom "Ilcanto della sposa", bugarskom

"Vecerej Rado", grčkom"Militza", hrvatskim "Lepamoja gorica zelena" i "Dobridenek", a osobit pljesak uprepunoj župnoj crkvi doživjelesu nakon izvedbe klapskepjesme "Da bi udrile sefortune". Djevojke urešenekralušima, vezenimovratnicima iz samoborskenarodne nošnje, skladnimglasovima i izgrađenimscenskim nastupom podvodstvom mo. Pogrmilovića,priredile su Klišanimajedinstven glazbeni doživljaj isvečano ozračje svetkovineKrista Kralja.

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Biskup Bogović posvetio novi oltar u SincuSinac, 26.11.2006. (IKA) -Gospićko-senjski biskup MileBogović predvodio je nablagdan Krista Kralja 26.studenoga svečano misnoslavlje u župi Sinac u Otočkomdekanatu, na kojem je u župnojcrkvi Sv. Ilije posvetio novioltar. Koncelebrirali su župnikSinca Pejo Ivkić i dušobrižnikza slijepe i slabovidne osobeDubrovačke biskupije don JureLadišić. Na početku mise mladižupljani podarili su biskupuBogoviću cvijeće i kip sv.

Mihovila, njegovog zaštitnika.Prvi čovjek Crkve u Liciporučio je u homilijivjerničkom puku iz srca Gackedoline o značaju blagdanaKrista Kralja kao i tajni križa:"Krist se križem uzdignuoiznad svih slabosti i nikada senije pokolebao te vječno ostaovjeran idealima nebeskog oca iljudima. Premda je završio nakrižu, postao je simbolpobjednika". U nastavku jebiskup pojasnio važnostžrtvenika ili oltara koji je još od

poganskih vremena služio zaprikazivanje žrtve stvoritelju, teje istaknuo primjerstarozavjetnog proroka sv. Ilije,koji je ustao protiv lažnihbogova a u obranu Jahve. Naprimjeru Kaina i Abela ukazaoje na potrebu praštanja prijenego prinosimo žrtvu kojasamo tada dobiva na smislu. Nakraju je biskup svetim uljem ikrizmom posvetio novi oltar ucrkvi Sv. Ilije.

Prvi izbori za ŽPV u Gospićko-senjskoj biskupijiU svim župamapredstavljenikandidati za župnapastoralna vijeća kojaće se birati 3.prosinca

Gospić, 26.11.2006. (IKA) - Usvim župama Gospićko-senjskebiskupije na nedjeljnim misamana blagdan Krista Kralja 26.studenoga predstavljeni sukandidati za župna pastoralnavijeća koja će se birati unedjelju 3. prosinca. To su prviizbori za ŽPV u Gospićko-senjskoj biskupiji.Temeljem odluke Statuta

župnoga pastoralnog vijećausvojenog na sjedniciPrezbiterskog vijeća Gospićko-senjske biskupije 31. listopada ipotpisanim od strane biskupaMile Bogovića, župnici suproteklih tjedana obavilipripreme te uz duhovnupripremu donijeli i popiskandidata između kojih ćevjernici birati članove za nova

župna pastoralna vijeća. Brojčlanova ovisi o veličini župa, akreće se od 5 do 25 članova.Osim članova izabranih natajnom glasovanju koje će seodržati na misama 3. prosinca,dio članova se neposrednoizabire prema svojimdužnostima, a do 3 člana možeizabirati i sam župnik.

Đakonsko ređenje u SplituNadbiskup Barišić ucrkvi Gospe odzdravlja zaredio zađakone bogosloveJuru Bjeliša, AntuPrnjaka, IvanaMacuta i EdvardaSokola

Split, 26.11.2006. (IKA) -Današnji je svijet potrebanljubavi. Đakonska služba jeslužba ljubavi u Crkvi. Prveđakone su, kako svjedoče Djelaapostolska, postavili apostoli zaslužbu caritasa, tj. za službuljubavi, propovijedanja iposvećivanja. Da bi Crkvamogla izvršiti svoje spasenjskoposlanje potrebni su jojposvećeni službenici, kazao jesplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić predvodeći nasvetkovinu Krista Kralja, unedjelju 26. studenoga, u crkviGospe od zdravlja u Splitueuharistijsko slavlje u tijekukojega je zaredio za đakonečetvoricu bogoslova, JuruBjeliša i Antu Prnjaka nanaslov Splitsko-makarskenadbiskupije te Ivana Macuta iEdvarda Sokola na naslovfranjevačke provincijePresvetog Otkupitelja. Nakon što su kandidati zađakonat navijestili Riječ Božjute njihovi odgojitelji prednadbiskupom zajamčili da suprema sudu Crkve prikladni zađakonsku službu, nadbiskup jeu homiliji tumačio dubokusimboliku susreta Isusa i Pilata,dviju različitih vizija svijeta.Isus naučava snagu Očeveistine, a ne zemaljske vlasti, po

cijenu vlastita života, dok Pilatsnagom zemaljske moći i vlastičuva vlastiti život ne prežućipred istinom. Stoga Isus nedolazi u svijet proširiti granicesvoje moći, nego uspostavitipravdu, mir i ljubav. S tim uvezi nadbiskup je napomenuokako današnji mentalitetravnodušnosti i relativizma netraži istinu, nego moć, ne žudiza pravdom, nego osobnomkoristi. Takvo društvo ne želiBoga raspete ljubavi, negoovozemaljskoga moćnikakojemu Krist smeta.U tom je svjetlu nadbiskupupozorio đakone da se joščvršće privežu uz Evanđelje iIstinu kako Krista ne bizamijenili nekim efemernimužicima. Danas ljudi kupujudionice i pitaju se gdje bi bilodobro uložiti dio da bi im se skamatama vratilo, kazao jenadbiskup te obraćajući seđakonima istaknuo da sunjihove dionice njihov cjelovitiživot koji su uložili unajvrjednije u istinu IsusaKrista da bi ih on učinioslušateljima i služiteljimaNjegove riječi te sudionicimaodvažnosti i bogatstva Crkve.Pozvavši ih da budu znaksvijetu, da unose svijetlo gdje jetama i nadu gdje je očaj,nadbiskup je đakonima čestitao

na odvažnosti te zahvalio svimaonima koji su svoju ljubav iznanje utkali u njihov odgoj irazvitak zvanja, roditeljima irodbini, odgojiteljima iprofesorima, župnoj zajednici,te prijateljima, kolegama ikolegicama. Potom je nadbiskupkandidatima podijeliosakrament svetog redađakonata. Nakon popričesnemolitve, svoju riječ zahvale ičestitke nadbiskupu iređenicima uputio je provincijalprovincije PresvetogOtkupitelja dr. fra Željko Tolić.Prije završnoga svečanogblagoslova nadbiskup je,osvrćući se na rodna mjestađakona: Berlin, Vukovar,Opuzen i Split, istaknuo kako jeovaj dan radost cijele domovinei šire te da surađivati s Kristomkraljem znači nositi njegovokraljevstvo preko granica, izsrca u srca.Na misi ređenja koncelebriralisu provincijal provincijePresvetog Otkupitelja dr. fraŽeljko Tolić, generalni vikarmons. Ivan Ćubelić i pastoralnivikar mons. Drago Šimundža temnogobrojni župnici,odgojitelji i profesori.

24 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagoslov novog župnog doma u MatuljimaMatulji, 26.11.2006. (IKA) -Blagoslovom novog župnogstana i pastoralnog doma župaKrista Kralja u Matuljima 26.studenoga proslavila je blagdansvog zaštitnika. Misu iblagoslov predvodio je riječkinadbiskup Ivan Devčić,potvrdivši važnost togadogađaja za matuljsku župu.Svečanost mise uzveličali sunajmlađi iz dječjeg vrtićapjesmom i dobrodošlicomnadbiskupu Devčiću i gostima. Nadbiskup je u propovijedivjernike pozvao da ostvarujuKraljevstvo Božje u svojimživotima, a to mogu jedinočineći dobro i slijedeći Kristov

nauk. Podsjetio je župljane i navažnost novog župnog stana ipastoralnog doma za budućiživot župe. Prizemlje kućepredviđeno je za susretevjernika, dok će na katu bitistan župnika.Matuljskoj župi stan je oduzet1948., kada su komunističkevlasti zatvorile župnika, te podizlikom da u stanu nitko ne živijednostavno ga oduzele.Trideset godina kasnije kuća jesrušena i na njezinom mjestuizgrađen vrtić. Dugi niz godinau Matuljima nije mogaostanovati župnik dok župakrajem osamdesetih godina nijeotkupila jednu manju kuću ublizini župne crkve. Ta je kuća

postala dom matuljskihžupnika, no nije moglaodgovoriti pastoralnimpotrebama i pružiti prostorsusretima vjernika.Kompenzacijom za oduzetadobra Općina Matulji 2005.ustupila je Riječkojnadbiskupiji zemljište okokapelice Sv. Mihovila.Župnik Ivo Mićić pozvao ježupljane da i narednih danadođu posjetiti župni ured iiskoriste nove mogućnosti zasusrete koje im pružaju teprostorije. Zahvalio je svimdonatorima, a u projekt sunajviše uložili Riječkanadbiskupija i župljani tedonatori iz Njemačke.

Đakonsko ređenje u DubrovnikuBiskup Puljić zađakona Dubrovačkebiskupije zarediobogoslova StipuZadru

Dubrovnik, 26.11.2006. (IKA)- Dubrovački biskup ŽelimirPuljić za đakona Dubrovačkebiskupije zaredio je bogoslovaStipu Zadru, na svetkovinuKrista Kralja 26. studenogadubrovačkoj katedrali.U koncelebraciji su, uzređenikove prijatelje svećenikeiz različitih biskupija,sudjelovali i župnik njegoverodne župe don Franjo Ivandić iređenikov sumještanin kanonikpreč. Anto Meštrović. Prvistupanj svetog reda ređenik jeprimio u nazočnosti svojihroditelja, braće i sestara,rodbine i prijatelja koji su za tuprigodu stigli u Dubrovnik, tevjernika njegove novebiskupije. U propovijedi je biskup Puljićgovorio o svetkovini KristaKralja i o službi đakona uCrkvi. Istaknuo je kako Isusovokraljevstvo nema teritorija, ni

granica, ni vojske niti policije,te dodao: "Isus je Kralj onihkoji mu vjeruju i prihvaćajunjegovu vlast u svojoj savjesti.Njegovo kraljevstvo događa seprvenstveno u dušama onih kojiprihvaćaju zakone života kojeon zapovijeda, a to su: ljubitiBoga svim srcem i svomdušom, te bližnjega svoga kaosebe samoga. To je ustavnjegova kraljevstva u koje smoušli po krštenju. I ako se neisključimo iz njega u tijekuživota moći ćemo čuti nasvršetku povijesti spasonosniglas Kralja i Suca: "Dođiteblagoslovljeni oca mojega!Primite u baštinu kraljevstvo,pripravljeno za vas od postankasvijeta!" Bit će to naš danuskrsnuća za slavu vječneradosti, ljubavi i mira u puniniživota Oca i Sina i DuhaSvetoga! Opisujući obredđakonskog ređenja, biskupPuljić je istaknuo kako je Božji

poziv osobna stvar pojedinca ine može se dogoditi podelegaciji, te je on potpun itrajan. U predanju duhovnihovlasti kod ređenja kandidatpostaje "prijenosnikomBožanskog djelovanja" islužbenim moliteljem u imeCrkve, rekao je biskup,poručivši kako on nije višeprivatna osoba nego je u službi.Crkva se služi njegovim ustimakako bi odala hvalu Bogu.Njegovo je ređenje stoga darzajednici vjernika, braći, Crkvii svijetu.Stipo Zadro rođen je 1979. uselu Dobroša, župa SrcaIsusova u Prozoru,Vrhbosanska nadbiskupija.Osnovnu školu završio je uProzoru, Klasičnu gimnaziju uZadru, teologiju je studirao uSarajevu i Splitu, a đakonskimređenjem postao je novi članklera Dubrovačke biskupije.

