1. Pedagogija – znanost o odgoju

Pedagogija kao znanost istražuje odgojni proces i zato je taj proces, kao dio društvene stvarnosti, predmet kojim se ona bavi, proučava ga i unapređuje. Kraće rečeno, predmet proučavanja pedagoške znanosti je odgoj – oblikovanje čovjeka kao ljudskog bića.

Termin potiče od riječi padagogos – osoba koja je vodila dijete u školu.Pedagogija se vezuje uz teorijsko shvaćanje sustava znanja o odgoju, postaje sinonim za teoriju odgoja i njime je nazvana znanost po odgoju.

Smisao pedagogijske znanosti je u proučavanju i unapređivanju odgoja , odgojnog procesa kao sastavnog dijela društvene stvarnosti.Pedagogija je po karakteru društvena znanost, a prema bavljenju čovjekom humanistička znanost.

Pedagogija ima normativnu i deskriptivnu funkciju. Normativna funkcija je šira od dekriptivne. Prema najkraćoj definiciji predstavlja znanost o odgoju. Suvremena pedagogija je znanost o suvremenom odgoju.

Zadaci pedagogijske znanosti :

1) Da proučava odgojnu stvarnost, istražuje pedagogijske pojave, pronalazi, otkriva i utvrđuje zakonitosti na području odgoja i obrazovanja, znanstveno ih obrađuje i razvrstava u sustav zakonitosti,2) da na temelju najnovijih pedagogijskih spoznaja i znanstvenih postignuća, postavi svrhu i zadatke odgojne djelatnosti, obradi njihov sadržaj i organizaciju, oblike i faktore, metode, sredstva i postupke;3) da znanstveno-kritički vrednuje rezultate postignute na području pedagogijske teorije i prakse, što predpostavlja deskriptivni i normativni pristup,4) da razvija i usavršava pedagogijsku metodologiju što je pretpostavka za uspjeh daljih pedagoških istraživnaja,5) da se koristi rezultatima ostalih srodnih ili graničnih znanosti, što uvjetuje interdisciplinarno povezivanje ali i reguliranje odnosa prema drugim stručnim znanostima poput : psihologije, sociologije, filozofije.

Sustav pedagogijske znanosti :

Zakonitosti odražavaju bitne odnose među predmetima i pojavama, uzročno-posljedične ili kauzalne veze i odnose u stvarnosti.Odnosi se temelje na razinama opšteg, posebnog i pojedinačnog.Pedagogijski zakon odražava najopćenitije ali i najbitnije odnose među pedagoškim pojavama. Odnosi se na njeno kompletno znanstveno područje.Načela ili principi su osnovni kriteriji teorijskog poosmatranja ili praktične djelatnosti.Pravila su najniži oblik zakonitosti. Odnose se na konkretne postupke u nastavno-odgojnoj djelatnosti.

Pojam pedagogija obuhvata ukupna znanstvena razmatranja o odogoju kao posebnom društvenom fenomenu. Pedagogijska grana ili disciplina je uže znanstveno-teorijsko područje koje proučava neko određeno odgojno područje, specifično po zadacima i karakteru rada. Pedagogija želi što svestranije pročuiti predmet svog istraživanja. Proučava odgoj intenzivno i ekstezivno da prnikne u što više problema i područja odgojne djelatnosti.

Discipline pedagogijske znanosti :

1) Historija pedagogije,2) Obiteljska pedagogija,3) Predškolska pedagogija,4) Školska pedagogija,5) Didaktika6) Metodika7) Teorija odgoja8) Visokoškolska pedagogija9) Adultna pedagogija10) Industrijska pedagogiaj11) Domska pedagogija12) Specijalna pedagogija13) Pedagogija slobodnog vremena14) Religijska pedagogija15) Futurologijska pedagogija16) Pedagogijska metodologija

II. Fenomen odgoja

Odgoj je proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. On ima svoje opšte , univerzalno, povijesno i individualno značenje. Odgoj je svrhoviti proces u kojem se očituje jedinstvo odgojnog cilja i zadataka, načela i metoda, što u planski ostvarenom odgojnom djelovanju, uz aktivno i skladno sudjelovanje brojnih odgojnih činitelja, teži prema izgrađivanju potpune ljudske osobnosti.

Bit odgoja :

Odgoj je star jednako kao i čovjek. Razvitak čovjeka, njegove kulture i civilizacije, omogućen je prenošenjem društveno-radnih iskustava, moralnih i ideoloških shvatanja, uvjerenja, stavova vrijednosti... sa generacije na generaciju tokom povijesti.Odgoj je usko povezan sa razvitkom i usavršavanjem ljudskog društva, te bez odgoja on ne bi bio moguć. Odgoj je stalna društvena kategorija. Odgoj je omogućio čovjeku da postane čovjekom, bez njega ne bi postojalo ni čovječanstvo ni kultura. Bez odgoja se ne može zamisliti ljudski život.

