konzum.pdf
DESCRIPTION
PISTRANSCRIPT
1
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA
MARTINA ADLEŠIĆ, MARINKA ČENDAK, IVANA IVASIĆ
INFORMACIJSKI SUSTAVI U MENADŽERSKOM
ODLUČIVANJU – KONZUM D.D.
SEMINARSKI RAD
Rijeka, 2010.
2
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA
INFORMACIJSKI SUSTAVI U MENADŽERSKOM ODLUČIVANJU
SEMINARSKI RAD
Predmet: Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju
Mentor: Prof. dr. sc. Slavomir Vukmirović
Studentice: Martina Adlešić
JMBAG: 0081087178
Marinka Čendak
JMBAG: 0081092005
Ivana Ivasić
JMBAG: 0081088453
Smjer: Financije i bankarstvo
Rijeka, prosinac, 2010.
3
KAZALO
1. UVOD.............................................................................................................4
2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA U FOKUSU MENADŽERSKOM ODLUČIVANJA..............5 2.1. Pojam informacijskih sustava...............................................................5 2.2. Komponente informacijskih sustava....................................................5 2.3. Ciljevi informacijskih sustava...............................................................6 2.4. Odlučivanje i vrste odluka.....................................................................7 2.5. Informacijski sustavi i potpora odlučivanju........................................7
3. KONZUM.......................................................................................................9 3.1. Općenito o Konzumu..............................................................................9 3.2. Poslovanje Konzuma.............................................................................10 3.3. Certifikati kvalitete...............................................................................12
4. PRIMJER IZ PRAKSE (CASE STUDY): KONZUM D.D......................14 4.1. Faza inteligencije...................................................................................14 4.2. Faza dizajna...........................................................................................15 4.3. Faza izbora.............................................................................................15 4.4. Faza implementacije.............................................................................16
5. ANKETA.......................................................................................................18
6. ZAKLJUČAK...............................................................................................30
LITERATURA..................................................................................................31
4
1. UVOD Informacijski sustavi svuda su oko nas, pa i u najmanjim poslovnim subjektima.
Informatizacija je proces kojim se olakšava protok, spremanje i pristup informacijama.
Informatizacija bitno utječe na uspješnost upravljanja, omogućujući donosiocima odluka
dobar pregled podataka potrebnih za donošenje odluka. Informatizacija je osnovna poluga
brzih promjena u načinu poslovanja, a njezin daljnji razvoj pokazuje vrlo velike mogućnosti.
Informatizacija omogućava da se radna snaga prebaci s repetitivnih poslova na kreativne.
Ključni faktori uspjeha „borbe“ s informatizacijom su jasna percepcija projekta
informatizacije, shvaćanje obuhvata i utjecaja iste na poduzeće i nužnih koraka koje je
potrebno poduzeti u svrhu smanjenja rizika neuspješnosti cjelokupnog projekta. Projekt
informatizacije poduzeća više ne predstavlja egzotičan zahvat u koji su se samo najhrabriji
spremni upustiti, već nužnost opstanka, razvoja i kontinuiranog unaprjeđenja u
specijaliziranom segmentu poslovanja.
Informatizacija se bazira na formiranju, širenju i integraciji informacijskih sustava, sposobnih
za međusobnu razmjenu informacija. Svaki od sustava i podsustava funkcionira po pravilima
kibernetike, tj. uspostavljaju se povratne veze između pojedinih dijelova informacijskog
sustava.
Nakon kratkog uvoda o pojmu informatizacije u poslovanju, u nastavku će se prikazati načini
informatizacije u Konzumu, jednom od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj.
5
2. POJAM, DEFINICIJA I ZNAČAJKE INFORMACIJSKIH SUSTAVA U FOKUSU MENADŽMENTA I ODLUČIVANJA U ovom poglavlju razmatraju se teorijskke značajke informacijslikh sustava u menadžmentu i
povezanost informacijskih sustava i odlučivanja. Uvodno se definiraju pojmovi i
međuovisnost informacijskog sustava, menadžmenta i odlučivanja. Definiraju se struktura
informacijskog sustava za potporu menadžmentu, komponente i aktivnosti informacijskog
sustava, resursi te ciljevi razvoja informacijskog sustava i vizija razvoja.
2.1. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Prema međunarodnoj federaciji za obradu informacija (kr.IFIP) informacijski se sustav može
definirati kao sustav koji prikuplja, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za
organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive svima koji se žele s njika koristiti,
uključujuči poslovodstvo, klijente, osoblje i ostalo. Informacijski sustav sustav se moe
odrediti kao strukturirani, međusobno povezani kompleks ljudi, strojeva procedura, predviđen
za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih informacija prikupljenih iz vanjskih i
unutarnjih izvora poduzeća, za upotrebu istih, kao baze za donošenje poslovnih odluka
(www.e-obrazovanje.wikispaces.com).
2.2. KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Jezgrenu strukturu informacijskog sustava čine: 1) sklopovska oprema (hardver), 2)
programska oprema (softver), 3) ljudski potencijali (lajfver). Hardver je materijalna osnovica
koju tvore informacijske tehnologije, npr. elektronička računala, radne stance, modemi,
fizičke linije, kablovi. Softver čine nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja i
paketa, rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera. Lajfver si informacijski
djelatnici, ljudi koji rade s informacijslim tehnologijama, od profesionalnih informatičara do
krajnjih korisnika. Često se koriste proširene sistematizacije, prema kojima su uz hardver,
softver i lajfver osnovne komponente: 4) organizacijski postupci (orgver), 5) komunikacijski
resursi (netver), 6) podatkovni resursi (dataver) (Vukmirović, Čapko, 2009, p. 9).
6
2.3. CILJEVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Proces postavljanja ciljeva informacijskog sustava provodi se putem dva temeljna pristupa, a
to su: a) pristup odozgo prema dolje (top- down pristup, od strateških prema operativnim
razinama) i b) pristup odozdo prema gore ( bottom-up, od operativnih prema strateškim
razinama). Praksa u poslovnim sustavima pokazuje da nijedan od navedenih pristupa sam za
sebe nije dovoljan, budući da pri oblikovanju i realizaciji gotovo svih poslovnih ciljeva
informacije idu u oba smjera (Buble, 2000, p. 140-141).
Ciljevi informacijskog sustav mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva ( Vukmirović,
Čapko, 2009, p.16 prema Buble 2000, p. 145):
1) Profitabilnost. Analizira se utjecaj informacijskog sustava na rast prihoda,
smanjivanje troškova,...
2) Tržišna pozicija ( udio na tržištu). Ovaj cilj je najvažniji preduvjet da se ostvari prvi
cilj, profit. Pri ostvativanju ovog cilja zadaća informacijskog sustava je potpora
ostvarvanju što većeg udjela na tržištu, osvajanje novih tržišta uz zadržavanje starih,
uz što manje zahtjeve za smanjivanje profita.
3) Očuvanje i razvijanje financijskih resursa. Zadaća informacijskog sustava s
motrišta ovog cilja analiza je raspoloživog kapitala, mogućnosti povećanja rezervi i
transformiranja udjela nekretnina u svrhu jačanja mobilnosti kapitala.
4) Proizvodnost. Zadaća informacijskog sustava je analiza realizacije planova
proizvodnje u cjelini i po djelatniku, u kvaliteti i kvantiteti.
5) Razvoj ljudskih resursa. Informatičko osposobljavanje menadžerskih i djelatničkih
struktura u korištenju suvremenih informatičkih tehnologija jača njihovu
zainteresiranost za povećanjem doprinosa poslovnom rezultatu i povećava
učinkovitost organizacijske strukture poslovnog sustava.
