KURIKULARNI PLAN ŠKOLE III. gimnazije Osijek

2010./2011. – 2012./2013.

2

Uvod

Kurikularni pristup školi otvara novu strategiju sustava obrazovanja. To je razvojni dokument otvoren za promjene i poboljšanja ovisno o potrebama i težnjama, te istraživanjima i rezultatima samovrednovanja i vanjskog vrednovanja. Promjene su vrlo dinamične i mogu biti uvedene kad se za njih uvidi potreba ili kada procijenimo da je to neophodno, pa i tijekom planiranog vremenskog intervala (tj. unutar školske godine).

Cilj

- Poboljšati uvjete rada u našoj školi, završetkom obnove naše zgrade na lokaciji K. Firingera 14, u Osijeku; vrijeme recesije zahtjeva veći angažman na prikupljanje sredstava za poboljšavanje uvjeta u izvođenju nastave područja prirodnih znanosti: matematika, fizika, kemija i biologija uz upotrebu ICT tehnologije

- Unaprijediti proces stručnog usavršavanja svakog pojedinca koji sudjeluje u obrazovanju, mijenjajući strategiju metodike općenito birajući: aktivne metode, samostalni rad učenika, projektni rad, istraživački rad, ...

- Raditi i ojačati odgojnu komponentu škole: razrednik – predmetni nastavnik – stručne službe - Kreativnost, kvaliteta i humanost u školi mora biti vidljiva i rad na tome mora biti zajednički

cilj - Osigurati da se predmetni planovi i programi koji nam služi kao zamjena za nacionali

predmetni kurikul (jer nacionalni predmetni kurikul nije definiran) upotpuni sadržajima koji u iznosu od 30% doprinose školskom baznom kurikulumu za pojedini predmet

- Upotpuniti školski bazični kurikul s ekstra kurikulom koji se sastoji od izborne, fakultativne, dodatne, dopunske nastave i slobodnih aktivnosti u školi

Potrebe za promjenama Osnovna vrijednost je da nastavnik promišlja kako u postojeći ''plan i program'' unijeti pozitivne promjene: nove sadržaje kako znanstvene, tako i nove metodičke strategije. Nastavnik nije ''izvor'' znanja nego voditelj koji podučava kako doći do informacija, kako ih logički povezati, kako ih iskoristiti u proučavanju drugih sadržaja, drugih predmeta. Nove vrijednosti su znanja, vještine i stavovi koje učenik treba tijekom školovanja usvojiti i njima doprinjeti osobnim kvalitetama. Vanjsko vrednovanja i samovrednovanje doprinosi razvoju samokritične ali i osobe svjesne svojih mogućnosti, a to je u konačnosti cilj svakog obrazovanja koje razmišlja o kvaliteti svoga rada. Procesi globalizacije navode nas otvoranju novih mogućnosti nastavka školovanja naših učenika. Razvoj društva, tehnološko napredovanje i potreba cjeloživotnog obrazovanja stavljaju pred sve sudionike u obrazovanju kreiranje kurikuluma primjerenog novim potrebama – razvoju i stjecanju temeljnih kompetencija. Posebni ciljevi kurikulumu:

- zdrav razvoj svih dimenzija osobnosti - razvijanje i njegovanje spoznajnih sposobnosti djeteta, opažanja, pamćenja, mišljenja, - otvorenosti za nova iskustva učenja - poticanje i osposobljavanje djece za sve oblike sporazumijevanja i izražavanja (govorno

izražavanje, obogaćivanje rječnika, likovno izražavanje, glazbeno izražavanje...) - poticanje spontanog izražavanja stvaralačkih sposobnosti djece, osobito igrom kao

3

temeljnom aktivnosti - razvijanje osjećaja sigurnosti i samopouzdanja - osposobljavanje za orijentiranje u prostoru i vremenu - razvijanje radoznalosti i aktivnog, istraživačkog odnosa u okolini - razvijanje motoričkih vještina i radnih umijeća - razvijanje ekološke svijesti - razvijanje samostalnosti - poticanje prosocijalnoga ponašanja

život i rad u stalno promjenljivim uvjetima - aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvenom životu i preuzimanje odgovornosti za vlastite

postupke i izbore - odgovoran odnos prema prirodi i okolišu - odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju i briga za zdravlje drugih - cjeloživotno učenje i obrazovanje - odgovoran odnos prema sebi i razvoju vlastitih sposobnosti - očuvanje povijesno-kulturne baštine i razvoj nacionalne kulture - razvoj moralne i duhovne dimenzije osobnosti - socijalnu integraciju i život u heterogenim društvima

Očekivana odgojno – obrazovna postignuća - razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) - razvijena matematička kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike u rješavanju

problema, uključujući i probleme u različitim životnim situacijama) - razvijena informatička pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko-komunikacijske

tehnologije) - poznavanje i razumijevanje prirodnih fenomena i razvijeno prirodoznanstveno mišljenje - razvijena sposobnost kritičkoga mišljenja i sposobnost rješavanja problema - razvijene kreativne sposobnosti - osposobljenost za samoorganizirano učenje - razvijene socijalne kompetencije - poznavanje ljudskih prava i prava djece i osposobljavanje za njihovo poštivanje i provođenje - razvijena temeljna znanja i pozitivno stajalište prema umjetničkom stvaralaštvu i izražavanju - razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda - razvijena svijest o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih - razvijena svijest o potrebi očuvanja prirode i zaštite okoliša - razvijene praktično-radne vještine za svakodnevni život - razvijena poduzetnička kompetencija - razvijena sposobnost donošenja odluka o vlastitom profesionalnom razvoju - razvijeno samopouzdanje, samopoštovanje i svijest o vlastitim sposobnostima

4

Prikaz kurikularnog sustava naše škole

III. gimnazija Osijek je gimnazija prirodoslovno . matematičkog smjera koja obrazuje i po jedan razred u svakoj generacije glazbene škole ''F. Kuhača'' Osijek.

Ciljevi naše škole Temeljem dobrih rezultata na natjecanjima u prethodnim godinama i dobrih rezultata na državnoj maturi za gimnazije i nacionalnim ispitima za glazbenike u prethodnoj godini, cilj nam je nastaviti rad na kvaliteti poučavanja (što je vidljivo iz Izvješća za pojedine godine, ljetopisa ili medijskih izvadaka). Cilj nam je pojačati:

- individualno usavršavanje - rad na seminarima AZOO - rad u ŽSV, aktivima u školi - prenositi sve korisne informacije na cijeli kolektiv preko nastavničkih vijeća ( na svakom NV

jedno predavanje koje će doprinijeti kvalitetu rada) - prihvatiti sve edukacijske mogućnosti kojima bismo podigli motivaciju nastavnika (omogućiti

sudjelovanje na seminarima EU svakom pojedinom nastavniku koji dobije nakon aplikacije pozivi)

- samo motiviran nastavnik može motivirati učenika za rad; motivacija je presudan element na kojem se treba raditi

- podiči svijest o državnoj maturi, te izboru fakulteta, visokih i viših škola

Izborna, fakultativna, dodatna, dopunska i slobodne aktivnosti

Školski bazični kurikulum

AZOO Nacionalni plan i program

MZOS

Lokalne institucije: galerija, muzej, ....

NCVVO

Sveučilišta i veleučilišta

5

U prethodnim školskim godinama pratili smo broj izostanaka i sačinili usporednu analizu istih, te kao drugi cilj vodili brigu i motivirali profesore k stručnoj edukaciji. Iako se može zaključiti da su učinjeni stanoviti pomaci i da se broj izostanaka smanjuje, želja nam je i dalje raditi na tome. No, obzirom na vrijeme recesije želimo ove godine raditi na stručnoj edukaciji, podići svijest o potrebi redovitog dolaska na redovnu edukaciju, traženja savjeta i pomoći, po potrebi. U rješavanje ovog problema uključit ćemo:

• sve profesore

• sve učenike

• roditelje

• stručnu službu škole

• psihologa

• lokalnu zajednicu – Ured za društvenu djelatnost

• AZZO, MZOS RH

• Agenciju za mobilnost s ciljem korištenja mogućnost EU fondova za stručno usavršavanje

Rješavanje navedenog problema pratit ćemo i evaluirati na sljedeći način:

• analizom podataka na sjednicama

• kroz akcije u školi – učeničko vijeće

• kroz razgovore za medije

• aktiviranjem stručnih predavanja

• anketiranjem učenika, roditelja i nastavnika o istom

6

Školska 2010./2011. godina

Analiza stanja škole

Škola obrazuje 21 matematički razred i 4 glazbena. Rad je organiziran u dvije smjene. Zbog prostorne ograničenosti, nastava se odvija od 7:00 do 19:00, pet dana u tjednu. Sve dodatne oblike nastave: dodatna, dopunska, fakultativna i slobodne aktivnosti odvijaju se poslije nastave, subotom ili u slobodno vrijeme profesora i učenika. Svaki profesor dogovara termine, nastavu vodi i prati u posebnu bilježnicu i time pravda svoje sate. Visok stupanj motivacije kod učenika za dodatni rad motivira i profesore za njegovu realizaciju (đaci nas ''tjeraju'' i motiviraju za ''još''). Takav pristup je prisutan u školi niz godina, a škola nastoji osigurati realizaciju svih programa za koje se pojavi interes učenika.

IZBORNA NASTVA NA POČETKU 2010. - 2011. ŠK.GOD:

Raz. Uč. ž.

I. strani jezik Izborna nastava Razrednik

E NJ E Njn Njp Tal Mat Inf ET VJ

I.a 32 18 32 - - - - 19 - 13 32 - Svalina

I.b 30 18 30 - - 12 - 18 - - - 30 Kolarić

I.c 29 15 29 - - 14 15 - - - 17 12 Živković

I.d 30 11 30 - - 4 15 - - 11 - 30 Detling

I.e 30 13 30 - - - - 11 15 15 - 30 Škorjanc

I.f 30 12 30 - - 13 - - 8 9 13 17 Čalija

Ukupno 181 87 181 0 0 43 30 48 23 48 62 119

Raz. Uč. ž.

I. strani jezik Izborna nastava Razrednik

E NJ E Njn Njp Tal Mat Inf ET VJ

II.a 29 15 29 - - - 12 - 17 29 - Tanocki

II.b 34 12 34 - - - - 17 - 17 25 9 Banjan

II.c 30 19 25 5 5 12 13 - - - 18 12 Neznanović

II.d 30 17 30 - 8 16 - 6 - 15 15 Ristić

II.e 31 14 31 - - - - 12 - 19 21 10 Bošnjak

Ukupno 154 77 149 5 5 20 29 41 6 53 108 46

Raz. Uč. ž.

I. strani jezik Izborna nastava Razrednik

E NJ E Njn Njp Tal Mat Inf ET VJ

III.a 27 15 27 - - 14 - 13 - - 27 - Klaić

III.b 32 18 32 - - 12 - 20 - - 22 10 Pazaver

III.c 32 11 21 11 11 21 - - - - 15 17 Šovagović

III.d 28 5 27 1 - - 14 - 14 - 25 3 Kos

III.e 33 11 33 - - - - - - 33 12 21 Jakopović

III.f 24 5 24 - - - - - - 24 24 - Petrić

Ukupno 176 65 164 12 11 47 14 33 14 57 125 51

7

Raz. Uč. ž.

I. strani jezik Izborna nastava Razrednik

E NJ E Njn Njp Tal Mat Inf ET VJ

VI.a 32 9 32 - - - 16 - - 16 - 32 Stranjak

VI.b 25 9 6 19 4 - - 10 - 11 - 25 Bolkovac

VI.c 26 17 26 - - - 13 13 - - 26 - Damjanović

VI.d 28 13 28 - - 6 7 - - 15 28 - Moržan

VI.e 28 8 28 - - 18 - - - 10 12 16 Đumlija

Ukupno 139 56 120 19 4 24 36 23 0 52 66 73

UKUPNO 650 285 614 36 20 134 109 145 43 210 361 289

Raz. Uč. ž.

