jareb - prilog povijesti hrvatskog iseljeništva u sjedinjenim američkim državama 1941.-1947

of 34 /34
37 UDK: 94(73=163.42)”1941/1947” 325.2 (73=163.42) : 32 32-05 ERIĆ Izvorni znanstveni članak Primljeno: 30. 4. 2004. Prihvaćeno: 30. 5. 2005. Prilog povijesti hrvatskog iseljeništva u Sjedinjenim Američkim Državama 1941.-1947. JERE JAREB Loretto, Pennsylvania, SAD Autor obrađuje političko djelovanje onog dijela hrvatskih emigranata SAD-a koji su se tijekom i nakon Drugog svjetskog rata dosljedno zalagali za uspo- stavu samostalne hrvatske države. Riječ je o osobama koje su prije Drugog svjetskog rata pripadale različitim političkim skupinama (Hrvatski domo- bran, Hrvatsko kolo) i drugim organizacijama američkih Hrvata. Te su orga- nizacije imale različite poglede na budućnost Hrvatske, a neke od njih su tijekom Drugog svjetskog rata podržavale i partizanski pokret u Hrvatskoj. Tijekom rata došlo je do povezivanja tih pojedinaca i skupina te do stvaranja novih organizacija. Poticaj njihovu nastanku bila je želja za uspostavom slo- bodne i neovisne hrvatske države te protivljenje obnovi jugoslavenske drža- ve. Uz to je bio prisutan i snažan protukomunistički naboj. Autor problema- tici pristupa kroz prizmu djelovanja istaknutog hrvatskog iseljenika i neka- dašnjeg pripadnika Hrvatskog domobrana Rudolfa Erića. Ključne riječi: hrvatsko iseljeništvo, politička djelatnost, SAD, Drugi svjetski rat, samostalna hrvatska država Uvod Ovaj je prilog pisan uglavnom na temelju ostavštine Rudolfa Erića (1905.-1982.). Erić se je doselio u SAD k svojim roditeljima u Akron, država Ohio, u drugoj polovici 1920-ih godina. Od tada do svoje smrti bio je akti- van u hrvatskim organizacijama u SAD koje su se borile za uspostavu samo- stalne hrvatske države. Erićevu ostavštinu predala mi je njegova udovica Mila (1909.-1999.) sa željom da napišem njegov životopis. Ovaj je prilog dio jednog poglavlja iz nedovršenog životopisa hrvatskog borca Rudolfa Erića. Raspustom Hrvatskog Domobrana u svibnju 1941. i kasnijom istragom, od veljače 1942., njegovog djelovanja sa strane američkih vlasti te prestan- kom izlaženja tjednika Nezavisna Hrvatska Država, također u veljači 1942., zadat je veliki udarac hrvatskim narodnjačkim snagama u Sjedinjenim Američkim Državama. Zapravo poslije toga i ne postoji jedna jaka hrvatska God. 37., br. 1., 1.-328. Zagreb, 2005.

Author: doncorleone111

Post on 26-Oct-2015

34 views

Category:

Documents


4 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Iseljeništvo

TRANSCRIPT

  • 37

    UDK: 94(73=163.42)1941/1947325.2 (73=163.42) : 32

    32-05 ERIIzvorni znanstveni lanak

    Primljeno: 30. 4. 2004.Prihvaeno: 30. 5. 2005.

    Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u Sjedinjenim Amerikim Dravama 1941.-1947.

    JERE JAREBLoretto, Pennsylvania, SAD

    Autor obrauje politiko djelovanje onog dijela hrvatskih emigranata SAD-a koji su se tijekom i nakon Drugog svjetskog rata dosljedno zalagali za uspo-stavu samostalne hrvatske drave. Rije je o osobama koje su prije Drugog svjetskog rata pripadale razliitim politikim skupinama (Hrvatski domo-bran, Hrvatsko kolo) i drugim organizacijama amerikih Hrvata. Te su orga-nizacije imale razliite poglede na budunost Hrvatske, a neke od njih su tijekom Drugog svjetskog rata podravale i partizanski pokret u Hrvatskoj. Tijekom rata dolo je do povezivanja tih pojedinaca i skupina te do stvaranja novih organizacija. Poticaj njihovu nastanku bila je elja za uspostavom slo-bodne i neovisne hrvatske drave te protivljenje obnovi jugoslavenske dra-ve. Uz to je bio prisutan i snaan protukomunistiki naboj. Autor problema-tici pristupa kroz prizmu djelovanja istaknutog hrvatskog iseljenika i neka-danjeg pripadnika Hrvatskog domobrana Rudolfa Eria.

    Kljune rijei: hrvatsko iseljenitvo, politika djelatnost, SAD, Drugi svjetski rat, samostalna hrvatska drava

    Uvod

    Ovaj je prilog pisan uglavnom na temelju ostavtine Rudolfa Eria (1905.-1982.). Eri se je doselio u SAD k svojim roditeljima u Akron, drava Ohio, u drugoj polovici 1920-ih godina. Od tada do svoje smrti bio je akti-van u hrvatskim organizacijama u SAD koje su se borile za uspostavu samo-stalne hrvatske drave. Erievu ostavtinu predala mi je njegova udovica Mila (1909.-1999.) sa eljom da napiem njegov ivotopis. Ovaj je prilog dio jednog poglavlja iz nedovrenog ivotopisa hrvatskog borca Rudolfa Eria.

    Raspustom Hrvatskog Domobrana u svibnju 1941. i kasnijom istragom, od veljae 1942., njegovog djelovanja sa strane amerikih vlasti te prestan-kom izlaenja tjednika Nezavisna Hrvatska Drava, takoer u veljai 1942., zadat je veliki udarac hrvatskim narodnjakim snagama u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Zapravo poslije toga i ne postoji jedna jaka hrvatska

    God. 37., br. 1., 1.-328. Zagreb, 2005.

  • 3838

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    narodnjaka organizacija u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Narodnjake su snage razbijene i nepovezane. Ta e injenica biti uzrokom, da e dr. Ivan ubai, ban Banovine Hrvatske, koji je doao u Sjedinjene Amerike Drave u studenome 1941., provesti uspjeno svoju nesretnu politiku jugoslavenstva i suradnje s hrvatskim komunistima u Sjedinjenim Amerikim Dravama. On e uvelike omoguiti, da komunisti postanu glavnim imbenikom meu hrvatskim iseljenicima u toku i koncem Drugog Svjetskog rata.

    Razbijeni hrvatski narodnjaci poet e se opet okupljati od 3. rujna 1943. odnosno od veljae 1944. Bit e tegoban put, dok se organiziraju Ujedinjeni Hrvati Amerike 17. oujka 1946., dakle bit e potrebno preko dvije godine dana dok se opet okupe hrvatski narodnjaci. Ali teret prolosti i politiko taktiziranje Dra Vlatka Maeka dovest e, da se taj zajedniki nastup i rad pone opet drobiti u ljetu 1948.

    Konac rata doveo je u Hrvatskoj na vlasti komunistiki reim. Mnogi Hrvati naputaju svoje domove i postaju politikim izbjeglicama u europ-skim dravama, potrebni pomoi da mogu preivjeti. Iseljena Hrvatska i tu e nastojati pruiti bratsku ruku hrvatskoj izbjeglikoj sirotinji.

    Rudolf Eri uzeo je vidnog uea u svim ovim ratnim i poratnim sumnjama i dogaajima, uvijek se drei naela: pomoi svaku hrvatsku akciju kojoj je cilj demokratska samostalna hrvatska drava. Od biveg vod-stva Hrvatskog Domobrana Eri e biti najaktivnija osoba u tim dogaajima i takav e ostati do svoje smrti.

    Hrvatsko ameriki graanski klub u AkronuU svibnju 1941., prigodom rasputanja organizacije Hrvatskog Domo-

    brana, glavno starjeinstvo je savjetovalo, da bivi lanovi domobrana osta-nu na okupu i organiziraju usvojim naseljima portske ili graanske klubo-ve. Osnivaka skuptina Hrvatsko Amerikog Graanskog Kluba u Akronu odrana je 3. kolovoza 1941. i na njoj je bio izabran predsjednikom kluba Rudolf Eri, a Mirko Jali, Eriev dugogodinji prijatelj, tajnikom. Obojica su nastavila obnaati te iste dunosti za cijelo vrijeme postojanja kluba od 1941. do 1951. Rudolf Eri, pozdravljajui prisutne na osnivakom sastan-ku od 3. kolovoza 1941., naglasio je, da mu je veoma milo to se odlui-smo organizirati Graanski Klub, da tako bolje moemo uz klubove dru-gih narodnosti i mi Hrvati sudjelovati u javnom ivotu i radu za bolji-tak svih graana grada Akrona uope, a prema mogunosti i svih graana Sjedinjenih Drava napose. Naa dunost i zadatak u kraim potezima neka bude ovo:

    Prvo: Privesti u ovaj klub sve Hrvate i Hrvatice dobrog glasa i znaaja, koji su vjerni i odani poretku i ustavu ove nae nove domovine Amerike.

    Drugo: Nastojati pronai meu Hrvatima u Akronu odnosno Summit County (Kotaru) sve one koji do sada, iz bilo kojih razloga, nisu postali graani Sjedinjenih Drava; poticati ih, poduavati i pruiti im svaku mogu-u pomo, da uine svoju dunost i postanu graani Sjedinjenih Drava.

  • 3939

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Tree: Tumaiti lanstvu kluba graanska prava i dunosti nalazei se u granicama ustava i zakona Sjedinjenih Drava.

    etvrto: Isticati svoje narodno hrvatsko ime u svakom naem nastupu i radu; iriti meusobno slogu i bratsku ljubav u duhu Demokratskih Naela.

    Peto: Strogo paziti, da svaki lan kluba jest, i da ostane, vjeran i odan usta-vu i zakonima Sjedinjenih Drava. Dokae li se protivno za bilo kojeg lana ovoga kluba, imade se dotinog smjesta iskljuiti iz kluba.1

    Na drugom redovitom sastanku kluba, odranom 5. listopada 1941., kojem je prisustvovao vei broj osoba, koji jo nisu bili lanovi kluba, jednoglasno je zakljueno, da ljudi komunistikih nazora nemaju mjesta u H.A.G. klubu. Na tom sastanku bio je prisutan i Msgr. Mijo Domladovac, upnik hrvatske katolike upe Krista Kralja u Akronu, i savjetovao, da se klub zakonski uknjii i dobije svoju Povelju (Charter) rada. Prijedlog je bio jednoglasno prihvaen.2

    Croatian American Citizens Club ispunio je zakonske papire za uknji-enje kao organizacija bez dobitka (corporation not for profit) 30. stude-nog 1941. Kao lanovi utemeljitelji (incorporators) potpisani su: Msgr. M. B. Domladovac, Rudolf Eri i Mirko Jali, a kao povjerenici (trustees) orga-nizacije: Emil Vargovi, Ivan Tominac, Albina Mehali i Petar Kruni. Kao ciljevi kluba stilizirane su na engleskom u est toaka ideje, koje je iznio Rudolf Eri na osnivakoj skuptini.3

    1 Zapisnika Knjiga Hrvatsko-Amerikog Graanskog Kluba u Akronu, Ohio, 1-2. Zapisnika Knjiga, kako emo je nadalje navoditi u biljekama, obuhvaa zapisnike svih sjednica od 3. kolovoza 1941. do 2. listopada 1949., na stranicama 1. 100.

    2 Isto, 4 5. 3 Kopija Articles of Incorporation priloena je Zapisnikoj knjizi. Istoj knjizi takoer su pri-

    loena Pravila Hrvatskog Amerikog Graanskog Kluba u nacrtu i u konanom obliku.

    Rudolf Eri u odori pripadnika Hrvatskog domobrana na fotografiji snimljenoj

    prije 1941. godine

  • 4040

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Na sjednici kluba od 7. prosinca 1941. predsjednik Eri obavijestio je prisutne, da je Povelja (Charter) stigla od dravnog tajnitva drave Ohio, iz Columbusa, da se slobodno organiziramo i djelujemo pod imenom Croatian-American Citizens Club.4

    Hrvatsko Ameriki Graanski Klub bila je temeljna organizacija Erievog rada u Akronu od 1941. do 1951., te upravo odskona daska za suradnju na irem planu hrvatskog iseljenitva, posebice od listopada 1944. do 1951., kako emo vidjeti. Klub e takoer biti temeljem Erievog zamanog rada u pomaganju hrvatskih izbjeglica rasutih po izbjeglikim logorima Austrije, Italije i Njemake.

    esta konvencija Hrvatske bratske zajedniceesta konvencija Hrvatske Bratske Zajednice, odrana u Chicagu poet-

    kom rujna 1943., predstavlja najdublji pad hrvatskih narodnih interesa meu hrvatskim iseljenicima tokom Drugog svjetskog rata i ujedno naj-vei uspjeh politike jugoslavenstva i suradnje s komunistima dr. Ivana ubaia, bana Banovine Hrvatske i predstavnika Hrvatske Seljake Stranke u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Prije nego progovorimo o konvenciji, potrebno je ukratko spomenuti najvanije korake te politike.

    Dr. Ivan ubai boravio je u Sjedinjenim Amerikim Dravama od 4. stu-denoga 1941. do 7. svibnja 1944. Kroz te dvije i pol godine uspio je skrenu-ti iseljenu Hrvatsku u jugoslavenske vode i u suradnju s komunistima. Nije mu to bilo lako i vjerojatno mu ne bi bilo ni uspjelo, da Sjedinjene Amerike Drave nisu ule u rat u prosincu 1941. Budui da su Sjedinjene Drave ula-skom u rat postale saveznikom Engleske, Sovjetskog Saveza i svih izbjegli-kih vlada ukljuujui i jugoslavensku vladu smjetenih u Londonu, smatralo se je protuameriki podupirati postojanje samostalne hrvatske drave, koja je bila ostvarena u sklopu njemakog ratnog saveza. Ratna psi-hoza gurala je i konano dovela mnoge hrvatske narodnjake na ubaiev put jugoslavenstva i suradnje s komunistima.