6) Inovacija. Informacijski sustav u ovom segmentu treba omogućiti kreiranje novih
proizvoda i usluga, bolju strategiju marketinga, novu tarifnu politiku i ostele novacije
u skladu s tržišnom situacijom.
7) Kvalitetno povezivanje s okruženjem. Uporaba otvorenih informacijskih sustava
temeljenih na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (EDI, web,
objektne metode, računalono podržane metode optimalizacije) koje trebaju omogućiti
kvalitetnije povezivanje sa svim aktualnim i potencijalnim sudionicima poslovnog
sustava.
7
2.4. ODLUČIVANJE I VRSTE ODLUKA
Odlučivanje je kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja mogućih
rješenja koja vode do nekog željenog stanja. Odlučivanje je veoma težak i odgovoran posao
jer donošenje odluka za sobom nosi i način provođenja inih. Menadžersko poslovno
odlučivanje ovisi o razini menadžmenta na kojoj se donosi odluka, pa tako u najzahtjevnije
spadaju strategijske i inovativne odluke, zatim slijede taktičke (adaptivne) odluke, a tek onda
operativne (rutinske) odluke (Vukmirović, Čapko, 2009, p.18).
U poslovanju se mogu sistematizirati tri vrste odluka: strateške, taktičke i operativne
(Sikavica et al., 1999, p. 44-45):
1) Strateške odluke spadaju u najvažnije odluke u poduzeću. Njima se određuje
strategija poduzeća, kao i ciljevi poduzeća u budućnosti. Ovu vrstu odluka donose
najviši organi upravljanja u poduzeću, odnosno top menadžment poduzeća. Strateške
odluke predstavljaju okvir unutar kojeg se moraju kretati taktičke odluke. Od
strateških se odluka očekuje da podignu razinu efektivnosti, kao agregatne veličine
uspješnosti poduzeća.
2) Taktičke odluke, za razliku od strateških, predstavljaju odluke nižeg reda putem kojih
se realiziraju strateške odluke. Putem taktičkih odluka vrši se operacionalizacija
strateških odluka. Od taktičkih odluka se očekuje efikasnosti poduzeća, tj što veći
output u odnosu na input.
3) Operativne odluke su odluke nižeg reda putem kojih se realiziraju taktičke odluke.
Karakteristične su prvenstveno za niže razine menadžmenta, premda ih u određenom
manje postotku donose i više razine menadžmenta. Operativne odluke su najčešće
programirane, tj. koriste se za rješavanje rutinskih problema i to u situacijama koje se
ponavljaju.
2.5. INFORMACIJSKI SUSTAVI I POTPORA ODLUČIVANJU Da bi se što bolje razumjelo ulogu i način upotrebe informacijskih sustava u menadžerskom
odlučivanju, potrebno je razmotriti sam proces donošenja odluka koji se sastoji od sljedećih
faza ( Turban, Aronson, 2001, p.41):
1) Inteligencija. Primarni zahtjev potpore odlučivanju u fazi inteligencije je sposobnost
skeniranja vanjskih i unutarnjih izvora informacija za mogućnosti i probleme i
8
interpretiranje onoga što se skeniranjem otkrije. U fazi inteligencije traže se izvori
informacija, skupljaju se potrebne informacije za donošenje odluke, te se procjenjuje
njihova vrijednost.
2) Dizajn. Faza dizajna uključuje srvaranje alternativnih pravaca akcije, diskutiranje o
kriterijima izvora i njihovoj relativnoj važnosti i prognoziranje budućih posljedica
koje proizlaze iz korištenja različitih izvora. U fazi dizajna ( oblikovanja opcija)
formuliraju se mogući smjerovi daljnjih aktivnosti i nakon toga se analiziraju i
procjenjuju opcije u skladu s ciljem odnosno strategijom poduzeća.
3) Izbor opcije. Pri izboru opcije treba ocijeniti sve prethodno postavljene opcije i
odabrati onu koja najbolje ispunjava menadžerske ciljeve. Obično je to opcija koja
donosi najveću dobit uz najmanje troškove, a koja nije u sukobu s osnovnim ciljevima
poslovnog sustava.
4) Implementacija.
Proces odlučivanja, prethodno opisan, prikazan je na shemi 1. (Turban, Aronson, 2007, p. 54).
Izvor: Turban, Aronson et. al. (2007, p.54)
Istraživanje
Provjera modela USPJEH Dokaz, provjera predloženog rješenja
NEUSPJEH
STVARNOST
Faza istraživanja Organizacijski ciljevi Postupak pretraživanja i skeniranja Sakupljanje podataka Prepoznavanje problema Klasifikacija problema Izlaganje problema
Faza dizajna Oblikovanje modela (Pretpostavke) Postavljanje kriterija za izbor Traženje alternativa Predvidjeti i izračunati posljedice
Faza izbora Rješanja uzoraka Osjetljivost analiza Izbor najbolje (dobre) alternative Plan implementacije (rad) Izrada kontrolnog sustava
Implementacija rješanja
9
3. KONZUM
U trećem dijelu definira se: 1) općenito o Konzumu, 2) poslovanje Konzuma, te 3)
certifikati kvalitete.
3.1. OPĆENITO O KONZUMU Konzum je vodeći nacionalni maloprodajni lanac u Hrvatskoj sa više od 700 prodavonica –
trgovina u susjedstvu, marketa i super marketa u svim krajevima Hrvatske. U prodavaonicama
dnevno kupuje više od 650.000 potrošača.
Konzum je sastavni dio Agrokor koncerna, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj i jedne od
najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi. Ukupni prihodi Konzuma u 2008. godini iznosio je
12,758 milijardi kuna. Konzum zapošljava više od 12.000 djelatnika, a osim maloprodaje,
intenzivno razvija i svoje veleprodajno poslovanje putem VELPRO centra koji posluju diljem
Hrvatske. Nakon učvršćivanja liderske pozicije na hrvatskom tržištu, Konzum je napravio i
svoj prvi regionalni iskorak na tržište Bosne i Hercegovine u 2004. godini, gdje je samo u
nekoliko godina postao vodeći maloprodajni lanac. Većinski vlasnik Konzuma je Agrokor
d.d. koji u svom vlasništvu ima 71,62% dionica. Kao dioničari s udjelom većim od 10%
pojavljuje se Jamnica d.d. i Investco vrijednosnice d.o.o. Svi ostali članovi imaju ukupni udjel
u vlasništvu manjim od 6%.
Misija Konzuma je pružiti svakom kupcu najbolju vrijednost za novac kroz vrhunsku uslugu i
zadovoljstvo kupnje te pomno izabran asortiman kvalitetnih roba s naglaskom na svježe,
zdravo i domaće. Vizija je biti najbolji trgovački lanac u regiji koji će biti standard i mjerilo
kvalitete i profesionalnosti u svim segmentima poslovanja – kupcima prvi izbor pri kupnji,
zaposlenima poželjan poslodavac, poslovnim subjektima pouzdan partner i društveno
odgovorna kompanija. Vrijednost na kojima se temelji Konzumov uspjeh su kvaliteta,
uslužnost, povjerenje, inovativnost i razumijevanje potreba naših kupaca.