I. strani jezik Izborna nastava/ dodatna za maturu Razrednik

E NJ E Njn Njp Tal Mat Inf ET VJ

I.g 5 3 5 - - 2 - 5 5 - 1 4 Degmečeić

II.g 12 12 11 1 - - - 12 12 - 4 8 Vujnovac

III.g 8 6 8 - - - 1 8 8 - 5 3 Leskovac

VI.g 11 9 10 1 - - 1 11 11 - 3 8 Šerić

Ukupno 36 30 34 2 0 2 2 36 36 0 13 23

UKUPNO 686 315 648 38 20 136 111 181 79 210 374 312

Dodatne aktivnosti u školi su:

• dopunska nastava iz: � matematike, fizike

• dodatna nastava iz: � matematike, fizike, hrvtaskog jezika, engleskog jezika, njemačkog jezika, kemije,

biologije, povijesti, geografije, logike, informatike i sportske grupe � pripreme za fakultete za učenike maturalnih razreda

• fakultativna nastava iz: � matematike, njemačkog jezika, likovna te glazbena kultura (zbog potrebe

studijskih grupa, koji te predmete vrednuju pri upisu) Programe za navedene aktivnosti izrađuju profesori u susradnji sa stručnom službom škole. Profesori anketiraju učenike o njihovim željama i potrebama na kraju školske godine, te sljedeću godinu omogućimo slušanje željenih sadržaja. U školi je osnovan Tim za kvalitetu koji prati, s ciljem samovrednovanja škole, uvedene promjene. Tim za kvalitetu imao je dva uvida kritičkog prijatelja škole, gospođe Gordane Popović, pedagoginje. Na drugom sastanku dobili smo vrlo pohvalne riječi o radu i kvalitetu rada u školi. Posebno je pohvaljeno:

- pračenje i briga o ''svakom'' učeniku čiji problem uočimo - podržavanje interesa kod mladih (projekti, izleti, posjeti kazalištima i izložbama, ...) - poticanje dodatne nastve implementiranje u rad preko tjedna – jedan dan preko podneva koristi

se za rad dodatne nastave i slobodnih aktivnosti

8

- pračenje i obrada svih informacija i rezultata vezanih za vanjsko vrednovanje - informiranje i obrazlaganje koorelacijskih elemenata dobivenih iz NCVV

Kurikularna područja Sukladno navedenim ciljevima i očekivanim odgojno-obrazovnim postignućima, okvirni nacionalni kurikulum za opće obvezno obrazovanje u Republici Hrvatskoj uključuje sljedeća odgojnoobrazovna (kurikulumska) područja:

- jezično-komunikacijsko * - društveno-humanističko * - matematičko-prirodoslovno * - tehničko-tehnologijsko * - tjelesno-zdravstveno * - umjetničko * - praktični rad i dizajniranje.

Plan i program definiran je u godišnjem planu i programu. Kurukularno je to podijeljeno na područja. Područja sa * aktivna su u našoj školi.

Jezično-komunikacijsko područje Hrvatski jezik Fond sati za I. razred je 140 sati UVODNE NAPOMENE: PROGRAM JE UREĐEN PREMA PRIJEDLOGU PROGRAMA DRAGICE DUJMOVIĆ-MARKUSI I PREMA ZAHTJEVIMa tzv. KVALITETNE ŠKOLE. PROGRAM ĆE SE OSTVARIVATI U TIMOVIMA SPREMNIM ZA SURADNIČKO UČENJE I ISTRAŽIVAČKI RAD.ONO ŠTO TREBA NAUČITI RAZLOMLJENO JE U PREPOZNATLJIVE JEDINICE: KVALITETNO PISANJE ESEJA, ČITANJE DOBRIH KNJIGA I UČENJE TEMELJNIH GRAMATIČKIH PRAVILA BEZ KOJEGA NEMA DOBROG PISANJA I GOVORENJA.TEŽI SE SVLADAVANJU PROGRAMA PUNIM KAPACITETOM TAKO DA SE OČEKUJU OCJENE: IZVRSTAN I VRLO DOBAR. OCJENA DOBAR JE PROSJEK I TREBALA BI BITI PRIVREMENA. NE PRIHVAĆAMO OCJENE DOVOLJAN I NEDOVOLJAN JER NAS ZANIMA KVALITET. PROGRAM SE MOŽE REALIZIRATI USPJEŠNO UZ VOĐENJE RAČUNA O 4 OSNOVNE POTREBE: LJUBAV ILI PRIPADANJE, SLOBODA, MOĆ I ZABAVA. Raspodjela sati po nastavnim područjima

nastavna područja Broj sati Uvodni sati 2 PRISTUP KNJIŽEVNOSTI, IZRAŽAVANJE 51 POVIJEST KNJIŽEVNOSTI, IZRAŽAVANJE 40 JEZIK, IZRAŽAVANJE 35 Školske zadaće 9

9

Zaključivanje ocjena 3 UKUPNO 140 II. razred; fond sati: 140 CILJ(SVRHA) UČENJA PREDMETA:

Usvojiti spoznaje o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije i umjetničkog izražavanja, steći temeljna znanja o književnosti,sposobnost za samostalno čitanje i tumačenje književno- umjetničkih tekstova te jezično izražavanje i stvaranje. Iz KNJIŽEVNOSTI(82 sata) treba obraditi razdoblja humanizma i enesanse,renesanse,baroka,,klasicizma i prosvjetiteljstva te predromantizma. U okviru humanizma i renesanse obrađuju se tri velikana talijanske književnosti: Dante A., F. Petrarca i G. Boccaccio,zatim predstavnici zrele renesanse: M. Cervantes i W. Shakespeare. O Cervantesu i njegovom romanu « Don Quijote « može se proširiti znanje gledanjem zanimljivog dokumentarnog filma, a Hamleta možemo gledati u igranom filmu. U obradi razdoblja zanimljiva je korelacija s geografijom(velika otkrića) i likovnim umjetnostima (Leonardo da Vinci,Michelangelo Tizian…) «Juditu» M. Marulića (hrvatski renesansni ep) uspoređujemo s biblijskom pričom i likovnim djelima na tu temu. Držićeva djela (i dramska djela klasicizma-Corneille,Moliere,Goldoni) možemo oživjeti tako da učenici igraju uloge likova. I u obradi baroka moguća je korelacija s likovnim umjetnostima,čak i s glazbom. O najvećem hrvatskom baroknom pjesniku, I.Gunduliću, imamo također dokumentarni film. Inspirirani Goetheovim romanom «Patnje mladoga Werthera» učenici mogu glavnom liku pisati pismo. Nastavi jezika, tj. MORFOLOGIJI, posvećujemo 44 sata,a IZRAŽAVANJU(pisanju prikaza,biografije,sažetka i upućivanja )14 sati. II.g razred ima isti godišnji fond sati, samo što je program reduciraniji; počinje sa zrelom renesansom,a završava s kompletnom obradom romantizma( i hrvatskog narodnog preporoda). IV. g razred; FOND SATI: 96 (književnost-58 sati,jezik-26 sati,izražavanje 12 sati) U ovom se razredu iz KNJIŽEVNOSTI obrađuje 20. stoljeće. Avangardni pravci u prvim desetljećima 20. st.nemoguće je obrađivati bez povezivanja s likovnim umjetnostima i filozofijom. Proustov roman « Combray» može se približiti učenicima kušanjem lipovog čaja i kolačića madelaine,tj. okusom koji Proustu otvara svijet djetinjstva,što može pomoći i u razumijevanju Krležinih asocijacija u prvom hrvatskom modernom romanu « Povratak Filipa Latinovicza». Krležinu dramu « Gospoda Glembajevi « obavezno uspoređujemo s filmom A. Vrdoljaka,a od nobelovca I. Andrića u programu je roman «Prokleta avlija».

Kafkino djelo upoznat će učenici na primjeru pripovijetke «Preobrazba»,Camusovo na primjeru romana «Kuga»,a antidramu na primjeru Ionescovih «Stolica».Poznati roman hrvatskog književnika R.Marinkovića «Kiklop» uspoređuje se također s istoimenim filmom. Na odručju JEZIKA obrađuju se leksikologija,leksikografija i povijest hrvatskoga jezika u 20.st. Pismeno IZRAŽAVANJE podrazumijeva pisanje rasprave,zapisnika i obradu komunikacijskih tekstova.

III. razred; fond sati: 140

10

Cilj:usvajanje spoznaja o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije, osposobljavanje za samostalno čitanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova te jezično izražavanje i stvaranje. Zadaci: -spoznati sustav hrvatskoga standardnoga jezika na sintaktičkoj razini -upoznati povijest hrvatskoga jezika u 19. stoljeću -spoznati ulogu hrvatskoga jezika u razvoju i održanju nacionalne samobitnosti te razvijati svijest o pripadanju hrvatskoj jezičnoj zajednici -steći sposobnost pisanja tekstova na temelju pravopisnih normi -usvojiti naviku aktivnog slušanja i razvijati kulturu govorenja -steći sposobnost samostalnog čitanja, razumijevanja, tumačenja i vrednovanja književnog djela -istraživati osnovne značajke književnih rodova i vrsta na primjerima umjetničkih tekstova -interpretirati reprezentativna književna djela književnosti romantizma, realizma, naturalizma i modernizma -primjenjivati korelativno povezivanje Hrvatskoga jezika s drugim predmetima (mjetnostima i društveno-humanističkim područjem) IV. razred; fond sati: 140 Kurikulum nastave hrvatskoga jezika u 4. razredu programa prirodoslovno-matematičke gimnazije polazi od nastavnog plana za 4. razrede gimnazija, ali uvažavajući i jezično-kulturne specifičnosti učenika, njihove sposobnosti, čija je procjena utemeljena na dosadašnjim iskustvima u nastavi, kao i identifikaciju temeljnih učeničkih kompetencija. Ako se uzme u obzir da su učenici u prethodna tri razreda svojega gimnazijskoga školovanja stekli određena znanja, usvojili vještine te formirali svoj vrijednosni sustav, nastava će se u 4. razredu nužno vezati uz područja gramatike, teorije i povijesti književnosti te izražavanja iz prva tri razreda, kao njihov logični nastavak i nadgradnja. Nastavni plan za 4. gimnazijske razrede obuhvaća tri temeljna područja: jezik, književnost i izražavanje. Koliko god ta područja jesu različita, sa svojim specifičnostima, valja dosljedno ustrajavati na holističkom pristupu i njihovu međusobnom povezivanju, sa sviješću da je svaki tekst jezična tvorevina, ali i sa sviješću da gramatika i leksikologija nisu same sebi svrha, nego svoj puni smisao dobivaju zapravo tek kad ih se poveže s nastavom izražavanja, a učenici svoja znanja iz područja jezika i svoja književna čitateljska iskustva primijene u izgradnji vlastitih tekstova, bilo u pisanim bilo u govorenim oblicima jezičnoga izražavanja. Isto tako valja, kad god je to moguće, nastavu hrvatskoga jezika povezivati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Tako se sadržaji nastave književnosti vežu uz nastavu filozofije, povijesti, politike i gospodarstva, etike, a nastave jezika i izražavanja i uz nastavu stranih jezika te, posredno, uz najrazličitija područja uporabe jezika – od svakodnevnoga govora, jezika medija do znanstvenih tekstova iz raznih disciplina. Nastava hrvatskoga jezika ima neke temeljne, opće ciljeve: usvajanje znanja iz književnosti i jezika osmišljena primjena znanja iz hrvatskoga jezika stvaranje jezične i književne kulture usvijestiti kod učenika potrbu za stalnim učenjem i njegovanjem standardnoga jezika razvijati i učvršćivati brigu za hrvatski jezik i književnost. Dakako da osim tih općih ciljeva nastava hrvatskoga jezika u 4. razredu ima i neke specifične ciljeve, a koji u pristupu usmjerenu na učenika moraju proizlaziti iz učeničkih potreba i zanimanja. Pristup usmjeren na učenika podrazumijeva da sadržaji i metode budu za učenika korisni i značajni, a da učenik ne bude pasivni primatelj nego aktivni sudionik nastavnog procesa. Tako učenici u 4. razredu usvajaju leksičku normu hrvatskoga jezika, uočavaju stilističke različitosti pri uporabi riječi, stvaraju stav prema leksičkom posuđivanju, pronalaze finese u značenju riječi, usvajaju tvorbene modele hrvatskoga jezika, a sve to s ciljem da ta teorijska znanja učenici primijene u vlastitom jezičnom stvaralaštvu, u 4. razredu u pisanju eseja, različitih komunikacijskih tekstova (vijesti, oglasi, pozivnice...), referata i rasprava. Naravno da će se u tomu ogledati i sadržaji iz nastave književnosti, koja u 4. razredu obuhvaća hrvatsku i svjetsku književnost 20 stoljeća, praćenu u kronološkom slijedu. Kako su književni tekstovi iz 20.