    Prvi javni nastup Dra Ivana ubaia bio je na Narodnom Zboru Hrvatskih Iseljenika, koji je organizirala Hrvatska Bratska Zajednica u Pittsburghu 16. studenog 1941. Prije zbora bilo je savjetovano Dru ubaiu, da u svom govo-ru ne spominje ni Jugoslaviju ni kralja. ubai se nije drao toga savjeta i otvoreno je nastupio jugoslavenski naglaavajui, da je program Hrvatske Seljake Stranke bio i ostaje, slobodan hrvatski narod u slobodnoj Hrvatskoj a u velikoj i monoj zajednici Junih Slavena Jugoslaviji.5 Poslije toga od ubaia se sve vie udaljava predsjednik Hrvatske Bratske Zajednice, Ivan Butkovi, objavivi i lanak u Zajedniaru, Zbogom Bane, i Dr. Dinko Tomai, sveuilini profesor i ugledni lan Hrvatske Seljake Stranke.6

    4 Zapisnika Knjiga, 8.5 Dragovan EPI, Vlada Ivana ubaia, Zagreb 1983., 36.6 Isto, 38.

  • 4141

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Iako je izgledalo, da bi ubaieva politika meu hrvatskim iseljenicima mogla doivjeti neuspjeh, ratna psihoza uvelike joj je pomogla. Tokom lipnja i srpnja 1942., kralj Jugoslavije, Petar II Karaorevi, posjetio je Sjedinjene Amerike Drave. Na ubaiev pritisak bila je organizirana hrvatska dele-gacija, da posjeti kralja u New Yorku i preda mu spomenicu. ubai je imao muke dok je vodstvo Hrvatske Bratske Zajednice nagovorio da se poklone kralju Sa Butkoviem, predsjednikom Bratske zajednice bilo je najtee.7 Na elu delegacije, koja je posjetila kralja 6. srpnja 1942., bio je Ivan Butkovi, a u njoj su takoer bili i predstavnici hrvatskih komunista Stjepan Lojen i Antun Mlinari. U predanoj spomenici delegati, pozdravljaju kralja, podravaju nje-gove izjave o potrebi sloge Srba, Hrvata i Slovenaca o stvaranju bolje i sretnije Jugoslavije, te izraavaju spremnost za suradnju sa Srbima i Slovencima. Kao svoje uzore istiu na zajedniki ponos Drau Mihailovia sa junakim etni-cima i dr. Vladimira Maeka sa njegovim zbijenim redovima u zajednikoj borbi protiv najveeg neprijatelja ovjeanstva.8

    Poslije posjete hrvatske delegacije kralja Petru II, ubai je povjerljivo razgovarao s delegatima i uspio ih nagovoriti na zajedniki javni nastup svih hrvatskih organizacija u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Javna manife-stacija tog zajednikog hrvatskog nastupa trebao je biti Kongres Amerikih Hrvata. Tokom tih razgovora izabran je i inicijativni ili privremeni odbor, koji je trebao izvriti organizacione pripreme i odrediti datum i mjesto gdje e se kongres odravati. Privremeni odbor bio je konstituiran u Pittsburghu u pro-storijama Hrvatske Bratske Zajednice 15. srpnja 1942. pod predsjednitvom Ivana Butkovia. Jedan od pomonih tajnika privremenog odbora postao je Stjepan Lojen. ubai je kongresu pridavao izvanrednu vanost.9

    Poslije raznih potekoa i odgaanja, o kojima nije potrebno pisati na ovom mjestu, proglasom izdanim u Pittsburghu 29. studenog 1942. bio je sazvan Kongres Amerikih Hrvata na zasjedanje u Chicagu 20. i 21. velja-e 1943.10 Desetak dana prije poetka kongresa, u veljai 1943., Stjepan Lojen, voa hrvatskih komunista, dvokratno je pregovarao u New Yorku s Dr. Ivanom ubaiem o sastavu glavne rezolucije i kongresnim pozdravima. Prvog dana tih pregovora postignut je sporazum izmeu ubaia i Lojena o glavnoj rezoluciji te o posebnim pozdravima, koje e kongres uputiti Titu i Dr. Maeku. Taj je sporazum skoro propao, jer je Dr. Juraj Krnjevi iz Londona poslao ubaiu brzojav u kojem trai, da Kongres amerikih Hrvata ne smije pozdraviti Tita niti dati podrku Antifaistikom vijeu narodnog osloboe-

    7 Isto, 69.8 Isto, 70, prema Zajedniaru od 15. srpnja 1942.; Unconquerable: A review of the historic

    visit to the United States and Canada which was made during June an July 1942., by His Majesty Peter II King of Yugoslavia (s.l., 1942.), pod datumom od 6. srpnja: knjiga nije paginirana.

    9 D. EPI, n. dj., 73; Stjepan LOJEN, Uspomene jednog iseljenika, Zagreb, 1963., 228. 229; Mark Vinski, tajnik Privremenog Odbora, Pismo uglednim Hrvatima sa sastanka u Pittsburghu 15. srpnja 1942., Spomen-Knjiga Ameriko-Hrvatskog Kongresa (dalje: Spomen-Knjiga), Narodno Vijee Amerikih Hrvata, Pittsburgh 1943., 6. 9.

    10 Spomen-Knjiga, 11. 14.

  • 4242

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    nja i ukoliko pak Kongres nee da pozdravi Drau Mihailovia, ne smije ga ni napasti. U nastavku pregovora s Lojenom ubai je pristao, da se pozdravi borce Narodno Oslobodilake Vojske bez spominjanja Tita, ali je Lojenu izgle-dalo da i taj sporazum ubai eli izigrati.11

    Kako je bilo planirano, Kongres Amerikih Hrvata odran je u Chicagu, 20. i 21. veljae 1943., u prisutnosti 927 delegata raznih hrvatskih organi-zacija u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Bez sumnje glavnim govorni-kom bio je Ban dr. Ivan ubai, tumaei politiku Hrvatske Seljake Stranke u jugoslavenskom smislu i pozdravljajui narodno-oslobodilaku voj-sku. Iz Rezolucije potrebno je navesti tri bitne toke. O Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj Rezolucija kae: Najee osuujemo zloglasnog izdajicu Pavelia i njegove ustake bande, i protestiramo protiv cijepanja drave Jugoslavije, protiv zavoenja svih kvizlinskih reima i protiv svih zloina koje izvaaju nacisti i faisti nad junoslavenskim narodima. Rezolucija istie Jugoslaviju kao cilj hrvatske narodne borbe: Hrvatski narod dokazivao je prolosti, i dokazuje sada, da eli da zajedno ivi sa junoslavenskim narodima: Srbima, Slovencima, a prema prilikama i sa Bugarima, u slobodnoj i ravnopravnoj dravi, koja mora biti stvorena samo na principima federacije sa najpuni-jom demokracijom. Rezolucija pozdravlja takoer borce narodno-oslobo-dilake vojske: Kao Amerikanci hrvatskog podrijetla, posebno pozdravlja-mo sve borce u hrvatskim zemljama Hrvate i Srbe koji zajedno sa slo-venskim borcima sainjavaju Narodnu Oslobodilaku Vojsku Jugoslavije. Odajemo nau poast svim onim junakim borcima koji su pali u borbi za osloboenje svoje rodne grude od tuinskih okupatora i domaih izdajica, kao i onima koji ame u neprijateljskim tamnicama i koncentracionim logo-rima, sa hrvatskim narodnim voom dr. Vlatkom Maekom na elu.

    Kako je bilo dogovoreno izmeu Lojena i ubaia, upuen je pozdrav dr. Maeku, u kojem se kae: Vae vodstvo bilo je u glavnom jedan velianstven primjer patnje i stradanja protiv svake sileMi smo sigurni da inite sve da narodna borba bude jedan jedinstveni odraz duha i snage narodne u njegovim sadanjim aktivnim i otvorenim borbama protiv svih neprijatelja. U pozdra-vu partizanima delegati i delegatice, toplo pozdravljaju Anti-Faistiko Vijee i Narodno-Oslobodilaku Vojsku Jugoslavije, i preko njih sav na hrvatski, srpski i slovenski narod, koji se junaki bori i daje svoje ivote za osloboenje svoje domovine od tuih okupatora i domaih izdajica Na koncu je Kongres izabrao Hrvatsko Narodno Vijee, ijim je predsjednikom postao Zlatko Balokovi, prvim potpredsjednikom Ivan Butkovi, a tajnikom Ivan Ladei.12

    Na 7. kolovoza 1943. predstavnici Hrvatskog Amerikog Kongresa, Srpskog Vidovdanskog Kongresa i Amerikog Slovenskog Kongresa sasta-li su se u Clevelandu i osnovali Ujedinjeni Odbor Juno-Slavenskih Amerikanaca pod predsjednitvom Louisa Adamia.13

    11 S. LOJEN, n. dj., 231. 238; D. EPI, n. dj., 101 103.12 Spomen-Knjiga, 55. 57., 73. 74., 77. i 79; S. LOJEN, n. dj., 238. 248; D. EPI, n. dj., 103. 106.13 Spomen-Knjiga, 90.; Filip VUKELI, Kratki Pregled Povijesti Hrvatske Bratske Zajednice

    1894 1949., Hrvatska bratska zajednica, Pittsburgh 1949., 86. 87; S. LOJEN, n. dj., 248 251.

  • 4343

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Bez sumnje Stjepan Lojen, skupno s ostalim komunistima, bio je najva-niji imbenik Hrvatskog Narodnog Vijea i Ujedinjenog Odbora Juno-sla-venskih Amerikanaca. Predstavnici organizacija Hrvatske Seljake Stranke u Sjedinjenim Amerikim Dravama, voeni od Petra Radia, po savjetu dr. ubaia slijepo su slijedili komunistiko vodstvo.

    Na 31. kolovoza 1943. u prisutnosti 282 delegata otvorena je esta Konvencija Hrvatske Bratske Zajednice u Chicagu. Konvenciji je prisu-stvovao kao delegat i Rudolf Eri. Kao to je uobiajeno, nekoliko mjese-ci prije konvencije izabrani delegati poeli su se organizirati u razne grupe. Hrvatski Narodni Zajedniari organizirali su se na sastanku u Chicagu 24. travnja 1943. i poeli izdavati na 12. svibnja 1943. svoju povremenu novinu Glasilo Hrvatskih Narodnih Zajedniara. U ovoj su grupi bili okupljeni dele-gati, koji su traili hrvatsku dravnu samostalnost i njoj je pripadao Rudolf Eri. Iz ove grupe oito potjee proglas: Brao Zajedniari i Sestre zajedni-arke, Ameriki Hrvati i Hrvatice, Dignite svoj glas za Slobodnu i Nezavisnu Hrvatsku Republiku, koga je izdao Odbor Amerikih Hrvata Zajedniara za Republiku u Hrvatskoj. U tome proglasu stoji meu ostalim:

    Dakle, izjavimo se svi, slono i jednoglasno, za Slobodu i Nezavisnu Republiku u Hrvatskoj. Hrvatski narod u svim svojim zemljama moe oe-kivati svoj spas samo od svoje nezavisnosti, slobode i republikanskog uree-nja. On, samo on, mora biti jedini gospodar u svojoj dravi, i nad njime ne smije biti drugog gospodara. Sve ostalo su prazne rijei ili smiljena varka, ije kobne posljedice smo imali prilike iskusiti poslije 1918., te itavih 20 godina. ast drugim narodima, ali mi ne odustajemo od zahtjeva svoje slo-bode i nezavisnosti:

    S toga neka esta Konvencija HBZ, kao Sabor Iseljene Hrvatske, popri-mi rezoluciju sa zahtjevom, da se nakon pobjede Saveznika uspostavi slo-bodna i Nezavisna Hrvatska Republika. Takoer neka konvencija poa-lje u Washington delegaciju, koja e podastrijeti Predsjedniku Rooseveltu tu elju Amerikih Hrvata, te da ga zamole, da preuzme na sebe zatitu Hrvatske Republike i zastupanje njezinih interesa na mirovnoj konferenciji. Nema dvojbe, da e Predsjednik Roosevelt, kao voa svjetske demokracije, ovoj elji udovoljiti, ili pak na koji drugi nain izraziti svoju blagonaklonost prema slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj Republici.14

    Ova grupa zajedniara se je raspala na poetku same konvencije i vei-na njezinih lanova pridruila se je delegatima organiziranim pod imenom Hrvatski Narodni Blok.

    Druga grupa narodnjaka organizirala je Hrvatski Narodni Blok, koji je izgleda bio neutralan s obzirom na hrvatsku politiku, i na konvenciji postao predstavnikom narodnjaka pod vodstvom Ivana Butkovia.

    Trea grupa bila je poznata pod imenom Narodna Seljaka Grupa odno-sno Napredni Zajedniari, voena od komunista i pomagana od delega-

    14 Proglas je tiskan na etiri nepaginirane stranice, jednom listu. Citirani tekst je na prvoj stranici.

  • 4444

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    ta, koji su pripadali Hrvatskoj Seljakoj Stranci i slijedili upute dr. Ivana ubaia. Ta je grupa bila poduprta takoer o od prilinog broja nezavisnih delegata, koji nisu pripadali nijednoj skupini. Na elu grupe bio je Vjekoslav Mandi, kasniji dugogodinji predsjednik Hrvatske Bratske Zajednice, koji je prvog dana bio izabran predsjedateljem konvencije.