35. obljetnica vjeronauka za mlade s dr. LadikomBrojni župljani inekadašnjivjeroučenici okupilisu se na svečanomeuharistijskom slavljuu crkvi Sv. Jeronima uZagrebu

Zagreb, 26.11.2006. (IKA) -Brojni župljani i nekadašnjivjeroučenici okupili su se unedjelju 26. studenoga, nablagdan Krista Kralja, u crkviSv. Jeronima u Zagrebu nasvečanom euharistijskomslavlju da bi proslavili 35.obljetnicu vjeronauka za mlades dr. Josipom Ladikom. Misu jeuz domaćeg župnika IvicuFilipčića i Franju Biškupapredvodio fra Ivan Široki,vjeroučenik dr. Ladike.Posebno je istaknuto kako je dr.Ladika svojim riječima ipozitivnim primjerom utjecao

na brojne generacije te da su utoj župi zahvaljujući njemuostvareni mnogi brakovi,obitelji i duhovna zvanja. Dr.Ladika se s generacijom, kojase okupila nakon tri i poldesetljeća da bi se prisjetila izahvalila, okupljaosedamdesetih godinaprotekloga stoljeća,podučavajući ih kako trebajubiti angažirani vjernici kojiznaju suosjećati s tuđompatnjom, ali i unositi radost inadu te svjedočiti Božju slavudruštvu oko sebe. Dr. Ladika je,prema riječima fra Ivana

Širokog, bio čovjek koji ježivio Drugi vatikanski sabor iorganizirao susrete u kojima jeisticao da vjernici morajuzauzeti svoje mjesto u Crkvi idruštvu. Fra Ivan je upropovijedi istaknuo što bi svetrebao činiti današnji čovjekkako bi ostvarivao KraljevstvoBožje u svom okružju. U tijekumise proslavljena je i zlatnaobljetnica, 50 godina brakaMagdalene Petric i FranjeŠtambuka, a vjeronaučnazajednica dr. Ladike nastavilaje druženje uz domjenak uvjeronaučnoj dvorani.

25v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Brat Urlich iz Taizea u SplituIzrazio je zadovoljstvotijekom priprema zataizeovski susret uZagrebu na kojemuočekuje oko 35.000mladih iz cijeleEurope

Split, 27.11.2006. (IKA) - Upripremi za ovogodišnjiEuropski susret mladih, koji ćese u organizaciji ekumenskezajednice braće iz Taizeaodržati u Zagrebu od 28.prosinca 2006. do 1. siječnja2007., Ured za pastoral mladihSplitsko-makarske nadbiskupijepriredio je 27. studenogamolitveni susret za mladež usplitskoj prvostolnici Sv.Dujma. Susret je započeomolitvenim dijelom koji supredvodili mladi iz Udruge"Isus je put" i III. gimnazijepredvođeni sa s. Darijom Bota.Na susretu je sudjelovao bratUrlich, povjerenik taizeovskebraće za Hrvatsku, koji zajednosa svojom braćom od rujnaboravi u našoj domovini teanimiraju mladež za taj susret.

Izrazio je zadovoljstvo tijekompriprema za taizeovski susret uZagrebu, rekavši da se očekujeoko 35.000 mladih iz cijeleEurope koji će biti smješteni poobiteljima u zagrebačkimžupama. Iz Hrvatske se prijavioveliki broj mladih dragovoljaca.Molitveni susreti i radioniceodržavat će se dijelom naZagrebačkom velesajmu, adijelom u župnim crkvama.Brat Urlich pozvao je brojnunazočnu mladež da hodočastina susret u Zagreb i da na topotakne svoje prijatelje iz školei fakulteta. Zatim je prikazao film otaizeovskim susretima mladih uraznim gradovima svijeta injihovim susretima s papomIvanom Pavlom II. koji je kao i

papa Ivan XXIII. Taize nazvao"mladim proljećem". U filmu jetakođer prikazan susret mladihiz Hrvatske s bratom Rogerom,dugogodišnjim voditeljemtaizeovske zajednice, a sadašnjivoditelj brat Alois istaknuo jeda iskustvo pokazuje kako uTaize dolaze mnogi mladiHrvati, svjedočeći svojekršćanske korijene. Susret jezavršio razgovorom brataUrlicha s mladima kojima seobratio i povjerenik za pastoralmladih dr. don Alojzije Čondić,istaknuvši važnost duhovnepripreme za susret u Zagrebu.Kratke pjesme molitvenogasadržaja u taizeovskom duhupredvodio je vokalno-instrumentalni sastav"Navjestitelji".

Biskup Bogović na tribini Hrvatskog slovaZagreb, 27.11.2006. (IKA) - Uprostorijama Hrvatske kulturnezaklade i Hrvatskog slova uZagrebu održana je 27.studenoga tribina u organizacijiHrvatskoga kulturnog vijeća"Osuda zločina komunizma -stvarna ili deklarativna?" Sudjelovali su dr. LjerkaMintas-Hodak, gospićko-

senjski biskup dr. MileBogović, dr. Milan Vuković,dr. Josip Jurčević, dr. MarkoVeselica i mr. Zdravka Bušić.Biskup Bogović govorio je otome tko ima pravo suditi iosuđivati, te u biblijskomsmislu podsjetio da sud pripadajedino Bogu samom. A sobzirom na sadašnje stanje i

raspoloženje prema zločinimakomunizma, rekao je damoćnici sada ne optužujukomuniste i njihove zločine, nezato što oni to ne bi zaslužili ilišto ovi ne bi mislili da su oni tozaslužili, nego zato što im tosada nije u interesu - "nemajupolitičke volje".

Poštanska marka "Božić 2006."Zagreb, 28.11.2006. (IKA) -Hrvatska pošta izdala jeprigodnu poštansku marku"Božić 2006.", nominalne

vrijednosti 2.30 kuna. Motivmarke je oltarna pala "RođenjeKristovo" iz župne crkveSvetog Stjepana u Luci

Šipanskoj iz XV. stoljeća.Autor dizajna marke je dizajneriz Zagreba Danijel Popović.

Biskup Srakić podijelio blagoslov vojnicima koji sepripremaju za misiju u AfganistanĐakovo, 28.11.2006.(IKA/BTU) - Đakovački isrijemski biskup dr. MarinSrakić primio je 28. studenogau Biskupskom domu u Đakovupripadnike postrojbi 3. korpusaHrvatske vojske podzapovijedanjem pukovnikaSiniše Jurkovića, koji se na

vojnom vježbalištu uGašincima pripremaju za misijuu Afganistan. Nakon razgovorabiskup Srakić vojnicima jepodijelio blagoslov. Prijamu jeprethodio obilazak đakovačkekatedrale-bazilike i kripte upratnji đakovačkog župnika idekana Tomislava Čorluke i

misa koju je predvodio vojnikapelan Alojz Kovaček.Koncelebrirali su profesoriKatoličkoga bogoslovnogfakulteta u Đakovu i župnivikar u župi Svih svetih uĐakovu Bojan Slaviček.

26 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Kardinal Puljić primio Schwarz-SchillingaUred visokogpredstavnika trebaimati jednaka mjerilaprema svima, što dosada često nije bioslučaj, upozoriokardinal Puljić

Sarajevo, 25.11.2006.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup metropolit kardinalVinko Puljić primio je 24.studenoga u Sarajevu visokogpredstavnika i posebnogpredstavnika EU za BiHveleposlanika ChristianaSchwarz-Schillinga na njegovzahtjev. Schilling je rekao kakozahtjev OHR-a (Ureda visokogpredstavnika) domaćimpolitičarima da traže izmjenustavka 3 iz članka 10 izpotpisanog Temeljnog ugovoraizmeđu Svete Stolice i Bosne iHercegovine, u kojem je riječ opovratu Katoličkoj crkvinepokretnih nacionaliziranih iliuzetih dobara bez odgovarajućenaknade, ne treba gledati nanačin kao da OHR ima neštoprotiv Katoličke crkve negokao njihovu želju da sespomenuti stavak uskladi sazakonom kojim će se ureditimaterija restitucije u BiH.

Kardinal Puljić upitao je zaštoOHR nije na jednak načinreagirao kada su vlasti drugimavraćale odnosno davale nakorištenje oduzeta dobra,ističući da OHR treba imatijednaka mjerila prema svima,što do sada često nije bioslučaj.Veleposlanik Schilling takođerje rekao kako Hrvati bojkotirajuformiranje vlasti, a kardinalPuljić je istaknuo da hrvatskistranački predstavnici trebajušto prije naći način formiranjavlasti kojim bi se na najboljinačin zalagali za ostvarenjejednakopravnosti sva tri narodai svakog građanina u BiH i zaprosperitet ove zemlje. Izmeđuostalog, veleposlanik Schillingse osvrnuo i na predstojećudonatorsku konferencijuMeđureligijskog vijeća BiH,predlažući drugi termin, jer se unajavljenom terminu održavaslična donatorska konferencija

Kardinal Puljić primio je 25.studenoga glavnog tajnikaHrvatske demokratskezajednice BiH dr. NevenkaHercega i člana PredsjedništvaHDZ BiH Davora Čordaša,dopredsjednika RS. Dr. Hercegupoznao je kardinala Puljićakako sredstva priopćivanjaprenose da Hrvati blokirajukonstituiranje vlasti ističućikako je riječ o medijskoj igri ukojoj hrvatski stranački čelnicinemaju mogućnostjednakopravno iznositi svojestavove kako bi se stvaricjelovito prikazale. Sugovornicisu se suglasili oko potrebe dahrvatski stranački predstavnicipronađu konsenzus okotemeljnih stvari kada je riječ oostvarenju jednakopravnostihrvatskog naroda u Bosni iHercegovini.

Biskup Komarica dobitnik nagrade za hrabrost gradaAschaffenburga

Od 1992. do 1995.doživio je progonstvosvojih katoličkihvjernika uBanjolučkoj biskupiji,pritom je bez straha ineumorno svojimautoritetom nastojaospriječiti oružanikonflikt širih razmjera

Aschaffenburg, 25.11.2006.(IKA) - Banjolučki biskupFranjo Komarica dobitnik jenadregionalne nagrade gradaAschaffenburga za hrabrost"Mutig-Preis 2006", koja mu je25. studenoga uručena uGlazbenoj školi uAschaffenburgu. "Traže se ljudi, koji slijedesvoju savjest", kazao je upozdravnoj riječinadgradonačelnikAschaffenburga Klaus Herzog.U obrazloženju nagrade za

biskupa Komaricu rečeno jekako je od 1992. do 1995.doživio progonstvo svojihkatoličkih vjernika uBanjolučkoj biskupiji. Pritom jebez straha i neumorno svojimautoritetom nastojao spriječitioružani konflikt širih razmjera.U to je vrijeme njegovOrdinarijat postao karitativnoutočište za ljude u potrebi.Unatoč velikoj opasnosti nijenapustio svoj grad jer je znaoda je mnogima moralnapotpora.