11

stoljeća znatno bliži učeničkom senzibilitetu nego tekstovi koji su se obrađivali u prethodna tri razreda, učenicima treba ponuditi nešto veći broj lektirnih naslova i svakako ih poticati na čitanje izbornih lektira. Nastava književnosti treba, dakle, razvijati čitateljsku kulturu kao temelj opće naobrazbe i stalne samonaobrazbe, ali treba, kao uostalom i nastava jezika, dati učenicima i temeljna znanja, iz teorije i povijesti književnosti. Pri vrednovanju i praćenju učeničkih dostignuća valja se iznova voditi za pristupom usmjerenim na učenika i odrediti što učenik mora znati, što je vrijedno znati, što je dobro znati i što nije nužno znati, odnosno koje bi kompetencije morao imati na kraju gimnazijskoga školovanja.

U ekstra kurikulumu su dodoatna i dopunska nastav iz hrvatskog jezika, po dva sata za svaku generaciju �to je ukupno 8 sati, te slobodne aktivnosti: dramska, novinarska, jezična, recitatori, literarna (sve je to u planu i programu navedeno)

Latinski jezik

GRAMATIČKI SADRŽAJI

-glasovni sustav, pismo, izgovor -nominalni sustav (samo najučestalije iznimke i osobitosti) opisati gramatički

oblik, svrstati u određenu deklinaciju, znati sklanjati zadanu imenicu, pridjev, zamjenicu ili sintagmu

-komparacija pridjeva i priloga (samo najučestalije iznimke i osobitosti) opisati oblik, napraviti komparativ i

superlativ, znati deklinirati, poznavati pridjeve nepravilne komparacije

-prijedlozi (na tekstu) i brojevi poznavati rekciju prijedloga, dobro poznavati glavne brojeve do sto, redne do

deset, i sklanjati sklonjive brojeve

-glagolski sustav (uključuje i nepravilne glagole) opisati glagolski oblik i znati ga mijenjati u svim

vremenima;načinima i stanjima

-sintaksa konstrukcija prepoznati sve konstrukcije (AcI, NcI, Ablativ apsolutni sa i bez participa, perifrastična

konjugacija aktivna i pasivna, zamjena gerunda gerundivom), razlikovati AcI od NcI, uspješno prevesti

rečenice u kojima se javljaju navedene konstrukcije

- sintaksa rečenica (zavisnih i nezavisnih) prepoznati zavisnu i nezavisnu rečenicu, znati veznike kojima one

počinju, znati glagolske načine koji se u njima javljaju, uspješno prevesti rečenice

*sintaksa padeža ne obrađuje se kao zasebna gramatička cjelina, već se daju samo nužna objašnjenja uz konkretan tekst *sintaksa rečenica također se djelomice najavljuje uz obradu konjunktiva, a kasnije se samo usustavi

Praćenje i vredovanje učeničkih postignuća Učenikov rad ocijenjuje se usmeno i pismeno. Provjerava se usvojenost vokabulara, gramatičkih sadržaja i razumijevanje teksta (analiza i prijevod). Pismeni radovi su kontrolni (zadaci objektivnog tipa-vježbe iz poznavanja gramatike) i školske zadaće (prijevodi s latinskog i hrvatskog jezika).

NJEMAČKI JEZIK

1. RAZRED (5. ili 6. godina učenja)

Teme:

1. Personen, Tagesabläufe

2. Man ist, was man isst

3. Grüezi miteinand!

4. Kleider machen Leute, Hausarbeit

12

5. Zu Hause

6. Wald

7. Rund um die Schule

8. Sommer und Ferien

Obrazovni ciljevi:

- razvijanje jezičnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje)

- sposobnost usmenoga komnuniciranja, izražavanja osobnog mišljenja, osjećaja,

interesa, opisivanje i sl. - razumijevanje pisanoga teksta s određenim brojem nepoznatih riječi

- pisanje vođenih i slobodnih sastava, sažetaka i bilježaka uz čitanje i slušanje

- sastavljanje kraćih poruka i izvješća

- prevođenje kraćih tekstova sa stranoga jezika na hrvatski i obrnuto

- sposobnost samostalnog rješavanja složenih zadataka

- ponavljanje i sistematiziranje gramatike iz osnovne škole

Odgojni ciljevi:

- upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja njemačkoga govornog područja

- razvijanje osjećaja tolerancije među kulturama i sposobnost kritičkoga vrednovanja primljene

informacije

- poticanje na samostalno učenje jezika i osposobljavanje za samostalnu primjenu raznih izvora

znanja (TV, literatura, internet)

Korelacija: hrvatski jezik, engleski jezik, geografija, povijest, biologija 2. RAZRED (6. ili 7. godina učenja)

Teme: 1. Die Schule ist wieder in

2. Freizeit

3. Hals – und Beinbruch

4. Zukunft

5. Geld, Sparen

6. Mensch und Tier

7. Mit Leib und Seele

8. Reisen, Land und Leute kennen lernen

Obrazovni ciljevi: - razumijevanje izričaja na stranom jeziku i opširnijega teksta s primjerenim udjelom nepoznatih riječi

- sigurno i slobodno izražavanje u jednostavnom obliku o poznatim tekstovima

- vođenje razgovora o obrađenim temama, povezivanje i stavljanje u suodnose različitih sadržaja, te zauzi

manje stava o obrađenim temama

- pisanje kratkih prikaza nekoga doživljaja iz svakodnevnoga života

- ponavljanje i proširivanje gramatičkih sadržaja

Odgojni ciljevi: - usvajanje normiranih oblika jezičnog ponašanja

- pozitivan stav prema školi i učenju

13

- obogaćivanje sadržaja slobodnog vremena

- poticanje ljubavi prema putovanjima, ekologiji

Korelacija: hrvatski jezik, engleski jezik, TZK, geografija, biologija

Cilj je učenja njemačkog jezika osposobiti učenika za govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku te za samostalnu primjenu izvora znanja radi daljnje izobrazbe i usavršavanja. Kroz nastavu njemačkog jezika učenici dobivaju saznanja o životu i kulturi zemalja njemačkog govornog područja i šire se njihove spoznaje o prostoru i vremenu. Poznavanje njemačkog jezika omogućuje izravnije i lakše uključivanje u europske i svjetske događaje, stvaranje veza među pojedincima i narodima, uočavanje i razumijevanje razlika i njihovo prihvaćanje te ugrađivanje iskustva drugih naroda u vlastito iskustvo i prenošenje vlastitih iskustava drugima. Na taj se način učenik obogaćuje i upoznaje životnu stvarnost drugih i drukčijih. Sve to potiče učenikov intelektualni razvoj, razvijanje njegove sposobnosti razmišljanja, logičkog zaključivanja, pamćenja i mašte. Učenje njemačkog jezika sukladno je težnji za očuvanjem bogatstva različitosti mnogojezične Europe te razvijanju kulture dijaloga i tolerancije. U razredu se nastavlja sa sustavnim razvijanjem jezičnih vještina potrebnih za receptivnu i produktivnu uporabu njemačkog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji, kao i za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta. Radit će se na usvajanju lingvističkog i sociolingvističkog inventara. Lingvistički inventar uključuje usvajanje vokabulara potrebnog za sporazumijevanje i sudjelovanje u razgovoru o različitim temama, te usvajanje struktura na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini. Sociolingvistički inventar uključuje usvajanje komunikacijskih uzoraka i osobitosti u interakciji. Osim toga nastavit će se razvijati učenikova sposobnost uočavanja posebnosti sustava njemačkog jezika i lingvističkog mišljenja. Osim navedenog radit će se i na razvijanju navika korištenja rječnika i drugih priručnika i izvora znanja na njemačkom jeziku (gramatičkih priručnika, enciklopedija, časopisa…) i poticati samostalno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija s ciljem budućeg učenikovog aktivnog sudjelovanja u svim vidovima života u mnogojezičnoj i multikulturalnoj Europi. U cilju razvijanja jezične i komunikacijske kompetencije obvezne su zadaće za učenike: - razumijevanje partnera u razgovoru i tekstova s raznim smetnjama u prirodnom tempu, - razumijevanje u glavnim crtama sadržajno složenijih tekstova koje čitaju izvorni govornici, - prepoznavanje dijalektalnih i regionalnih razlika, - razumijevanje složenijih tekstova polemičkog karaktera, - prepričavanje i preoblikovanje pročitanih tekstova iz dnevnog tiska i davanje jednostavnih mišljenja o tekstovima, - prepričavanje obrađenih tema i tekstova, - izražavanje osobnog iskustva, predodžbi i mišljenja, - jednostavno argumentiranje uz primjenu primjerenih jezičnih izraza, - mijenjanje perspektive pričanja, - tumačenje tuđih stavova, - njegovanje pravilnog izgovora i intonacije, - čitanje i razumijevanje autentičnih, aktualnih i primjerenih tekstova, - samostalno pronalaženje nekih informacija u izvornom neknjiževnom tekstu prema postavljenim zadaćama, - samostalno obilježavanje značajnih mjesta u tekstu i pronalaženje ključnih pojmova, - čitanje i razumijevanje književnih predložaka iz njemačke, austrijske i švicarske književnosti, - pismeno preoblikovanje teksta u drugu tekstnu vrstu, - pisanje komentara uz pročitani tekst, - pisanje formalnog pisma, referata, oglasa, zamolbe uz dosljednu primjenu ortografskih pravila,

14

- prevođenje primjerenog teksta na njemački jezik ili neobrađenog teksta s njemačkog na hrvatski uz pomoć jednojezičnog i dvojezičnog rječnika. Predviđeni jezični sadržaji vezani su za kulturu i civilizaciju zemalja njemačkog govornog područja: - predstavljanje jedne stilske epohe u umjetnosti uz navođenje najznačajnijih predstavnika, - proširivanje znanja o stvaralačkoj djelatnosti i dostignućima u književnosti, umjetnosti, znanosti i tehnologiji, - usvajanje izraza vezanih uz sredstva javnog priopćavanja, - uspoređivanje tiskovnih s elektronskim medijima, - analiza novina/časopisa prema postavljenim zadaćama, - čitanje aktualnih novinskih tekstova i izvještavanje o pročitanom (npr. vremenska prognoza, aktualni sportski ili kulturni događaj), - analiza malih oglasa i reklamnih tekstova, - socijalni odnosi u društvu i analiza njihovih osobitosti (prijateljstvo, ljubav, brak, obitelj), - interpretacija kraćih proznih tekstova, - tradicionalna i suvremena uloga žene i muškarca u društvu (na radnom mjestu i obitelji), - kritički osvrt na promijenjene društvene vrijednosti, - izražavanje vlastitih stavova, - opisivanje idealnog partnera (poželjnih i nepoželjnih osobina), - usvajanje izraza vezanih uz politički i javni život, - objašnjavanje pojmova građanska inicijativa, civilni vojni rok, globalizacija, - institucije EU, zajedničko europsko tržište, višejezičnost te kulturna povezanost, - prednosti i mogući problemi života u multikulturalnom društvu. U segmentu jezičnih zakonitosti predviđeno je ponavljanje i sistematizacija programom propisanih znanja iz morfologije i sintakse za 1., 2. i 3. razred na aktivnoj razini, te ponavljanje i proširivanje sljedećih sadržaja: - imenice – imenovanje nekih muških i ženskih zanimanja, te imenica izvedenih od drugih vrsta riječi, - glagoli- particip prezenta i perfekta kao prošireni atributi, Zustands- i Vorgangspassiv, parafraze s pasivom (npr. mogućnost, nužnost…), uporaba konjunktiva u neupravnom govoru, - rečenice – preoblikovanje odnosnih rečenica na složenijim primjerima. Osim obveznih zadaća za učenike predviđene su i neobvezne kojima se potiče samostalno pronalaženje i prikupljanje informacija iz različitih izvora i prezentiranje istih, a sukladno obrađenim temama ili učenikovim osobnim interesima u cilju razvijanja sposobnosti samostalnog učenja i daljnje izobrazbe. Engleski jezik

Cilj učenja stranoga jezika je osposobiti učenika za govornu i pisanu komunikaciju na stranom jeziku, za samostalnu proučavanje literature na stranomu jeziku kako bi mu to pomoglo u daljnjem školovanju i profesionalnom životu, a u sklopu cjeloživotnog učenja.

Učenje stranih jezika nezaobilazno je u današnjem modernom i informatiziranom društvu, a potiče učenikov intelektualni razvoj, širi spoznaje o kulturi i civilizaciji zemalja engleskog govornog područja, potiče razvoj lingvističkog mišljenja te oblikuje cjelokupnu učenikovu osobnost, naročito osvješćujući potrebu za tolerancijom i uvažavanjem različitosti. Nastava engleskoga jezika izrazito je multidisciplinarna, jer gotovo da i nema područja koje se u četiri godine gimnazijskog programa ne dotaknu- od književnosti, psihologije, glazbene i likovne umjetnosti, informatike, etike, pa do povijesti i zemljopisa. Pri obradi tema učenik je u povoljnom položaju koji djeluje motivirajuće; naime, on nije tabula rasa kojemu se mora uliti u glavu nešto o čemu ništa ne zna. Naprotiv, on će aktivirati svoje postojeće znanje i iskustvo i uvijek će moći dati svoj doprinos. Sve se teme nadovezuju na obrađeno iz osnovne škole tako što se recikliraju, osvježavaju i proširuju, a čine čvrst temelj za nadogradnju tijekom fakulteta i budućeg samostalnog učenikovog rada.