    Drugog dana konvencije, na prijepodnevnom zasjedanju 1. rujna, pred-sjedatelj Vjekoslav Mandi predloio je, da se pozove bana dr. Ivana ubaia da oslovi konvenciju. Rudolf Eri je govorio protiv poziva dr. Ivana ubaia, te je dolo do glasovanja. Oko dvije treine delegata glasovalo je da se ubai pozove, a oko treine protiv poziva. ubai je na poslijepo-dnevnom zasjedanju oslovio konvenciju u jugoslavenskom duhu. Kod nje-govog ulaska u dvoranu delegati su se digli, da ga pozdrave, ali Eri i delegati Valentin Sua iz Chicaga, koji su sjedili u prvom redu, ostali su sjediti u znak protesta. Skoro etrdeset godina kasnije, nekoliko mjeseci pred smrt, Eri biljei: Ban me je otro gledao, jer su me valjda istaknuli. to se tie bana kao osobe, zgodan rastom, crne zalizane kose, ugodne vanjtine, ali govor jugoslava a ne Hrvata.15

    Konvencija je u opirnoj rezoluciji istaknula da, podupire odluke Kongresa Amerikih Hrvata i poziva sve svoje odsjeke i lanstvo, da brat-ski surauju sa svim ostalim ameriko-hrvatskim organizacijama za pro-voenje tih odluka u djelo.16 Prema Stjepanu Lojenu rezolucija je bila usvojena sa 259 protiv i 22 glasa za.17 to bez sumnje predstavlja najdu-blji pad Iseljene Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata i najvei uspjeh nesretne politike Dr. Ivana ubaia. Pored svjetskih dravnika, konvenci-ja je poslala pozdrave: Dr. Ivanu Ribaru, predsjedniku Antifaistikog Vijea Jugoslavije, Vladimiru Nazoru, predsjedniku Zemaljskog Antifaistikog Vijea Hrvatske, i dr. Vlatku Maeku, na osnovu kompromisa to je posti-gnut jo na Kongresu Amerikih Hrvata, pie Stjepan Lojen. U pozdravu Dr. Ivanu Ribaru stoji meu ostalim i slijedee: Kao Amerikanci hrvatskog porijekla posebno pozdravljamo Narodnooslobodilaku vojsku, u kojoj se sa besprimjernim junatvom zajedniki bore Hrvati, Srbi i Slovenci za svoju slobodu i za pobjedu Udruenih nacija nad zvjerskim faizmom. Najee osuujemo izdajicu Pavelia i ostale sluge Hitlera i obavezujemo se da emo moralno i materijalno podupirati borbu naeg hrvatskog i ostalih naroda Jugoslavije, tako da to prije izvojte svoju slobodu i uspostave zajedniku dravu, u kojoj e svi narodi imati jednaka prava i jednake dunosti.18

    Izbori za glavni odbor takoer su donijeli poraz hrvatskim narodnjaci-ma, zahvaljujui opet ubaievoj politici. Zapravo jedina znaajna pobje-da Hrvatskog Narodnog Bloka bila je ponovni izbor Ivana Butkovia za predsjednika Hrvatske Bratske Zajednice s jednim glasom veine. Butkovi

    15 Biljeke R. Eria, 34 36.16 F. VUKELI, n. dj., 88.17 S. LOJEN, n. dj., 256.18 Isto, 258.

  • 4545

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    je dobio 138 glasova, a njegov protivnik Vjekoslav Mandi 137 glasova. Veliki poraz kod tih izbora bio je da je Filip Vukeli bio izabran urednikom Zajedniara sa tri glasa veine. Vukeli je dobio 139 glasova, a Milan Petrak, dugogodinji urednik Zajedniara i kandidat Hrvatskog Narodnog Bloka, 136 glasova.19

    Sigurno se je ovakav razvoj prilika morao duboko usjei u sjeanje Rudolfa Eria i on e, etrdeset godina kasnije, pripisivati uspjeh hrvatskih komunista ratnoj psihozi, zastraenosti hrvatskih svjesnih delegata i politi-ci dr. Ivana ubaia.20

    Poslije konvencije zavladalo je maloduje i pasivnost meu hrvatskim narodnjacima u Americi. Na sjednici Hrvatsko Amerikog Graanskog Kluba u Akronu, odranoj 3. lipnja 1943., predsjednik Rudolf Eri, primje-uje, da lanovi kluba ne posjeuju zadnjih nekoliko sjednica u dovoljnom broju i prema tome aktivnost kluba stalno pada. elio bi, da prisutni lano-vi izraze svoje miljenje i stvore zakljuak to da se uini. Da li emo i dalje ovako labavo podravati klub, ili emo klub raspustiti dok traje ratno vrije-me, pak onda i opet nastaviti sa radom.21 Zakljuak sjednice od 5. prosinca 1943. bio je, da klub ipak nastavi radom prema mogunostima.22

    Okupljanje narodnih snaga 1943. 1947.Bilo je meu amerikim Hrvatima osoba, koje su nastojale sprijeiti, da

    Hrvatska Bratska Zajednica zaluta jugoslavenskim putem i pade u ruke hrvatskih komunista. Dr. Dinko Tomai, ugledni pristaa Hrvatske Seljake Stranke, nastojao je od dolaska Dr. Ivana ubaia u Sjedinjene Amerike Drave, odvratiti pristae Hrvatske Seljake Stranke od jugoslavenskog puta i suradnje s komunistima. U jednom pismu Josipu Kraji, Dinko Tomai u prosincu 1942. pie: moramo biti na oprezu, da ne padnemo na lijepak komunistima, kao svijetli (to jest ban ubai) i Butkovi.23 Milan Petrak, urednik Zajedniara, nije suraivao ni u pripremama ni u radu Kongresa Amerikih Hrvata i osuivao je njegove zakljuke. Hrvatska Katolika Zajednica kao i skoro sve hrvatske katolike upe osuivali su rad i nastup Kongresa Amerikih Hrvata.

    Monsignor Ivan Stipanovi pozvao je tiskanim proglasom svjesne hrvat-ske rodoljube na sastanak 3. rujna 1943. u Chicago, u isto vrijeme kada se je odravala i konvencija Hrvatske Bratske Zajednice. U proglasu meu osta-lim stoji: Mila Hrvatska Mati, pozivljem one i sam one, koji Te nesebino ljube i koji su u sadanjosti i prolosti rtvovali za Tebe, na sastanak i dogo-

    19 Isto, 259. 260.20 Biljeke R. Eria, 24. 26.21 Zapisnika Knjiga, 32.22 Isto, 34.23 D. Tomai Josipu Kraji; prosinca 1942: odgovor na Krajino pismo od 8.XII.1942. Josip

    Kraja (1891.-1979.) stavio mi je na raspolaganje svoju korespondenciju.

  • 4646

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    vor u onom istom Chicagu, gdje pred sedam mjeseci komunistiki neva-ljalci i neki sirotani bez kompasa povezu Te, Stara Hrvatska, uz kolo rop-stva. Atlantski Charter (Povelja) obeava Ti, Stara Majko, slobodu, slobo-du i potpunu SLOBODU.24 Rezultat toga Stipanovievog proglasa bio je, da se je nekoliko hrvatskih sveenika sastalo, 3. rujna 1943. u Sherman hote-lu u Chicagu i utemeljili, Vrhovno Vijee Amerikih Hrvata. Msgr. Ivan Stipanovi izabran je predsjednikom, pisac (Veleasni fra Silvije Grubii), po njegovoj elji, tajnikom. Stavili su sebi zadau: Obavjetavati ameriku javnost o tenjama i pravima hrvatskoga naroda.25

    Nije mi poznato je li Vrhovno Vijee pokazalo kakav znak ivota izmeu rujna 1943. i veljae 1944. Ivan Stipanovi, predsjednik Vrhovnog Vijea, u proglasu, Ozbiljni ljudi na ozbiljnom poslu, u veljai 1944., poziva na okup amerike Hrvate i Hrvatice i postavlja pred njih dva zadatka:

    Vrhovno Vijee Amerikih Hrvata provest e ujedinjenje amerikih Hrvata i Hrvatica kao amerikih graana i graanki na demokratskom temelju. To e, u prvom redu, koristiti samoj naoj Americi, njezinim demo-kratskim ustanovama i praktinom radu od strane ujedinjenih Hrvata za pobjedonosni konac rata

    U drugom redu, okupljeni na narod oko svog Vrhovnog Vijea, reprezen-tativnog svog tijela, u pravo e vrijeme i na svaki poteni i demokratski nain traiti, da Hrvatska bude, ne samo slobodna kao neija snaha u tuoj kui,

    24 Ivan STIPANOVI, Pismo Hrvatskoj Majci-Domovini. Tiskani, nedatirani, proglas.25 Silvije GRUBII, Od pradomovine do domovine: Hrvatska pripovijest od 520. godine prije

    Krista do 1976. poslije Krista, Chicago, 1979., 294.

    vl. Ivan Stipanovi

  • 4747

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    nego najprije svoja, samostalna, suverena i meunarodno priznata drava, koja kao drava moe, ako njezin narod slobodno odlui, stupati i u federacije i konfederacije s drugim dravama na jednakopravnoj osnovici.26

    Poslije Stipanovievog proglasa od 8. veljae 1944. opet je nastao zastoj od nekoliko mjeseci. Na poziv Vrhovnog Vijea odran je sastanak u Clevelandu 2. svibnja 1944. Sastanku su prisustvovali i lanovi Hrvatskog Kola, meu njima Ivan Krei Tom je prilikom izjavljeno: nakon to su popucale verige bive drave, u koje je preko dva decenija Hrvatski narod bio okovan, gdje je bio ugnjetavan i progonjen, nitko nema prava traiti, da se ponovno u ropske lance vee Hrvatski narod, zasebna narodna jedinica, i kao takav ima bogodano pravi ivjeti u svojoj samostalnoj dravi; u koju se imaju okupiti sve zemlje: geografski, historiki i etnoloki hrvatske. Krei i Josip Kraja izabrani su u proireni odbor Vijea.27

    Odmah poslije sastanka u Clevelandu od 2. svibnja 1944. proirila se je vijest, da hrvatsko sveenstvo priprema saziv jednog hrvatskog skupa. Na sjednici Hrvatsko Amerikog Graanskog Kluba u Akronu od 7. svibnja 1944. Rudolf Eri govori lanstvu o pripremama hrvatskog sveenstva u Americi, da sazove Svehrvatski Narodni Zbor, kao odgovor tzv. progre-sivcima, koji si uzee pravo pred amerikom javnou govoriti u nae ime. Naglauje pak, da budemo oprezni i, ako je dobra stvar, suraivat emo.28 Na sjednici kluba od 1. listopada 1944. raspravljalo se je o zboru, kojeg je sazva-lo Vrhovno Vijee Amerikih Hrvata za 18. listopada 1944. u Clevelandu. Predsjednik Rudolf Eri, veli, da je to tek javljeno kroz novine, dok slube-no nismo pozvani, a na vama je da odluite, hoemo li ili ne slati zastupnika naeg kluba. Jeli predlae, da ostanemo neutralni, dok svaku dobru stvar mi emo i opet pomoi. Slijedi glasovanje: da ostanemo neutralni palo je 10 glasova, da sudjelujemo palo je 14 glasova. Za zastupnika biran je brat Eri.29 Zbor u Clevelandu od 18. listopada 1944. predstavlja drugi korak o okuplja-nju hrvatskih narodnjaka za vrijeme Drugog Svjetskog Rata. Zborovanje je odrano u dvorani hrvatske katolike upe Svetog Pavla. Sigurno je mora-lo biti veliko iznenaenje za Rudolfa Eria, da je na tom sastanku bio iza-bran zapisniarom. Sastanku je prisustvovalo oko 60 delegata raznih hrvat-skih drutava, a predsjedateljem bio je izabran Luka Samardija, predsje-dnik Hrvatske Katolike Zajednice. Paljivo su sasluani izvjetaji predsje-dnika Vrhovnog Vijea Amerikih Hrvata Veleasnog Ivana Stipanovia i blagajnika Josipa Kraje. Izraena im je iskrena zahvalnost za njihov rad. Delegat Nikola Maar, iznaa injenicu, da su izriiti ljudi (komunisti) isko-ritavali slinost imena nae organizacije V.V.A.H. sa njihovim Hrvatskim Vijeem pogodom sakupljanja novca za pomo sirotinji u Jugoslaviji, te da se to u budunosti osujeti predlae promjenu imena organizacije i to da se

    26 Hrvatski List i Danica Hrvatska (New York), 8. veljae 1944. Vjerojatno je proglas bio otiskan i posebno u obliku letka.

    27 S. GRUBII, n. dj., 301.28 Zapisnika Knjiga, 41.29 Isto, 45.

  • 4848

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    od sada zove: Pokret Amerikih Hrvata za Slobodu Hrvatske. Poslije izmje-ne miljenja i s nadopunom prijedloga od Veleasnog Stipanovia, jednogla-sno je usvojeno, da se organizacija od sada zove: Pokret Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske.

    Na poslijepodnevnom zasjedanju biran je jednoglasno odbor Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske. Predsjednikom je izabran Veleasni fra Ljubo uvalo, podpredsjednikom Nikola Filipovi, tajnikom Rudolf Eri i blagajnikom gospoa Mary Jani. U znak osobi-te zahvalnosti, a po prijedlogu brata Eria, imenuje se Rev. Stipanovi zaa-snim predsjednikom P.A.H. za D.S.H.. Novi odbor je poloio zakletvu na ruke Veleasnog Stipanovia.