Izaslanica Europskogparlamenta Doris Packpodsjetila je kako su i danasokolnosti u BiH teške. BiskupKomarica u zahvalnom jegovoru kazao da su i njegovisuradnici zaslužni i počašćenitom nagradom te je zahvalio natom vrijednom priznanju. Zasvoga dolaska u Aschaffenburgbiskup Komarica susreo se i svjernicima tamošnje Hrvatskekatoličke misije, koju vodi vlč.Ivan Levak.

Prvi pohod kardinala Bozanića hrvatskim vjernicimana afričkom kontinentu

Predviđeni su i susretis mjesnim biskupima,apostolskim nuncijemi hrvatskimveleposlanikom uPretoriji

Zagreb, 27.11.2006. (IKA) -Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić otputovao je uponedjeljak 27. studenoga, upastoralni pohod hrvatskimkatoličkim zajednicama u

Južnoj Africi.Na prvi pohod hrvatskimvjernicima na afričkomkontinentu kardinala Bozanićapozvao je voditelj Hrvatskekatoličke misije sv. Jeronima uJohannesburgu fra IvicaKarmelo Strčić. Osim susreta

sa vjernicima, predviđeni sususreti s mjesnim biskupima,apostolskim nuncijem ihrvatskim veleposlanikom uPretoriji. U Južnoj Africi danasživi oko 8000 hrvatskihiseljenika.

27v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Libanon: Crkva osuđuje ubojstvo ministra GemayelaPierre Gemayelpotječe iz uglednekršćanske obitelji

Beirut, 22.11.2006. (IKA) -Katolička crkva u Libanonuoštro je osudila ubojstvoministra industrije PierreaGemayela. Riječ je o strašnomzločinu, istaknuo je maronitskiantiohijski patrijarh kardinalNasrallah Boutros Sfeir urazgovoru za njemačkukatoličku novinsku agencijuKNA. Patrijarh je posvjedočioda Crkva osuđuje svaki zločin,a ne samo zločine protivkršćana, te se protivi korištenjunasilja u političke svrhe. Uposebnom priopćenju patrijarh

je pozvao svoje sunarodnjakena jedinstvo i opraštanje kakobi se ponovno uspostavio mir.Latinski biskup Paul Dahdahupozorio je da je atentat nauglednoga kršćanskogpolitičara još jedan udaracnestabilnome libanonskomedruštvu, kojim je dodatnominiran mirovni proces. Crkvastoga zahtijeva hitnorazrješenje okolnosti ubojstva iprivođenje krivaca.Ubijeni 34-godišnji političar,član Vlade premijera FouadaSiniora, potječe iz ugledne

kršćanske i političke dinastije uLibanonu. Njegov je otac AminGemayel šest godina biopredsjednik Libanona, a djedmu je bio utemeljitelj kršćanskestranke Falanga. Stric muBeshir Gemayel bio je ministarpolicije kojeg su ubiliprosirijski atentatori g. 1982.Stoga se u Libanonu smatra,budući da je i Pierre Gemayelpripadao protusirijskoj struji, daupravo u Damasku treba tražitikrivce za atentat.

Papa primio djelatnike Vatikanskih muzejaVatikan, 23.11.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio je23. studenoga ravnatelje izaposlenike Vatikanskihmuzeja, najbrojniju skupinuvatikanskih djelatnika.Osvrnuvši se na obilježavanje500. obljetnice Vatikanskihmuzeja, Papa je istaknuo kako sgledišta kršćanske porukeVatikanski muzeji imajuizvanrednu odgovornost. Međutolikim posjetiteljima muzeja, uovoj godini više od 4 milijunanjih, mnogi nisu katolici, tolikinisu kršćani, čak ni vjernici.Približavanje kršćanskoj istiniposredstvom umjetničkoga ilipovijesno-kulturnogizražavanja posebna je prilika uobraćanju inteligenciji iosjetljivosti osoba koje nepripadaju Katoličkoj crkvi,prema kojoj one ponekad mogugajiti nepovjerenje ipredrasude. Oni koji posjeteVatikanske muzeje mogu se,

zadržavajući se u tome svetištuumjetnosti i vjere, "uroniti" usrž "teologije u slikama", kazaoje Sveti Otac.U genetskom kodu Vatikanskihmuzeja je "da se velika klasičnakultura i ona židovsko-kršćanska međusobno nesuprotstavljaju, nego se stječu ujedinstveni Božji nacrt. Kaopotvrdu te istine papa jepokazao na kip Laokonta.Laokont potječe iz prvogastoljeća prije Krista, pronađenje 1506. Papa Julije II. ga je sdrugim kipovima postavio udanašnje oktogonalno dvorište itako je stvorena prva jezgramuzeja. Djelo možemo držatiprofanim, ali uključeno uvatikanski kontekst ono dobivasvoje puno i istinsko svjetlo. Toje svjetlo ljudskoga stvorenjakoje je stvorio Bog, slobode udrami svoga otkupljenja,protegnute između zemlje ineba, tijela i duha. To je svjetlo

ljepote koja iz unutarnjostidjela zrači i vodi duh kako bi seotvorio uzvišenome, tamo gdjeStvoritelj susreće stvorenjeučinjeno na Stvoriteljevu sliku ipriliku, primijetio je Papa.Povezanost Evanđelja i kulturejoš je izričitija u nekimodjelima, a gotovo jematerijalizirana u nekimdjelima, nastavio je Papa,osvrćući se na sarkofage umuzeju Pio-cristiano i nagrobove Nekropole, te naetnološku misionarsku zbirku.Muzej uistinu očituje stalnoispreplitanje između kršćanstvai kulture, vjere i umjetnosti,božanskoga i ljudskog, pojasnioje Papa i dodao kako je u tomeSikstinska kapela nenadmašiva.Na kraju je Sveti Otacdjelatnicima muzeja zahvaliona njihovu požrtvovnom radu ipotaknuo ih da posjetiteljimasvjedoče jednostavnu iučinkovitu vjeru.

Svetu Stolicu ne brinu prosvjedi protiv Papinapohoda Turskoj

Nema uopće govorada bi Papa otkazaosvoje putovanje -Prosvjedi susporadične pojave inikako ne odražavajuosjećaje većeg dijelapučanstva

Vatikan, 23.11.2006. (IKA) -Čini se da Sveta Stolica nijetoliko uzbuđena i zabrinutazbog prosvjednih manifestacijau Turskoj protiv Papinadolaska. Organizatori putovanjai jamstva turskih vlasti dajunaslutiti da će putovanje protećimirno. Ravnatelj Tiskovnogureda Svete Stolice o. FedericoLombardi primijetio je da jeriječ tek o malom broju takvihslučajeva te ne dolazi u pitanjebit Papina posjeta, koji će,prema predviđanjimaorganizatora Papinih putovanja,proteći mirno. Znamo dapostoje skupine kojima nijedrago da Papa dolazi u Tursku,

ali toga je bilo u mnogimslučajevima i tijekom putovanjapape Ivana Pavla II.Predsjednik Papinskog vijećaPravda i mir kardinal RaffaeleRenato Martino, koji jegodinama predstavljao SvetuStolicu u Ujedinjenimnarodima, uvjeren je da ćeputovanje pape Benedikta XVI.u Tursku, koje započinje 28.studenoga, biti putovanjedijaloga. Te prosvjednemanifestacije ne odražavaju,prema njegovim riječima,stajališta cijele zemlje. Papa ideu Tursku, jer osjeća potrebudijaloga s pravoslavljem iislamom. Kardinal je ipak

razočaran prosvjedima, jer Papadolazi kao hodočasnik mira,otvoren za svaki dijalog i zasusrete sa svima. U pogledusigurnosnih mjera kardinalMartino uvjeren je da će turskevlasti učiniti sve što je mogućeda bi putovanje proteklo upotpunoj sigurnosti i miru.Nema uopće govora da bi Papaotkazao svoje putovanje.Prosvjedi su sporadične pojavei nikako ne odražavaju osjećajevećeg dijela pučanstva. Papaće, dakle, otići u Tursku te netreba posvećivati previšepozornosti raznim uzbunama.Dijalog se mora nastaviti,zaključio je kardinal.

28 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Sprovod ministra GemayelaUbojstvo PierreaGemayela za mnogeznači gubitak svakenade u povratak mirau Libanon - Noviudarac libanonskimkršćanima

Beirut, 23.11.2006. (IKA) -Maronitski antiohijski patrijarhkardinal Nasrallah Sfeir pozvaoje Libanonce na sprovoduubijenog ministra gospodarstvaPierrea Gemayela da naubojstvo ne odgovore smržnjom i osvetom. Upropovijedi u katedrali Sv.Jurja patrijarh je pozvao snagesigurnosti da pronađu krivce zataj atentat i otkriju tko stoji izazločina. Na dan sprovoda 23.

studenoga u Libanonu su bilezatvorene škole i trgovine, aviše desetaka tisuća - nekigovore i o stotinu tisuća - osobasudjelovalo je u posljednjemispraćaju. Sprovod je takođerbio i svojevrsni prosvjed protivsirijskog utjecaja u Libanonu.Više političara, koji su govorilina sprovodu, tražili su ostavkuprosirijski usmjerenogpredsjednika Libanona EmileaLahouda koji je, kao i ubijeni

Pierre Gemayel, maronitskikatolik. U povodu ubojstva uglednogakršćanskog političara, primaskardinal Philippe Barbarinizrazio je strah da će toubojstvo potaknuti daljnjeiseljavanje libanonskih kršćana.Ubojstvo Pierrea Gemayela zamnoge znači gubitak svakenade u povratak mira uLibanon, upozorava kardinal.

Peru: Zeleno svjetlo za pilulu za dan poslijeOdluku oštro kritiziraCrkva

Lima, 23.11.2006. (IKA) -Nakon višemjesečnih žučnihrasprava peruanski Ustavni sudodobrio je zahtjev tamošnjegMinistarstva zdravstva da se ubudućnosti smije besplatnodijeliti tzv. pilula za danposlije. Sud je svoju odlukupojasnio da taj preparat nema

abortivna svojstva, negosprečava da dođe do oplodnje,pa se može smatratikontracepcijskim sredstvom.Peruanski predsjednik AlanGarcia, koji je inače žestokiprotivnik pobačaja, podupro jedijeljenje pilula "za nesretneslučajeve". Crkva je oštro

kritizirala takvo stajalište, akardinal Juan Luis CiprianiThorne ističe da je onaj tkopodržava tu pilulu ubojica ilažac. Slična se rasprava vodilaprije nekoliko tjedana u Čileu,gdje je na kraju takođerodobreno besplatno dijeljenjepilule za dan poslije.