Temeljna obilježja odgoja :

Odgoj ima svoj biološki i namjerni korijen. U biološkom smislu, briga za mlade se odvija u cijelom sustavu na planeti. Od mačića do čovjeka. Odgoj kao namjerna djelatnost predstavlja plansku djelatnost koja ima svoju svrhu, cilj, i konkretne zadatke čijem ostvarivanju teži. On je kao takav mogući samo u ljudskom društvu.Ima svoju povijesnu kategoriju kao spona među generacijama, te omogućava da se prenosom znanja usavršavaju ista i dostiže nova razina spoznaje i usavrše oblici života.On je preduvjet i posljedica društvenog života. On ovisi o razvitku društva, ali i podupire taj razvitak prema savršenijem obliku života – društvena uvjetovanost odgoja.U marksističkoj teoriji, postoji klasni aspekt odgoja u kojem se navodi da odgoj služi za indoktrijanciju u vladajuću klasu, te da oni oblikuju odgojno-obrazovni sistem. Također, upozoravaju na dualistički karakter odgoja gdje je odgoj viših klasa potpuniji nego odgoj nižih klasa.

Pojmovna određenja :

Intencionalni odgoj – nije svaki uticaj odgojni uticaj. Odgoj je svjesna i svrhovita djelatnost. Već smo ustanovili da je namjera ili intencija bitno svojstvo i prvo temeljno obilježje odgoja. Nesvjesni odgoj uopšte nije odgoj. Odgoj je namjerni, planski, organizirani proces sa svrhom da se ljudski inidviduumi preobraze u potpune osobnosti. Interpetira se kao svjesno i namjerno, plansko i sustavno organizirano djelovanje na cjelokupni razvitak, izgrađivanje i oblikovanje čovjka u suglasju sa određenom svrhom.Svaki odgoj je intencionalan.

Funkcionalni odgoj – predstavlja sve činitelje koji bez određene namjere vrše utjecaj na razvitak i oblikovanje čovjeka. Proces u kojem djeluju nekontrolirani suodgojitelji, društvena sredina sa svim svojim negativnim i pozitivnim manifestacijama.Postoji djelovanje, ali bez pozitivnih usmjeravanja, bez smisla, pa često rezultati odstupaju od ljudskih nastojanja.

Odgoj u širem i užem značenju :

U širem značenju obuhvata sveukupnost pedagoškog djelovanja :- proces usvajanja znanja, navika i umjeća,- proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih snaga i sposobnosti,-proces izgrađivanja i oblikovanja osobnosti i karaktera, pogleda na svijet, osjećajnog i voljnog života.Tri bitna zadatka odgoja su : materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak.

Obrazovanje :

Obrazovanje je proces usvajanja znanja, umjeća i navika, što je osnova za izgrađivanje znanstvenog

pogleda na svijet, za razvijanje spoznajnih snaga, za povezivanje snaga sa praktičnom prof. Djelatnošću i za izgrađivanje sposobnosti za samoobrazovanje.

Obrazovanje i odgoj su međusobno povezani. Obrazovanje je racionalna osnova odgoja, a odgoj vrijednosna orijentacija obrazovanja. Zanemarivanjem odgojnog zadatka znanja i sposobnosti se mogu pretvoriti u zadovoljavanje sebičnih ciljeva, rušilačku snagu protiv opštih društvenih interesa, ljudskih ideala... Pojedinac može znati mnogo i vladati nečovječno. Stoga proces obrazovanja, mora biti prožet odgojnim procesom, a obrazovna dobra – odgojnim vrijednostima.Odgoj i obrazovanje su pedagoške djelatnosti, pedagoški proces, ali istodobno i rezultati tih pedagoških procesa. Važna je uloga obrazovanja u pripremi mladih za samoobrazovanje, a važna uloga odgoja pripremiti ih za samoodgajanje. Odgoj, obrazovanje i nastava morali bi činiti čvrste povezane karike jedinstvenog pedagoškog procesa.

Odnos odgoja prema srodnim pojmovima :

- Njega : briga o maloj djeci, starim i iznemoglim licima;

- Skrb : briga o osobama sa mentanim oštećenjima;

- Inkulturacija : proces ulaženja u kulturno područje;

- Socijalizacija : sociološki/pedagoški termin za uvođenje pojedinca u društveni život, prihvatanje

normi, odgoj za uljuđene odnose, obuhvata odgoj pojedinca u društvu uz sve pozitivne i negativne

činioce.

- Personalizacija : oblikovanje osobnosti, samoostvarivanje;

PODJELA ODGOJA :

Postoji pet bitnih određenja čovjeka kao bića : tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj.

Prema specifičnosti odgojne djelatnosti : predškolski, školski, visokoškolski, odrasli;

Prema vremenu : obiteljski, domski, specijalni, u proizvodnim uvjetima, vjerski, u slobodnom

vremenu;

Prema vremenskom određenju : prošli, sadašnji, budući.