15

Od učenika se traži širina mišljenja, promišljanje i pronalaženje kreativnih rješenja. U grupnom radu, kao i u svim ostalim oblicima rada uči se toleranciji, vještini slušanja, javnog govorenja, izražavanja mišljenja. To su vještine koje nisu važne samo na nastavnom satu, nego su neophodne za uspjeh u budućem školovanju i radu. Trebalo bi ostvariti sljedeće zadaće: razviti i usavršiti sve četiri jezične vještine, usvojiti novi i proširiti postojeći vokabular, pisati sastave, sažetke, bilješke, izvješća, prevoditi kraće tekstove sa stranoga jezika i obrnuto, čitati lektiru poznatih autora, ovladati gramatičkim sustavom, upoznati elemente kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog područja, te po mogućnosti otputovati u zemlju engleskoga govornog područja.

Društveno-humanističko područje Povijest

“Učionica je mjesto gdje učenici trebaju učiti.”

Pristupi nastavi i učenju

Dva (odnosno tri) su pristupa nastavi i učenju kojih bih se istovremno dotakao: aktivno i

suradničko učenje, te izravno poučavanje.

Kod aktivnog i suradničkog učenja nastava je organizirana kroz grupni, timski rad, individualni

rad učenika na izvorima znanja te suradnji učenika i nastavnika, pri čemu je uloga nastavnika u tako

organiziranoj nastavi biti organizator nastavnog procesa, usmjeravati, poticati učenike i surađivati njima.

Takva nastava je usmjerena na učenika kao i proces učenja, pri čemu je aktivnost učenika maksimalna.

Glavni su izvor informacija učenika u takvom nastavnom procesu učeniku prilagođeni izvori znanja

(udžbenik, čitanka, radni materijali...), ali i nastavnik od kojega učenici crpe informacije diskusijom.

Kod izravnog je poučavanja nastavnik taj koji drži frontalnu nastavu, odnosno drži naraciju, pri čemu je

njegova aktivnost maksimalna u nastavnom procesu. Takva je nastava usmjerena na nastavnika, pri čemu

su učenici pasivni, a svaka njihova aktivnost može ometati nastavu. Glavni izvor informacija je dakako

nastavnik.

Gdje je učenik u cijeloj toj priči? Poznato je da razina usvajanja znanja učenika raste s njihovom

(mentalnom) aktivnošću. Ako se učeniku zadaju konkretni, problemski zadatci, daleko će više usvojiti

određena znanja i vještine nego da mu se nešto audiovizuelno demonstrira ili neusporedivo više nego da

bude pasivni slušač na nastavi.

"Tajna je u savršenoj kombinaciji..."

Kod izlaganja oba (odnosno sva tri) pristupa mogao bi se steći dojam da autor ovoga teksta nužno

forsira aktivno i suradničko učenje. No, i jedan i drugi pristup imaju svojih prednosti i nedostataka.

Aktivne metode učenja potiču i održavaju motivaciju učenika, pomažu u usvajanju velikog broja vještina.

No, kod grupnog rada učenika nedostatak može biti izostanak individualizacije, odnosno individualnog

pristupa radu i vrednovanja istog, pri čemu se događa da u grupi jedan dio učenika radi, dok ostali samo

16

uživaju plodove tog rada. Kod izravnog je poučavanja najveći nedostatak pasivnost učenika. Osim toga

izravnim poučavanjem se ne postiže dublje razumijevanje problema i ne ostavlja prostor za kreativnost

učenika. No, izravno poučavanje je neizostavno i nezamjenjivo kod demonstracija i objašnjavanja. U

donošenju bilo kakvog suvislog zaključka oko pristupa nastavi i učenju autoru ovog teksta uvelike je

pomogla u datom trenutku neznana reklama u pozadini uvijek uključenog i sveprisutnog televizora,

navedena u podnaslovu ovog teksta.

Ostvarivanje ciljeva nastave povijesti

Razmišljajući o pristupu nastavi povijesti i želji za što kvalitetnijim znanjem vlastitih učenika, u

prvom redu treba se osvrnuti na ciljeve nastave povijesti. Prvo se treba osvrnuti na ono što želimo postići,

a potom bi razmišljali kako. U okolnostima priprema za državnu maturu, ciljeve nastave povijesti u

prvom redu danas određuje komisija Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kao

organizator kako nacionalnih ispita (u sklopu priprema za državnu maturu), tako i državne mature. Neki

od ciljeva nastave povijesti u gimnazijama su:

� poznavanje i razumijevanje ispitnih sadržaja iz opće i nacionalne povijesti, navedenih u ispitnome

katalogu,

� poznavanje najvažnijih znanstvenih i kulturnih dosega, gospodarskih procesa i društvenih odnosa

u povijesnim razdobljima

� sposobnost pravilnoga razvrstavanja događaja, pojava, procesa i značajnih osoba u povijesnom

vremenu i prostoru, te uspoređivanja sličnosti i razlika povijesnih događaja,

� sposobnost samostalnog argumentiranog interpretiranja različitih izvora informacija

� sposobnost sinteze nastavnih sadržaja, povezivanja ili reorganiziranja radi lakšega obrazloženja

kompleksnosti povijesnih događaja.

� ...

Promatrajući ciljeve nužno se postavlja pitanje kako postići navedene ciljeve u uvjetima sadašnje

opremljenosti škola, neprecizne definiranosti ispitnih sadržaja u ispitnim katalozima i pretjerane

naglašenosti zahtjeva za enciklopedijskim znanjem na državnoj maturi. Jednako tako nameće se i

mnoštvo drugih pitanja: Kako istovremeno ostvariti postavljene ciljeve, a da učenici svladaju velike

količine enciklopedijskog znanja i da im pri tome nastavni sadržaji budu razumljivi i smisleni? Kako

ostvariti ciljeve, a da nastavni sadržaji ne budu puko nabrajanje događaja, pojmova i osoba i da pri tome

učenici svladaju i vještine potrebne za konkretnu primjenu u životu? Kako postići maksimalnu aktivnost

učenika na nastavnom satu? Kako pri svemu tome ostaviti prostora da kreativnost nastavnika dođe do

izražaja? Jedno od rješenja nalazim u tablicama – tablicama kao načinu usustavljivanja znanja, kao

sredstvu postizanja aktivnog i suradničkog učenja i kao sredstvu analize povijesnih izvora ili izvora

znanja. Nekoliko takvih primjera iz nastavne (gimnazijske) prakse navode se u nastavku, sve ostalo je do

17

kreativnosti nastavnika. I doista se oni mogu primjeniti u obradi nastavnih sadržaja, ma kakogod neki u to

sumnjali.

NASTAVNI PREDMET: SOCIOLOGIJA CILJ I SVRHA UČENJA PREDMETA: Osposobiti učenike da prepoznaju i razumiju važnost individualnog doprinosa društvenom životu i organizaciji društvene zajednice; Osposobiti učenike da spoznaju da je društvo objektivna stvarnost koja odražava dinamiku društvenih procesa i procesa interakcije pojedinaca kojemu pripadaju; Razumjeti vlastitu ulogu u transformaciji društva i društvenog ustroja RH; Učenik treba razumjeti da je istovremeno i subjekt i objekt društvene stvarnosti; Spoznati da je društvo posebna vrsta stvarnosti koja određuje naše ponašanje, misli i stavove; Razumjeti djelatnosti temeljnih društvenih grupa i organizacija u kojima se odvija naš svakodnevni život; Razlikovati zdravorazumske od socioloških (znanstvenih) objašnjenja društvenih pojava i procesa; Uživjeti se u uloge drugih ljudi i razumjeti društveni položaj drugih razvijajući vrednotu tolerancije i uzajamne solidarnosti; Primijeniti stečene spoznaje u svakodnevnom životu dajući svoj doprinos izgradnji humanijih odnosa u društvenoj zajednici u kojoj žive.

1. Sociologija kao društvena znanost 2. Nastanak i razvoj sociologije - osnivači sociologije 3. Metode sociološkog istraživanja 4. Kultura 5. Društvo 6. Socijalizacija 7. Socijalna interakcija 8. Socijalna kontrola i devijantnost 9. Kolektivno ponašanje 10. Socijalna stratifikacija i mobilnost 11. Obitelj, brak i srodstvo 12. Religija 13. Ekonomske institucije 14. Političke institucije 15. Obrazovanje 16. Sociologija znanja i ideologija 17. Populacija, urbanizacija i ekologija

Matematičko-prirodoslovno Matematika CILJ (SVRHA) UČENJA PREDMETA: Nastava matematike u gimnaziji omogućava da učenici usvoje matematičko znanje potrebno za razumijevanje pojava i zakonitosti u društvu, osposobljava ih za primjenu usvojenih znanja u društvenim predmetima i praktičnom životu, te za nastavak školovanja, permanentno usavršavanje u struci i pridonosi svestranom razvitku njihove osobnosti. Pristup matematici ostvariti kroz prikaz potreba za državnu maturu: • rabiti matematički jezik tijekom čitanja, interpretiranja i rješavanja zadataka • očitavati i interpretirati podatke zadane u analitičkome, tabličnome i graičkome obliku ili riječima te u navedenim oblicima jasno, logično i precizno prikazivati dobivene rezultate • matematički modelirati problemsku situaciju, naći rješenje te provjeriti ispravnost dobivenoga rezultata

18

• prepoznati i rabiti vezu između različitih područja matematike • rabiti različite matematičke tehnike tijekom rješavanja zadataka • rabiti džepno računalo. Obrazovni ishodi za osnovnu razinu

BROJEVI I ALGEBRA Sadržaji Obrazovni ishodi skupovi brojeva N, Z, Q i R • razlikovati skupove N, Z, Q i R

(poznavati termine: prirodan, cijeli, racionalan, iracionalan i realan broj te razlikovati navedene brojeve) • uspoređivati brojeve • prepoznati i rabiti oznake intervala: ba , , [ ba , , ]ba, , [ ]ba ,

• zapisivati skupove realnih brojeva intervalima i prikazivati ih na brojevnome pravcu

elementarno računanje • zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti, korjenovati, potencirati, određivati apsolutne vrijednosti • zaokruživati brojeve • rabiti džepno računalo

postotci i omjeri • rabiti postotke • rabiti omjere

algebarski izrazi i algebarski razlomci • zbrajati, oduzimati i množiti jednostavnije algebarske izraze • rabiti formule za kvadrat binoma i razliku kvadrata • zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti jednostavnije algebarske razlomke • iz zadane formule izraziti jednu veličinu pomoću drugih

mjerne jedinice • računati s jedinicama za duljinu, površinu, obujam, vrijeme, masu i novac • pretvarati mjerne jedinice • rabiti mjerne jedinice u geometriji i zadatcima s tekstom

FUNKCIJE Sadržaji Obrazovni ishodi linearna, kvadratna i eksponencijalna funkcija s bazom 10

• izračunati funkcijske vrijednosti • prikazati funkcije tablično

19

• prikazati funkcije graički • interpretirati graf funkcije • odrediti nultočke funkcije • odrediti sjecišta grafa s koordinatnim osima • iz zadanih svojstava, elemenata ili grafa odrediti funkciju • za kvadratnu funkciju: - interpretirati ulogu vodećega koeicijenta i diskriminante - odrediti minimum/maksimum funkcije, odnosno tjeme parabole

JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE Sadržaji Obrazovni ishodi linearne jednadžbe i nejednadžbe • rješavati linearne jednadžbe

• rješavati linearne nejednadžbe kvadratne jednadžbe •.rješavati kvadratne jednadžbe jednostavnije eksponencijalne jednadžbe

• rješavati jednadžbe s potencijama jednakih baza

jednostavniji sustavi linearnih i/ili kvadratnih jednadžbi

• rješavati sustave algebarski i graički • interpretirati graički prikaz jednadžbama

GEOMETRIJA Sadržaji Obrazovni ishodi elementarna geometrija likova u ravnini • odrediti mjeru kuta