Papa primio poglavara Anglikanske crkvePapa izrazio žaljenjezbog nekih događajakoji su se zbili u kriluAnglikanske crkve, akoji su narušili odnoseizmeđu dviju Crkava -Na kraju susretapotpisana zajedničkaizjava

Vatikan, 23.11.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio je23. studenoga u Vatikanuprimasa Anglikanske crkvecanterburyjskog nadbiskupaRowana Williamsa. Svijet trebanaše svjedočenje i snagu kojadolazi od zajedničkognaviještanja evanđelja. Golematrpljenja ljudske obitelji inepravde kojima su pogođenetolike osobe predstavljaju žuranpoziv našem svjedočanstvu inašem zajedničkom služenju,rekao je Papa primasuAnglikanske crkve. Sveti Otacpodsjetio je kako se taj susretpodudara s 40. obljetnicomposjeta ondašnjegcanterburyjskog nadbiskupaMichaela Ramseya s PavlomVI. te kako je u odnosimaizmeđu anglikanske zajednice iKatoličke crkve umeđuvremenu postignutnapredak u traženju vidljivogjedinstva. Nažalost, primijetioje Papa, nedavni događaji,osobito vezani uz svećeničkuslužbu i neka moralna učenja,uzdrmali su naše odnose iunijeli zbunjenost u odnoseizmeđu katolika i anglikanaca.Naime, u Anglikanskoj crkviodnedavno je dopuštenoređenje žena za biskupe,

ređenje homoseksualaca zasvećenike te su uvedeni obrediblagoslova za istospolneparove. Smatramo, rekao jePapa, da su ta pitanja od vitalnevažnosti za naviještanjeevanđelja u cjelini i da ćerasprava koja se u vašojzajednici vodi o njimauvjetovati budućnost našihodnosa. On je, međutim, ujednoizrazio želju da će Anglikanskacrkva teološkom dijalogu, ukojem je zabilježen visokstupanj slaganja oko raznihteoloških pitanja, i daljeposvećivati ozbiljnu pozornost.Nadamo se, nastavio jeBenedikt XVI., da ćeanglikanska zajednica ostatiutemeljena na evanđeljima iapostolskoj tradiciji kojisačinjavaju našu zajedničkubaštinu i temelji su našezajedničke želje za radom napunom i vidljivom jedinstvo.Važno je, zaključio je Papa, dai usred trenutnih teškoćanastavimo naš teološki dijalog. Po završetku susreta Papa ianglikanski primas potpisali suzajedničku izjavu u kojoj suizrazili spremnost da zajedničkirade na promicanju poštivanjaživota od začeća do prirodne

smrti, na obrani svetosti braka,na pružanju pomoćisiromašnima i najranjivijima,napose onima koje se progonizbog njihove vjere, na očuvanjuokoliša i u borbi protivnegativnih posljedicamaterijalizma. Ponovno supotvrdili zauzetost okomeđureligijskog dijaloga. Papai poglavar Anglikanske crkveistaknuli su zauzimanje za miru Svetoj zemlji i ostalimzemljama pogođenim sukobimai prijetnji terorizma kaopodručja zajedničkogsvjedočenja i služenja što oddviju Crkava zahtijeva tješnjusuradnju. Naš dugi zajedničkiput zahtijeva da prepoznamoizazov koji predstavljajunajnovija zbivanja koja, osimšto su dovela do podjele međuanglikancima, predstavljajuozbiljne prepreke našemekumenskom hodu, ističe se uizjavi. U dokumentu se takođerističe nužnost da se nastaviputem prema punom ividljivom jedinstvu u Kristovojistini i ljubavi te da sezajednički poradi na stalnomdijalogu u kojem će seobrađivati važna ekleziološka ietička pitanja koja usporavajutaj hod.

Belgija: Svaki osmi svećenik stranacBruxelles, 24.11.2006. (IKA) -U Belgiji je svaki osmisvećenik stranac, a u više od400 župa djeluju duhovnici iz

inozemstva, objavio je dnevnik"La Libre Belgique". Većinasvećenika dolazi iz Afrike,nekadašnjih belgijskih kolonija

Kongo-Kinshasa, Ruanda iBurundi, te iz zemaljanekadašnjeg Istočnoga bloka,najviše iz Poljske.

29v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Papa protiv predrasuda prema zaraznim bolestimaPomoć oboljelima odteških zaraznih bolestipotiče savjestivladajućih naprimjenu socijalnepravde u svijetupodijeljenom na onekoji imaju i one kojinemaju pristupodgovarajućojterapiji, poručioBenedikt XVI.

Vatikan, 24.11.2006. (IKA) -Pomoć oboljelima od teškihzaraznih bolesti, poput AIDS-a,malarije ili tuberkuloze, potičesavjesti vladajućih i države naprimjenu socijalne pravde uovome svijetu koji je još uvijekpodijeljen na one koji imajupristup odgovarajućoj terapiji, ina one koji su u tomespriječeni, poručio je papaBenedikt XVI. sudionicimameđunarodne konferencije ozaraznim bolestima, primivši ihu audijenciju 24. studenoga. Napoziv Papinskoga vijeća zadušobrižništvo zdravstvenihdjelatnika na konferenciji kojase održava u Vatikanu, okupilose 500 stručnjaka iz cijelogasvijeta. Kroz djelovanje nekihsvetaca, Papa je podsjetio naslužbu koju Crkva obavlja napodručju bolesti, koje su čestopovezane s dramatičnimscenama boli i straha. Stari i

novi virusi tu su kako bipodsjetili na neizbježna ljudskaograničenja. Međutim, ljudskozalaganje ne smije nikadapopustiti u traženjudjelotvornijih sredstava i načinaza suzbijanje tih zala, te uublažavanju tegoba njihovihžrtava. Mnoštvo je muškaraca ižena u prošlosti stavilo naraspolaganje svoje sposobnostii ljudsku velikodušnostoboljelima od odbojnih bolesti.No, tim se pohvalnimpothvatima i nesebičnimgestama ljubavi suprotstavljane mali broj nepravdi, istaknuoje Papa. Pozvao je naodbacivanje predrasuda kojeosobito u zemljama blagostanjačesto ograničavaju djelotvornupomoć bolesnicima, u čemu impomažu i mediji promicanjemideala fizičke ljepote i zdravlja.Kako zaboraviti brojne oboljeleod zaraznih bolesti, primorane

živjeti izdvojeno, i ponekadobilježene znakom koji ihponižava, upitao se Papa teistaknuo kako se takve situacijekoje su za osudu u svijetupojavljuju puno ozbiljnije unejednakostima društvenih igospodarskih uvjeta izmeđuSjevera i Juga te upozorio napotrebu suradnje privatnih ijavnih ustanova na područjumedicinskih istraživanja iterapije. Na njih je važnoodgovoriti konkretnimpothvatima koji će pomoći upribližavanju bolesnima, učinitiživljom evangelizaciju kulturete predložiti poticajne motivegospodarskih i političkihdržavnih nacrta. Svaki pothvatostaje nedostatan ako se unjemu ne osjeća ljubav premačovjeku, koja se obogaćuje ususretu s Kristom, upozorio jePapa.

Anglikanski primas posjetio Kongregaciju zaevangelizaciju naroda

Nadbiskup Williams ikardinal Kasper nakonferenciji zanovinare istaknulizadovoljstvo uspjehomrazgovora i snažnuvolju za nastavkomekumenskoga dijaloga

Rim, 24.11.2006. (IKA) - Unastavku svog boravka u Rimucanterburyjski nadbiskupRowan Williams posjetio je 24.studenoga Kongregaciju zaevangelizaciju naroda te zatim spredsjednikom Papinskogavijeća za promicanje jedinstvakršćana kardinalom WalteromKasperom i vestminsterskimnadbiskupom kardinalomCormacom Murphyjem OConnorom održao konferencijuza novinare. Istaknuli suzadovoljstvo uspjehomrazgovora i snažnu volju zanastavkom na putuekumenskoga dijaloga. Primasanglikanske zajednice rekao jekako su ostvarena tri ciljanjegova posjeta: uspostavljanjeosobne veze s Papom, jačanjedijaloga između anglikanaca ikatolika, te susret s članovimavatikanskih ustanovazainteresiranih za različitevidike ekumenskoga dijaloga.Kardinal Kasper i nadbiskupWilliams najavili su takođersaziv povjerenstva, tijekom2007. godine, koje ćerazgovarati o teološkomedijalogu između katolika ianglikanaca.Benedikt XVI. je čovjekneizmjernoga teološkog znanjai velike duhovne dubine, kazaoje nadbiskup Williams, teistaknuo zajedničku volju zaradom u svrhu vidljivoga

jedinstva svih kršćana, i tounatoč razmimoilaženjima kojajoš uvijek postoje. Poželio jeuspjeh Papina apostolskogputovanja u Tursku, posebicešto se tiče odnosa izmeđuKatoličke crkve iCarigradskoga ekumenskogapatrijarhata.Priznavajući teškoće kojeobuhvaća to putovanje, kardinalKasper je istaknuo kako jestoga nada još veća. Želimopoduprijeti sve kršćanskemanjine nazočne u Turskoj,kazao je kardinal, istaknuvšivažnost toga Papina pohoda zakršćane koji proživljavaju tešketrenutke. Kardinal Kasper inadbiskup Williams izrazili suzajedničku zabrinutost za stanjekršćanske manjine u Svetojzemlji, te najavili hodočašće uSvetu zemlju u božićnovrijeme, na koje će zajednopoći katolički, anglikanski,baptistički i pravoslavnivjernici.U razgovoru za Radio Vatikannadbiskup Williams osvrnuo sena sv. Benedikta i njegovopravilo kao nacrt za miransuživot u suvremenojmultikulturnoj Europi.Anglikanski primas istaknuo jekako benediktinsko pravilopolazi od pretpostavke da jekulturni i individualni životzdrav ako u njemu imavremena za plodan rad,

upoznavanje samoga sebe imolitvu. Svaka kultura kojadaje veliku važnost plodnomeradu i stjecanju dobara, ukojemu nema više vremena zaučenje i upoznavanje samogasebe, pa ni vremena za zahvalitiBogu, je ispod ljudske razine.Zatim je istaknuo poslušnost inačin na koji Benediktovopravilo opisuje kako opat, likkoji predstavlja autoritet usamostanu, treba biti uzorposlušnosti Bogu, i na nekinačin, i zajednici. Stoga bismotrebali razmisliti kako se vlastvrši u društvu, i općenito, uEuropi. Potrebna je vlast kojauistinu prati stvarne potrebedruštva, i koja je spremnaodgovoriti na njih, ali i koja jeotvorena za Boga. Pravilo sv.Benedikta ističe kako ubenediktinskoj zajednici svatkoima dostojanstvo kako bi krozvlastiti rad, posebnesposobnosti te vlastitomnazočnošću i iskustvom, daosvoj prinos. To bi mogla bitivažna poruka za društva koja sesuočavaju s problemommanjina i doseljenika, utraženju načina na koji bi seunutar društva uskladili sviglasovi. Zbog toga mislim da jebenediktinsko pravilo zaEuropu i za svakoga od nas vrloaktualan dokument, istaknuo jenadbiskup Williams.