    Na prijedlog Veleasnog fra Franje uturia, u ime odbora za rezolucije, prihvaen je proglas na narod na hrvatskom jeziku. Najvaniji odlomak tog proglasa, odnosno izjave, kako je poslan hrvatskom novinstvu i sveen-stvu na 15. studenoga 1944., glasi: Hrvatski Narode: Ovo je najozbiljni-ji as u povijesti Hrvata, da se okupi u jedan zajedniki front, da probudi svoju svijest, upozna svoju svetu i veliku dunost, upali u srcima domovin-sku ljubav, pa da istupi zborom i tvorom za slobodu i suverenost Hrvatske domovine sa svim njezinim povijesnim pokrajinama. Svrio ovaj rat danas ili sutra, to elimo, da Bog dao, im prije, ali mi elimo mir i pravdu za sve narode jednako, mi se ne smijemo odrei nae dunosti, da traimo samo-stalnu Hrvatsku Dravu sa svim njezinim pravima, koja ima jedan suvereni narod. U popratnom pismu uz izjavu, upuenom svim hrvatskim sveeni-cima 15. studenoga 1944., Veleasni fra Ljubo uvalo pie meu ostalima:

    Veleasni, naa je sveta dunost, da uinimo sve mogue za vjersko i narodno dobro svog naroda

    Hrvatski e narod postati plijenom komunizma, ako se mi svi ne dignemo na njegov obranu i zatitu. Pokret Amerikih Hrvata nije nikakva politika a ni stranaka organizacija, nego je daleko od svega toga. Naa je zadaa i cilj pomo-i naoj staroj domovini, muenici Hrvatskoj, da doe do svoje eljene slobode i da povee sve Hrvate u Americi uz katolike i hrvatske ideale i svetinje.30

    Pokret Amerikih Hrvata bila je jedina narodnjaka hrvatska organi-zacija u Sjedinjenim Amerikim Dravama od listopada 1944. do prosin-ca 1945. Ona e pomoi saziv Hrvatskog Zbora Chicagu u Prosincu 1945. i stvaranje Ujedinjenih Hrvata Amerike u Clevelandu 17. oujka 1946. Iako je Pokret Amerikih Hrvata pomogao Hrvatski Zbor i Ujedinjene Hrvate Amerike, ipak je i dalje po svom glavnom odboru postajao kao samostal-na organizacija. Konano se je Pokret Amerikih Hrvata potpuno slio u Ujedinjene Hrvate Amerike poetkom1949. u vrijeme odranja Drugog

    30 Zapisnik zasjedanja odranog dne 18. Oktobra 1944.. u Clevelandu, Ohio tipkano na 3 stranice; rukopisne biljeke zasjedanja, kao temelj tipkanog zapisnika, 12 str.; popis delegata i njihove punomoi; Gore srca, Hrvatski Narode, kratki izvjetaj za novinstvo i izjava, podpisa-na od odbora, tipkano na 2 str.; pismo Vl. uvala hrvatskom sveenstvu, 15. XI.1944., 1 str.; S. GRUBII, n. dj., 301.

  • 4949

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Sabora Ujedinjenih Hrvata Amerike. Pokret Amerikih Hrvata nije osni-vao svoje ogranke i glavni rad meu iseljenim Hrvatima bio je ogranien na odravanje sastanka i Skuptina, na kojima su sakupljani novani doprino-si za rad Pokreta. Na primjer sastanak u Akronu odran je 13. svibnja 1945. u crkvenoj dvorani hrvatske katolike upe Krista Kralja i na njemu je gla-vnim govornikom bio fra Ljubo uvalo. Tom zgodom u korist Pokreta saku-pljeno je 302.50 $.31

    Na sjednici Hrvatsko Amerikog Graanskog Kluba u Akronu, odranoj 3. prosinca 1944. Rudolf Eri izvjeuje da je ve odposlana poslanica Sv. Ocu Papi od odbora Pokreta Amerikih Hrvata i radi se na memorandumu, koji e uskoro biti poslan svim vladama i vanim faktorima svijeta.32

    Memorandum vladama, vodeim dravnicima i vjerskim voama, svjet-skim publicistima i novinskim agencijama o stvarnom stanju Hrvatske i njezinog naroda i njihovoj borbi za samostalnost potpisan je u Ambridge, Pennsylvania, 9. prosinca 1944., od predsjednika, fra Ljube uvala, i taj-nika, Rudolfa Eria, Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske. Memorandum je odmah objavljen tiskom na engleskom jeziku.33

    Poslije kratkog pregleda hrvatske povijesti, memorandum govori o patnja-ma hrvatskog naroda poslije 1918. u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno Jugoslaviji. Istie se tadanje kaotino stanje u Hrvatskoj, koja je izloena stradanjima od Talijana i Njemaca. General Draa Mihajlovi, bivi ministar rata jugoslavenske vlade u Londonu, trei je imbenik koji razara i rui hrvatski narod. Mihajlovievi pripadnici poeli su paliti cijela hrvat-ska sela, a faisti poeli deportirati mueve, ene i djecu cijelih hrvatskih sela brodovima na Siciliju i koncentracione logore diljem Italije. Prema statistici oko 150.000 do 200.000 Hrvata bilo je odvedeno od faista u koncentracio-ne logore. Dalje se tvrdi: Mihajlovievi pripadnici ubijali su i muili Hrvate pod izlikom da su odbili braniti Jugoslaviju, a faisti su ih deportirali da bi oistili od njih dalmatinsku obalu i olakali tamo talijansku kolonizaciju.

    Memorandum dalje pie o ubaiu i Titu i predbacuje amerikom tisku nekritino hvaljenje Tita i njegovih snaga. Posebice se istiu Titovi progo-ni hrvatskih katolikih sveenika: Posljednjih mjeseci Titovi pripadnici umo-rili su u jednoj dalmatinskoj biskupiji 18 katolikih sveenika. U samo dvije pokrajine 83 hrvatska katolika sveenika umorena su od strane komunisti-ke bande. Agenti dviju diktatura --- ubai beogradskih diktatora i Tito Tree Internacionale --- sada su priznati i, jo gore, svesrdno pomagani. Cilj i namjera ovih agenata i njihovih suradnika je unititi hrvatsku naciju i njezine voe i pri-siliti narod da prihvati komunizam ako eli preivjeti razaranje i istrebljenje.

    Na koncu memorandum navodi, u ime hrvatskih katolikih iseljenika u Sjedinjenim Amerikim Dravama, program od est toaka, kao temelj na kojem se mogu ouvati prava i suverenost naeg naroda ija krv tee po svim bojitima u Europi. Toka prva zahtjeva, da se na hrvatski narod pri-

    31 Zapisnika Knjiga, 53. -54.: sjednice od 6. V. i 3. VI. 1945.32 Zapisnika Knjiga, 47.

  • 5050

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    mjeni Atlantska Povelja i da se na njezinom temelju uspostavi suvereni-tet hrvatskog naroda. Toka druga trai, da se nikakva nova ideologija --- niti komunizam niti nacizam, niti faizam --- ne namee hrvatskom naro-du. Toka trea zahtjeva, da se prestane pomagati diktatorske politiare, koji su nametnuti ili e se nametnuti hrvatskom narodu bez njegovog pristan-ka ili odobrenja. Toka etvrta eli, da Sjedinjene Drave i Velika Britanija uspostave suradnju s onim hrvatskim voama, koji nisu ni komunisti, ni faisti, ni nacisti, koji ne ele nita za sebe osim da Hrvatska moe opet biti uspostavljena kao nacija (drava) u dobrom stanju, kao lan svjetske obitelji. Toka peta zahtjeva, da se nesretne hrvatske obitelji, koji se nalaze u koncen-tracionim logorima Italije i Egipta ne pretvore u komunistike legije. Toka esta kae: Mi osuujemo sve one koji ele promicati ili promiu komuni-stiku ideju nad naim narodom ovdje i u inozemstvu. Mi ih obavjetavamo da hrvatski katoliki narod ovdje i u Hrvatskoj nee mirovati, nee popusti-ti, nee se odrei nijednog od ovih povijesnih prava koja pripadaju naem narodu na temelju njegovih prirodnih prava.

    Memorandum Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske od 9. prosinca 1944. bio je jedini dokument iseljenih Hrvata na engleskom jeziku tokom Drugog Svjetskog Rata, koji je odbijao komuni-zam i obnovu Jugoslavije te traio uspostavu suverene demokratske hrvat-ske drave. Ostao je glas vapijueg u pustinji, jer je naalost veina hrvatskih iseljenika bila zavedena na jugoslavenske i komunistike stramputice.

    Oko est tjedana poslije svretka Drugog Svjetskog Rata u Europi, na 23. i 24. lipnja 1945., odrana je u Pittsburghu Druga plenarna sjednica Narodnog Vijea Amerikanaca Hrvatskog Porijekla, pod predsjedanjem Ivana Butkovia. Ta je sjednica dala punu podrku Titovoj komunistikoj Jugoslaviji.34

    Otrijenjenje zalutalih hrvatskih iseljenika nastupilo je malo po malo, kada su injenice komunistike diktature u domovini i stradanja Hrvata sviju stalea postala svakim danom sve vie poznata. Prvi su se u tom razvoju pokrenuli Hrvati u Chicagu i njegovoj blioj i daljoj okolici. Na 14. kolovoza 1945. odposlali su poziv rodoljubnim Hrvatima diljem Amerike kojim sazi-vaju Hrvatski Zbor u Chicagu na 9. prosinca 1945. Meu potpisnicima toga poziva nalaze se i tri predstavnika organizacija Hrvatske Seljake Stranke u Sjedinjenim Amerikim Dravama: Nikola ari, Luka Zduni i John Lajevi. Prvi je potpisnik poziva bio Dr. fra David Zrno, starjeina hrvatskih franjevaca u Americi. U ime Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske poziv su potpisali predsjednik fra Ljubo uvalo i tajnik

    33 Memorandum to Governments, Leading Statesmen and Religious Leaders, Publicists and News Agencies of the World Regarding the True Status of Croatia and Its People Together With Their Struggle for Independence. Ambridge, Pennsylvania: From the Representatives of the Movement of American Croatians for the Democratic Freedom of Croatia, (December, 1944), 8. str.

    34 Uspjesi i zadae Narodnog Vijea Amerikanaca Hrvatskog Podrijetla: Izvjetaji Plenarnoj Sjednici odranoj 23 24 juna 1945 u Pittsburghu, Pa., Izdato odlukom NVAHP, Pittsburgh, 1945. 64. str.

  • 5151

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Rudolf Eri. Marija Butkovi potpisala je poziv u ime Samostalne Hrvatske ene. Vodstvo Hrvatske Katolike Zajednice, uz hrvatske franjevce, franjev-ce konventualce, dominikance i svjetovne sveenike takoer je podpisalo poziv. Ukupno 23 ugledna amerika Hrvata potpisala su taj poziv za saziv Hrvatskog Zbora na 9. prosinca 1945.

    U pozivu se na prvom mjestu istie nepodnosivo stanje u Hrvatskoj i potre-ba organiziranja iseljenitva, da se pomogne staroj domovini: Budui da se danas naa stara domovina Hrvatska nalazi u tako tekom poloaju, u kakvom se nije nalazila u svojoj dugoj i burnoj povijesti svojoj, to smo odluili da pozo-vemo Hrvate i Hrvatice u Udruenim Dravama, kao i one koji se nalaze u susjednoj Kanadi na HRVATSKI ZBOR, na kojem emo kao rodoljubi i slo-bodni graani Udruenih Drava i Kanade, vijeati i rjeavati, kako i na koji nain da pomognemo naem napaenom Narodu Hrvatskom. S ovog hrvat-skog zbora uputit emo nae i naeg naroda elje i zahtjeve u ime svoje i u ime naeg Hrvatskog Naroda, svim faktorima svijeta, te traiti i moliti za na narod, da mu se da prilika da organizira slobodnim svojim glasom SUVERENU DRAVU HRVATSKU, U KOJOJ BI U OKVIRU HISTORIJSKIH I ETNIKIH GRANICA, Hrvat vladao kao ravnopravan drugim narodima, sklapao ugovo-re s drugim dravama i slobodno se u miru razvijao.

    Vijesti, koje stiu iz nae domovine, pokazuju oajno stanje u koje je dospio Hrvatski Narod. Bez privole naeg naroda, nametnuli su mu inter-nacionalni komunisti vladu, koju on nee, koju on prezire, koja je za njega tuinska i koja se protivi njegovoj narodnoj i vjerskoj svijesti. Naa Hrvatska oekuje od svojih sinova i keri u slobodnoj Americi, da oni dignu svoj glas prosvjeda u njezinu obranu. Naa hrvatska braa i sestre u domovini znaju da ih mi neemo zaboraviti, a niti ostaviti u ovim sudbonosnim asovima, kad se radi o biti ili ne biti Hrvatske i Hrvatskog Naroda.

    Ne samo da je na narod lien sve SLOBODE, nego mu je nametnuti diktator oduzeo sve, to je imao i ekonomski ga potpuno upropastioZa hiljadu kuna, dobio je seljak i radnik samo 7 Titovih dinara, dok su ljudi u Srbiji za hiljadu Nedievih dinara dobili 50 Titovih dinara, premda su kuna i Nediev dinar bili jednake vrijednosti.35

    U ime Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske tajnik Rudolf Eri uputio je proglas neposredno prije sastanka Hrvatskog Zbora u Chicagu, koji glasi u cijelosti:

    Pokret Amerikih Hrvata za demokratsku slobodnu Hrvatsku najodu-evljenije pozdravlja saziv Hrvatskog Zbora u Chicagu, tvrdo vjerujui da e jednom zauvijek raistiti nesreenost pojmova, koja u zadnje vrijeme prevladae meu iseljenim Hrvatima, i nas sve skupa privesti na onaj pravi put za kojim istinski teimo, a koji vodi jedino ostvarenju Gundulieva sna: Ujedinjenju Hrvata i uspostavi suverene drave Hrvatske.