• razlikovati vrste trokuta • rabiti poučke o sukladnosti trokuta • rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat • rabiti osnovna svojstva paralelograma • rabiti osnovna svojstva kružnice i kruga • odrediti opseg i površinu

prizma, piramida, valjak, stožac, kugla • skicirati geometrijska tijela • prepoznati elemente tijela – osnovku . (bazu), vrh, visinu, pobočke (strane) i plašt • odrediti oplošje i obujam

koordinatni sustav na pravcu i u ravnini • prikazati točke u koordinatnome

20

sustavu • očitati koordinate točaka u koordinatnome sustavu • izračunati udaljenost točaka

jednadžba pravca • rabiti eksplicitni i implicitni oblik jednadžbe pravca • odrediti jednadžbu pravca zadanoga točkom i koeicijentom smjera • odrediti jednadžbu pravca zadanoga dvjema točkama • rabiti uvjet usporednosti pravaca

MODELIRANJE Sadržaji Obrazovni ishodi sva područja • modelirati situacije rabeći:

– brojeve – algebru – geometriju – funkcije – jednadžbe – nejednadžbe

Pripreme za Državnu maturu iz matematike – osnovna razina održavat će se tijekom drugog polugodišta u 30 sati. Obrazovni ishodi za višu razinu

BROJEVI I ALGEBRA Sadržaji Obrazovni ishodi skupovi brojeva N, Z, Q i R • razlikovati skupove N, Z, Q i R

(poznavati termine: prirodan, cijeli, racionalan, iracionalan i realan broj te razlikovati navedene brojeve) • uspoređivati brojeve • prepoznati i rabiti oznake intervala: ba , , [ ba , , ]ba, , [ ]ba ,

• zapisivati skupove realnih brojeva intervalima i prikazivati ih na brojevnome pravcu • rabiti zapis kompleksnih brojeva u standardnome i trigonometrijskome obliku

21

elementarno računanje • zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti, korjenovati, potencirati, određivati apsolutne vrijednosti • zaokruživati brojeve • rabiti džepno računalo

postotci i omjeri • rabiti postotke • rabiti omjere

algebarski izrazi i algebarski razlomci • provoditi operacije s potencijama i korijenima • zbrajati, oduzimati i množiti algebarske izraze • rabiti formule za kvadrat binoma i razliku kvadrata • zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti algebarske razlomke • iz zadane formule izraziti jednu veličinu pomoću drugih • primijeniti binomni poučak

mjerne jedinice • računati s jedinicama za duljinu, površinu, obujam, vrijeme, masu i novac • pretvarati mjerne jedinice • rabiti mjerne jedinice u geometriji i zadatcima s tekstom

FUNKCIJE Sadržaji Obrazovni ishodi pojam funkcije, zadavanje i operacije s njima

• rabiti funkcije zadane tablično, graički, algebarski i riječima • izvoditi operacije s funkcijama (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje,komponiranje)

linearna i kvadratna funkcija, funkcija apsolutne vrijednosti, funkcija drugoga korijena, polinomi i racionalne funkcije, eksponencijalna i logaritamska funkcija, trigonometrijske funkcije

• odrediti domenu funkcije • odrediti sliku funkcije • izračunati funkcijske vrijednosti • prikazati funkcije graički • prikazati funkcije tablično • interpretirati graf funkcije • odrediti nultočke funkcije • odrediti sjecišta grafa s koordinatnim osim • iz zadanih svojstava, elemenata ili grafa odrediti funkciju • odrediti i primijeniti rast/pad

22

funkcije • odrediti tijek funkcije • razlikovati parne i neparne funkcije • za kvadratnu funkciju: – interpretirati ulogu vodećega koeicijenta i diskriminante – odrediti minimum/maksimum funkcije, odnosno tjeme parabole • za polinome i racionalne funkcije: – crtati grafove polinoma (najviše 3. stupnja) – crtati grafove racionalnih funkcija (polinomi najviše 2. stupnja u brojniku i nazivniku) • za ekponencijalne i logaritamske funkcije: – rabiti osnovne eksponencijalne i logaritamske identitete • za trigonometrijske funkcije: – deinirati trigonometrijske funkcije na brojevnoj kružnici – odrediti temeljni period i primijeniti svojstvo periodičnosti trigonometrijskih funkcija – primijeniti osnovne trigonometrijske identitete – primijeniti adicijske formule – primijeniti formule pretvorbe zbroja . trigonometrijskih funkcija u umnožak i obrnuto – prepoznati, odnosno nacrtati grafove funkcija oblika:

( ) ( ) DCBxAxf ++= sin ( ) ( ) DCBxAxf ++= cos

nizovi • prepoznati zadani niz • prepoznati aritmetički niz • rabeći deiniciju i svojstva aritmetičkoga niza odrediti opći član te zbroj prvih n-članova • prepoznati geometrijski niz • rabeći deiniciju i svojstva geometrijskoga niza odrediti opći član te zbroj prvih n-članova i zbroj reda

derivacija funkcije • derivirati konstantnu funkciju,

23

funkciju potenciranja i trigonometrijske funkcije • derivirati zbroj, razliku, umnožak, kvocijent i kompoziciju funkcija • odrediti tangentu na graf funkcije u točki • rabiti derivaciju funkcije kod ispitivanja tijeka funkcije

JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE Sadržaji Obrazovni ishodi linearne jednadžbe i nejednadžbe • rješavati linearne jednadžbe

• rješavati linearne nejednadžbe kvadratne jednadžbe • rješavati kvadratne jednadžbe

• rješavati kvadratne nejednadžbe • rabiti Vièteove formule

jednadžbe i nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima i s

• rješavati jednadžbe i nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima •rješavati jednadžbe i nejednadžbe s

jednostavnije polinomske i racionalne jednadžbe i nejednadžbe

• rješavati jednadžbe/nejednadžbe koje se mogu faktorizirati • rješavati jednadžbe/nejednadžbe koje se supstitucijom mogu svesti na kvadratne, primjerice, bikvadratne jednadžbe

eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

• rješavati jednadžbe/nejednadžbe s potencijama jednakih baza •rješavati jednadžbe/nejednadžbe koje se mogu riješiti izravnom primjenom logaritmiranja • rješavati jednadžbe/nejednadžbe koje se mogu riješiti izravnom primjenom deinicije logaritma • rješavati jednadžbe/nejednadžbe u kojima se rabe osnovna svojstva računanja s eksponentima i logaritmima • rješavati jednadžbe/nejednadžbe koje se supstitucijom mogu svesti na kvadratne

trigonometrijske jednadžbe • odrediti opće rješenje trigonometrijske jednadžbe ili rješenja iz zadanog intervala rabeći deinicije trigonometrijskih funkcija,

24

•odrediti opće rješenje trigonometrijske jednadžbe ili rješenja iz zadanog intervala rabeći trigonometrijske identitete, • rješavati jednadžbe koje se supstitucijom mogu svesti na kvadratne

sustavi navedenih jednadžbi i nejednadžbi

• rješavati sustave algebarski i graički • interpretirati graički prikaz jednadžbama

GEOMETRIJA Sadržaji Obrazovni ishodi elementarna geometrija likova u ravnini • odrediti mjeru kuta

• razlikovati vrste trokuta • rabiti pojmove sukladnosti i sličnosti • rabiti poučke o sukladnosti trokuta • rabiti poučke o sličnosti trokuta • rabiti koeicijent sličnosti • rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat • rabiti osnovna svojstva paralelograma, trapeza i pravilnih mnogokuta • odrediti elemente kružnice i kruga (središte i polumjer, kružni luk, kružni isječak, obodni i središnji kut, tetiva i tangenta) i rabiti njihova svojstva • rabiti poučak o obodnom i središnjem kutu i Talesov poučak • odrediti opseg i površinu

odnosi među geometrijskim objektima u prostoru

• prepoznati međusobni položaj dvaju pravaca i ravnina u prostoru • odrediti probodište pravca i ravnine • odrediti ortogonalnu projekciju točke i dužine • odrediti kut pravca i ravnine i kut dviju ravnina

prizma, piramida, valjak, stožac, kugla • skicirati geometrijska tijela • prepoznati elemente tijela – osnovku . (bazu), vrh, visinu, pobočke (strane) i plašt • odrediti oplošje i obujam

TRIGONOMETRIJA trigonometrija pravokutnoga trokuta • rabiti definicije sinusa, kosinusa i

25

trigonometrija raznostraničnoga trokuta

tangesa kuta u pravokutnome trokutu • rabiti poučak o sinusima i kosinusima • primijeniti trigonometriju u planimetriji i stereometriji

ANALITIČKA GEOMETRIJA koordinatni sustav na pravcu i u ravnini • prikazati točke u koordinatnome

sustavu • očitati koordinate točaka u koordinatnome sustavu • izračunati udaljenost točaka • izračunati koordinate polovišta dužine

vektori • zbrajati vektore, množiti vektore skalarno množiti vektore • rabiti koordinatni prikaz vektora • odrediti duljinu vektora • odrediti kut među vektorima

jednadžba pravca • rabiti eksplicitni i implicitni oblik jednadžbe pravca • odrediti jednadžbu pravca zadanoga točkom i koeicijentom smjera • odrediti jednadžbu pravca zadanoga dvjema točkama • odrediti kut između dvaju pravaca • rabiti uvjet usporednosti i okomitosti pravaca • izračunati udaljenost točke od pravca

krivulje drugoga reda • odrediti jednadžbu kružnice iz zadanih elemenata i obrnuto • odrediti jednadžbu elipse iz njezinih . elemenata i obrnuto • odrediti jednadžbu hiperbole iz njezinih elemenata i obrnuto te rabiti pojam i jednadžbe asimptota • odrediti jednadžbu parabole iz njezinih elemenata i obrnuto • odrediti odnos između krivulje drugoga reda i pravca • odrediti jednadžbu tangente u točki krivulje • rabiti uvjet dodira pravca i kružnice

26

MODELIRANJE Sadržaji Obrazovni ishodi sva područja • modelirati situacije rabeći:

– brojeve – algebru – geometriju – funkcije – jednadžbe – nejednadžbe

Pripreme za Državnu maturu iz matematike – viša razina održavat će se tijekom drugog polugodišta u 40 sati.

Kemija

Temeljem osnovnog cilja edukacije učenika na osnovi ranije usvojenih saznanja i iskustva,

razvojnim razgovorom uz promatranje ili izvođenje pokusa usvojit će se i jasno razlikovati fizikalna i

kemijska svojstva glavnih tipova organskih spojeva, njihovu nomenklaturu i osobitosti. Od alkana do

estera organskih kiselina ukazivat će se na mogućnost pretvorbe jedne vrste organskih spojeva u druge,

njihovu međusobnu povezanost i potrebitost u svakodnevnom životu, ali i njihovo nepovoljno fiziološko

i ekološko djelovanje. Posebnom pozornošću obradit će se prirodne spojeve i njihovo značenje za život.

Uvažavajući činjenicu da se učenici uglavnom spremaju za nastavak školovanja na fakultetima i da

svima nije neophodna kemija, nastava će biti koncipirana tako da svi dobiju temeljnu prirodoznanstvenu i

matematičku naobrazbu; što znači shvaćanje temeljnih prirodnih zakona mimo kojih se ništa ne događa.

Nastavom se treba omogućiti učenicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti potrebnih u

svakodnevnom životu, ali i osposobiti ih za individualni pristup istraživanju kemije u životu i daljnjem

školovanju. Kroz pokuse koje će demonstrirati nastavnik ili izvoditi učenici, te na temelju rezultata

pokusa, predznanja, udžbenika, dodatne literature i drugih izvora učenici postavljaju pretpostavke kojima

pokušavaju objasniti pojavu ili riješiti problem. Raspravom u grupi dolazi se do ispravnih zaključaka na

temelju vlastitih zapažanja, mišljenja i stavova. Kroz pokuse potiče se želju za istraživanjem, budi interes

učenika za istraživanje i osposobljava za samostalno učenje. Pripremanje za nastavu odvija se u dogovoru

s učenicima koji mogu svojim istraživanjem raznih izvora i ponavljanjem gradiva iz prethodnih godina

aktivno sudjelovati u realizaciji sata. Za uvježbavanje koristit će se novi izvori znanja, izrada modela

molekula, seminarski radovi i izrada vlastitog mema svake nastavne cjeline i prezentacije novog gradiva,

ponavljanja cjelina i proširivanje tema koje su bitne za svakodnevi život i zdravlje. Poznavanje kemijskih

svojstava tvari koje se svakodnevno rabe, bilo kod kuće ili van nje, preduvjet su dobrog obavljanja

poslova. Za svaku odluku treba poznavati posljedice koje će ta odluka izazvati u okolišu, kako će utjecati

na zdravlje, proizvodnju zdrave hrane, itd.