Svoj uspjeh Konzum gradi na stalnoj komunikaciji s kupcima, prepoznavanju njihovih želja i
potreba te neprestanom prilagođavanju svog poslovanja najnovijim svjetskim trendovima. U
svojim prodavaonicama, za koje odabire najbolje lokacije, Konzum kupcima nudi vrhunsku
uslugu, ugodnu kupovinu u iznimno atraktivnom ambijentu te najkvalitetnije proizvode po
10
najpovoljnijim cijenama. Posebno atraktivan je Konzumov svježi program – voća i povrća,
mlijeka i mesa – domaćeg, kontroliranog porijekla. U ukupnoj ponudi dominiraju hrvatski
proizvodi s udjelom većim od 80%, što je strateško opredjeljenje Konzuma kao nacionalnog
lanca. Konzum je uspješno razvio i program privatne marke K plus – izvrsne kvalitete po
iznimno povoljnim cijenama, a koji se nastavlja širiti uglavnom u suradnji s domaćim
proizvođačima.
Ljudski resursi u Konzumu predstavljaju sponu između businessa i zaposlenika, odgovarajući
na zahtjeve poslovnih procesa odabirom najboljih zaposlenika, osiguravanjem adekvatnih
edukacija i predlaganjem pravih puteva za razvoj karijera radnika, a isto tako i povećanjem
zadovoljstva poslom svakog radnika te omogućavanjem njegovog osobnog razvoja unutar
kompanije.
3.2. POSLOVANJE KONZUMA
Gospodarska kretanja u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2010. ozračje je u kojem se odvijalo
poslovanje Konzuma d.d. BDP od početka godine nastavlja bilježiti pad od 2,5% direktno pod
utjecajem pada osobne potrošnje od 4,1%, a koja po udjelu čini njegovu polovinu. Nastavlja
se i trend nezaposlenosti.
Prepoznavši promjene u ponašanju potrošača, Konzum je prilagodio politiku cijena
novonastaloj situaciji, postavši tako cjenovno najpovoljniji maloprodajni lanac u Hrvatskoj, te
time osigurao povećanje broja kupaca, kao i porast prometa po zaposlenom od 2,4%.
Prema The Nielsen Company, vodećoj svjetskoj agenciji za istraživanje tržišta, Konzum je
uvršten među vodeće europske maloprodajne lance po prepoznatljivosti brenda, kvaliteti
proizvoda i usluga, širini aosrtimana i dostupnosti objekata.
Konzum je u prvih 6 mjeseci ove godine nastavio ulagati u razvoj i širenje trgovačke mreže,
te unatoč visokim izravnim stranim ulaganjima u trgovinu na malo u Hrvatskoj, povećao svoj
tržišni udio i zabilježio rast maloprodaje od 2,5%. Otvorena su dva Superkonzuma (Botinec i
Brckovljani), 21 prodavaona malog formata i Velpro u Krku s ukupno 7.218 m2 novog
11
prodajnog prostora. Krajem lipnja Konzum time raspolaže s ukupno 281.070m2 prodajnih
kapaciteta.
U prvom polugodištu 2010. godine ostvaren je ukupni prihod od prodaje roba u visini od
5.153 milijadi kuna. Omjer između ostvarenog prometa maloprodaje i veleprodaje nije se
bitno promjenio, pa je maloprodaja i dalje zastupljena s nešto više od 70% ukupne prodaje.
U prvom polugodištu ostvaren je solidan poslovni rezultat od 79.309 milijuna kuna dobiti
prije oporezivanja, odnosno 26.563 milijuna kuna neto dobiti koji je u odnosu na prethodnu
godinu i više nego udvostručen. Ovakav poslovni rezultat omogućen je podizanjem ukupne
rentabilnosti u svim segmentima poslovanja, uspješnim upravljanjem troškovima kroz
optimalizaciju procesa i broja zaposlenih, ulaganjem u razvoj informatičke podrške,
provođenjem obuke i edukacije zaposlenika u svim područjima, kao i efikasnijim korištenjem
svih resursa od strane Uprave, managementa i svih zaposlenih. Briga za ekologiju, zaposlene i
društveno odgovorno poslovanje nije zanemarena.
Primjenom novih tehnologija prodaje i pripreme prehrambenih proizvoda kroz ulaganja u
infrastrukturu i opremu, unaprijeđeni su prodajni procesi i kvaliteta usluge. Usvajanjem
visokih razina znanja i alata za analizu tržišta te prepoznavanjem specifičnih potreba i navika
pojedinih grupa kupaca, stvoreni su preduvjeti da se svakom prodajnom mjestu te njegovom
asortimanu i usluzi pristupa na jedinstven i specifičan način, koji najbolje odgovara
potrebama određenih skupina kupaca.
U izvještajnom razdoblju nije bilo promjena računovodstvenih politka, podjele dionica i
značajnih promjena vlasničke strukture.
Društvo je izloženo riziku naplate potraživanja od kupaca i valutnom riziku, zbog promjena
tečajeva stranih valuta, u prvom redu eura. Kreditni limiti kupaca redovito se provjeravaju,
kontinuirano se radi na naplati dospjelih potraživanja, a u slučaju nemogućnosti naplate
provodi se ispravak vrijednosti. Do kraja godine, unatoč složenim uvjetima na tržištu
maloprodaje, očekuje se ostvarenje dobrog poslovnog rezultata zbog pozitivnog utjecaja
turističke sezone, te daljnih investicija u povećanje prodajnih kapaciteta, modernizaciju i
optimizaciju poslovnih procesa, što će doprijeniti daljnjem smanjenju troškova i povećanju
dobiti.
12
Osnovno opredjeljenje u 2010. godini je jačanje liderske pozicije daljnjim rastom i razvojem
maloprodaje i veleprodaje povećanjem prodajnih i logističkih kapaciteta te poboljšanjem
efikasnosti poslovanja uz primjenu suvremene tehnologije i informatičku podršku. Ključno
polažište koje se primjenjuje je usmjerenost kupcima kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na
njihove potrebe i preferencije. U odnosu na djelatnike, Konzum će i dalje biti siguran
poslodavac, a nastavit će se i uspješna praksa kolektivnog pregovaranja sa sindikatom.
Unapređivat će se partnerski odnosi s dobavljačima od zajedničkih aktivnosti na unapređenju
opskrbnog lanca do prodajnih akcija.
3.3. CERTIFIKATI KVALITETE
Konzumovo poslovanje oduvijek je bilo predano kvaliteti i sigurnosti asortimana te
usmjereno prema potrebama svojih kupaca.
Konzumovi certifikati kvalitete:
1. HACCP
Konzum je implementirao i certificirao HACCP sustav u svim Super Konzum maloprodajnim
objektima te cjelokupnom lancu VELPRO veleprodajnih centara. Time Konzum postaje
jedini poslovni subjekt na ovom području koji je implementirao HACCP u ovako velikom
opsegu maloprodaje i veleprodaje prehrambenih proizvoda. Implementacija HACCP sustava
trajala je šest mjeseci, a prethodila mu je intenzivna priprema sa značajnim ulaganjima u
edukaciju zaposlenika i opremanja prodajnih mjesta.
2. Global GAP certifikat
Global GAP certifikat garantira da je proizvod siguran za konzumiranje, proizveden u
kontroliranim uvjetima te da je u procesu proizvodnje posebna pažnja posvećena zaštiti
okoliša. Certifikatom se također potvrđuje da se u procesu proizvodnje poljoprivrednih
proizvoda poštuju higijenski standardi i da zaposlenici rade u adekvatnim uvjetima.
Konzumova otkupna stanica Neretva u Opozenu prvi je i jedini sustav u Hrvatskoj kojemu je
2006. godine dodijeljen certifikat GLOBAL GAP Fruit and Vegetables za mandarinu i svake
se godine uspješno recertificira. Dodatni sustavi upravljanja kvalitetom implementirani su u
13
poslovnim procesima Konzuma, a poglavito u segmentu Konzumove privatne robne marke K
plus.