    Da e oko sebe okupiti sve Hrvate u smislu van-stranakog rada, pozdra-vljajui zasunjeni Hrvatski Narod i njegove voe u inozemstvu, te najo-

    35 Poziv na Hrvatski Zbor, apirografirano na dvije tipkane stranice, dva posebna lista.

  • 5252

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    trijim rijeima osuditi Tita i njegovu komunistiku strahovladu nad Hrvatima.

    Da e muevnim glasom zatraiti od saveznikih dravnika, a na teme-lju po njima izdatih povelja, izjava i obeanja, uspostavu suverene drave Hrvatske, koja e tek kao takova moi pravovaljano odluiti daljni pravac narodnog ivota: upozoriti ih, da ponovnom uspostavom bive Jugoslavije, samo e se produiti dugo-godinja borba Hrvata, ne na temelju slavne i zasluene prolosti Hrvatske, ve na temelju materijalnih i krvnih rtava, koje je Iseljena Hrvatska doprinijela u ovoj divovskoj borbi za slobodu sviju naroda bez obzira na njihovu brojanu veliinu.

    Da e Hrvatski Zbor dati svoju moralnu i materijalnu pomo Dru Vlatku Maeku, ne kao predsjedniku najjae hrvatske politike stranke, nego kao jedinom pravovaljanom voi cjelokupnog Hrvatskog Naroda, za kojega smo sigurni, da nee zaploviti u jugoslavenske vode.

    Srpski kraljevi nikada se ne okrunie hrvatskom krunom. Ban ubai nikada ne bijae izabran slobodnom voljom Hrvatskoga Naroda za bana.

    U ovom smislu mi apeliramo na sva drutva ulanjena u Pokretu kao i na sve ostale organizacije, da se odazovu pozivu Hrvatskog Zbora, preko koje-ga vas pozivlje zasunjena Hrvatska.

    Rudolf Eri Tajnik, P.A.H. za D.S.H.36

    Hrvatski Zbor, odran u Chicagu u nedjelju 9. prosinca 1945., predstavlja trei korak u okupljanju hrvatskih narodnjaka u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Hrvatski Zbor bio je jednoglasno potpomognut od Hrvatske Katolike Zajednice, Organizacija Hrvatske Seljake Stranke, Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske, Drutva Hrvatskih Katolikih Sveenika u Americi i prilinog broja nezavisnih hrvatskih dru-tava i istaknutih pojedinaca.37 Zbor je pozdravio brzojavom iz Pariza Dr. Vlatko Maek,38 a takoer i Dr. Branimir Jeli, koji je jo bio u engleskom zatoenitvu. 39 Na zboru je biran Poslovni Odbor Hrvatskog Zbora, kojemu je bio predsjednikom Nikola ari, a tajnicima Veleasna gospoda fra Silvije Grubii i Dr. Vladimir Vanik. Rudolf Eri bio je biran jednim od potpred-sjednika. Glavni zadatak Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora bio je radi-ti dalje na okupljanju hrvatskih narodnjaka i pomoi hrvatskom narodu u

    36 Proglas je bio objavljen pod naslovom, Pred Hrvatskim Zborom: Sudbina Hrvatske nam mile danas je kleta al borba za nju nama je sveta, Hrvatski List i Danica Hrvatska (Chicago), god. 24., broj 98., 5. prosinca 1945., 4.

    37 Walter P. BLONDIN, Croatian Session to Protest Against Titos Government, Akron Beacon Jorunal, 25. XI. 1945., 6

    38 S. GRUBII, n. dj., 306.39 Pismo Dr. Branimira Jelia Prijateljima u Americi, poslano R. Eriu, 3. XII. 1945.

  • 5353

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    domovini. Jednoglasni zakljuak Zbora bio je: Traimo Hrvatsku Dravu za Hrvatski Narod.40 Bez sumnje Hrvatski Zbor u Chicagu 9. prosinca 1945. znaio je veliki uspjeh hrvatskih narodnjaka i prvi poslijeratni glas hrvat-skih iseljenika za samostalnu i demokratsku hrvatsku dravu.

    Prva sjednica Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora odrana je 30. prosin-ca 1945. u Milwaukeeu. Poslije te sjednice tajnitvo je objavilo izvjetaj, u kojem meu ostalim stoji:

    Zbor nije htio stvarati nikakvu posebnu organizaciju, nego je radije mislio na skupljanje sviju zdravih narodnih slojeva, da se tako mogne lake i uspjenije pomoi naima u staroj domovini Hrvatskoj. Glavna je zadaa odbora, koji je na Zboru u Chicagu izabran, bila da dri vezu s organizaci-jama i potpisnicima za saziv Hrvatskog zbora te da doe u vezu s drugim narodnim elementima u Sjedinjenim Dravama Sjeverne Amerike i Kanade. Sada se jo vie nego prije Zbora vidi, kako su sazivai bili u pravu, kad su pospjeivali odranje velike svehrvatske manifestacije naih iseljenika u Americi i Kanadi.

    Sam je dr. Maek nedavno u pismu izjavio, da se iseljeni Hrvati sloe te svim silama i nainima podupru borbu za slobodu hrvatskog naroda. to se danas prilike u svijetu ine veoma nepovoljne za na cilj to ne treba nikoga sme-tati. Mi se borimo za pravednu stvar i ne moramo i neemo se stidjeti dizati na glas u obranu i za slobodu drage nam majke Hrvatske. A tko se bori za pravednu stvar kao mi, moe biti siguran, da e uspjeti, samo ako ustraje.41

    U meuvremenu, izmeu saziva Hrvatskog Zbora 14. kolovoza 1945. i nje-govog odravanja 9. prosinca 1945., dolo je i do kretanja meu Hrvatima u Pittsburghu i onih koji su ih slijedili u pomaganju Tita i njegove Jugoslavije. U prvom broju Hrvatskog Lista i Danice Hrvatske, koji je iziao u Chicagu 19. rujna 1945. kao vlasnitvo hrvatskih franjevaca, Ivan Butkovi objavio je, Otvoreno pismo upueno amerikim Hrvatima, kojim je najavio istup iz Narodnog Vijea Amerikanaca Hrvatskog Porijekla.42 Na 23. rujna 1945. osnovan je na konferenciji u Pittsburghu Savez Amerikih Hrvata, kojem je na elu bio predsjednik Ivan Butkovi, predsjednik Hrvatske Bratske Zajednice, i tajnik Marko Vinski. Svrha Saveza oznaena je u pet toaka, od kojih su posebice znaajne toka prva i etvrta, te ih donosimo u cijelosti:

    1. Savez Amerikih Hrvata sastojei se od graana Sjedinjenih Drava Amerike Hrvatskog porijekla, te njihovih ovdje roenih sinova i keri, osni-va svoje djelovanje na potpunoj i bezuvjetnoj odanosti prema naoj ameri-koj domovini i vjernosti njezinom ustavu i zakonima, te dubokom potiva-nju prema demokratskom njezinom ureenju, po emu su narodu ove veli-ke zemlje zajamena temeljna ljudska prava, kao sloboda vjeroispovijesti,

    40 S. GRUBII, n. dj., 306.41 Iz tajnitva Poslovnog Odbora Hrv. Zbora, Hrvatski List i Danica Hrvatska (Chicago),

    god. 25., broj 104., 16. I. 1946.42 S. GRUBII, n. dj., 306.

  • 5454

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    sloboda izbora, sloboda zbora i dogovora, te sloboda tampe, vjerujui da je to put, koji vodi miru, srei i zadovoljstvu svakoga naroda.

    4. Savez Amerikih Hrvata, koji se od samog osnutka sastoji veinom od amerikih graana roenih u hrvatskim zemljama, eli, da hrvatski narod u domovini slobodan za svom teritoriju odluuje o svojoj sudbini sada i u budue. Tada e tek imati priliku da ivi u miru i slozi sa ostalim narodi-ma zajednike drave i da nae svoju sreu i blagostanje u federativnoj, ali istinskoj demokratskoj slobodnoj Jugoslaviji. Radi tog SAVEZ AMERIKIH HRVATA je protiv svakoga, koji bi prijeio slobodan i demokratski razvoj hrvatskog naroda i ostalih naroda Jugoslavije.43

    Savez Amerikih Hrvata bila je kratkotrajna organizacija bez znaajnih aktivnosti. Savez je bio meu osnivaima Ujedinjenih Hrvata u Clevelandu 17. oujka 1946. i uskoro se je potpuno slio s tom organizacijom. Na sastan-ku u Clevelandu Savez je odbio jugoslavenstvo i prihvatio hrvatski dravo-tvorni program.

    Prije nego nastavimo s daljnjim koracima oko okupljanja hrvatskih narodnjaka u Americi, potrebno je progovoriti o memorandumu Pokreta Amerikih Hrvata na engleskom jeziku iz poetka sijenja 1946.

    Na 2. sijenja 1946. tajnik Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku slo-bodu Hrvatske, Rudolf Eri, potpisao je memorandum upuen Ujedinjenim Narodima, svjetskim dravnicima i meunarodnoj javnosti.44 Prva general-

    43 Savez Amerikih Hrvata, Pittsburgh, 1945., letak na 4 tiskane stranice.44 Memorandum je podpisao u Akronu, Ohio, tajnik Pokreta Amerikih Hrvata za

    Demokratsku Slobodu Hrvatske, Rudolf Eri, 2. sijenja 1946. Memorandum je bio apiro-grafiran i uvezan u plave korice povezane s amerikom crveno-bijelo-plavom vrpcom. Tekst memoranduma ima 7 nepaginiranih stranica na 7 listova, a njegov dodatak 8 paginiranih stranica na 8 listova.

    Tiskani poziv na Hrvatski sabor, koji je odran u Chicagu 2. rujna 1946. godine

  • 5555

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    na skuptina Ujedinjenih Naroda poinjala je radom u Londonu 10. sijenja 1946. i memorandum je trebao biti u rukama tajnitva Ujedinjenih Naroda i amerikih delegata prigodom poetka generalne skuptine.

    Poslije kratkog pregleda hrvatske sudbine u bivoj Jugoslaviji, memoran-dum se osvre na razaranja i umorstva u Hrvatskoj tokom Drugog svjet-skog rata. Konac rata zavrio je tako, da je Hrvatska postala plijenom meu-narodnog komunizma i pala u ruke Titovih hordi. Memorandum tvrdi, da u Austriji i Italiji ivi oko 380.000 hrvatskih izbjeglica, od kojih je oko 200.000 pobjeglo iz domovine poslije svretka rata. Titova Jugoslavija pokuava sve mogue, da joj se izbjeglice, ove nesretne rtve, izrue. Od kada je Tito uspostavio svoju vlast u Hrvatskoj, prouzrokovao je umorstvo 243 katolika sveenika, zatvorio u logore 169 sveenika, a ne zna se tono sudbina jo 89 sveenika.

    Na koncu memoranduma postavljaju se zahtjevi, u sedam toaka, Ujedinjenim Narodima i velikim silama. U prvoj toci zahtjeva se da se komunisti koji su uveli u Hrvatskoj njihovu gangstersku vladavinu, izve-du pred Meunarodni Sud i optue za zloine poinjene nad nevinim naro-dom. Komunistiki jugoslavenski predstavnici, diktatorski i bezobzirni gangsteri, ne smiju biti priznati od Ujedinjenih Nacija i civiliziranog svi-jeta. U drugoj se toci trai, da 380.000 Hrvata, izbjeglih od komunisti-kih gangstera radi spaavanja svojih ivota, budu meunarodno prizna-ti kao politike izbjeglice. Toka trea trai, da vlade Sjedinjenih Amerikih Drava i Velike Britanije zahtijevaju od Titove vlade putanje na slobo-du svih nesretnih tvava iz koncentracionih logora. Ista toka trai, da se dozvoli predstavnicima Meunarodnog Crvenog Kria posjeta Titovih kon-centracionih logora. Toka etvrta trai, da se ne priznaju rezultati neda-vno odranih izbora u Jugoslaviji, jer su odrani pod nasiljem jugoslaven-ske tajne policije. Toka peta zahtjeva zajedniku ameriko-britansku oku-paciju cijelog teritorija Hrvatske i da se pod njihovom kontrolom odre slo-bodni izbori. Takoer ta toka zahtjeva, da dr. Vladimiru Maeku, i dru-gim hrvatskim voama, sada u izbjeglitvu, (Engleska, Francuska, vicarska, Austrija, Italija, itd.), bude omogueno putovati bez ogranienja i govori-ti svome narodu u Hrvatskoj putem radija; i da dr. Vladimir Maek i drugi hrvatski voe sada u izbjeglitvu budu priznati kao voe Hrvatskog Pokreta za Samostalnost Hrvatske. Toka esta trai, da pomo UNRRA-e (United Nations Reconstruction and Relief Agency) bude dijeljena hrvatskom naro-du od predstavnika UNRRE, a ne od sovjetskih agenata. Sedma, konana toka trai, da Ujedinjeni Narodi odbiju priznati predstavnike Titovog rei-ma na temelju dokaza iznesenih u ovom memorandumu.

    Dodatak memorandumu na osam stranica, u 54 toke, iznosi zloine Tita i njegovih postrojbi tokom i poslije Drugog Svjetskog Rata. Posebice su u tim tokama naglaena umorstva sveenika, predstavnika Hrvatske Seljake Stranke i nedunih graana. Najvei broj spomenutih umorstava dogodio se je tokom 1945.