27

Tijekom rada kontinuirano će se provjeravati sposobnost zaključivanja na osnovi pokusa i

usvojenih činjenica i usvojenost programskih sadržaja. Predviđeno je uključivanje učenika u vrednovanje

vlastitih postignuća i izradi kriterija ocjenjivanja.

Vrednovanje će biti provedeno usmeno i pismeno u cilju razvijanja kulture govora i pismenosti te

praktične primjene znanja iz matematike pri izradi stehiometrijskih zadataka i slično.

U realizaciji gradiva četvrtog razreda koristit će se predznanje učenika koje su stekli prethodih

godina tijekom učenja kemije i biologije 1. i 4. razreda, ali i gradiva fizike, matematike, povijesti i

geografije.

Posebna pozornost pridat će se sve većoj ulozi i poznavanju funkcija čovjekovog organizma te

načinu poboljšavanja istih kroz različite preparate koji se mogu nabaviti na tržištu uz razvoj mlade grane

kemije-bioanorganske kemije, koja potvrđuje usku vezu organske i anorganske kemije.

Fizika Cilj učenja fizike: Razumijevanje fizikalnih pojava pomoću pokusa i teorije i osposobljavanje za rješavanje problema u svakodnevnom životu

Zadaće: • Spoznati fizikalne pojave, zakonitosti, modele i teorije • Usvojiti znanstveni pristup rješavanju problema povezivanjem pokusa i teorije

• Osposobiti za uporabu fizikalnih postupaka i metoda te za izvođenje mjerenja • Razviti vještine rukovanja jednostavnim fizikalnim i tehničkim uređajima

• Primijeniti fizikalna znanja i vještine u rješavanju problema • Osposobiti za kritičko promišljanje stvarnosti i odgovorno sudjelovanje pri odlučivanju o

prirodnom okolišu • Razviti interes i sposobnost za nastavak obrazovanja

• Razumjeti značenje i učinke fizikalnih spoznaja te vrijednosti znanstvenog svjetonazora

Tehničko-tehnologijsko Informatika

Zamisao programa zasniva se na ciljevima i zadacima nastave informatike u srednjoj školi. Najvažniji ciljevi informatike (informatičke pismenosti) su:

� Stjecanje temeljnih informatičkih znanja nužnih za nastavak daljnje izobrazbe, praćenje suvremenoga

društveno – gospodarskoga i znanstveno – tehnološkoga razvoja i buduće djelatnosti.

� Usvajanje istih temeljnih znanja i vještina potrebnih za razumijevanje pojava i zakonitosti u tehnici i

društvu, te sposobnosti primjene u praktičnom životu.

� Razvijanje logičkoga mišljenja i zaključivanja, informatičke intuicije, mašte i stvaralaštva.

� Stjecanje navika i umijeća (sistematičnost, ustrajnost, preciznost i postupnost).

� Svladavanje vještine upravljanja strojem i svim njegovim jedinicama, koja je dostatna za primjenu u

analizi, istraživanju, kontroli, simulaciji ili stvarnih događaja ili teorijski postavljenih problema.

Nastavom informatike treba omogućiti učeniku:

� Realno sagledavanje uloge računala, njegove primjene i ograničenja te njegova utjecaja na kakvoću života

u društvu.

28

� Razvoj logičkoga procesa mišljenja i poticanja kritičke analize u algoritamskom rješavanju zadanih

problema.

� Usvajanje informatičkih znanja neophodnih za uključivanje u svijet rada, za nastavljanje obrazovanja i

praćenje suvremenog znanstveno – tehnološkog razvoja.

� Razvijanje informatičkog jezika i sposobnost izražavanja istim.

� Spoznavanje informatike kao korisnog i nužnog dijela znanosti, tehnologije i kulture.

Tjelesno-zdravstveno područje Osnovna zadaća je ovog područja je usmjeriti mlade da se bave sportom rekreativno za vlastito za zdravlje. Cilj nam je smanjiti broj oslobađanja, te usmjeravanje rada na onome što individualno učenik može. Obzirom da naša škola nema djecu s velikim poteškoćama vjerujemo da se i tu može postići veća motivacija za rad na tom području.

Umjetničko područje Osnovi cilj ovog područja je razviti ljubav prema umjetnosti. Tu su predviđene posjete koncertima, kazalištu, galerijama i organiziranje umjetničkih radionica.

Knjižnica III. gimnazije Osijek u kurikulu Školska je knjižnica ključna poveznica ostvarivanja temeljnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja i međupredmetnih sadržaja u okviru školskog kurikula. Ona je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika. Namijenjena je svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i osigurava stručnu potporu za potrebe redovite nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Kroz razne programe potiče učenike na samostalno istraživanje, uporabu svih izvora znanja na različitim medijima te ima temeljnu ulogu u učenju učenja i osposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje. U skladu s općim odgojno-obrazovnim ciljevima provodi se program knjižnično-informacijskog obrazovanja učenika čiji su sadržaji ključni za učenje i poučavanje svih područja i zato ih treba u potpunosti integrirati u kurikul.

KNJIŽNIČNO-INFORMACIJSKO OBRAZOVANJE Orijentacija suvremene škole na istraživačku i problemsku nastavu, na timsko suradničko učenje, na veću samostalnost učenika u stjecanju znanja te na transformaciju učenika od objekta u subjekt odgojno-obrazovnog rada, daje školskoj knjižnici ulogu temeljnog čimbenika osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog procesa, kao i jezgre informacija i mogućnosti za učenje i napredovanje. Školska je knjižnica dostupna učenicima u vremenu njihova najintenzivnijeg stjecanja znanja i učenja te vremenu razvoja stavova i ponašanja važnih za kasniji život. Svojim djelovanjem ona je ne samo potpora odgojno-

29

obrazovnom radu, već i otvara vrata osobnog stvaralačkog napretka svakog učenika koji na taj način razvija trajnu potrebu za cjeloživotnim učenjem. Učenik je krajnji cilj djelovanja školske knjižnice - aktivan sudionik i subjekt društva, kulturno i komunikacijski obrazovan te humanistički orijentiran. Suradnja i timski rad između školskog knjižničara i ostalih sudionika obrazovnog procesa nužni su jer školski knjižničar treba ostvariti korelacijski pristup planiranju i programiranju rada. Samo se međupredmetnim povezivanjem može usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje. Partnerstvo i timski suradnički rad omogućuju školskoj knjižnici i školskom knjižničaru aktivno uključivanje u promišljanje i ostvarenje interdisciplinarnog i multimedijalnog pristupa nastavi u kojoj do izražaja dolaze metode i brzina uporabe znanja, kao i njegova obnavljanja, dopunjavanja i usavršavanja. U takvim uvjetima školska knjižnica osigurava zadovoljenje pojedinačnih i skupnih odgojnih, obrazovnih, informacijskih, kulturnih i socijalnih potreba svojih korisnika, prioritetno učenika. Informacijska teorija i praksa programa poučavanja u školskoj knjižnici odražavaju zakonske smjernice i profesionalnu etiku. Školska se knjižnica neposredno uključuje u školski kurikul kroz modul Knjižnično-informacijskog obrazovanja, a posredno u sklopu međupredmetnog povezivanja. Program knjižnično-informacijskog obrazovanja ostvaruje se kroz tri područja: čitanje, informacijsku pismenost i kulturnu i javnu djelatnost. 1. Čitanje U traganju za novim pristupima učenju u knjižnici se sve više primjenjuju postupci čitanja s razumijevanjem koji se nastoje povezati s nastavnim sadržajima. Upute kako usvojiti gradivo za pojedine predmete svode se na pet osnovnih oblika učenja: povezanost, iskustvo, primjena, suradnja i prijenos na nove sadržaje. Već od početka školovanja učenici se potiču na čitanje, razvijanje čitačkih vještina i čitateljskih navika (prepričavanje, pisanje, dramatizacija, pjevanje, crtanje). Ostvarenjem ovih aktivnosti učenici shvaćaju važnost čitanja u svakodnevnom životu i u učenju jer na taj način bogate svoj rječnik i razvijaju pisanu i govornu komunikaciju. 2. Informacijska pismenost Najbolji način za razvijanje vještina informacijske pismenosti provodi se timskom suradnjom učitelja i stručnih suradnika u školskoj knjižnici i metodičkim planiranjem temeljenim na postojećim vještinama i potrebama učenika s već prepoznatim modelima dobre prakse koji prate razvojni plan škole. Ona uključuje postupke prepoznavanja informacijskih potreba korisnika, traženja, pretraživanja, vrjednovanja i uporabe nađene informacije. Zato su važne strategije za razvoj kurikula informacijske pismenosti: 1. Prepoznati osobe (učitelje/nastavnike i suradnike) koje su zainteresirane za timsko suradničko

učenje vještina informacijske pismenosti i svakodnevnu primjenu u nastavi da bi učenici bili uspješniji u učenju određenog predmeta

2. Kroz manje programe razvijati ključne korake metoda poučavanja važnih vještina u kurikularnom kontekstu u radu s učiteljima svih predmeta, pratiti i procjenjivati napredak učenika u usvajanju informacijske pismenosti, usvajanju novih znanja iz pojedinih predmeta. Razvijati istraživačke metode za pojedine predmete u kojima je to moguće, da bi se stvorila informacijska baza dobrih, u praksi provjerenih vježbi koje se mogu dalje koristiti te proširivati za usavršavanje postojećih i stvaranje novih istraživačkih metoda.

3. Poticati i procjenjivati istraživačke projekte

30

4. Širiti primjere dobre prakse kroz prezentacije u školi i izvan nje 5. Pratiti i procjenjivati razvoj informacijske pismenosti i učenička postignuća kroz nastavne

predmete sukladno dobi učenika. 3. Kulturna i javna djelatnost

Sadržaji kulturne i javne djelatnosti sastavni su dio godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i sastavni su dio odgojno-obrazovnog rada škole. Poticaj su za provođenje školskih projekata na određenu temu koje inicira i koordinira školski knjižničar u suradnji s učiteljima /nastavnicima. Njome se aktualiziraju važni događaji u školskoj sredini, užem i širem okruženju. Suradnja školskoga knjižničara s kulturnim ustanovama – knjižnicama, muzejima, kazalištima i sl. ima za cilj odgoj ličnosti s razvijenim kulturnim potrebama i navikama.

Tip naše škole

Struktura i organizacija naše škole razvija se s ciljem da postane ''demokratska i životno bliska škola'' budućih intelektualaca:

• U školi se s razumjevanjem odnosimo prema svakom učeniku, poštujući njegove individualne sposobnosti

• Upoznati učenika, usmjeravati i motivirati učenika da razvije pozitivnu sliku o sebi i svojim mogućnostima

• Profesori stručne službe i ravnateljica svjesni promjena sudjeluju u nizu stručnih edukacija, koje provode i u svojoj školi

• Zastupamo mišljenje da škola raste i razvija se prvenstveno motivirana našim radom na sebi

• Naša je škola otvorena za suradnju i realizaciju raznih projekata u kojim učestvuju znanstvenici i umjetnici izvana kao donosioci i prenosioci pozitivnog ozračja u ovu sredinu

Zaključak Dobri rezultati, rad na kvaliteti, otvorenost za promjene čini nas malo drugačijim od

većine škola u našoj regiji.

BROJ UČENIKA I SATI NASTAVE S NAPREDNIM I DAROVITIM UČENICIMA DODATNA NASTAVA U 2009./2010. ŠKOLSKOJ GODINI

Red.br. Predmet ili znanstveno

područje

NAPREDNI UČENICI Učitelj - mentor

broj učenika razred broj

grupa Ime i prezime stručna sprema

godine radnog iskustva

a b 1 2 3 7 8 9 1. Hrvatski jezik 9 1. 1 Davor Tanocki VSS 18

2. Hrvatski jezik 12 3, 4. 1 Ivana Milošević-Živković

VSS 2

3. Školske novine 13 1,2. 1 Mirna Černoga VSS 7 4. Školski pjevački 15 1,2. 1 Lidija Neznanović VSS 16

31

zbor 5. Talijnaski jezik 12 3,4. 1 Lidija Čalić VSS 6 6. Latinski jezik 9 1,2. 1 Marijan Garić VSS 22

7. Engleski jezik 10 1,4 1 Đurđica Kolarić-Vukotić VSS 14

8. Engleski jezik 11 3. 1 Katarina Moržan VSS 4 9. Povijest 11 1, 3. 1 Ivica Bošnjak VSS 22 10. Geografija 15 2.,4. 1 Dalibor Pazaver VSS 10 11. Geografija 12 1,3 1 Filip Vujasinović VSS 6 12. Filozofija/logika 10 4. 1 Željko Rogina VSS 22 13. Matematika 11 2, 3. 1 Zlata Korpar VSS 26 14. Kemija 10 2,4. 1 Marija Katić VSS 27 15. Biologija 18 2./3. 1 Snježana Đumlija VSS 18 16. Biologija 17 1./4. 1 Renata Banjan VSS 18 17. Foto – video 7 1./4. 1 Hrvoje Šerić VSS 11 18. Njemački jezik 10 1./2. 1 Šovagović J. Vlasta VSS 23 19. TZK 15 1./4. 1 Bukovac Ivica VSS 24 20. Matematika 15 2 1 Vujnovac Mirta VSS 2 21. Fizika 12 2 1 Erkapić Sanja VSS 13 22. Informatika 10 2 1 Jakopović Dražen VSS 9 23. Informatika 13 3 1 Petrić Krešimir VSS 9

Rezultat rada ovih grupa dodatne nastave je sudjelovanje na državnim natjecanjima u

Školskoj godini 2010./2011. rezultati državnih natjecanja

R.b.