30 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Sveta Stolica protiv biološkoga oružjaUniverzalnostKonvencije o zabranibiološkoga oružjatreba biti prioritet,nijedna država netreba biti izuzeta da bise ostvarila suradnja,bez obzira na bilo čijegospodarske itrgovačke interese,poručio nadbiskupTomasi u Ženevi

Ženeva, 25.11.2006. (IKA) - Usjedištu Ujedinjenih naroda uŽenevi u tijeku je VI.konferencija o Konvencijizabrane biološkoga oružja.Konvencija je usvojena 1972., adosad ju je ratificiralo 155država. Govoreći o biološkomeoružju stalni promatrač SveteStolice pri Ujedinjenimnarodima u Ženevi nadbiskupSilvano Tomasi osnovnim zaizgradnju mira i sigurnosticijele ljudske obitelji istaknuoje zabranu uporabe biološkogaoružja, jer se države nalazepred izazovom od ogromnevažnosti za čovječanstvo, stogau obzir dolazi samo uspjehkonferencije. Ne trebaiskorijeniti sve tabue, naprotivneki su bitan uvjet za život udruštvu, ili za sam život.Upotrebljavati život kako bi se

uništio život, upotrebljavatiznanost, koja bi se trebala boritiprotiv bolesti i patnja da bi seširilo smrt, to treba ostatiapsolutni tabu, poručio jenadbiskup. Zbog toga bi, osimnjegova varljivoga karaktera, iideja uporabe biološkog oružjakako bi se pobijedio rat trebalaostati u okvirimanezamislivoga, pojasnio jenadbiskup, potičući djelotvornemjere na državnoj, regionalnoj imeđunarodnoj razini kako bi sepreduhitrilo nepopravljivo.Bioterorizmu se treba opirativoljom i zajedničkimdjelovanjem u okviru sigurnostii biosigurnosti. Dakle,univerzalnost Konvencije"treba biti prioritet" i "niti jednadržava ne treba biti izuzeta bezobzira na bilo kakvu izliku" dabi se ostvarila suradnja bez

obzira na bilo čije gospodarskei trgovačke interese, upozorioje nadbiskup Tomasi. Pozvao jeznanstvenike, sveučilišta,industrije i vladine imeđunarodne agencije nazajedničku odgovornost uuporabi biotehnologije zapromidžbu cjelovitoga ljudskogživota i razvoja na dobrobitsvih zemalja. Stoga je u okviruznanosti života i izgradnjezakona ponašanja važno etičkoobrazovanje studenata iistražitelja. Kako konvencija nebi ostala mrtvo slovo, trebausvojiti mjere da učvrstepovjerenje, poglavitotransparentnost, budući da nijedna država ne može samapobijediti rat protiv širenjabiološkoga oružja, zaključio jenadbiskup.

Papin susret s katoličkim novinarimaBenedikt XVI.ravnateljima inovinarima iz 160biskupijskih novina,članova Talijanskogasaveza katoličkihtjednika, istaknuo jeulogu biskupijskihčasopisa ne samo upastoralnomedjelovanju Crkve,nego i kaovježbaonice zauspoređivanje ideja zarazvoj građanske icrkvene zajednice

Vatikan, 25.11.2006. (IKA) -Zadaća je katoličkoga tiskaoblikovati javno mnijenjeprema duhu Evanđelja,istaknuo je papa Benedikt XVI.primivši 25. studenoga uaudijenciju sudionike susretaodržanoga na poticajTalijanskoga saveza katoličkihtjednika na temu "Katolici upolitici: Slobodni ili raspršeni?" Papa je istaknuo ulogubiskupijskih časopisa ne samo upastoralnome djelovanju Crkve,nego i kao vježbaonice zauspoređivanje ideja za razvojgrađanske i crkvene zajednice.Cilj je katoličkoga tiska svimapružiti poruku istine i nade, teistaknuti događaje i stvarnosti ukojima je življeno Evanđelje, iu kojima pobjeđuju dobro iistina, poticaj je Svetoga Ocaupućen ravnateljima inovinarima iz 160 biskupijskihnovina, članova Talijanskogasaveza katoličkih tjednika, kojiove godine slavi 40. obljetnicudjelovanja.

Nasuprot mnogolikomedjelovanju upravljenome premauništavanju kršćanskih korijenazapadne civilizacije, posebnazadaća obavijesnih sredstavakatoličkoga nadahnuća jestodgoj inteligencije ioblikovanje javnoga mnijenjaprema duhu Evanđelja. Brzirazvoj sredstava društvenogapriopćivanja i naprednatehnologija na području medijanisu učinile uzaludnom službubiskupijskih novina, jer dajuglas mjesnim zajednicama kojene mogu naći odgovarajućiodjek u velikim glasilima. Vašisu časopisi dragocjena sredstvainformiranja i širenjaEvanđelja. Zahvaljujućinjihovome kapilarnomerasprostiranju, katolički tjednicimogu stići i tamo kamo nedospijevaju s tradicionalnimsredstvima za pastoral. Vaši setjednici, osim toga, opravdanonazivaju "pučkim novinama",jer ostaju vezani uz događaje iživot ljudi na određenompodručju te prenose pučkupredaju i bogatu kulturnu i

vjersku baštinu vaših sela igradova. Prepričavajućisvakodnevna zbivanja,upoznajete sa stvarnošćuprožetom vjerom i dobrotomkoja nije bučna, ali čini istinskotkivo talijanskoga društva,primijetio je Papa te potaknuonazočne na zalaganje kako binjihove novine i dalje bile"pučke novine u puku" ivježbaonice za uspoređivanje idosljedne rasprave međurazličitim mišljenjima, a usvrhu istinskoga dijaloga,nužno potrebnoga za razvojgrađanske i crkvene zajednice.Vaši tjednici mogu za vjernikelaike, zauzete na socijalnome ipolitičkome planu, bitiznakovita mjesta susreta ipozornoga rasuđivanja, u svrhudijaloga i pronalaženjazajedničkih točaka i ciljeva uzajedničkome služenjuEvanđelju i općem dobru,napomenuo je Benedikt XVI.,istaknuvši na kraju kako je zaizvršenje te zadaće potrebnouvijek njegovati stalni i dubokiodnos s Kristom u molitvi.

Pravoslavni zahvalni Papi za posjet TurskojTiskovna konferencijabečkoga pravoslavnogmetropolita Staikosa

Beč, 27.11.2006. (IKA) -Zahvalni smo papi BenediktuXVI. što je zanimanje svjetskejavnosti usmjerio na još uvijektežak položaj kršćanskemanjine u Turskoj, istaknuo jebečki pravoslavni metropolitMichael Staikos na tiskovnojkonferenciji 27. studenoga uBeču. Istodobno je kritizirao

šutnju svjetske javnosti oponašanju turskih državnihvlasti prema tamošnjojkršćanskoj manjini, posebnogrčkoj i armenskoj nacionalnojmanjini. Ističe da Papin posjetTurskoj ima trostruko značenje:na prvome mjestu je posjetekumenskome patrijarhu, zatimmeđuvjerski susret s islamom te

potpora i ohrabrenje kršćanimau Turskoj. Benedikt XVI. neposjećuje u prvome redu turskudržavu, upozorava metropolit,nego je na prvom mjestu susrets poglavarom svjetskogapravoslavlja BartholomaisomI., što je "veliki ekumenskidogađaj".

31v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Socijalni tjedni FrancuskeTema je bila"Pravedno društvo" asudjelovalo je okočetiri tisuće laika izsvih francuskihbiskupija i gosti izdesetak europskihzemalja

Pariz, 27.11.2006. (IKA) - UParizu su od 24. do 26.studenoga održani 81. socijalnitjedni Francuske s temom"Pravedno društvo".Sudjelovalo je više od 4000većinom laika iz svihfrancuskih biskupija ipedesetak gostiju iz desetakeuropskih zemalja, međukojima i Marija Belošević iNeven Šimac iz Hrvatske.Glavna tema bila je vezana uzpravdu u području vjerskoga,međuvjerskog, društvenog,gospodarskog, političkog ikulturnog života Francuske. Uplenumu se raspravljalo opravednosti u zapadnomdruštvu, krizi društveneodgovornosti, sukobu i pravdi,kao i o socijalnom nauku Crkvei pravdi. Teme radnih skupinabile su poduzetništvo i pravda,pravda i obitelj, pravda ugradovima s posebnimnaglaskom na krizu predgrađa,pravednost u trgovini, pravda

temeljena na Bibliji, institucijapravednosti, migracije, odnosunepravde i siromaštva, te traži liEuropska unija uistinupravednost. S obzirom napredsjedničke izbore 2007.skup je bio prilika i za dijalog svodećim političarima najvećihstranaka i jednimpredsjedničkim kandidatom.Pokrenuta je i kampanjauobličena u dvanaest prijedlogaza "pravednije društvo"temeljeno na riječima MatejevaEvanđelja: "Jer ogladnjeh idadoste mi jesti; stranac bijah iprimiste me… Zaista, kažemvam, što god učiniste jednomuod ove moje najmanje braće,meni učiniste!" (Mt 25, 35-40).U kampanji, koja je ponajprije"otvoreno" pismopredsjedničkim kandidatima,naglasak je stavljen na temeobrazovanje djece, pravaradnika i reforma poduzeća,raspodjela dobiti, problembeskućnika i "geta", jačanje

socijalne kohezije, doprinosrazvoju europskog društva,odnos prema afričkimzemljama iz kojih dolazeimigranti, te novčana potporasiromašnim zemljama.Socijalni tjedni Francuskezavršili su svečanim misnimslavljem koje je predvodiobiskup Nanterre GerardDaucourt zajedno s pedesetaksvećenika. Kao i prijašnjihgodina braća iz Taizeaorganizirali su molitvu.Socijalne tjedne Francuskeinicirala su 1904. laici MariusGonin i Adeodat Boissard sciljem praktičnog doprinosakatolika laika oživotvorenjuenciklike "Rerum novarum". Utijeku svoje stoljetne povijesti,Socijalni tjedni Francuskenastojali su uvijek stavljatinaglasak na goruće teme udruštvu, te istaknuti ulogu iodgovornost vjernika laika uFrancuskoj.

Papa u TurskojBenedikt XVI. treći jepapa, nakon Pavla VI.i Ivana Pavla II., kojiu novije doba pohodiTursku

Ankara, 28.11.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. stigao je uutorak 28. studenoga u 13 satipo mjesnom vremenu učetverodnevni pastoralni pohodTurskoj. U zračnoj luci uAnkari dočekao ga je turskipremijer Tayyip Erdogan,istaknuvši: "Vaš posjet dolazi uveoma važnom trenutkukontroverzi međucivilizacijama i upravo je zatood posebnog značenja". Nakonferenciji za novinareneposredno nakonpetnaestominutnog razgovora sPapom, turski premijerizvijestio je kako je bilo riječi oodnosima među religijama te jePapu upoznao s projektom"Dijalog kultura", koji jepokrenuo zajedno sašpanjolskim premijerom JoseLuisom Zapaterom. PremijerErdogan zamolio je Papu zapotporu postupku ulaskaTurske u Europsku uniju. "Papaje odgovorio da on doduše nijepolitičar, no da želi da Turska

uđe u EU", izvijestio je turskipremijer.Sveti Otac zatim je posjetiomauzolej osnivača moderneTurske Mustafe KemalaAtaturka, te položio cvjetnivijenac na njegov grob izadržao se nekoliko trenutaka usabranosti. Ataturkov grob,kamen težak više od 40 tona,nalazi se u mauzoleju koji posvom obliku podsjeća na grčkihram. Unutrašnjost mauzolejaopločena je zelenim mramoromi ukrašena zlatnim mozaicima."U ovoj zemlji rado preuzimamriječi utemeljitelja RepublikeTurske Ataturka: mir u svijetu",istaknuo je Benedikt XVI. utekstu na engleskom jeziku kojije upisao u Zlatnu knjigu.Svečanost dobrodošlice zarazliku od dosadašnjihpapinskih putovanja nijeodržana u zračnoj luci već uslužbenom sjedištu turskogapredsjednika. Ahmet NecdetSezer Papu je srdačno primio upalači Cankaya, a zatim su se

povukli na razgovor upredsjednikov ured. Sezer jePapi darovao engleski prijevod"Firmansa" - carskog ukazakojim je Mehmet Osvajačpriznao prava ekumenskogapatrijarhata.U Papinoj pratnji u Tursku sustigli i državni tajnik TarcisioBertone, predsjednik Papinskogvijeća za međuvjerski dijalogkardinal Paul Poupard,predsjednik Vijeća za jedinstvokršćana kardinal WalterKasper, prefekt Kongregacijeza Istočne Crkve kardinalIgnace Moussa Daoud,nekadašnji dugogodišnjipredsjednik Papinskog vijećaza Pravdu i mir kardinal RogerEtchegaray i donedavnipredsjednik Papinskog vijećaza međureligijski dijalog istručnjak za islam nadbiskupMichael Fitzgerald.Benedikt XVI. treći je papa,nakon Pavla VI. i Ivana PavlaII., koji u novije doba pohodiTursku.