  • 5656

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Proglas Ujedinjenih Hrvata Amerike iz sijenja 1947. godine

  • 5757

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Ve 3. sijenja 1946. memorandum je, uz popratna pisma, bio poslan pred-sjedniku Sjedinjenih Amerikih Drava Trumanu, Dravnom Tajniku, mini-stru vanjskih poslova, James F. Byrnesu, Organizaciji Ujedinjenih Naroda u Londonu, Maralu Haroldu Alexanderu, amerikom novinskom magna-tu, William Randolph Hearstu i Meunarodnom Odboru za Izbjeglice. U pismu Meunarodnom Odboru za Izbjeglice posebice je zatraeno, da se hrvatske izbjeglice priznaju politikim bjeguncima i da im se izdaju putni-ce. Na 8. sijeanj 1946. memorandum je poslan amerikom Senatoru Arthur H. Vandenbergu, glavnom amerikom delegatu u generalnoj skupti-ni Ujedinjenih Nacija, Svetom Ocu Piju XII putem apostolskog delegata u Washingtonu, nadbiskupa A. G. Cicognania, irskom ministru predsjedniku Eamon de Valeri i generalu Franciscu Francu, dravnom glavaru panjolske. Na 10. sijenja 1946. memorandum je bio poslan britanskom ministru pred-sjedniku Clement Attleeju, generalu Eisenhoweru, zapovjedniku amerike vojske u Njemakoj i Odboru Meunarodnog Crvenog Kria u enevi.45 Sigurno je memorandum bio poslan i mnogim amerikim politiarima i drugim uglednim osobama.

    U Erievoj ostavtini sauvano je i nekoliko pisama, koja potvruju pri-mitak memoranduma. Bez sumnje najvaniji je odgovor Svetog Oca Pia XII preko apostolskog delegata u Washingtonu. Sveti Otac, kae se u odgovoru, nastaviti e pokazivati svoju oinsku brigu za svoje ljubljene Hrvate katolike i uinit e sve u svojoj moi da im olaka njihove patnje.46

    Eri je poslao memorandum i svome prijatelju Dr. Branimiru Jeliu na 5. sijenja 1946. Jeli je tada ivio u Londonu na slobodi i odgovorio je Eriu 5. veljae. Hvali memorandum, ali kae, da bi bio uspjeniji, da je pisan hla-dno i dostojanstveno bez upotrebe nediplomatskih izraza.47 U pismu od 18. veljae Jeli govori o znaajnom uspjehu memoranduma kod amerike dele-gacije u generalnog skuptini Ujedinjenih Naroda, o emu je bio obavijeten od jednog svog prijatelja. Moram Ti upravo estitati jer je va memoran-dum veoma dobro doao i po prianju jednog mog prijatelja bio je itan sa velikom panjom. Iako malko nediplomatski on je koristio silno i sigur-no zajedno s telegramima bio uzrokom i poticajem stavu raznih delega-ta... Kako se ja ovdje politikom ne bavim i ne elim, dok odavle ne odem, jer sam tako obeao, a obeanje elim potpuno odrati, to ja tamo iao nijesam, no sluajno u mojem drutvu osoba je dosta detaljno priala o svemu, a ja sam bio u sebi veseo, iako dotinom ni ne spomenuh, da je to dolo od mojih prijatelja, pie Jeli. Jeli posebice istie, da je memorandum itala Gospoa Eleanor Roosevelt, udovica predsjednika Roosevelta i lan ameri-ke delegacije u generalnoj skuptini Ujedinjenih Naroda.48

    45 Sauvane su kopije pisama navedenim osobama, poslane od R. Eria izmeu 3. i 10. I. 1946.

    46 Apostolski delegat nadbiskup A. G. Cicognani R. Eriu, Washington, 18. III. 1946.47 B. Jeli R. Eriu, 4. II. 1946.48 B. Jeli R. Eriu, 18. II. 1946. Telegrame, o kojima se govori u Jelievom pismu, uputili su

    Veleasni Ljubo uvalo i Rudolf Eri, predsjednik odnosno tajnik Pokreta Amerikih Hrvata

  • 5858

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Sada se vraamo opisivanju daljnjeg okupljanja hrvatskih narodnjaka u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Okrunicom od 11. veljae 1946. sazva-na je sjednica Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora u upskom stanu hrvat-ske katolike upe Presvetog Srca Isusova u Chicagu u subotu 17. veljae 1946. U toj okrunici meu ostalome stoji:

    Od dana odranja Hrvatskog Zbora, osobito od sastanka u Milwaukee krajem prosinca prole godine, Poslovni je Odbor nastojao, koliko je najbo-lje mogao i umio, da doe do zblienja i sporazuma sa svim protiv-komuni-stikim grupama meu Hrvatima u Americi.

    Hvala Bogu, sada nam se ini, da e do sporazuma ipak jednom doi. Za tim smo svi toliko eznuli.

    Braa u Pittsburghu, koja rade oko saveza amerikih Hrvata, odrala su svoj sastanak dne. 3 veljae i tu su, - kako nam je javio g. Ivan Butkovi jednoduno zakljuila, da se toliko eljeno jedinstvo amerikih Hrvata ve jednom ostvari.

    Na pisanja naeg Odbora braa iz Kanade takoer su voljna, da nai-ne sporazuman istup s nama i protiv komunista koliko u Americi toliko u naem starom kraju.

    Sve u svemu, atmosfera se je prilino izbistrila, te oekujemo ui sastanak predstavnika sviju hrvatskih grupa u Americi i Kanadi. Sastanak bi se imao odrati u najskorije vrijeme i s njega istupiti slono u ime sviju nekomuni-stikih grupa.49

    Sastanak Poslovnog Odbora od 17. veljae 1946. bio je takoer najavljen i u novinstvu. Tamo se istie posebno uspjene skuptine Hrvatskog Zbora, koje su odrane u Jolietu, Illinoisu i Detroitu, Michigan.50

    Neposredno poslije sastanka Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora od 17. veljae bio je upuen poziv amerikim Hrvatima za odravanje sastan-ka predstavnika svih hrvatskih narodnjaka u Clevelandu u dvorani hrvatske katolike upe Svetog Pavla u Nedjelju 17. oujka 1946.51

    Sastanak u Clevelandu 17. oujka 1946. predstavlja etvrti i konani korak u okupljanju hrvatskih iseljenika u Sjedinjenim Amerikim Dravama, koji nisu slijedili Titovo komunistiko vodstvo. Na tom su sastanku osnovani Ujedinjeni Hrvati Amerike i Kanade. Rudolf Eri je pripremio kratki govor za sastanak u Clevelandu, u kojem meu ostalim stoji:

    za Demokratsku slobodu Hrvatske, Predsjedniku Trumanu i Senatoru Vandenbergu, glavnom amerikom delegatu na glavnoj skuptini Ujedinjenih Naroda u Londonu, prigodom slanja memoranduma. Sauvane su kopije tih brzojava.

    49 Dragi Odbornie, 11. II. 1946., apirografirana okrunica na 1 stranici, podpisana od predsjednika Nikole aria, tajnika Dr. V. Vanika i S. Grubiia.

    50 Iz tajnitva Poslovnog Odbora Hrv. Zbora, Hrvatski List i Danica Hrvatska (Chicago), god. 25., broj 108., 13.II.1946.

    51 S. Grubii R. Eriu, 10. III. 1946.; Okrunica Posl. Odbora Hrv. Zbora, 11. III. 1946.

  • 5959

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Ovo je valjda prvi put u povijesti Iseljene Hrvatske, da su se sastali Hrvati svih politikih stranaka (izuzevi komuniste) u Americi i Kanadi sa svrhom, da se ujedine, da zajedniki porade i na taj nain u pomo priskoe razapetoj domovini naoj Hrvatskoj.

    Osjeajui potrebu hrvatske suradnje, doao sam i ja da prisustvujem ovom sastanku i da se na licu mjesta osvjedoim, je li emo svi skupa kao prava braa i prijatelji slono i zajedniki raditi, ne za interese bilo koga, ili za koju stranku ve za uzvieni cilj, a to je za slobodu naeg zarobljenog naroda.

    Vama je poznato nastojanje naeg sveenstva i naih prvaka u zadnjih godinu dana, da se svi skupa ujedinimo i zaboravimo nae stare rane. U ovim sastancima sudjelovao sam i ja, te radio koliko sam mogao da do uje-dinjenja doe.

    Usprkos bratskog nastupa i prijateljskih te iskrenih razgovora sa nae strane, ipak se je nalo ljudi, koji su se nabacivali svakojakim imenima i tri-cama te prikazivali nas nekolicinu kao nepoeljni element i kompromitira-ne ljude.

    U nastavku govora Eri brani stavove biveg Hrvatskog domobrana isti-ui, da su domobrani bili uvijek na braniku amerike slobode i demokraci-je, te neustraivi borci za slobodu i samostalnost Hrvatske. Eri zatim kae:

    Konano, poslije svih objeda i zlonamjernog te proraunatog pisanja, kako ste mogli primijetiti u Hrvatskom Listu i Danici, urueno je bratu Nikoli ulentiu, starjeini Hrvatskog domobrana, pismo pisano i potpisa-no po g. J. Edgar Hoover, u kojem se pismu jasno pokazuje i dokazuje, da su domobranci bili i ostali dobri i estiti ameriki graani.

    Dakle mi nijesmo odobravali rad bana.Nijesmo ili na poklon srpskom kralju, a nijesmo mu ni ure na dar kupovali.Nijesmo izdali HBZ komunistima.Radili smo protiv diktature u Jugoslaviji.Na vrijeme smo upozoravali na opasni rad komunista ovdje u Americi,

    kao i onih na domu u Hrvatskoj.Oni, koji su to sve radili ili u ovim alosnim aktima sudjelovali, osuiva-

    li su nae opomene. I danas kada se je nae proroanstvo u detalje ispunilo, ono to smo govorili ili pisali, dolaze stanovita gospoda, i to diletanti gore navedenih ina i dobacuju nama domobranima, da smo kompromitirani i da bi bilo bolje, da se ne istiemo u javnom radu

    Na koncu Eri u ime bivih domobrana nudi ruku pomirnicu i suradnju svim protukomunistikim Hrvatima:

    Mi smo domobrani spremni dati bratsku ruku svakom potenom Hrvatu i Hrvatici iz Amerike i Kanade i stupiti u ofenzivu protiv zajedni-kog neprijatelja, za bolju sreu naih iseljenih Hrvata i za potlaenu brau i sestre u domovini.

  • 6060

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Spremni smo zaboraviti ubaia, sporazum, satove kralju, poklonstve-ne deputacije, izdaju komunistima u HBZ. Spremni smo zaboraviti sve i evo nas da zajedniki radimo.52

    Eri nije izgovorio ovaj pripremljeni govor na sastanku u Clevelandu 17. oujka 1946., ali nema sumnje, da taj govor istinski prikazuje situaciju u Iseljenoj Hrvatskoj.53

    Sastanak u Clevelandu prisustvovalo je preko 70 delegata raznih hrvat-skih drutava i organizacija. Bio je prisutan i dr. Stjepan Jakekovi u ime domovinske Hrvatske Seljake Stranke. Zasjedanju je predsjedao Ivan Butkovi. Na tom je zasjedanju odlueno, da se organiziraju Ujedinjeni Hrvati Amerike i Kanade i odri Svehrvatski Hrvatski Sabor na dan ame-rikog blagdana nezavisnosti 4. srpnja 1946. Zakljueno je takoer, da se na taj sabor pozove Dr. Vlatko Maek iz Pariza. Kasnije je odranje sabora odgoeno na ameriki Dan Rada, 2. rujna 1946.

    U odbor za saziv Hrvatskog Sabora izabran je za predsjednika Ivan Butkovi, potpredsjednicima su izabrani predstavnici 11 organizacija, koje su stupile u Ujedinjene Hrvate, meu njima i Veleasni Ljubo uvalo u ime Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske. Glavnim tajnikom postao je sveuilini profesor Dr. Dinko Tomai, koji je izabrao kao pomone tajnike Veleasnog Silvija Grubiia, Milana Petraka, Stanka Boria, Marka Vinskog i Antona Klobuara. Blagajnikom je izabran Juraj Ramuak, koji je obnaao istu dunost u Hrvatskoj Katolikoj Zajednici. U nadzorni odbor birano je sedam osoba. Nema sumnje, da su u tom odbo-ru bile najvanije tri osobe: Veleasni Silvije Grubii, Dr. Dinko Tomai i Ivan Butkovi.54

    Rudolf Eri nije bio zadovoljan s clevelandskim sastankom, te je slijede-eg dana, 18. oujka, podnio ostavku na odbornikoj dunosti u Poslovnom Odboru Hrvatskog Zbora. Ostavku je uputio tajniku Poslovnog Odbora Veleasnom Silviju Grubiiu. U ostavci je naveo, da uvia, da e se preko ovog novog organiziranog Zbora (Ujedinjenih Hrvata) sagraditi prelazni most u Beograd, preko kojeg ne elim prelaziti.55 Eri je isto tako savjeto-vao svojim prijateljima iz biveg Hrvatskog Domobrana, da podnesu ostav-ke na dunostima u Hrvatskom Zboru.

    Veleasni Grubii odgovorio je odmah Eriu i savjetovao mu, da ostavku povue i doe na slijedei sastanak Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora u

    52 asni oci, brao i sestre, natipkani govor R. Eria na 4 stranice. Peta stranica, na kojoj je bio zavretak, nije sauvana.