Ime i prezime učenika

Razr. Natjecanje

NAZIV Organizator Postignuće

Mentor

1. Zrinka Kuna 2 Hrvatski jezik AZOO 6 Davor Tanocki

2. Helena Peći 2 Hrvatski jezik AZOO 9 Davor Tanocki

3. Antonija Vrdoljak 2 Hrvatski jezik AZOO 9 Davor Tanocki

4. Fran Petričević 4 Hrvatski jezik AZOO 9 Ivana Milošević Živković

5. Ivan Bestvina 3 Logika AZOO 18 Željko Rogina

6. Matej Poletar 3 Logika AZOO 40 Željko Rogina

7. Vlado Kopić 4 Filozofija AZOO 2 Željko Rogina

8. Matea Pačarić 1 Matematika AZOO 19 Astra Škorjanc

9. Matej Klarić 3 Matematika AZOO pohvala Mara Azenić

10. Josip Strmečki 3 Matematika AZOO pohvala Mara Azenić

11. Matej Poletar 3 Matematika AZOO 14 Mara Azenić

12. Melnik Krešimir 2 Biologija AZOO 9 Renata Banjan

13. Dan Stičević 1 Fizika AZOO Jasenka Detling

14. Krešimir Melnik 2 Kemija AZOO 7 Nevenka Damjanović

15. Fran Petričević 4 Kemija AZOO 4 Nevenka Damjanović

16. Ema Schönberger 1 Kemija AZOO 15 Marija Katić

17. Matej Poletar 3 Kemija AZOO 4 Marija Katić

18. Denis Vida 4 Informatika AZOO 4 Dražen Jakopović

19. Denis Milošević, 3 Informatika AZOO 1 Dražen Jakopović

32

20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.

Jurica Šućur Kristijan Šućur Hrvoje Kristek Luka Stojnović Josip Glazenhardt Matej Stanić Ivan Jurić Tomislav Skoko Luka Kraljević Matej Krstanović

1 3 3 4 4 4 2 3

Odbojka – mladići

AZOO 3 Milena Leskovac

30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39.

Vanja Dušić Aron Tanocki Ivan Miler Marin Ištvanić Ivan Kovač Hrvoje Kristek, Bernard Krešić Domagj Marjanović Krešimir Šuljug Ivan Jurić

2 1 2 4 4 3 3 4 4 4

Atletika AZOO 6

Ivica Bukovac

40. 41. 42. 43. 44.

Dino Đukić Dino Grizelj Josipa Repušić. Doroteja Paprić Tea Majer Davorin Jašinski

3 3 3 3 3

Crveni križ CK/AZOO 3 Lidija Nezanović

45. Maja Stočko 4 Mladi tehničari AZOO 1-3 Nastavnik Vidić - Tehnika

46. Volonterska skupina

Volonteri Volonteri nagrada

47. 48. 49. 50. 51.

Boris Belaj Doris Ravlić Fran Domazetović Barbara Likar Terzija Berlančić

4 4 4 3 3

Debata Festival znanosti

1.mjesto Zvjezdana Svalina

U školskoj 2011./2012. U školi je na zahtjev učenika uvedena fakultativna nastava iz fizike.

33

OPERATIVNI PLAN I PROGRAM Škola: III. gimnazija, Osijek Nastavni predmet: fakultativna nastava fizike Broj sati: 70 Razred: DRUGI

Nastavna cjelina: Mjerenja u fizici Broj sati: 8

Red

ni b

roj

Bro

j sat

a

Nastavna jedinica Zadaće za učenike

Bro

j sat

i

Oblici i metode

Korelacija s drugim

nastavnim predmetim

a

Kriterij vrednova

nja postignu

ća učenika

1. 1

Uvodni sat: upoznavanje učenika

s planom i programom te elementima i

kriterijima ocjenjivanja

Učenici će usvojiti pravila ponašanja u laboratoriju

fizike; biti upozanti s uzrocima pogrešaka

prilikom mjerenja neke veličine; naučiti izračunati slučajne pogreškei naučiti

grafički prikazati eksperimentalne podatke.

1

razgovor demonstracija,sa

mostalan rad učenika

praktični radovi

2. 2 Mjerenja u fizici – uvod 1

3. 3 Račun pogrešaka 1 Laboratorijske vježbe:

4. 4-5

Mjerenje duljine mjernom vrpcom,

pomičnom mjerkom i mikrometarskim

vijkom Učenici trebaju steči

naviku točnog zapažanja, mjerenja i rukovanja

osnovnom opremom koja se primjenjuje u nastavi

fizike i pomoćnim priborom

2

5. 6-7

Određivanje mase vaganjem.

Određivanje gustoće čvrstih tijela.

Određivanje gustoće tekućine pomoću vage i menzure

2

6. 8 Analiza

eksperimentalnih radova

1

Nastavna cjelina: Idealna i realna tekućina Broj sati: 11

Red

ni b

roj

Bro

j sat

a

Nastavna jedinica Zadaće za učenike

Bro

j sat

i

Oblici i metode

Korelacija s drugim

nastavnim predmetim

a

Kriterij vrednova

nja postignu

ća učenika

7. 9 Ponavljanje osnovnih zakona hidrostatike i

hidrodinamike

Učenici će naučiti izvesti Bernoullijevu jednadžbu te

ju primijeniti na primjeru Venturijeve cijevi. Naučit će kako se pomoću Venturijeve i Pitot-

Prandtlove cijevi mjeri protok fluida i gdje se to

primjenjuje. Osim ponašanja idealnih

tekućina, učenici će naučiti opisati ponašanje realnih tekućina. Naučit će kako

1

razgovor demonstracija,sa

mostalan rad učenika

usmeni odgovori , praktični radovi

8. 10

Izvod Bernoullijeve jednadžbe 1

9. 11

Pitot-Prandtlova cijev. Venturijeva

cijev 1

10.

12

Gibanje realne tekućine – trenje,

viskoznost. 1 11.

13

Gibanje tijela u sredstvu 1

34

12.

14

Turbulentno strujanje, vrtlozi

se tijela ponašaju u struji tekućine, usvojit će

Stokesov zakon te ga primijeniti u primjerima.

Laboratorijske vježbe:

13.

15

Određivanje gustoće čvrstih tijela i gustoće

tekućina pomoću uzgona

Učenici će naučeno gradivo utvrditi na eksperimentalnim

zadacima

1

14.

16

Određivanje gustoće tekućina metodom U-cijevi. Provjeravanje izraza za hidrostatski

tlak

1

15.

17

Provjeravanje Bernoullijeve jednadžbe.

Određivanje brzine strujanja zraka i

provjera jednadžbe kontinuiteta

1

16.

18

Stokesov zakon. Određivanje koeficijenta

kontrakcije mlaza

1

17.

19

Analiza eksperimentalnih

radova 1

Nastavna cjelina: Kinetičko-molekularna teorija topline Broj sati: 12

Red

ni b

roj

Bro

j sat

a

Nastavna jedinica Zadaće za učenike

Bro

j sat

i

Oblici i metode

Korelacija s drugim

nastavnim predmetim

a

Kriterij vrednova

nja postignu

ća učenika

18. 2

0

Građa tvari. Molekulsko

međudjelovanje

Učenici će naučiti definirati položaj ravnoteže, pojam

povratne sile u čvrstim tijelima i tekućinama, da je gibanje molekula u čvrstim tijelima uglavnom titranje oko ravnotežnog položaja te kako povratnom silom objašnjavati osobitosti čvrstog, tekućeg i

plinovitog agregatnog stanja tvari. Nacrtati graf sile među molekulama u

ovisnosti o njihovoj međusobnoj udaljenosti.

Obrazložiti Brownovo gibanje pomoću

molekulrano-kinetičke teorije te protumačiti

difuziju. Odrediti srednju kvadratnu brzinu molekula plina i proučiti Maxwellovu raspodjelu molekula plina prema brzinama. Objasniti pojmove tlak, temperatura,

toplinski kapacitet i

1

razgovor demonstracija,sa

mostalan rad učenika

kemija, biologija

usmeni odgovori,

pisani radovi

19.

21

Molekularno-kinetička teorija čvrstih tijela i

tekućina 1

20.

22

Brownovo gibanje. Difuzija 1

21.

23

Molekularno-kinetička teorija plinova. Brzina

molekula u plinovima 1 22.

24 Vježbe i zadaci 1

23.

25

Kinetičko objašnjenje temperature, tlaka,

toplinskog kapaciteta i toplinske vodljivosti 1

24.

26

Realni plinovi: Interakcije molekula

realnog plina 1 25.

27

Jednadžba stanja realnog plina 1

26.

28

Priprema za pisanu provjeru znanja 1

35

27.

29

Pisana provjera znanja

toplinska vodljivost u okviru toplinskog gibanja

molekula. 1

28.

30

Analiza pisane provjere znanja 1

29.

31 Zaključivanje ocjena 1

Nastavna cjelina: Toplina i temperatura Broj sati: 12

30.

32 Termometrija

Objasniti način na koji mjerimo temperaturu –

objasniti pojmove: termička ranoteža,

termometrijsko svojstvo, temperaturna ljestvica. Opisati različite vrste

termometara.Objasniti osnovne značajke

prijenosa topline. Objasniti promjenu entropiju kod nepovratnih procesa, značenje entropije u

tehničkoj primjeni, objasniti što znači da je entropija tzv. strijela vremena, što

znači da je entropija funkcija stanja. Na primjerima odrediti promjenu entropije

sustava.

1

razgovor demonstracija,sa

mostalan rad učenika

kemija

usmeni odgovori, samostalan rad,

praktični radovi

31.

33-34

Prijenos topline: Vođenje topline;

konvekcija; prijenos topline zračenjem 2

32.

35

RAD I KOLIČINA TOPLINE: Kružni

procesi, ravnotežni i relaksacijski procesi 1

33.

36

Entropija i slobodna energija,

ireverzibilnost toplinskih procesa 1

34.

37

Zagađivanje atmosfere

1

Laboratorijske vježbe:

35.

38

Termometar sa zrakom

Naučeno gradivo primijeniti u

eksperimentalnim radovima

1

36.

39

Određivanje specifičnog

toplinskog kapaciteta čvrstih tijela 1

37.

40

Određivanje temperature čvrstog

tijela 1

38.

41

Određivanje specifične topline

taljenja leda 1

39.

42

Određivanje specifičnog

toplinskog kapaciteta tekućine električnom

metodom 1

40.

43

Analiza eksperimentalnih

radova 1

Nastavna cjelina: Niske temperature Broj sati: 6

41.

44-45

Ohlađivanje plinova: Joule – Thomsonov efekt; adijabatsko širenje plinova uz vršenje vanjskog

rada

Objasniti Joule-Thomsonov efek. Naučiti što je Joule-Thomsonov koeficijent i temperatura

inverzije. Opisati rad Lindeova stroja za

hlađenje.Naučiti koje temperature nazivamo

niskima i koje su njihove osobine s energetskog

2

razgovor demonstracija,sa

mostalan rad učenika

usmeni odgovori,

pisani radovi

42.

46

Niske temperature. Svojstva tekućina pri

niskim temperaturama 1

36

43.

47

Priprema za pisanu provjeru znanja

stajališta.Opisati svojstva tekućina na niskim

temperaturama i opisati svojstva tekućeg helija

1 44.

48

Pisana provjera znanja 1

45.

49

Analiza pisane provjere znanja 1

Nastavna cjelina: Kondenzirano stanje tvari Broj sati: 10

Red

ni b

roj

Bro

j sat

a

Nastavna jedinica Zadaće za učenike

Bro

j sat

i

Oblici i metode

Korelacija s drugim

nastavnim predmetim

a

Kriterij vrednova

nja postignu

ća učenika

46.