3. ISO 14001:2004
Konzum vodi brigu i društveno odgovornom poslovanju. Treba spomenuti projekt energetske
učinkovitosti usmjeren na smanjenje potrošnje električne energije u većim objektima kao
primjer u kojem se istovremeno postižu financijske financijske uštede i štiti okoliš. Kao
logičan slijed orijentiranosti Konzuma na zaštitu okoliša donesena je odluka o uvođenju
sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 čime će briga o zaštiti okoliša
postati još snažnija sastavnica poslovanja. Doprinos kvaliteti življenja na lokalnoj, regionalnoj
i nacionalnoj razini ostvaruje se nizom donatorskih i sponzorskih aktivnosti u humanitarne,
sportske i kulturne svrhe.
4. ISO/IEC 27001:2005
Nastavlja se razvoj maloprodaje preko interneta. Konzum internet prodavaonica dobila je
certifikat o uspješnoj implementaciji međunarodnog standarda za uspostavu sustava za
upravljanje informacijskom sigurnošću ISO/IEC 27001:2005, što znači punu odgovornost u
postupanju s osobnim podacima kupaca i najvišu zaštitu prilikom kartični plaćanja.
14
4. PRIMJER IZ PRAKSE (Case Study): KONZUM D.D.
U četvrtom dijelu pod naslovom Promjer iz prakse (Case Study): KONZUM d.d. pobliže se
opisuju faze poslovnog odlučivanja na temelju definiranog problema.
4.1. FAZA INTELIGENCIJE
Konzum je vodeći nacionalni maloprodajni lanac u Hrvatskoj sa više od 700 prodavaonica -
trgovina u susjedstvu, marketa i super marketa u svim krajevima Hrvatske. U našim
prodavaonicama dnevno kupuje više od 650.000 potrošača.
Konzum je sastavni dio Agrokor koncerna, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj i jedne od
najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi. Ukupni prihod Konzuma u 2008. godini iznosio je
12,758 milijardi kuna. Konzum zapošljava više od 12.000 djelatnika, a osim maloprodaje,
intenzivno razvija i svoje veleprodajno poslovanje putem VELPRO centara koji posluju
diljem Hrvatske. Nakon učvršćivanja liderskih pozicija na hrvatskom tržištu, Konzum je
napravio i svoj prvi regionalni iskorak na tržište Bosne i Hercegovine u 2004. godini, gdje je
u samo nekoliko godina postao vodeći maloprodajni lanac.
Dolaskom velikih stranih maloprodajnih lanaca kao što su Mercator, Billa, Lidl i Kaufland
dolazi do dodatnih problema na tržištu. Veliki raspon proizvoda i novih pogodnijih cijena za
kupce samo su neki od niza problema koji dolaze pojavom stranih maloprodajnih lanaca.
Dakle da bi učvrsnula vodeća pozicija maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj i šire potrebno je
bilo osigurati konzistentno izvještavanje o rezultatima poslovnih aktivnosti, kako bi se
omogućilo efikasno upravljanje maloprodajom i veleprodajom. Dosadašnje izvještavanje se
baziralo na izlistima iz transakcijske aplikacije, te na izvještajima o maloprodaji rađenim
pomoću Microsoft Accessa. Dakle, prvobitni problemi bili su:
• poboljšati kvalitetu i povecati preciznost svih poslovnih podataka o maloprodaji
• smanjiti vrijeme potrebno za informaticku obradu
15
4.2. FAZA DIZAJNA
Da bi se problem riješio razmatrane su dvije alternative:
1. Kupnja novih računala i povećanje baze podataka uz pomoć dodatne ručne obrade-
planiralo bi se zaposliti više djelatnika koji će raditi na novim računalima. Tako će biti
moguće izraditi izvješće o pojedinom kupcu sa velikom dozom preciznosti, ali će se za
svakog većeg i značajnijeg klijenta dodjeljivati ‘‘vlastiti’’ referali odnosno account
menageri.
2. Nadogradnja ERP informacijskog sustava - koncept ERP sustava je vrlo jednostavan, a
izrastao je iz praktičnih problema s kojima se susreću viši manageri velikih tvrtki. Na
samom početku informatizacije “tipične” tvrtke, koja možda i nije previše razmišljala
o informacijskom sustavu, uvodi se “obični” program za računovodstvo, u kojemu se
knjiži, vodi materijalno knjigovodstvo i stanje blagajne, obračunavaju plaće, te
obavljaju još neki segmenti računovodstvenog posla. Kako poslovanje raste, program
se nadograđuje, dobavljač otklanja uočene greške, te, obično nakon velikog
“navaljivanja”, unosi mogućnosti za izradu različitih managerskih izvješća. Drugi
odjeli tvrtke, poput prodaje, nabave, proizvodnje, itd., često nabavljaju ili izrađuju
vlastito informatičko rješenje, prilagođeno svojim posebnim potrebama. Iako je
opisani pristup razvoju informacijskog sustava tvrtke već mnogo puta viđen u praksi,
te je, zaista, na kratki rok jeftin i ne zahtijeva veliko razmišljanje.
4.3. FAZA IZBORA
Odlučili smo se za drugu alternativu. ERP sustav pruža informacijsku podlogu za temeljitu
promjenu načina rada, tj. za bolje i kvalitetnije zadovoljavanje potreba kupaca, pa je stoga
nepotrebno i neracionalno kupovati novi informatički sustav, a nastaviti raditi na stari način.
Nakon uvođenja ERP-a, računalo će referentu prodaje pružiti podatke o kreditnoj sposobnosti
kupca, ali samo ukoliko ih računovođa savjesno unosi u sustav. Isto se očekuje i za podatke o
robi pristigloj u skladište, informacijama o stanju naručene robe, za koje se mora pobrinuti
nabava, i tome slično. ERP informacijski sustavi u principu mogu “slagati” prema vašim
potrebama.
16
4.4. FAZA IMPLEMENTACIJE
Transakcijska platforma u Konzumu je AS/400, a ERP sustav se sastoji od financijskog
modula Sirena, te logističkog modula Business 400. Podaci u sistemu su ažurni i prilično
kvalitetni. Blagajne u dućanima rade još uvijek pod DOS operativnnim sustavom, te su podaci
o maloprodaji u obliku tekstualnih datoteka. Koriste se i Clipper programi za obradu tih
tekstualnih datoteka, tako da je jedan dio podataka na ulazu u sustav u DBF formatu. Blagajne
u dućanima rade pod IPIS+ modulu. Podaci iz maloprodaje obrađuju se s danom ili dva
zakašnjenja, a vrlo često nisu ni pouzdani.
Kao baza podatka za Data Warehouse koristi se Microsoft SQL server 2000. Za ekstrakciju,
transformaciju i punjenje podataka koristi se Data Transformation Services (DTS) modul
SQL servera, dok se za dostup do podataka u drugim formatima koriste ODBC i OLE DB.
Kao front-end aplikacije koriste Cognosovi proizvodi Impromptu Web Reports za statičko
izvještavanje i PowerPlay Enterprise Server za OLAP. Korisnici imaju pristup isključivo
putem web-browsera, a za autorizaciju pristupa koristi se Netscape Directory LDAP server.
Projekt je započeo u prosincu 2000., sponzoriran i vođen od strane Agrokora. Na projektu je
korišteno isključivo interno znanje, bez pomoći vanjskih konzultanata. Prvi funkcionalni
rezultati na području veleprodaje bili su dostupni u ožujku 2001. Danas se aktivno koristi oko
180 statičkih izvještaja, te 5 OLAP kocke. Trenutačno je na administraciji i razvoju sustava
angažirano desetero djelatnika Konzuma.