    53 Govor nije odran, kako se to vidi iz pisma R. Eria Vl. Ljubi uvalu, 19. III. 1946.54 Ujedinjeni Hrvati Amerike i Kanade, Poziv na Sveopi Hrvatski Sabor Koji se dri na Labor

    Day, dne 2. rujna 1946, letak na 4 tiskane stranice. Na 4. stranici navedena su imena svih dele-gata na zasjedanju u Clevelandu, 17. III. 1946., a na str. 3 imena osoba izabranih u Odbor Ujedinjenih Hrvata za organiziranje Hrvatskog Sabora. S. GRUBII, n. dj., 306 307.

    55 R. Eri S. Grubiiu, 18. III. 1946.

  • 6161

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Chicago. U tom pismu, pisanom samo za Vau linu informaciju, Grubii meu ostalim kae Eriu:

    Hrvatska ideja, koju smo propovijedali neki javno, a neki privatno kroz zadnjih nekoliko godina meu amerikih Hrvatima, sada je uspjela da se formira i osnai te jaka i uvrena izbije i ostane meu nama jednom zau-vijek. Jugoslavenstvo, koje je bilo toliko razvikano, protiv kojega ste se s dru-govima borili, danas je i slubeno pokopano kao smrdljiva ljeina i grubi reim, koji titi Hrvatsku, osuen je. Hrvatska dravna ideja konano je pre-vladala, i svi se za nju zalau. Sve je to stavljeno na papir i potpisano i po onima, koji su do juer bili oprenog miljenja. Zar Vi kao borac svih triju ideja sada kanite izii iz jednog fronta, koji je formiran za konanu pobjedu? Ne vidimo u to nikakvog junatva. Gledate li drukije, elio bih, da i mene o protivnom uvjerite, jer stojim za istu stvar, za koju ste stajali i Vi sa svojim najbliim suradnicima, kojima sam se uvijek divio i jo se divim.

    Na Erievu tvrdnju, da e se preko sastanka u Clevelandu sagraditi pre-lazni most u Beograd, Grubii odvraa: Hrvat i junak stupio bi unutra, u vatru, borio se, ruio podignuti most, sprjeavao izgraivanje mosta takvo-ga, jer ne mislim, da jo postoji, svakako, kad bih ja znao, ja bih se digao meu prvim protiv toga, a ne bih se povukao iz borbe i gledao, kako mu izdajnici spremaju tamnicu rodu hrvatskom.

    Kako velite, da su lanovi Odbora za hrvatski Sabor gotova garanci-ja za ostvarenje nove Jugoslavije, oito neete da gledate stvarnosti u oi Evo dokaza: u izvrni odbor za pripremanje Sabora ulo je iz nae grupa Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora 12 lica, a svih drugih 8 ili 9. I meu ovima ima pojedinaca, koji e na sjednicama radije stajati uz nas nego uz one koji bi voljeli vidjeti Jugoslaviju nego samostalnu Hrvatsku. Kako Vi to potpisaste, ne mogu da se ne udim. Uostalom to ete vidjeti iz izvjetaja slubenoga, koji e izii na javu.56

    Eri je odmah otpisao Grubiiu: Radi ope stvari pristajem, da doem na sjednicu, pak emo stvar izgladiti sve onako po prijateljsku, da se bolje razumijemo. Ima toaka u kojima vidim i priznajem vau ispravnost ali imade ih takoer s moje strane, koje drim ispravnima57

    Sjednica Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora odrana je u Chicagu u subotu naveer 30. oujka 1946. Eri je za taj sastanak pripremio tipka-ni govor, u kojem je obrazloio svoje stanovite i neugodnosti koje je doi-vio na sastanku u Clevelandu, 17. oujka, te radi toga podnio ostavku na odbornikoj dunosti u Poslovnom Odboru Hrvatskog Zbora. Kao i uvijek, Eri je isticao ideju hrvatske dravnosti temeljenu na nauci Ante Starevia i socijalnom programu Stjepana Radia. Eri se je osvrnuo na injenicu, da je u clevelandskoj rezoluciji od 17. oujka reeno da e Ujedinjeni Hrvati, Podupirati sadanju borbu hrvatskog naroda, a na elu s predsjednikom Dr. Vlatkom Maekom i HSS koji su danas jedini narodnom voljom i pod

    56 S. Grubii R. Eriu, 20. III. 1946.57 R. Eri S. Grubiiu, nedatirana kopija pisma, ali oito koji dan poslije 20. III. 1946.

  • 6262

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    najteim prilikama izabrani i prema tome JEDINI zakoniti predstavnici hrvatskog naroda. Eri na tu toku rezolucije kae: Ja ne elim porei dr. Maeku pravo na vodstvo i predstavnitvo hrvatskog naroda, ali elim utvr-diti injenicu, da HSS nije JEDINA, koja ima pravo djelovanja i predstavlja-nja hrvatskog naroda. Tu su i druge stranke, koje takoer danas nijesu vidlji-ve ali opstoje u mnogim hrvatskim srcima. Stoga, ako elimo govoriti van-stranaki, morali bi rei: Svi Hrvati bez razlike stranaka priznaju dr. Maeka kao jedinog pravovaljanog vou hrvatskog naroda. Tu se onda govori o voi naroda a ne o predsjedniku jedne stranke.

    Eri se je u tom govoru posebice osvrnuo na prolost Ivana Butkovia radi tolikih politikih preskakanja i Marka Vinskoga, koji se je gostio sa srpskim dravnicima, nazdravice pio, dok su hrvatski muenici leali na odru u proljee 1928.58

    Nakon toga govora, pie Eri Dr. Branku Jeliu. sve jedan po jedan zamo-lie me da ne ostavljam Posl. odbor i izrazie mi povjerenje. Tom je pridonio (Pavle) Starevi, (bivi lan Hrvatskog Domobrana iz Minnesote) mnogo, kad im je rekao, da u Minnesoti domobrani su i danas organizirani u raznim klubo-vima i da ih nitko u nita drugo prekrstiti ne moe. Dotakao se Tvog putovanja po Minnesoti i napomenuo, da sam s Tobom bio i radio itd..59

    Na sjednici Hrvatsko Amerikog Graanskog Kluba u Akronu 7. travnja 1946., predsjednik kluba Rudolf Eri izvijestio je lanove o clevelandskom sastanku, da iako nije izgledalo sve povoljno i glatko, ipak se je postiglo to, da se stvorila povezanost sviju zastupanih grupa. Na reenom sastan-ku u Clevelandu zakljueno je odrati sveopi Hrvatski Narodni Sabor Amerikih i Kanadskih Hrvata. Nastojmo poraditi na tome, da sve hrvat-ske organizacije izaalju svoje zastupnike na svehrvatski Sabor.60

    U pismu Jeliu od 12. svibnja 1946., Eri izvjeuje, Doznajem, da e se Svehrvatski zbor odgoditi od July (srpnja) 4 na Sept. 2., te nastavlja o biv-im pristaama Hrvatskog Domobrana, Mi smo u gadnoj situaciji. Nastojao sam, da sazovemo sjednicu naih starih pristaa, meutim Nikola (ulenti, bivi glavni starjeina Hrvatskog Domobrana) se razbolio, pa sad ekam dok za njega bude prilika, da sjednicu sazovemo. Sredstva nemamo. Lumbarde pucaju na nas sa svake strane, a mi ni topia za opaliti.61

    Poslije tromjesenog razmaka, Silvije Grubii sazvao je 1. srpnja sjedni-cu Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora u subotu 6. srpnja 1946. u Chicagu, budui da su priprave oko Hrvatskog Sabora Ujedinjenih Hrvata u punom jeku. U osobnom dodatku Eriu na istom pozivu Grubii je dodao: ideja hrvatske dravnosti utvrdila se je, svatko na tom stoji. U rezolucijama e biti izriito naglaena.62

    58 R. Eri, Cijenjena brao i sestre, odbornici Posl. Odbora H.Z., tipkano na 5 stranica i datirano: Chicago, ILL. March 30, 1946.

    59 R. Eri B. Jeliu, 1. IV. 1946.60 Zapisnika Knjiga, 65.61 R. Eri B. Jeliu, 12. V. 1946.62 S. Grubii, Dragi Odbornie, 1. VII. 1946.

  • 6363

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Valjda istovremeno, dok se je sazivala sjednica Poslovnog Odbora Hrvatskog Zbora, izdao je Odbor Ujedinjenih Hrvata, Poziv na Sveopi Hrvatski Sabor koji se dri na Labor Day dne 2. rujna 1946. u Chicagu. U tom se pozivu meu ostalim kae:

    Ali vrijeme je dolo, ameriki Hrvati i Hrvatice, takoer, da kao ameriki i kanadski graani hrvatskog podrijetla dignemo i glas pravednog i oprav-danog protesta i osude pred vladama Amerike i Kanade kao i pred cijelim civiliziranim svijetom protiv nedemokratske, nekranske i neovjene vla-davine, kojoj je podvren danas Hrvatski Narod po komunistikom totali-tarnom reimu, to mu stoji na elu Tito i ostali agenti Moskve.

    Zatvori, koncentracioni logori i politiki progoni u Hrvatskoj broje danas na tisue rtava iz redova svih narodnih slojeva. Nije poteeno ni selo ni grad, ni radnik ni seljak; mnoe se rtve meu sveenicima kao i meu svje-tovnjacima; kulturnim i prosvjetnim radnicima padaju glave od nasilnikog reima, proetog tuim idejama, koji tome izdajnikom reimu nee da slue.

    U asu, kada je Hrvatski Narod razapet na kriu borbe za slobodu, a izru-givan i zlostavljen po vojnicima faizma, gledao zoru svoga Uskrsnua, da na grobu faizma i nacizma izgradi svoj istinski slobodan dom i svoju vla-stitu dravu, upregnut je opet pod teki kri, pod kojim posre penjui se na svoju kalvariju, samo mu se ovaj put rugaju vojnici komunizma.

    Dr. Maek i zakonito vodstvo Hrvatskoga Naroda, prekaljeno u dugoj borbi za narodnu slobodu, danas je izagnano u tui svijet, a sam narod Hrvatski onemoguen da izjavi svoje tenje i uredi svoju kuu kako sam eli, kako si je gledajui primjere drugih slobodnih naroda, to zamiljao.

    Tako je danas tama tuge, nepravde, smrti i progona pokrila Hrvatsku. U takovim okolnostima naa braa i sestre, Hrvatski Narod u staroj naoj

    domovini ne moe da govori i da digne glas protesta i osude, a da ne bude izloen progonstvima gorim nego to je bio izloen ikada prije.

    Stoga je red na nama, Hrvati i Hrvatice, koji smo graani slobodne i demo-kratske Amerike i Kanade, da dignemo svoj glas pred slobodnom Amerikom i Kanadom, a u obranu nae brae i sestara u staroj nam domovini Hrvatskoj. Red je na nama, da svojim posredovanjem kod demokratskih vlada Amerike i Kanade traimo za napaeni i tolikim rtvama izloeni narod hrvatski onu slobodu i ona demokratska prava, koja i kakova mi u ovoj naoj novoj domo-vini uivamo i za koja prava i kakovu slobodu su Amerika i Kanada pole u borbu protiv faizma i nacizma i u toj borbi izvojevale potpunu pobjedu.

    Ali je, brao i sestre, Hrvati i Hrvatice, dolo takoer vrijeme da i svoje narodne ustanove, koje smo si kao slobodni iseljenici izgradili, oistimo od zarazne komunistike gube i nametnika. Naa je jednako dunost, da sve ono, to je hrvatski iseljenik svojim napornim radom i rtvama stekao i izgradio, ouvamo od meunarodnog komunizma, koji u slubi boljevikog komuni-zma hoe da oduzme svemu tome narodne, demokratske i amerike znaajke, pa da sve to stavi u slubu komunistike, protuamerike propagande.63

    63 Ujedinjeni Hrvati Amerike i Kanade, Poziv na Sveopi Hrvatski Sabor, letak na 4 tiskane stranice.

  • 6464

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Prema zakljuku sastanka u Clevelandu od 17. oujka 1946. na Hrvatski Sabor trebao je biti pozvan i Dr. Vlatko Maek. Odbor mu je poslao poziv. Predsjednik se odaziva pozivu. Na sabor e doi on i njegov tajnik dr. Branko Peelj. Trebalo je poslati putni troak za obojicu gosta. U blagaj-ni nove organizacije nije bilo novca. Predmijevajui doputenje, na sastan-ku izjavim, da u sam smoi putni troak. Uzmem iz blagajne Hrvatskog i Katolikog Glasnika 2200 dolara, kupim putne karte: Pariz-Chicago i natrag te poaljem. Kasnije je glasniku povraena cijela svota.64

    Na ameriki Dan Rada 2. rujna 1946. odran je u Chicagu u Sherman Hotelu Hrvatski Sabor u prisutnosti od oko dvije i pol tisue osoba od kojih je bilo 2112 delegata raznih hrvatskih drutava i organizacija. Po ocjeni Rudolfa Eria, Sabor je bio velika manifestacija i odzvanjao je isto u duhu Hrvatskog Dravnog Prava. Ne filozofski ne diplomatski, ve jasno i otvoreno.65

    Bez sumnje glavni govor odrao je Dr. Vlatko Maek izjavivi se za hrvatsku dravu, ali bez jasnog protujugoslavenskog stava. Silvije Grubii sjea se poslije vie od trideset godina: Dr. Maek svojim govorom na Saboru mnoge nije zadovoljio. Osobito se je zamjerio oborivi se na NDH. Usporedio ju je s praznom bavom, na kojoj su obrui popucali. Rekao je, da ogromna veina hrvatskoga naroda nije uz Dravu pristala.66