Obljetnica slovenskoga katoličkog radijaLjubljana, 28.11.2006. (IKA) -Slovenski katolički RadioOgnjišče proslavio je 28.studenoga 12. obljetnicupočetka cjelodnevnogemitiranja programa. Radio jeprije 12 godina započeo s

radom u podrumu Zavoda sv.Stanislava u Šentvidu, a već 5.lipnja krenuo je s programom izkoparskoga studija, koji imaprostorije pri crkvi Sv. Marka.Katolički Radio Ognjiščeutemeljilo je Tiskovno društvo

Ognjišče, direktor mu je mons.Franc Bole, a urednik FranciTrstenjak. Obljetnica radijaproslavljena je misom koju je ukapelici Zavoda sv. Stanislavaslavio mariborski pomoćnibiskup Peter Štrumf.

32 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

O dijalogu ovisi naša budućnostNajbolje ćemonapredovati krozistinski dijalog izmeđumuslimana i kršćana,utemeljen na istini inadahnut iskrenomželjom za boljimmeđusobnimupoznavanjem,poštujući različitosti iprepoznajući ono štonam je zajedničko,istaknuo je papa nasusretu s prof. AlijemBardakogluom

Ankara, 28.11.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. susreo se28. studenoga u Ankari s prof.Alijem Bardakogluom,voditeljem turskoga Ureda zavjerske poslove. Vaša jezemlja, veoma dragakršćanima. Mnoge su prvecrkvene zajednice nikle isazrele ovdje, nadahnutepropovijedanjem apostola,poglavito sv. Pavla i sv. Ivana.Tradicija koja je došla do nasgovori da je Marija, IsusovaMajka, živjela u Efezu, u kućiapostola Ivana. Ova je zemljabila svjedok velikog procvataislamske civilizacije urazličitim područjima,uključujući umjetnost iknjiževnost, kao i institucije.Postoje mnogobrojni kršćanskii muslimanski spomenici kojisvjedoče o slavnoj prošlostiTurske, rekao je Papa.Citirajući riječi svogaprethodnika pape Ivana PavlaII. koje je izgovorio prigodomsvoga pohoda Ankari godine1979., Benedikt XVI. upitao senije li upravo danas kada sukršćani i muslimani zakoračili unovo razdoblje povijesti,prijeko potrebno prepoznati irazvijati duhovne veze koje naspovezuju, s ciljem dazajedničkim snagamapromičemo i branimo moralne

vrijednosti, mir i slobodu.Međureligijski i interkulturnidijalog valja voditi soptimizmom i nadom. Tajdijalog ne može nikako bitinešto nuzgredno, već jenaprotiv osnovna potreba, okojoj u velikoj mjeri ovisi našabudućnost, istaknuo je Papa.Tragom svojih religijskihučenja, kršćani i muslimaniskreću pozornost na svetost idostojanstvo osobe. To jetemelj našega uzajamnogapoštovanja i uvažavanja, to jetemelj za suradnju u službi mirameđu državama i narodima,najvećoj želji svih vjernika isvih ljudi dobre volje, kazao jePapa, dodavši da kršćani imuslimani pripadaju obiteljionih koji vjeruju u jednogaBoga i koji se, prema svojimpredajama, pozivaju naAbrahama.To nas općeljudsko i duhovnojedinstvo u našim korijenima inašim određenjima potiče dapotražimo zajednički put unašem traženju temeljnihvrijednosti, što je takokarakteristično za osobe našegadoba. Kao muževi i žene vjeresuočeni smo s izazovomsveprisutne težnje zapravednošću, razvojem,solidarnošću, slobodom,sigurnošću, mirom i očuvanjem

okoliša i prirodnih dobara. Dokpoštujemo legitimnuautonomiju vremenitih stvari,možemo dati poseban doprinostraženju primjerenih rješenja nata urgentna pitanja, istaknuo jePapa. Napose možemo datiodgovor na pitanje o smislu isvrsi života, kako pojedinca,tako i čitave zajednice, koje sejavlja u današnjem društvu, ačesto je ostavljeno po strani.Pozvani smo složno raditi, takoda pomognemo društvu da seotvori za ono vrhunaravno, daprizna Svemogućem Bogumjesto koje mu pripada.Najbolje ćemo napredovatikroz istinski dijalog izmeđumuslimana i kršćana, utemeljenna istini i nadahnut iskrenomželjom za boljim međusobnimupoznavanjem, poštujućirazličitosti i prepoznajući onošto nam je zajedničko, rekao jePapa.Vjerska sloboda, rekao je uzaključku Papa, Ustavomzajamčena i stvarno poštivana,kako pojedincima tako izajednici, predstavlja za svevjernike nužan preduvjet zanjihov častan doprinosizgradnji društva, u stavuistinskog služenja, naposenajranjivijim inajsiromašnijima.

Ankara: Papin susret s članovima Diplomatskog zboraPapa se, međuostalim, osvrnuo nanajnovije širenjeterorizma i razvojodređenih regionalnihsukoba, za koje jerekao da su ukazali napotrebu poštivanja,štoviše podupiranjaodluka međunarodnihustanova i nužnostiznalaženjadjelotvornih sredstavakako bi se spriječilosukobe i sačuvale,zahvaljujućiposredničkimsnagama, neutralnezone među zaraćenimstranama

Ankara, 28.11.2006. (IKA) - Zaistinski je mir potrebnapravednost, kako bi ispravilagospodarske nejednakosti ipolitičke nerede koji su uvijekčimbenici napetosti i prijetnji ucijelome društvu, istaknuo jepapa Benedikt XVI. susrevši se28. studenoga u Apostolskojnuncijaturi u Ankari sašefovima diplomatskih misija uTurskoj. Spomenuvši se odmahna početku posjeta Turskojsvojih prethodnika, Pavla VI. iIvana Pavla II., kao i papeBenedikta XV., neumornogatvorca mira u doba Prvogasvjetskog rata, te blaženogaIvana XXIII., pape, kako jerekao, prijatelja Turaka, koji jebio apostolski izaslanik uTurskoj, a potom apostolskiadministrator Latinskogavikarijata u Istanbulu, SvetiOtac izrazio je radost zbogdolaska u Tursku, gdje jestigao, kako je kazao, kaoprijatelj i apostol dijaloga imira.Podsjetio je zatim na riječi

Drugoga vatikanskog koncila,kako mir nije puka odsutnostrata, niti se svodi jedino nauspostavu ravnoteže međuprotivničkim silama, već jeplod reda što ga je u ljudskodruštvo utisnuo njegovbožanski Utemeljitelj i što trebada ga ostvare ljudi, koji žeđajuza sve savršenijom pravdom.Naučili smo, u stvari, daistinski mir treba pravednost dabi se ispravile ekonomskenejednakosti i politički neredikoji su uvijek uzroci napetosti iprijetnji u čitavome društvu,dodao je Papa. Osvrnuo se i nanajnovije širenje terorizma irazvoj određenih regionalnihsukoba, za koje je rekao da suukazali na potrebu poštivanja,štoviše podupiranja odlukameđunarodnih ustanova inužnost iznalaženjadjelotvornih sredstava kako bise spriječilo sukobe i sačuvale,zahvaljujući posredničkimsnagama, neutralne zone međuzaraćenim stranama. Pa ipak, tonije dostatno ako se ne postigne

istinski dijalog, s ciljem da sedođe do politički prihvatljivih itrajnih rješenja koja poštujupojedince i narode, kazao jeBenedikt XVI. te dodao kakona poseban način tu misli nasukob na Bliskom istoku. Jošjednom upućujem apelmeđunarodnoj zajednici, da neizbjegava svoju odgovornost teda uloži sve potrebne naporekako bi među sukobljenimstranama promicala dijalog kojijedini omogućuje da se zajamčipoštivanje prema drugima, i tobraneći opravdane interese iodbijajući pribjegavanjenasilju, istaknuo je Papa. Napomenuvši nadalje kako ječinjenica da je turskostanovništvo većinommuslimansko itekako važna uživotu društva, Sveti Otacnapomenuo je kako turskiUstav svakome građaninupriznaje pravo na vjerskuslobodu i slobodu savjesti.Stoga je zadaća građanskihvlasti u svakoj demokratskoj

33v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

zemlji zajamčiti stvarnuslobodu svih vjernika idopustiti im da slobodnoorganiziraju život vlastitevjerske zajednice u uvjerenjuda je vjerska sloboda temeljniizraz ljudske slobode, a aktivnanazočnost religija u društvučimbenik napretka i bogatstvaza sve. To, naravno,podrazumijeva da se religije sasvoje strane ne nastoje izravnomiješati u politički život, jer nato nisu niti pozvane, te,poglavito, da apsolutno neopravdavaju pribjegavanjenasilju kao opravdani izrazsvoga vjerskog uvjerenja,upozorio je Papa. Potom jepozdravio malu katoličkuzajednicu, koja, premanjegovim riječima, želisudjelovati u razvoju zemlje,posebice kroz odgoj mladih, teizgradnju mira i sklada međusvim građanima. Podsjetivšizatim na riječi koje je u rujnuove godine u Castel Gandolfuuputio veleposlanicimamuslimanskih zemalja, kada jeistaknuo kako nam je apsolutnopotreban istinski dijalog međureligijama i kulturama, SvetiOtac kazao je kako u tijeku

pohoda Turskoj želi još jednomizraziti svoje poštovanje premamuslimanima, pozivajući ih dase, u duhu uzajamnogpoštovanja, nastave zajedničkizalagati u korist dostojanstvasvakoga ljudskog bića, te zarazvoj društva u kojemu osobnasloboda i pozornost premadrugima dopušta svakomeživjeti u miru i zadovoljstvu.Tako će religije moći dati svojobol hvatanju u koštac sbrojnim izazovima s kojima senaša društva danas suočavaju.Sigurno da priznavanjepozitivne uloge koju ostvarujureligije u krilu društva može imora potaknuti naša društva dasve više produbljujupoznavanje čovjeka i da sveviše poštuju njegovodostojanstvo, stavljajući ga usredište političkog,ekonomskog, kulturno idruštvenog djelovanja. Našsvijet mora sve više bitisvjestan činjenice da su sviljudi duboko povezani i pozvatiih da im njihove povijesne ikulturne različitosti ne budupovod za uzajamnosukobljavanje, već da budurazlog međusobnog poštivanja,

istaknuo je Papa.S obzirom na nedavni razvojglobalizacije razmjena, SvetaStolica očekuje odmeđunarodne zajednice da senastavi organizirati i u tomesmislu donese pravila koja ćeomogućiti da se bolje upravljagospodarskim procesima iunese reda u tržište, primjericeputem regionalnih dogovorameđu zemljama, istaknuo jePapa.Izvanredni razvoj znanosti itehnika u današnjem svijetu, sasvojim gotovo izravnimposljedicama po medicini,zemljoradnji i proizvodnjihrane, ali isto tako poprenošenju znanja, ne smije seodvijati bez ikakva cilja iuporišta, jer je riječ o rođenjučovjeka, njegovu odgoju,njegovu načinu života i rada,njegovoj starosti i njegovojsmrti. Više je no ikada nužnosadašnji napredak provoditi ukontinuitetu s poviješću te gadakle usmjeravati tako da jošviše poraste humanost, rekao jePapa članovima diplomatskogzbora u Turskoj.