Skladište podataka sadrži podatke o maloprodaju, veleprodaji i financijama od 2000. do 2010.
godine, te je trenutačno veliko oko 450GB. Trenutačno ima oko 350 000 aktivnih korisnika,
koji iz sustava dobijaju sve informacije o robnom i financijskom dnevnom i kumulativnom
prometu u veleprodaji, te veći dio informacija o maloprodaji. Većina izvještaja je statičke
prirode u PDF formatu, iako je proces učitavanja i kreiranje izvještaja automatiziran. Razlog
tome su inicijalni prilično skromni hardverski resursi, a upravo je u tijeku migracija sustava
na snažniju platformu, koja će omogućiti implementaciju procesorski i memorijski puno
zahtjevnijih OLAP aplikacija.
Prvi kriterij za odabir nam je bila funkcionalnost, a drugi minimiziranje inicijalne investicije.
Kao baza podataka odabran je SQL server zbog prihvatljive cijene, jednostavnosti korištenja i
DTS-a koji dolazi u paketu bez dodatne nadoplate. Sam SQL server je performansama
17
nadmašio očekivanja - brz je, stabilan, pouzdan, relativno jednostavan za administraciju.
Analysis Services nismo koristili zbog nemogućnosti korištenja LDAP autorizacije, koja je u
Agrokoru, a time i Konzumu standard. Kod odabira front end platforme, imali smo pravo
koristiti određeni iznos kredita kod dobavljača transakcijske aplikacije (kanadski GEAC), te
smo trebali odabrati između četiri dobavljača s kojima oni imaju partnerske odnose - Applix,
Cognos, Computer Associates i CorVu. Cognos je bio logičan izbor, budući da jedini od
ponuđenih imaju cjelovito rješenje dokazano na tržištu, iako nemaju lokalnu podršku u
Hrvatskoj. U slučaju Cognosa, imamo ugovor o održavanju koji uključuje i besplatan upgrade
na sve nove verzije. Bilo je potrebe prijaviti nekoliko problema njihovom supportu putem
weba, koji su (osim PDF servera koji je općeniti problem za sve korisnike u regiji) vrlo brzo
riješeni. Trenutačno smo dio programa beta-testiranja nove verzije Cognos platforme, na koju
planiramo migrirati čim je prije moguće.
Shema 2. Informacije o informacijskim sustavima tvrtke Konzum d.d.
Izvor: Laušić, 2007. p.20
Uz pomoć ovih informatičkih sustava te ovakvog sistema platforme, potrebno je puno manje
vremena da bi se podaci sintetički obradili, te su baze podataka međusobno povezane čime je
poboljšana kvaliteta i povećana preciznost podataka. Troškovi obrade su sniženi, a efikasnot i
efektivnost je na zavidnoj razini.
18
5. ANKETA
Konzumu je trebalo informatičko rješenje koje može pratiti brzi rast tvrtke, u Hrvtaskoj i
regiji, te ono koje se može brzo lokalizirati na svakom tržištu na kojem kompanija posluje. Za
odluku je bila važna i prisutnost podrške u svim zemljama u kojima Konzum radi.
Za prvu instalaciju mySAP Business Suite platforme izabran je Konzum, budući da je u toj
tvrtki najizraženija poslovna potreba za sustavom i partnerom te će, kao najveća tvrtka unutar
Koncerna Agrokor ostvariti najbrže učinke.
Transakcijska platforma u Konzumu je AS/400, a ERP sustav se sastoji od financijskog
modula Sirena, te logističkog modula Business 400.
Prvom implementacijom će se definirati standardi za poslovne procese iz područja financija
koje će se primjeniti u svim drugim kompanijama te olakšati integraciju podataka na razini
cijelog Konzuma.
Prvi kriterij za odabir je bila funkcionalnost, a drugi minimiziranje inicijalne investicije. ERP
sustav pruža informacijsku podlogu za temeljitu promjenu načina rada, tj. za bolje i
kvalitetnije zadovoljavanje potreba kupaca, pa je stoga nepotrebno i neracionalno kupovati
novi informatički sustav, a nastaviti raditi na stari način.
U nastavku je ispunjena anketa u kojoj su pojašnjeni planovi Konzuma u daljnoj budućnosti.
19
Katedra za Informatiku Ekonomski fakultet Rijeka
ANKETNI UPITNIK O ČIMBENICIMA RAZVOJA INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA U FUNKCIJI
POVEĆANJA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PODUZEĆA
Katedra za Informatiku Ekonomskog fakulteta u Rijeci provodi istraživanje o čimbenicima razvoja informatizacije poduzeća i učincima informatičkih tehnologija na uspješnost poslovnog sustava.
U anketi se analizira informatizacija poduzeća za 2009. godinu. Anketa je u privitku
pod nazivom anketainfoteh09.doc. Rezultati istraživanja će se moći usporediti s rezultatima istog istraživanja informatizacije koje je provedeno prošle godine. U privitku je i dokument s rezultatima istraživanja za 2008. godinu pod nazivom rezultatinfo08.doc.
Ispunjene ankete možete poslati na e-mail adresu: [email protected] Rezultati ankete će se koristiti za znanstvena i stručna istraživanja. Svim sudionicima
ankete bit će prezentirani rezultati istraživanja uz popratna objašnjenja i komentare. Rezultati istraživanja generirat će i informacije o optimalnoj uporabi informatičkih
tehnologija u funkciji stvaranja dodane vrijednosti, ostvarenju poslovnih ciljeva i potpori ostvarenju planiranih poslovnih učinaka. Za svako poduzeće koje sudjeluje u anketi, odnosno za sve sudionike anketnog istraživanja, koji budu zainteresirani, bit će dostavljeni i detaljni rezultati istraživanja s prikazanim korelacijama između komponenti informatičkih tehnologija, vrsta računalnih aplikacija za potporu poslovnim procesima i njihovih učinaka na poslovne ciljeve.
U anketi su u tablicama 1., 2 i 3. navedeni čimbenici razvoja informatizacije
poslovnog sustava i rubrike u kojima u kojima ocjenjujete (upisom ocjene od 1 do 5) u kojoj se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću.
Također, možete anketni upitnik popuniti ocjenjivanjem čimbenika na primjeru nekog
od poduzeća kojem pomažete u razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate usluge hardverske ili softverske potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo reprezentativno. U tom slučaju ne morate (ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz oznaku Objektno poduzeće (na slijedećoj stranici) možete staviti oznaku XY.
Pri popunjavanju ankete možete iznositi vlastite prijedloge i mišljenja ili ostaviti
pitanje ili rubrike nepopunjene.
