krivulju. Za tako modificirane elmente potrebno je jo izvriti korekciju elastinog spektra odziva novim faktorom redukcije i konstruirati novu toku snoljivosti koja je na slici 10 obiljeena kao toka (2). Ukoliko je odstupanje jo uvijek vee od 5% itavi postupak treba ponoviti dok se odstupanje ne svede na prihvatljivu mjeru. 2.14 Kontrola nosivosti elementa na posmik Pripadajue horizontalne sile djeluju na mjestu upetosti zidova u temelje. Kontrola nosivosti zidova bit e provedena za sile koje odgovaraju ultimnoj nosivosti poprenog presjeka na mjestu upetosti, dakle za vrijednost momenta savijanja od kNm Mu11150 = . Pripadajua horizontalna sila za jedan zid je kN Fu738 = . Ovau silu treba uveati za vrijednost ?. Tako sliejdi: =+dVu dFnF + = )109.0(?; pri emu je - n broj katova kN F F Vu u d1180 738 6.1 6.11069.0 = = = + =+ Otpor poprenog presjeka armiranog obostrano horizontalnim ipkama s mm 120 @ 10?prema Sia 262 Ziffer 4.3.3.4.3 je: kN kN ctg ctg f zsAVsdsws Rd1180 1690 45 390 3680 9.01205. 78 2,> = = =? ? OK! Otpor tlane dijagonale prema Sia 262 Ziffer 4.3.3.4.5 je: kN kN f k z b Vcd c w c Rd1180 3553 45 cos 45 sin 20 4.0 ) 3680 9.0( 300 cos sin,> = = =? ? ? OK! 3. Zakljuak Priakazan je postupak prorauna nosivih armiranobetonskih konstrukcija temeljen na pomacima. Radi se o statikom postupku a za opis dinamikog ponaanje realne granevine koristi se analogija s zamjenjujuim ekvivalentnim sustavom s jednim stupnjem slobode. Sljedee bitno pojednostavljenje je bilinearna aproksimacija kapaciteta nosivosti analiziranog elementa. Postupak je limitiran na periode za koje vrijedi princip istih pomaka, to u zavisnosti od nacionalnih dokumenata i literature znai da ovaj princip ne vrijedi za periode manje od ca. 0,7 s. Postupak nudi zoran prikaz svih releva