Dojmovi prvoga dana Papina posjeta TurskojSvi turski dnevnicizaželjeli sudobrodošlicu SvetomeOcu

Vatikan, 28.11.2006. (IKA) -Moje putovanje nije političkonego pastoralno, u znaku mira idijaloga, tim je riječimazapočelo peto apostolskomeđunarodno putovanjeBenedikta XVI. koji je u 13 satipo turskome vremenu sletio uzračnu luku u Ankari. Papa jenovinarima nazočnima uzrakoplovu odmah želiopojasniti istinsko značenjeposjeta koji je ostvarenjenjegove davne želje. Utradicionalnoj razmjenibrzojava sa šefovima državapreko kojih je letio Papinzrakoplov, Papa je talijanskomepredsjedniku GiorgiuNapolitanu napisao kako se smjesnim katolicima spremadijeliti "trenutke snažneduhovnosti" te kako želi"ohrabriti ekumenski imeđureligijski dijalog". Siguransam da će vaš posjet ponuditiizvanredan prinos bratstvu imiru među narodima,osnažujući duboke razlogeuzajamnoga razumijevanja idijaloga između kršćanstva iislamskoga svijeta, odgovorioje talijanski predsjednik. Osvrnuvši se na prve Papinetrenutke u Turskoj u razgovoru

za Radio Vatikan Pietro Cocco,vatikanski novinar u Papinojpratnji, kazao je kako se SvetiOtac upisao u zlatnu knjigu uAtaturkovu mauzoleju:"Turska, točka susreta iraskrižje različitih kultura ireligija". Papa Benedikt XVI.uputio je pozdrav zemlji odmahnakon dolaska u Ankaru. Uovoj zemlji, spojnici izmeđuEurope i Azije, radopreuzimam riječi utemeljiteljaTurske Republike: mir udomovini, mir u svijetu, kazaoje Sveti Otac. Po slijetanju uzračnu luku Papa se susreo sturskim premijeromErdoganom i s njim se zadržaodvadeset minuta u srdačnomerazgovoru. Nakon susretaErdogan je novinarima kazao:"Papin posjet dolazi u pravitrenutak. U svijetu u kojem seširi kultura nasilja i ističurazlike, veoma je važno daPapa dolazi u zemlju svećinskim muslimanskimstanovništvom, u laičku idemokratsku zemlju poputTurske. S njegovim seposjetom može dati porukamira i snošljivosti", te dodaokako je Sveti Otac pozitivnogovorio o islamu i o Turskoj uEuropskoj uniji. Čuti te izričaje,

istaknuo je premijer, za meneznači da je naš susret imaopozitivan ishod. Osvrnuvši se na pisanjeturskoga tiska, vatikanskinovinar primijetio je kako susvi dnevnici zaželjelidobrodošlicu Svetome Ocu. SviPapinu posjetu posvećuju cijelestranice, premda ističu da je to,prije svega, posjetekumenskome patrijarhuBartholomaiosu I. daunaprijede ekumenski hod, alitakođer izražavaju želju da senadvladaju nesporazumiprošlosti. Obzirom na to,novinar Hakan Selik, koji sesusreo s kardinalomRatzingerom prije nego jeizabran za Petrova nasljednika,u dnevniku Posta podsjeća kakoje osobno pitao kardinala je liistina da ne želi ulazak Turskeu Europu. Kardinal Ratzinger,piše novinar, odgovorio je kakoje bio pogrešno shvaćen, te daveoma cijeni turski narod. Malakatolička zajednica usrdno moliza to apostolsko putovanje, odkojeg očekuje ohrabrenje i nadukako bi spokojno gledala nabudućnost u toj zemlji.

34 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

Otajstvo Crkve kao tijela Kristova očituje se uljubavi

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 22. studenoga2006.

Draga braćo i sestre! Danas zaključujemo našesusrete s apostolom Pavlom,posvećujući mu još jednorazmišljanje. Ne možemo se,zapravo, od njega oprostiti a dane promislimo o jednom ododlučujućih čimbenika njegovedjelatnosti i o jednoj odnajvažnijih tema njegove misli:o stvarnosti Crkve. Moramoponajprije shvatiti da se njegovprvi dodir s Isusovom osobomdogodio putem svjedočenjakršćanske zajednice uJeruzalemu. Bio je to priličnoolujni susret. Nakon što jeupoznao ovu novu skupinuvjernika, Pavao je postaonjihov ljuti progonitelj. To onsam triput priznaje u trirazličite poslanice: "Progoniosam Crkvu Božju" (1 Kor 15,9;Gal 1,13; Fil 3,6), gotovo kaoda predstavlja ovaj svojpostupak kao najgori zločin. Povijest nam dokazuje da se doIsusa obično dolazi prolazećiputem Crkve! U određenomsmislu, to se ostvarilo,rekosmo, i kod Pavla, koji jesusreo Crkvu prije nego li ćesusresti Isusa. Ovaj je dodir,međutim, u njegovu slučaju,bio kontraproduktivan, nijeizazvao pristupanje, negonasilno odbijanje. Za Pavla,pristupanje Crkvi bilo jepotaknuto izravnim Kristovimzahvatom, kad mu se obratio naputu za Damask, te sepoistovijetio s Crkvom,objašnjavajući mu da progonitiCrkvu znači progoniti Njega,Gospodina. Uskrsli je rekaoPavlu, progonitelju Crkve:"Savle, Savle, zašto meprogoniš?" (Dj 9,4). ProgonećiCrkvu, progonio je Krista.Pavao se tada obratio istodobnoi Kristu i Crkvi. Odatle se možerazumjeti zašto je Crkva bilakasnije toliko prisutna uPavlovim mislima, u njegovusrcu i u njegovu djelovanju. Uprvom redu, Crkva je za njegaimala takvu ulogu, jer jedoslovno utemeljio mnogeCrkve u raznim gradovima ukoje je stigao kaoevangelizator. Kad govori osvojoj "brizi za sve Crkve" (2Kor 11,28), on misli na raznekršćanske zajednice utemeljenepostupno u Galaciji, u Joniji, uMakedoniji i u Ahaji. Neke sumu od tih Crkava donijele i

brige i nevolje, kao što je bioslučaj s Crkvama u Galaciji, zakoje kaže da su "prešle na nekodrugo evanđelje" (Gal 1,6),čemu se Pavao živomodlučnošću suprotstavio. Paipak, osjećao se vezanim zazajednice koje je sam osnovao,ne na hladan i birokratski način,nego snažno i strastveno. Takose, na primjer, Filipljanimaovako obraća: "Braćo mojaljubljena i željkovana, radostimoja i vijenče moj" (Fil 4,1).Drugi put uspoređuje raznezajednice sa svojevrsnimpreporučnim pismom: "Vi stepismo naše, upisano u srcimavašim; znaju ga i čitaju sviljudi" (2 Kor 3,2). Potom opetna drugom mjestu pokazujeprema njima istinske osjećanje,ne samo očinske, nego čak imajčinske, kao kad se obraćasvojim čitateljima nazivajućiih: "Dječice moja, kojuponovno u trudovima rađamdok se Krist ne oblikuje uvama" (Gal 4,19; usp. i 1 Kor4,14-15; 1 Sol 2,7-8). U svojim poslanicama Pavaonam oslikava i svoj nauk oCrkvi kao takvoj. Tako jeosobito dobro poznataoriginalna definicija Crkve kao"tijela Kristova", koju nenalazimo kod drugih kršćanskihpisaca 1. stoljeća (usp. 1 Kor12,27; Ef 4,12; 5,30; Kol 1,24).Najdublji korijen ovogiznenađujućeg opisa Crkvenalazimo u otajstvu tijelaKristova. Sveti Pavao kaže:"Budući da je jedan kruh, jednosmo tijelo mi mnogi" (1 Kor10,17). U samoj EuharistijiKrist nam daje svoje tijelo i nasčini svojim tijelom. U tomsmislu sveti Pavao kažeGalaćanima: "Svi ste vi jedno uKristu" (Gal 3,28). Svime timePavao nam daje do znanja da nepostoji samo pripadanje CrkveKristu, nego i određeni oblikizjednačenja i poistovjećivanjaCrkve sa samim Kristom.Odatle, dakle, proizlazi veličinai dostojanstvo Crkve, to jestsvih nas koji smo dio nje: izčinjenice da smo udoviKristovi, gotovo produžetaknjegove osobne prisutnosti usvijetu. Odatle naravnoproizlazi i naša obveza daživimo stvarno u skladu sKristom. Odatle i Pavlovopoučavanje o različitimkarizmama koje oživljuju i

ustrojavaju kršćanskuzajednicu. Svi se oni mogusvesti na samo jedan izvor, a toje Duh Oca i Sina, dobroznajući da u Crkvi nema nikogakome bi on mogao nedostajati,jer, kako piše ovaj apostol,"svakomu se daje očitovanjeDuha na korist" (1 Kor 12,7).Važno je, međutim, da svekarizme surađuju u izgradnjizajednice, a ne postanurazlogom podjela. U tomsmislu, Pavao si postavljaretoričko pitanje: "Zar je Kristrazdijeljen?" (1 Kor 1,13). Onvrlo dobro zna i poučava nas daje neophodno da kršćani budu"jedno tijelo i jedan Duh - kaošto ste i pozvani na jednu nadusvog poziva!" (Ef 4,3-4). Očito, isticati potrebu jedinstva,ne znači držati da se trebaujednačiti u svemu život Crkveprema samo jednom načinudjelovanja. Na drugom mjestuPavao poučava: "Duha negasite" (1 Sol 5,19), a to značida velikodušno valja ostavitimjesta nepredvidivoj dinamicikarizmatskih očitovanja Duha,koji je uvijek novi izvorenergije i životnosti. No, akopostoji neki kriterij do kojega jePavlu osobito stalo, onda je tomeđusobno izgrađivanje: "Sveneka bude radi izgrađivanja" (1Kor 14,26). Sve mora bitiusmjereno na uređenuizgradnju crkvenoga tkanja, nesamo bez zastoja, nego i beznabora i bez poderotina. Tu je iposlanica iz Pavlove tradicijekoja predstavlja Crkvu kaozaručnicu Kristovu (usp. Ef5,21-33). Na taj se načinpodsjeća na proročku metaforu,koja je izraelski narodpredstavljala kao zaručnicuBoga saveza (usp. Hoš 2,4.21;Iz 54,5-8): to potvrđuje kolikosu intimni odnosi između Kristai njegove Crkve. Crkva stogaprima najnježniju ljubav odsvoga Gospodina, ali i ta ljubavmora biti uzvraćena, pa i mikao članovi Crkve moramopokazati strastvenu vjernostprema Njemu. U konačnici je, dakle, riječ oodnosu zajedništva: onom, takoreći, vertikalnom između IsusaKrista i svih nas, ali i onomhorizontalnom među svima kojise u svijetu ističu time što"prizivlju ime Isusa Krista"(1,2). To je naša definicija: dio