20
Naziv poduzeća (*) ___KONZUM D.D._______ Odjel (sektor, organizacijska jedinica) (*) ___SEKTOR INFORMATIKE_____ Radno mjesto (**) ___informatičar____ E-mail adresa (***) [email protected]_____ Web adresa (**) _www.konzum.hr___ Objektno poduzeće (**) ___________ Ime i prezime studenta (studenata) koji anketiraju i naziv grupe (popunjavaju studenti) ___Martina Adlešić, Marinka Čendak, Ivana Ivasić___
* - potrebno navesti ** - poželjno navesti *** - obvezno navesti ako se šalje e-mailom **** - opcionalno, u slučaju kada student anketira ** - upisati XY (ili naziv poduzeća) u slučaju da ocjenjujete čimbenike na primjeru poduzeća za koje razvijate informacijski sustav ili kojem pomažete u informatizaciji
21
U I skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ponuđenih opcija
(ili više opcija, ovisno o pitanju)
1 Prosječan godišnji prihod Vašeg poduzeća (u milijunima Kn) A) do 1 mil B) 1 do 5 mi .C) 5 do 20 mil. D) 20 do 50 mil. E) 50 do 100 mil F) preko 100 mil (novčana jedinica je u Kn). 2. Broj instaliranih računala A) do 5 B) 5 do 10 C) 10 do 20 D) 20 do 50 E) > 50 3. Prosječno ulaganje u izgradnju hardvera i softvera 2007. godine (u tisućama kn) A) < 25 B) 25 do 50 C) 50 do 100 D) 100 do 150 E) > 150 4. Vrste korištenog softvera A) MS Office B) Open office C) Naručene aplikacije D) Specijalizirane aplikacije E) Nešto drugo 5. Korišteni internet servisi A) E-mail B) Videokonferencije. C) Internet telefonija D) Forumi E) Internet bankarstvo F) Web 6. Učestalost edukacija djelatnika A) 1 puta godišnje B) 2 puta godišnje C) 3-4 puta godišnje D) 5-6 puta godišnje E) nikada 7. Vrste internet service providera A) T - com B) Iskon C) Carnet D) Optima E) nešto drugo 8. Način oglašavanja internet TV radio novine nešto drugo ne znam 9. Održavanje računalne opreme A) djelatnik B) vanjski suradnik C) kombinirano 10. Voditelj razvoja informatizacije Vašeg poslovnog sustava je A) osoba iz Vašeg IT odjela B) osoba iz nekog drugog odjela Vaše tvrtke C) osoba iz druge tvrtke D) ostalo (navedite) __ 11. Vrlo značajnu ulogu u razvoju Vašeg informacijskog sustava ima: A) voditelj Vašeg IT odjela B) voditelj nekog drugog odjela Vaše tvrtke C) voditelj informatičke ili druge vanjske tvrtke D) konzultant 12. Informacijska služba u Vašem poslovnom sustavu je: A) poseban odjel B) podsustav nekog od odjela poduzeća (financijsko-računovodstvenog, istraživačko-razvojnog...)
22
13. Razvoj aplikacija za potporu poslovnih procesa u Vašem poduzeću izvodi: A) informacijski odjel i profesionalni informatičari u suradnji s menadžmentom i djelatnicima Vašeg poduzeća B) specijalizirane informatičke tvrtke C) kombinirano 14. Da li postoji strateški plan razvoja informacijskog sustava Vašeg poduzeća ? DA NE 15. Plan razvoja informacijskog sustava je dio strategije Vašeg poslovnog sustava ? DA NE 16. Razvoj Vašeg informacijskog sustava i njegovo funkcioniranje utječe na oblikovanje i provođenje poslovne strategije Vašeg poduzeća A) DA B) Djelomično C) Ne 17. Zaokružite slovo ispred poslovnih funkcija koje su kvalitetno podržane računalnim aplikacijama, a za funkcije koje su djelomično podržane računalnim aplikacijama stavite znalk kvačice. A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) proizvodnja E) prodaja F) marketing G) nabava H) upravljanje ljudskim potencijalima I) istraživanje i razvoj J) ostalo ___________
18. Posjeduje li Vaša tvrtka ERP – sustav za planiranje resursa poduzeća? DA NE 19. Ako posjedujete ERP sustav, to su moduli ERP sustava iz područja: A) financije B) računovodstvo C) kontroling D) upravljenja materijalima i sirovinama E) logistika i upravljanje robnim tokovima F) prodaje G) proizvodnje H) istraživanje i razvoj I) ostalo ____
23
U II skupini pitanja potcrtajte (ili poboldajte) jednu od ocjena: (1-ne koristi se, 2-slabo, 3-djelomično, 4- značajno, 5-ključno, odlučujuće)
1. U kojoj mjeri postojeća informatička tehnologija i glavne poslovne aplikacije podržavaju upravljanje i odlučivanje u Vašem poduzeću ? 1 2 3 4 5 2. Ocjenite u kojoj mjeri informacijska tehnologija podržava strateško upravljanje u Vašem poslovnom sustavu: 1 2 3 4 5 3. Ocjenite prosječnu informatičku pismenost u Vašem poduzeću s motrišta temeljnih i
naprednih znanja i osposobljenosti za uporabu MS Office programa (Word, Excel, Acces...) 1 2 3 4 5
4. Ocjenite ulaganje Vaše tvrtke u informatičko osposobljavanje menadžera i djelatnikau: 1 2 3 4 5 5. Ocjenite razinu uporabe informacijske tehnologije u funkciji provođenja reinženjeringa i
reorganizacije poslovnih procesa: 1 2 3 4 5 6. Ocjenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu upravljanju i odlučivanju: 1 2 3 4 5 7. Ocjenite razinu razvoja sustava za potporu grupnom odlučivanju: 1 2 3 4 5 9. Ocjenite razinu razvoja informacijskog sustava za potporu oblikovanju i provođenju strategije Vašeg poduzeća: 1 2 3 4 5 10. Ocjenite informacijski sustav u potpori integriranju poslovnih funkcija 1 2 3 4 5 11. Ocjenite s motrišta preciznosti, relevantnosti i potpunosti u kojoj mjeri informacijski sustav u potpori menadžmentu osigurava: a) Detaljne, precizne i kratkoročno usmjerene informacije 1 2 3 4 5 b) Agregirane, strateške i budućnosti usmjerene informacije 1 2 3 4 5 12. Ocjenite u kojoj mjeri Vaš informacijski sustav zadovoljava informacijske potrebe Vašeg poduzeća pri generiranju relevantnih i potpunih informacija na razini: a) unutar poslovnog sustava (generiranje internih podataka i informacija) 1 2 3 4 5 b) na razini povezivanja poslovnih jedinica, odnosno dislociranih organizacijskih jedinica 1 2 3 4 5 c) na razini poslovnog okruženja (prikupljanje i generiranje eksternih podataka i informacija iz poslovnog okruženja) 1 2 3 4 5
24
U pitanjima od 1. do 3. upisom ocjene procjenjuje se kvaliteta i intenzitet uporabe čimbenika informatizacije poduzeća (tablica 1.), kvaliteta i intentitet uporabe računalnih aplikacija u informatizaciji poslovnih procesa (tablica 2.) i ostvarenje učinaka informatizacije poslovnog sustava (tablica 3.) 1. U tablici 1. navedeni su čimbenici razvoja informatizacije poslovnog sustava i rubrike u kojima u kojima ocjenjujete u kojoj se mjeri navedeni čimbenici koriste u Vašem poduzeću. Također, možete ocjenjivati čimbenike na primjeru nekog od poduzeća kojima pomažete u razvoju ili uporabi informacijskih sustava (ili omogućavate usluge hardverske ili softverske potpore), ukoliko smatrate da bi to poduzeće bilo reprezentativno. U tom slučaju ne morate (ali i možete) navesti naziv tog poduzeća nego uz oznaku Objektno poduzeće možete staviti oznaku XY. Čimbenici informatizacije poslovnmog sustava su sistematizirani u četiri skupine: 1) čimbenici aplikativne softverske potpore, 2) čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava 3) čimbenici razvoja informacijskog sustava, 4) čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture.