    Zanosni govor Veleasnog Ivana Stipanovia najvie je oduevio prisutne. Zar nije Stipanovi izrekao najpravakiji govor i svak mu je pljeskao osim izdajica, pie Veleasni Ljubo uvalo.67

    Silvije Grubii se sjea: Imali smo puno tekoa pri sastavljanju Rezolucija. Neki se sastavljai, poglavito pristae HSS, nisu htjeli otvo-reno izjaviti za hrvatsku dravnost. Mislim, da smo se na prijedlog dr. Zorkina sloili konano poslati nacrt dr. Jurju Krnjeviu. Dva-tri dana prije Sabor zovne me dr. Dinko Tomai na telefon pa e: Bit ete zadovoljni s Rezolucijama. Prave su hrvatske. Da ih je sastavljao dr. Paveli, ne bi mogle biti hrvatskije. Zaista smo ih svi na Saboru prihvatili i poslali na predsjedni-ka Trumana i druge vlade po svijetu. Osobito nam se svidio odlomak, kojim su Rezolucije osudile etniko i partizansko klanje Hrvata-muslimana.68

    Sabor je odobrio dosta opiran apel upuen Ujedinjenim Narodima, apel predsjedniku Trumanu, pozdrav Sv. Ocu Piju XII i apel na Hrvate i Hrvatice u Americi i Kanadi.69

    64 S. GRUBII, n. dj., 307.65 R. Eri B. Jeliu, 3. X. 1946.66 S. GRUBII, n. dj., 308.67 Lj. uvalo R. Eriu, 13. IX. 1946.68 S. GRUBII, n. dj., 308.69 Tekstovi ovih dokumenata sauvani su u Erievoj ostavtini. Apel na Ujedinjene Narode

    sauvan je u hrvatskoj i dvije engleske tiskane, ali ne istovjetne verzije. Prva engleska verzi-ja tiskana je sitnim slovima na jednom dugom listu papira, a druga verzija u mnogo boljem engleskom tiskana je u obliku broure od osam stranica. Naslovna stranica te broure glasi: Memorandum from the American-Croatian Congress to the Assembly of the United Nations. Na str. 2. 7. nalazi se tekst memoranduma, a osma je stranica prazna.

  • 6565

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    Na Saboru je bio izabran glavni odbor Ujedinjenih Hrvata od trideset i etiri osobe. Predsjednikom je bio biran Ivan Butkovi, glavnim tajnikom profesor dr. Dinko Tomai, izvrnim tajnikom Veleasni Silvije Grubii i blagajnikom George Ramuak. Rudolf Eri bio je takoer biran u glavni odbor. Bez sumnje u tom su odboru po svome radu bile najvanije osobe Silvije Grubii i dr. Dinko Tomai.70 Mjesec dana kasnije Eri je pisao: Sabor je prolost. Bio je velika manifestacija i odzvanjao u duhu Hrvatskog Dravnog Prava. Ne filozofski ne diplomatski, ve jasno i otvoreno.71

    Na 18. rujna 1946. bio je zatvoren od komunistikih vlasti nadbiskup zagrebaki dr. Alojzije Stepinac. Jedan od prvih Hrvata u svijetu, koji je poduzeo korake u korist nadbiskupa Stepinca bio je Rudolf Eri. Kao taj-nik Pokreta Amerikih Hrvata za Demokratsku Slobodu Hrvatske upu-tio je pismo predsjedniku Trumanu i dravnom tajniku, ministru vanjskih poslova, James F. Byrnesu, ve na 23. rujna 1946. U pismu je posebice nagla-eno proganjanje sveenstva i oporbenih snaga u Hrvatskoj s molbom, da Truman odnosno Byrnes upotrijebi svoj utjecaj u korist hrvatskog vjer-skog voe nadbiskupa A. Stepinca. Ameriko dravno tajnitvo odgovorilo je Eriu u ime predsjednika Trumana na 2. listopada 1946.72

    Pored iznoenja hrvatskog pitanja pred svjetsku javnost, poslije Sabora Ujedinjenih Hrvata od 2 rujna 1946. pred glavni odbor postavljali su se tro-struki zadaci: 1) uvrstiti organizaciju i novano je osamostaliti, 2) pomoi hrvatske izbjeglice u europskim logorima i 3) izabrati narodnjaku upravu u Hrvatskoj Bratskoj Zajednici. Bez sumnje bez skupljanja novanih sredsta-va nije se moglo krenuti dalje. Izmeu 27. listopada 1946. i 18. sijenja 1947. glavni odbor odrao je tri sjednice i to u Chicagu, Sharonu, Pennsylvania, i ponovo u Chicagu.73 Rezultat tih triju sjednica bio je Proglas Ujedinjenih Hrvata datiran 18. sijenja 1947. Proglas je bio potpisan od svih lanova gla-vnog odbora i nekoliko dana kasnije tiskan u obliku letka i razaslan diljem Sjedinjenih Amerikih Drava. Proglas postavlja pred amerike Hrvate tro-struki zadatak:

    1) Da se odmah u svakoj naoj koloniji, pa i u najmanjoj, osnuje Mjesni odbor Ujedinjenih Hrvata, u koji e ui predstavnici svih hrvatskih druta-va u dotinom mjestu. Razumije se, da su komunisti, ti izdajnici i neprijate-lji radnike klase i svoga naroda, iskljueni.

    70 Popis svih lanova glavnog odbora naveden je u: Proglas Ujedinjenih Hrvata, od 18. sijenja 1947.

    71 R. Eri B. Jeliu, 3.X.1946.72 R. Eri predsjedniku Trumanu i dr. tajniku James F. Byrnesu, 27. IX. 1946.; Dr. tajnik

    Byrnes Eriu, 2. X. 1946.73 O tim sjednicama ima dosta podataka u Erievoj ostavtini. S. Grubii R. Eriu, 19.

    X. 1946., poziv na sjednicu u Chicagu na 27. X. 1946.; Erieve biljeke sa sjednice od 27. X. 1946.; o istoj sjednici R. Eri B. Jeliu, 29. X. 1946. i N. ulentiu, 2. XI. 1946. O sjednici u Sharonu, Pennsylvania, 10. XI. i 18. XI. 1946. O sjednici u Chicagu od 18. I. 1947.; Okrunica S. Grubiia odbornicima.

  • 6666

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    2) Da svaki takav odbor, im se osnuje, odmah organizira skupljanje nov-ane pomoi u svojoj okolici. Novac neka se sabire na osnovi sabirnih araka, koji su tiskani i svakome Mjesnom Odboru poslani od Glavnog Odbora Ujedinjenih Hrvata... Potrebno je, da se na taj nain sakupi u najkraem roku iznos od najmanje 100 tisua Dolara.

    3) da svaki Mjesni Odbor Ujedinjenih Hrvata u to kraem roku sazo-ve narodne skuptine, na kojima e se narodu govoriti o prilikama u svije-tu, a napose u Hrvatskoj. Sa tih skuptina neka se alju predstavke na vlade Amerike, Engleske i Kanade, kojima se te vlade upozoravaju na priliku u totalitarnoj i komunistikoj Jugoslaviji. Neka se trai, da se hrvatskom naro-du na temelju Atlantske povelje dade prilika i mogunost da slobodno, pod meunarodnom kontrolom, provede svoje izbore, u kojima e bez ikakvog pritiska sa bilo koje strane sam birati svoje politike predstavnike, tako da hrvatski narod moe sam slobodno odluiti o svojoj dravnoj, politikoj i gospodarskoj samostalnosti. U tim predstavkama treba traiti od spome-nutih vlada, da zatite hrvatske izbjeglice ispod Titove strahovlade ta da se ni u jednom sluaju ne dopusti, da se ta naa braa i sestre izruuju komu-nistikim vlastima Jugoslavije, s razloga, to u toj zemlji nepravde i tero-ra nema slobodnih sudova i to tamo svakoga, tko je protivnik komuni-zma eka sigurna smrt. Sa tih skuptina neka se jednako alju na spomenute vlade najodluniji protesti, kojima se osuuje nepravedna osuda izreena od komunistikih vlastodraca nad Nadbiskupom zagrebakim dr. Alojzijem Stepincem i neka se moli iste vlade, da se najodlunije zauzmu, da zagreba-ki Nadbiskup bude odmah puten na slobodu.

    Na sjednici glavnog odbora odranoj u Sharonu, Pennsylvania, 10. stu-denoga 1946., Eri je proitao izvjetaj blagajnika Ramuaka, koji je bio sprijeen prisustvovati tome sastanku i zamolio Eria, da taj izvjetaj iznese pred sjednicu. Do 26. listopada 1946., kada je izvjetaj pisan, ukupni primi-ci bili su 8.381,29 $, a ukupni izdaci 7.047,49 $, tako da je tada bilo u blagaj-ni 1.333,80 $. Dobrovoljni doprinosi do odranja Sabora iznosili su 3.815,00 $, na samom saboru sakupilo se 4.513,39 $. Za putovanje dr. Maeka u Sjedinjene Amerike Drave i natrag u Pariz, te za potroke dr. Dinka Tomaia ukupni izdaci bili su skoro 5.000,00 $.74

    Na tim sjednicama glavnog odbora raspravljalo se je i o pomoi hrvatskim izbjeglicama u europskim logorima. Na sjednici u Sharonu, Pennsylvania, 10. studenog 1946., bio je Rudolf Eri izabran proelnikom odbora za izbje-glice.75

    Na sjednicama je takoer bilo oito, da nema potpuno iskrene surad-nje izmeu odbornika, koji pripadaju Hrvatskoj Seljakoj Stranci, i ostalih. Pokazivali su se ve znakovi budueg rascjepa. Silvije Grubii pie odbor-nicima 28. studenog 1946., Pred par dana dobili smo pismo od g. Blaa Kauia, glavnog predsjednika HRSS u Americi, kojim zahtjeva reorganiza-

    74 G. Ramuak, Izvjee primitaka i izdataka od poetka do 26. X. 1946.75 R. Eri B. Jeliu, 12. XI. 1946.

  • 6767

    JERE JAREB, Prilog povijesti hrvatskog iseljenitva u SAD-u God. 37., br. 1., 37.-70. (2005)

    ciju odbora Ujedinjenih Hrvata, jer da nije sastavljen uz suglasnost lanova HRSS.76 Kauievo pismo, odnosno predstavka, bilo je razmotreno na sjed-nici glavnog odbora odranoj u Chicagu 18. sijenja 1947. Silvije Grubii ovako o tom pie odbornicima: Povela se je malo dulja i poneto ulji-va rasprava o (Kauievoj) predstavci. HRSS traila je reorganizaciju odbora Ujedinjenih Hrvata tim da se sastavi neka vrsta radnog odbora ili neto sli-no, koji bi imao zajedniki rjeavati sve poslove. Kako su prisutni odbornici bili protiv miljenja, jer bi to jo vie oteavalo poslovanje, zakljuili su, da se predstavka ne moe uzeti u obzir, jer je za svaku promjenu u odboru kom-petentan samo Hrvatski Sabor.77

    U tim prvim mjesecima poslije Sabora poelo se je odravanjem skupti-na Ujedinjenih Hrvata. Jedna od prvih skuptina bila je odrana u Sharonu, Pennsylvania, 10. studenoga 1946. Predstavnici HSS poeli su u isto vrijeme odravanjem svojih posebnih javnih skuptina od kojih je prva bila odrana u Chicagu u studenom 1946., a bile su najavljene i slijedee u drugim gradovi-ma. To je dovelo Rudolfa Eria do zakljuka ve u studenome 1946., da pred-stavnici HSS, sistematski i proraunato ele ubiti Ujedinjene Hrvate.78

    Poslije proglasa od 18. sijenja 1947. zaredale su javne skuptine tokom te i slijedee godine. Jedna takva skuptina odrana je u Akronu 23. oujka 1947. Skupljeno je tada 315,00 $ od kojih je odmah odvojeno 230,00 $ za pomo hrvatskim izbjeglicama.79 Druga takva skuptina odrana je u Akronu 29. veljae 1948.80 Bez sumnje glavnim govornikom na tim skuptinama diljem Amerike bio je Silvije Grubii. On se sjea, Drali smo skuptine po razli-itim mjestima Amerike i molili za doprinose. Sam sam nabrojio sedamna-est noiju to sam proveo za volanom, ne uzastopce, nego od vremena do vre-mena. Redovito bismo oglasili skuptinu za nedjelju. Poslije bismo se zaputili kui, da radnici stignu na posao na vrijeme u ponedjeljak jutro.81

    Od oujka do rujna 1947. Ujedinjeni Hrvati bili su najvie zaokupljeni pripremama za konvenciju (glavnu skuptinu) Hrvatske Bratske Zajednice. U oujku 1947. Narodni Zajedniari, izali su sa svojim proglasom napo-lje i sa lozinkom Zajednica zajedniarima, napolje sa komunistima iz H.B.Z. Polako ali sigurno, svakim danom sve to vie u amerikoj tampi se pie i radi protiv komunista u Americi Sa Butkoviem bio sam dva puta na veeri. Dri se dobro i uinit e sve samo da za njega glasamo. Ako ovako proslije-di biti e dobro.82 Koncem lipnja Eri misli, da se zajedniarske stvari, pri-

    76 S. Grubii, Okrunica odbornicima, 28. XI. 1946.77 S. Grubii, Okrunica odbornicima, 22. I. 1947.78 R. Eri B. Jeliu, 24. XI. 1946.79 R. Eri S. Grubiiu, 26. III. 1947.; R. Eri Korneliju Ravliu 26. III. 1946 i R. Eri G.

    Ramuaku, 13.V. 1947.80 R. Eri S. Grubiiu, 2