35v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

smo onih koji prizivlju imeGospodina Isusa Krista. Stogase razumije koliko je poželjnoono što sam Pavao želi pišućiKorinćanima: "Ako pak sviprorokuju, a uđe koji nevjernikili neupućen, sve ga prekorava,sve ga osuđuje. Tajne senjegova srca očituju te će pastiničice i pokloniti se Bogupriznajući: Zaista, Bog je uvama" (1 Kor 14,24-25). Takvibi morali biti naši liturgijskisusreti. Nekršćanin koji bi ušaou našu zajednicu na kraju bimorao biti u stanju reći:

"Doista, Bog je s vama".Molimo Gospodina da tako ibude u zajedništvu s Kristom iu našemu međusobnomzajedništvu. Apel:S dubokom sam boli primiovijest o ubojstvu gospodinaPierrea Gemayela, ministragospodarstva u libanonskojVladi. Dok snažno osuđujemovaj brutalni atentat, obećavamsvoju molitvu i duhovnu blizinuožalošćenoj obitelji iljubljenome libanonskom

narodu. Pred tamnim silamakoje nastoje uništiti ovu zemlju,pozivam sve Libanonce da nedozvole da ih obuzme mržnja,nego da obnove nacionalnojedinstvo, pravdu i pomirenje,te zajedno rade na izgradnjimirne budućnosti. Pozivamkonačno i odgovorne uzemljama kojima je stalo dotoga područja da pridonesuglobalnom rješenju ipregovorima oko raznihnepravdi koje ga već previšegodina obilježavaju.

Ljubav i istina nikad se ne namećuPapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju26. studenoga 2006.

Draga braćo i sestre, oveposljednje nedjelje liturgijskegodine slavimo svetkovinuKrista Kralja svega svijeta.Današnje evanđelje ponovnopred nas stavlja dio dramatičneistrage kojoj je Poncije Pilatpodvrgao Isusa, kad mu je ovajpredan pod optužbom da jeuzurpirao naslov "kraljžidovski". Na upraviteljevapitanja Isus odgovarapotvrđujući da je kralj, ali ne odovoga svijeta (usp. Iv 18,36).On nije došao da bi vladaonarodima i područjima, nego dabi oslobodio ljude od ropstvagrijehu te ih pomirio s Bogom.Stoga dodaje: "Ja sam se zatorodio i došao na svijet dasvjedočim za istinu. Tko je godod istine, sluša moj glas" (Iv18,37). Ali, koja je to "istina" koju jeKrist došao posvjedočitisvijetu? Čitav njegov životobjavljuje da je Bog ljubav: toje dakle istina za koju je Ondao potpuno svjedočanstvožrtvom samog svoga života naKalvariji. Križ je "prijestolje" skojega je objavio uzvišenokraljevstvo Boga Ljubavi:prinoseći se kako bi oduzeogrijeh svijeta, On je pobijediovlast "kneza ovoga svijeta" (Iv12,31) te je konačno ustanovioKraljevstvo Božje. Kraljevstvokoje će se u punini objaviti nakraju vremena, kad će svineprijatelji, a kao posljednja ismrt, biti podloženi (usp. 1 Kor15,25-26). Tada će Sin predati

Kraljevstvo Ocu te će konačnoBog biti "sve u svemu" (1 Kor15,28). Put kojim se stiže dotoga cilja dug je i ne dozvoljavaprečice. Stoga je potrebno dasvaka osoba slobodno prihvatiistinu Božje ljubavi. On jeLjubav i Istina, a ljubav i istinanikad se ne nameću: kucaju navrata srca i uma, pa, gdje uspijuući, donose mir i radost. To jenačin Božjega kraljevanja; to jenjegov naum spasenja,"otajstvo" u biblijskom smisluriječi, to jest naum koji seobjavljuje malo po malo krozpovijest. Kristovu kraljevskomdostojanstvu pridružena je nasasvim jedinstveni načinDjevica Marija. Od nje,ponizne nazaretske djevojke,Bog je tražio da postane MajkaMesijina, a Marija jeodgovorila na taj poziv čitavimsvojim bićem, združujući svojebezuvjetno "da" s onim svogaSina Isusa, postajući tako snjime poslušna sve od žrtve.Stoga ju je Bog uzvisio iznadsvakog stvorenja, a Krist ju jeokrunio za Kraljicu neba izemlje. Njezinu zagovorupovjeravamo Crkvu i čitavočovječanstvo, kako bi Božjaljubav mogla kraljevati u svimsrcima, te se tako ostvarinjegov naum pravde i mira. Nakon Angelusa:Draga braćo i sestre, kao štovam je poznato, ovih se danaupućujem u posjet Turskoj. Već

sada želim uputiti srdačanpozdrav dragom turskomnarodu, bogate povijesti ikulture. Tome narodu injegovim predstavnicimaizričem osjećaje poštovanja iiskrenoga prijateljstva. Sposebnim uzbuđenjemiščekujem susret s tamošnjommalom katoličkom zajednicom,koja je uvijek prisutna u momesrcu, kao i bratski susret spravoslavnom Crkvom,prigodom blagdana apostolaAndrije. Pun povjerenja krećemstopama svojih časnihprethodnika Pavla VI. i IvanaPavla II., te zazivam nebeskizagovor blaženoga IvanaXXIII., koji je deset godina bioapostolski delegat u Turskoj,prema kojoj je gajio ljubav ipoštovanje. Od svih vas tražimda me pratite molitvom, kako biovo hodočašće svima donijeloplodove prema Božjoj volji. 1. prosinca obilježava seSvjetski dan borbe protivAIDS-a. Živo se nadam da ćeobilježavanje toga danapridonijeti većoj odgovornostivođenju brige o ovoj bolesti,kao i zauzetosti okoizbjegavanja svakediskriminacije onih koji sunjome pogođeni. Dok nabolesne i njihove obiteljizazivam Gospodinovu utjehu,ohrabrujem raznolike inicijativešto ih Crkva podupire na tompodručju.

36 29. studenoga 2006. broj 48/2006

www.ika

.hr

Prilog prikazi

Novi broj "Svjedoka"Godišnje glasilovjeroučitelja Splitsko-makarskenadbiskupije

Trinaesti broj "Svjedoka" -godišnjeg glasila vjeroučiteljaSplitsko-makarske nadbiskupijenaslovljen je "Petnaest godinavjeronauka u školi". Prvotnamu je svrha promicati katoličkivjeronauk prema smjernicamaHrvatskoga nacionalnogobrazovnog standarda. Nakonnadbiskupove poruke započetak nove školske ivjeronaučne godine, "Svjedok"u rubrici "Stručnousavršavanje" donosi nizvrijednih priloga sa stručnihskupova održanih u studenomeprotekle i u veljači ove godinete osvrt na Katehetske ljetneškole održane u Splitu krajemkolovoza.U drugoj rubrici "Svjedoka"objavljeni su statistički podacio pohađanju vjeronauka napodručju Splitsko-makarskenadbiskupije u osnovnim isrednjim školama, te Centrima

za osobe s posebnimpotrebama. U školskoj godini2006/07. nastavu vjeronaukapohađa 96,62 posto učenika uosnovnim i 93,97 posto usrednjim školama. U toj rubricidonijet je i popis vjeroučiteljapripravnika, onih koji su krozproteklu školsku godinupoložili u Splitu stručni ispit, apotom i pregledan rasporedvjeroučitelja u osnovnim isrednjim školama te u Centrimaza osobe s posebnimpotrebama.Osobita pozornost posvećena jeoglednim katehezama zaosnovnu i srednju školu koje senalaze u trećoj rubrici. U ovomje broju objavljeno devetkatehetskih modela V. nastavnecjeline za 4. razred osnovneškole, koja nosi naslov: NaIsusovu putu - slijedimonjegovo djelo, zatim petrazrađenih katehetskih modela

za III. razred srednje škole: trikateheze VI. nastavne cjeline(Odnos prema drugim ljudima idruštvu u kojem živimo) i dvijekateheze VII. nastavne cjeline(Živjeti u istini).Četvrta rubrika "Događaji,iskustva, razmišljanja" donosiniz edukativnih razmišljanja osuvremenim temama,primjerice: pitanje HNOS-a kaoizazova vjeronauku, programzdravstvenoga odgoja iobrazovanja u školi, pokretscijentologije, Opus Dei i dr.Rubrika donosi i osvrte navažnije događaje kao što suvjeronaučne olimpijade,srednjoškolska natjecanja izvjeronauka, susreti maturanatate više poetskih izričajavjeroučitelja. U posljednjojrubrici nalazi se pregled radaKatehetskog ureda i plan radaza novu godinu. (ika-sb/kj)

Raspisan natječaj za Uskrs fest 2007.Natječaj je otvoren do26. siječnja 2007, arezultati natječaja bitće objavljeni u emisijiHKR-a "Sacro ritam"

Najstariji festival hrvatskepopularne duhovne (Cro sacro)glazbe "Uskrs fest" održat će seu nedjelju 15. travnja 2007. uZagrebu, u organizaciji Uredaza mlade Hrvatske biskupskekonferencije i Hrvatskogakatoličkog radija. U tu svrhuOrganizacijski odbor Festivalaraspisao je natječaj za prijemskladbi za Uskrs fest 2007.Natječaj je otvoren do petka 26.siječnja 2007. do 17 sati. Uvjeti natječaja su sljedeći:skladbe tematski moraju imatikršćanski karakter, ne smiju bitiveć objavljene niti javnoizvođene, trajanje skladbe nesmije biti dulje od 4 minute teautori glazbe, teksta iaranžmana moraju biti urednopotpisani. Prijava na natječaj

dostavlja se isključivo na CD-u,a obvezno mora sadržavatioglednu demo snimku pjesme.Snimka ne mora biti studijska,ali glazbeno-produkcijski trebabiti što sličnija izvedbenojverziji. Pjesma može bitiposlana i u mp3 formatu sminimalnom rezolucijom od192 kbps, tekst pjesme trebabiti u Word formatu, a potrebnoje priložiti i notni zapisosnovne melodijske linijepjesme s potpisanim tekstom inatpisanim akordima na CD-u(skenirano u JPG formatu) iličitko ispisan ili printan u dvijekopije. Uz prijavu mora bitipriložena i kraća biografijaizvođača sa svim potrebnimpodacima (adresa, telefon, e-mail, web i sl.) te je potrebnonavesti zajednicu u kojoj se

djeluje, kao i potvrdu svećenikate zajednice. Rezultati natječaja bit ćeobjavljeni u četvrtak 8. veljače2007. u emisiji HKR-a Sacroritam. Izvođači čije skladbeocjenjivački sud uvrsti uprogram Festivala, trebajustudijsku snimku dotičneskladbe dostaviti najkasnije dopetka 9. ožujka 2007. Radove treba slati na adresu:Ured za mlade HBK, snaznakom: za Uskrs fest 2007.,Kaptol 21, 10000 Zagreb, ili nae-mail: uskrsfest@hbk.hr.Dodatne informacije mogu sedobiti radnim danom od 9 do17 sati na broj telefona: (01) 4814 699. (ika-žz/kj)