Skala ocjena je od 1 do 5 pri čemu manja ocjena pokazuje slabije korištenje čimbenika (informatičke tehnologije) u poslovnom sustavu, a veća ocjena jače i intenzivnije korištenje čimbenika informatizacije u poslovnom sustavu. U legendi je objašnjeno značenje ocjena koje se upisuju u rubriku Korištenje. U Legendi 1. su navedeni opisi ocjena za razinu korištenja čimbenika od najniže razine 1 do najviše razine 5. Legenda 1. Opisi ocjena za ocjenjivanje razine korištenja čimbenika razvoja informatizacije u poduzeću 1- Uopće se ne koriste i ne razmatra se mogućost njihova uvođenja 2- Ne koriste se, ali su u fazi uvođenja 3- Djelomično se koriste 4- Intenzivno se koriste na razini pojedinih poslovnih funkcija i procesa 5- Intenzivno se koriste na razini cjelokupnog (integriranog) poslovnog procesa
25
Tablica 1. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava
RB ČIMBENICI INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA Ocjena
RB Čimbenici aplikativne softverske potpore Ocjena 1 Internet usluge u povezivanju unutar poslovnog sustava 5 2 Internet usluge u međuorganizacijskom povezivanju s drugim poduzećima 5
3 Korisnički orijentirane aplikacije uz mogućnost korisničkog razvoja aplikacija (End User Computing) 4
4 Specijalizirane (namjenske) aplikacije za potporu poslovnih aktivnosti i procesa 4
5 Sustavi (aplikacije) za planiranje poslovnih resursa (ERP –Enterprise Resource Planning) 4
6 Napredni sustavi planiranja poslovnih resursa (primjerice XRP za prošireno planiranje, ERP II) 4
7 Sustavi (aplikacije) za upravljanje nabavnim lancima (Supply Chain Management) 5
8 Sustavi (aplikacije) za upravljanje vezama s kupcima (CRM – Customers Relationship Management) 5
9 Sustavi za potporu odlučivanju (DSS) 5 10 Sustavi za potporu izvršnom menadžmentu (EIS) 5 11 Sustavi za potporu skupnom radu (GSS, GDSS) 5 12 Uporaba programa za jednostavne tablične kalkulacije (primjerice Excel) 4
13 Uporaba programa za tablične kalkulacije (primjerice Excel) u složenijim poslovnim analizama (statističke, financijske, analitička obrada podataka...) 4
14 Korisnička uporaba programa za baze podataka (npr. Access) 4
15 Napredna uporaba programa za baze podataka (primjerice Access) u povezivanju tablica, oblikovanju izvješća, analiziranju podataka iz okružja...) 4
16 Računalni alati za kvantitativne analize (primjerice specijalizirani programi ili add-ins Excelovi alati kao što su Solver, Risk Simulation...) 3
RB Čimbenici povezivanja informatičkih tehnologija i poslovnog sustava 4
1 Menadžment i djelatnici razumiju ulogu IS-a i njegova doprinosa u poslovnom sustavu 4
2 Organizacijsko učenje (upravljanje znanjem, interpretacije informacija...) 5 3 Organiziranje i pozicioniranje informacijske službe 5
4 Osposobljenost profesionalnih informatičara za razumijevanje poslovnih procesa poduzeća i upravljanje računalnom potporom tim procesima 5
5 Razumijevanje uloge i učinaka informacijskog sustava na razini stavova i ponašanja 5
6 Strateški orijentirano informatičko obrazovanje za menadžere 5 7 Uporaba informatičke tehnologije u funkciji reinženjeriinga 4 8 Uporaba IS u integriranju poslovnih funkcija 5 9 Upravljanje korisnički orijentiranim računalstvom 4
10 Usklađivanje razvoja informacijskih sustava i organizacijske strukture 4
26
11 Usklađivanje razvoja informacijskog sustava s poslovnom strategijom poduzeća 4
Tablica 1. Čimbenici informatizacije poslovnog sustava
RB Čimbenici razvoja informacijskih sustava Ocjena
1 Planiranje razvoja informacijskih sustava (IS) 5 2 Strateško planiranje razvoja informacijskih sustava 4 3 Metode poslovnog planiranja (BSP – Business System Planning) 3 4 Metode poslovnog reinženjeringa i preoblikovanja (BPR) 3 5 Strukturne metode razvoja informacijskih sustava 3 6 Objektne metode razvoja informacijskih sustava 3
7 Razvoj aplikacija na principu životnog ciklusa (Systems Development Life Cycle) 3
8 Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development) i prototipiranje 4 9 Razvoj i implementacija informacijske arhitekture 5
10 Analiza opravdanosti ulaganja u informacijski sustav 5
10 Metode mjerenja i definiranja odgovarajuće razine financiranja IS (optimalnog ulaganja u razvoj informacijskog sustava) 5
11 Korištenje vanjskih usluga specijaliziranih informatičkih tvrtki u razvoju informacijskih sustava (outsourcing) 5
12 Mjerenje učinkovitosti i produktivnosti informacijskog sustava 5 13 Razvoj ili uključivanje u globalne (međuorganizacijske ) informacijske sustave 5 14 Definiranost i uporaba standarda u razvoju softvera 5 15 Upravljanje ljudskim potencijalima u IT odjelu 5 16 Upravljanje postojećim aplikacijskim portfoljom 5 17 Elektronička razmjena podataka (EDI, EDIFACT) 5
18 Hipermedijalni jezici i vizualni mrežni programi u razvoju međuorganizacijskih aplikacija 4
19 Kvaliteta integracije poslovnih baza i skladišta podataka, uredske informatizacije i komunikacijskih tehnologija 4
20 Uporaba tehnologija skladišta podataka i on-line analitička obrada podataka 5 21 Implementacija i upravljanje informatizacijom uredskog poslovanja 5 22 Konfiguracija korisničkog sučelja (korisnički orijentirano sučelje) 5
Čimbenici informacijsko-tehnološke infrastrukture 1 Djelomično distribuirani sustavi 4
2 Fleksibilna i proaktivna informacijska infrastruktura sustava sklopovske, i komunikacijske opreme 5
3 Standardi kvalitete softvera i sigurnost informacijskog sustava 5 4 Informacijska i komunikacijska infrastruktura 5 5 Integriranje postojećih aplikacija u novo okružje 5 6 Kompatibilnost, fleksibilnost i prenosivost softvera 5 7 Planiranje i upravljanje komunikacijskim sustavom 5 8 Planiranje i upravljanje računalnim mrežama 5
27
9 Razvoj i upravljanje distribuiranim sustavima 5 10 Uporaba otvorenih sustava i otvorenih standarda 4
11 Mobilno računalstvo (povezivanje mobitela, prijenosnih računala i ostalih naprednih komunikacijskih uređaja u integralni informacijski sustav) 5
12 Sigurnost i zaštita informacijskog sustava 4 2. U ovom pitanju analiziraju se računalne aplikacije za potporu poslovnim procesima. U tablici 2. navedeni su poslovni procesi, i desno od njih stupci u kojima se ocjenjuje razina (stupanj) i kvaliteta informatizacije (pokrivenosti) poslovnih procesa računalnim aplikacijama ili programima koje menadžeri i djelatnici koriste u upravljanju i izvođenju poslovnim procesima. Kvaliteta i intenzitet uporabe računalnih aplikacija i informatičkih tehnologija analizira se procjenom informatiziranosti poslovnih procesa.
Zaokružite u brojeve u rubrici RB za poslovne procesa koji su značajni za Vaše poduzeće (ili Vašu organizacijsku jedinicu, radno mjesto). U rubrici Informatizacija u tablici 2. ocjenjuje se u kojoj mjeri je računalno podržan i informatiziran poslovni proces.
Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu manja ocjena pokazuje slabiju pokrivenost
logističkog procesa računalnim aplikacijama (manji stupanj informatizacije), a veća ocjena pokazuje veći stupanj informatizacije poslovnog procesa. U rubrici Stupanj informatizacije upišite ocjenu kojom procijenjujete u kojoj mjeri su informatizirani navedeni procesi u Vašem poduzeću.
28
Tablica 2. Poslovni procesi i potpora računalnim aplikacijama
RB Poslovni procesi Ocjena Stupanj
informatizacije 1 Planiranje i upravljanje robnim tokovima 5 2 Planiranje i upravljanje financijskim tokovima 5 3 Planiranje i upravljanje nabavom 5 4 Planiranje i upravljanje prodajom 5 5 Predviđanje i upravljanje poslovnim događajima 5 6 Upravljanje kvalitetom performansi proizvoda i usluga 5 7 Prognoziranje zahtjeva, potreba i narudžbi kupaca 5 8 Određivanje potreba kupaca i potrebne razine usluge 5 9 Upravljanje inventarom 5 10 Obrada narudžbi 5 11 Upravljanje narudžbama 5 12 Analiza i izbor lokacija tvornica i skladišta 5 13 Upravljanje zahtjevima, potrebama i narudžbama kupaca 5 14 Organizacija i optimizacija transportnih usluga 4 15 Upravljanje vezama s kupcima 5 16 Upravljanje uslugama kupcima 5 17 Upravljanje ljudskim potencijalima 5
18 Marketing 5 19 Istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga 5 20 Razvoj i komercijalizacija proizvoda i usluga 5 21 Potpora obradi i analizi dokumenata u poslovnim procesima 5 22 Financijsko planiranje i analiza 5 23 Analiza izvješća i revizija, 5
29
3. U tablici 3. navedeni su učinci poslovnih sustava s motrišta utjecaja informatičkih tehnologija na kvalitetu njihovog ostvarenja. U tablici 3. u stupcima desno od naziva učinaka su rubrike u kojima u kojima ocjenjujete u kojoj mjeri informatizacija poslovnog sustava utječe na ostvarivanje navedenih učinaka u Vašem poduzeću (stupac Ostvareno)
Skala ocjena je od 1 do 5, pri čemu je manja ocjena pokazuje manji utjecaj informatizacije na učinke logističkih sustava, a veća ocjena pokazuje veći utjecaj informatičkih tehnologija na ostvarenje učinaka logističkih sustava.
Legenda pokazuje značenje ocjena za ocjenjivanje utjecaja razvoja informatizacije na učinke logističkog sustava. 1 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak nije značajan. 2 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u manjoj mjeri) značajan 3 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je djelomično (u većoj mjeri) značajan 4 – ostvareni utjecaj informatizacije na taj učinak je vrlo značajan 5 - ostvareni utjecaj informatizacije je izuzetno značajan i ključan za ostvarivanje tog učinka
Tablica 3. Učinci razvoja informatizacije poslovnog sustava
RB Učinci informatizacije poslovnog sustava Ocjena
1 Maksimiziranje profita 4
2 Minimiziranje troškova 4
4 Učvršćivanje postojećih i stvaranje novih veza sa kupcima,
dobavljačima i poslovnim partnerima
5
6 Kvalitetniji proizvod (usluga) 5
7 Minimiziranje vremena procesa izvršenja i kompletnog
ispunjavanja narudžbe kupca (za relevantnim proizvodima i uslugama)
5
8 Kraće vrijeme obrade upita potencijalnih kupaca 5
9 Bolja koordinacija i jače povezivanje sudionika
međuorganizacijskog (primjerice logističkog) sustava
5
10 Minimiziranje skladišnih zaliha 4
11 Sposobnost promptne isporuke proizvoda i usluga kupcima
u skladu s njihovim upitima i narudžbama (bez čekanja), na temelju kvalitetne
suradnje s poslovnim partnerima (dobavljačima)
5
12 Izdvajanje potrebnih sredstava za fondove akumulacije i investicije 5
12 Optimalna fluktuacija ljudskih potencijala 4
14 Identificiranje i optimalno konfiguriranje relevantnih sudionika – poslovnih
partnera u međuorganizacijskom sustavu
4
15 Objedinjavanje narudžbi više kupaca pri izvođenju logističke usluge 4
16 Stvaranje konkurentske prednosti 5
17 Identificiranje poslovnih prilika na tržištu 5
18 Kvaliteta prikupljenih podataka (informacijskog inputa 5
19 Kvaliteta generiranih informacija (informacijskog outputa) 5
20 Iskorištenje (utilisation) podatkovnih i informacijskih resursa 5
30
6. ZAKLJUČAK
Konzum je vodeći nacionalni maloprodajni lanac u Hrvatskoj. Svoj uspjeh Konzum gradi na
stalnoj komunikaciji s kupcima, prepoznavanju njihovih želja i potreba te neprestanom
prilagođavanju svog poslovanja najnovijim svjetskim trendovima. Primjenom novih
tehnologija prodaje i pripreme prehrambenih proizvoda kroz ulaganja u infrastrukturu i
opremu, unaprijeđeni su prodajni procesi i kvaliteta usluge. Konzumovo poslovanje oduvijek
je bilo predano kvaliteti i sigurnosti asortimana te usmjereno prema potrebama svojih kupaca.
Konzum koristi sljedeće certifikate: HACCP, Global GAP certifikat, ISO 14001:2004 i
ISO/IEC 27001:2005.
Osnovno opredjeljenje u 2010. godini je jačanje liderske pozicije daljnjim rastom i razvojem
maloprodaje i veleprodaje povećanjem prodajnih i logističkih kapaciteta te poboljšanjem
efikasnosti poslovanja uz primjenu suvremene tehnologije i informatičku podršku.
Da bi učvrsnula vodeća pozicija maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj i šire potrebno je bilo
osigurati konzistentno izvještavanje o rezultatima poslovnih aktivnosti, kako bi se omogućilo
efikasno upravljanje maloprodajom i veleprodajom. ERP sustav pruža informacijsku podlogu
za temeljitu promjenu načina rada, tj. za bolje i kvalitetnije zadovoljavanje potreba kupaca, pa
je stoga nepotrebno i neracionalno kupovati novi informatički sustav. Transakcijska platforma
u Konzumu je AS/400, a ERP sustav se sastoji od financijskog modula Sirena, te logističkog
modula Business 400. Uz pomoć informatičkih sustava te sistema platforme, potrebno je puno
manje vremena da bi se podaci sintetički obradili, te su baze podataka međusobno povezane
čime je poboljšana kvaliteta i povećana preciznost podataka te su troškovi obrade sniženi.
31
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Sikavica, P., et al., 1999.,Poslovno odlučivanje, Informator, Zagreb.
2. Turban, E., Aronson, J. E., 2001., Decision Support and Intelligent Systems, Upper Saddle
River, N.J.: Prentice-Hall, Inc.
3. Turban, E., Aronson, J. E., Liang, T. P., Sharada, R., 2007., Decision Support
andIntelligent Systems, Publisher Pearson Education
4. Vukmirovic, S., Capko, Z., 2009., Informacijski sustavi u menadžerskom
odlucivanju, Ekonomski fakultet Sveucilišta u Rijeci, Rijeka
2) OSTALI IZVORI 6. http://www.foi.hr/CMS_library/studiji/pds/mps/predmeti/materijali/Erp-portali.pdf
7. http://svn2.assebla.com/svn/sweb_diplomski/ING_e-Biz2008-B2B-Sustav%5B1%5D.pdf
8. http://www.suvremena.hr/1471.aspx
9. http://agrokor.hr/g129.aspx
10. http://www.profitiraj.hr/edukacija/kvalitetnim-erp-sustavom-u-borbi-protiv-recesije/
11. http://www.src.hr/Rjesenja/ERP-sustavi-Microsoft-Dynamics-NAV-
Navision/prednosti.aspx
12. http://www.skladistenje.com/jedan.asp?ID=206
13. http://www.sap.com/croatia/press.epx?pressid=6786
14. http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=28&KatID=19&ClanakID=332&Stranica=3
15. www.e-obrazovanje.wikispaces.com