50 Fazni prijelazi

Opisati fazne prijelaze: isparavanje i kondenzacija; sublimacija; kristalizacija i

taljenje. Objasniti elastičnost i plastičnost na

osnovi molekulrano-kinetičke teorije. Objasniti

kako nastaje napetost površine tekućine i o čemu ona ovisi, što je koeficijent površinske napetosti i kako se on mjeri. Opisati kako nastaje površinski tlak u kapljici tekućine. Izvesti izraz za visinu stupca

tekućine u kapilari.

1

razgovor demonstracija,sa

mostalan rad učenika

samostalan rad,

praktični radovi

47.

51 Voda u prirodi 1

48.

52

Kondenzirana tvar u polju mehaničkih sila: deformacije tekućina

i krutih tijela

1

49.

53

Elastične i plastične deformacije 1

50.

54

Krvni tlak, sistolički i diastolički, srce kao

pumpa 1

51.

55-56

Površinske pojave: napetost

površine,kapilarnost, adsorpcija, kapilare u

živim organizmima

2

Laboratorijske vježbe:

52.

57-58

Napetost površine i kapilarnost – vježbe

2

53.

59

Analiza eksperimentalnih

radova 1

Nastavna cjelina: Fizika atmosfere Broj sati: 11

Red

ni b

roj

Bro

j sat

a

Nastavna jedinica Zadaće za učenike

Bro

j sat

i

Oblici i metode

Korelacija s drugim

nastavnim predmetim

a

Kriterij vrednova

nja postignu

ća učenika

54.

60

Pojam i podjela atmosfere

Opisati atmosferske pojave i fizikalne veličine

kojima ih opisujemo.

1

razgovor demonstracija,sa

mostalan rad učenika

samostalan rad, pisani radovi

55.

61

Temperatura zemlje i atmosfere 1

56.

62 Oblaci i padaline 1

57.

63 Vlažnost zraka 1

58.

64 Vježbe i zadaci 1

59.

65

Pojam i postanak vjetra 1

60.

66-

Posjet meteorološkoj stanici 2

37

67

61.

68-69

Provjeravanje znanja

2 62.

70 Zaključivanje ocjena 1

LITERATURA: Adamić, Herak: FIZIKA – STRUKTURA, STANJA I SVOJSTVA TVARI, priručnik, ŠK Šips: TOPLINA, priručnik, ŠK Kulišić, Šustar, Brković: MEHANIKA I TERMODINAMIKA, priručnik, ŠK Podgornova: MOLEKULARNA FIZIKA, priručnik, ŠK Paar: Gibsnje i energija, priručnik, ŠK Šporer: TOPLINA, ŠK Mikuličić, Vernić: VJEŽBE IZ FIZIKE, priručnik, ŠK

Obzirom da je u ovoj školskoj godine još nije razrađen predmetni kurikularni prikaz, a profesori se po sturčnim aktivima dodatno educiraju za takav vid pristupa svom predmetu i sadržaju, te nisu svi i u zadovoljavajućem, obliku prezentirali.

Tijekom ove školske godine održati ćemo dodatnu edukaciju kroz aktive i na nastavničkom vijeću te time dopuniti školski kurikulum.

Vjerujemo da će se tijekom tri godine, koliko bi trebao za ovaj razvojni kurikularni plan škole, steći dovoljno znanja, vještina i iskustva za nastavak takvog pristupa. Ciljevi za svaku od navedene tri godine su:

Školska 2010./2011. godina:

- Praćenje i poticanje stručnog usavršavnja uz koorelaciju s rezultatima vanjskog vrednovanja

- Uključivanje u projekte EU za stručno usavršavanje IZVJEŠĆE O INTERNACIONALNOM PROJEKTU : UČINIMO SVOJ SVIJET

NENASILNIM I MIRNIM MJESTOM ŽIVLJENJA Učenici su sve češće svjedoci pojačanog vršnjačkog nasilja i nasilja uopće, koji sve

češće ostavljaju ozbiljne posljedice. Glavni cilj našega projekta je kako iznaći najbolji način suočavanja s tim problemima, te kako uspostaviti bolje okružje kako u školi, tako i u društvu uopće. Stoga smo se usmjerili na konfliktne situacije i pronalaženje najboljih načina rješavanja tih situacija. Sudjelovanje je pretpostavljalo rad sa školom partnerom u organizaciji Academy of Central European Schools (aces) sa sjedištem u Beču i predstavništvom u Slovačkoj.

U projektu je sudjelovalo posredno i neposredno oko 60 učenika (naših i Mađara), 9 profesora u pojedinim fazama. Koordinatorica cijelog projekta je bila Jasna Klaić, profesorica engleskoga jezika, a svesrdno joj je pomagala Sanja Galic, knjižnjičarka s višegodišnjim iskustvom sudjelovanja u raznim projektima.

Prvi korak je bio pronalaženje škole partnera. To je bila Ady Endre Gimnazium iz Budimpešte sa Sallai Zoltanom na čelu. Složili smo se oko teme projekta komunicirajući isprva e-mailom i Skype-om. Sve uvodne pripreme i pisanje projekta bi predugo trajalo na taj način, pa

38

smo odlučili kontaktirati Agenciju za mobilnost i programe EU u Zagrebu da nam omoguće pripremni posjet gimnaziji u Budimpešti. Tako su počeli planovi za projekt, jer smo već u kontaktu s Agencijom za mobilnost i programe EU morali detaljno objasniti svoje ciljeve. Agencija je prihvatila naš plan i odobrila sredstva za preliminarni posjet. Kolegica Sanja Galic i ja, radile smo nekoliko dana zajedno s partnerom Sallai Zoltanom iz Ady Endre gimnazije na detaljnom planu našega projekta nadajući se da će nam komisija u Beču prihvatiti projekt. Doista, naš se trud isplatio i naš je projekt pod brojem 18 prihvaćen. Od 128 pristiglih radova prihvaćeno je 40.

Sljedeći korak je bio kick-off meeting/pripremni susret u Senecu u Slovačkoj u rujnu iste

godine. Na taj pripremni seminar smo išle učenica Terezija Berlančić i ja. Bilo je to prekrasno iskustvo koje nam je pomoglo u detaljnijem definiranju našega rada. Također smo imali priliku oči u oči s našim partnerom dogovarati sljedeće korake.

Na poticaj našega partnera prijavili smo se na Učenički festival u Pečuhu, Mađarska, gdje smo s dva tima od po tri učenika sudjelovali na debati na engleskom jeziku.Teza je bila:Europska Unija bi trebala uvesti jedan radni jezik. Tim Pretty M u sastavu : Mario Vrdoljak, Josipa Repušić i Darija Gal osvojili su zlatnu plaketu (drugo mjesto), a drugi tim Casino Royal u sastavu : Terezija Berlančić, Barbara Likar i Toni Ilakovac osvojili su treće mjesto. Usto je Mario Vrdoljak proglašen najdebatantom festivala. Bilo je to dragocjeno iskustvo kako u debatiranju (Karl Popper debate), tako i u usavršavanju engleskoga jezika.Učenici su na poklon dobili vrijedne rječnike i knjige.

Po povratku u školu nastavili smo s našim aktivnostima (pripremanje i provođenje ankete među učenicima i mladima uopće,pripremanje rječnika (engleskih izraza) potrebnih za opisivanje konflikata i njihovo rješavanje) uz povremeno kontaktiranje s učenicima iz Budimpešte bilo preko Skype-a ili e-mailom.

U studenom sam sa šest učenika posjetila gimnaziju u Budimpešti gdje smo proveli 4 nezaboravna dana. Bili su to dani koje su naši domaćini ispunili radionicama na zadanu temu, upoznavanjem s bogatom poviješću Budimpešte i Mađarske, te raznim edukativnim igrama i kulturnim sadržajima.

U veljači 2011. mi smo isto tako ugostili dvoje profesora iz Budimpešte sa šest učenika. Naš se projekt bližio kraju pa smo moj partner i ja iskoristili to vrijeme za sumiranje rezultata i pripremu detaljnog izvješća za Akademiju u Pragu.

. Dakle, zadnji susret sa svim nagrađenim timovima za 2010./2011. godinu bila je

Akademija u Pragu za koju smo se morali dobro pripremiti. Prije svega, unaprijed smo morali poslati detaljno pisano izvješće sa svim materijalima uključujući slike, filmove...,te vrlo detaljno financijsko izvješće. Na Akademiji su bili prikazani svi projekti koje su predstavili učenici (po jedan iz svakog tima). Na Akademiju sam povela učenicu Josipu Repušić koja nas je dostojno predstavila.

Na kraju ću sumirati postignute ciljeve: privlačenje pozornosti na mogućnosti rješavanja sukoba na miran način promovirajući

nenasilnu komunikaciju, toleranciju i razumijevanje među mladima i okolini, poboljšavanje jezičnih vještina (sve se odvijalo na engleskom jeziku), stjecanje novih vještina i iskustava, razvijanje jezične kompetencije kroz debatu na engleskom jeziku, razvijanje socijalnih vještina, razvijanje svijesti o različitostima i praihvaćanju tih različitosti, upoznavanje drugih kultura, predstavljanje svoje kulture, te stjecanje tehničkih vještina kao priređivanje power point prezentacija, foto albuma, jezične banke, filmskih zapisa, zajedničkih izložbi...

39

Učenici najneposrednije uključeni u projekt : Josipa Repušić,Terezija Berlančić, Darija Gal, Paula Petrović, Barbara Likar, Mario Vrdoljak, Toni Ilakovac, Ivan Rudec, Teuta Vranješ, Lucija Vučak , Tena Matošević, Tea Batnožić, Mislav Kvesić, Filip Alpeza, Branimir Tokić, Laura Pavičić

Profesori uključeni u pojedinim fazama projekta: Vedran Ristić, Lidija Neznanović, Hrvoje Šerić, Zvjezdana Svalina, Mira Pašalić,

pedagoginja uz svesrdnu podršku ravnateljice Snježane Barabaš-Seršić

Koordinatorica projekta Osijek, 8. lipnja 2011. god. Jasna

Klaić, prof. Školska 2011./2012. godina:

- Praćenje i poticanje stručnog usavršavnja uz koorelaciju s rezultatima vanjskog vrednovanja – projekt licenciranje predmetnih profesora

- Uključivanje u projekte EU za opremanje tavanskog prostora škole Školska 2012./2013. godina:

- Koorelacija stručnog usavršavanja, licenciranja, samovrednovanja i vanjskog vrednovanja (izrada stručnog rada)

- Suradnja s EU školama istog ili sličnog tipa (''prirodoslovlje u školi'')

Projekt samovrednovanja – druga godina

Vrednovanje škole Cilj: pronaći mehanizme za unapređivanje kvalitete obrazovanja Svjetska iskustva:

* unutarnji mehanizmi ( ''Školski razvojni program''. Ovaj školski program služi kao okvir za samovrednovanje. Ključna područja kvalitete koja moraju biti pokrivena su: učenje i metode poučavanje, tehnološka razvijenost, školsko/razredno ozračje, suradnja škole s vanjskim partnerima i njeni odnosi s javnošću, rukovođenje školom i profesionalni razvoj osoblja).

* vanjski mehanizmi (NI, projekt Državne mature kojim se dobivaju egzaktni rezultati u

poučavanj, ali i smjernice kako potaknuti unutarnje mehanizme za unaprijeđenje kvalitete) Mjerljivost mehanizama: Državna matura

40

Rad na dodatnim aktivnostima (natjecanja, projekti, suradnja s lokalnim školama, drugim školama – međunarodna, suradnja u akcijama lokalne zajednice, praćenje svih aktirvnosti u zajednici ćime se doprinosi znanjima, vještinama i stavovima mladih)

Školsko ozračje (rad na komunikaciji, suradničke metode, permanentna edukacija profesora, metode praćenja i rada s učenicima koji imaju teškoće)

Organizacijske sposobnosti škole (prostorne, vremenske, materijalne) Prilog:

OBRAZAC: IZVJEŠTAJ O SAMOVRJEDNOVANJU SREDNJIH ŠKOLA

PROJEKT: SAMOVRJEDNOVANJE SREDNJIH ŠKOLA

ŠKOLSKA GODINA 2010./2011.

1. Odabrati suradnika mreže, koristiti materijale Centra i Izvještaj o samovrjednovanju dostaviti Centru. 2. Koristiti materijale Centra te završni Izvještaj o samovrjednovanju dostaviti Centru. 3. Koristiti materijale Centra za unaprjeđenje kvalitete rada svoje škole samostalno.

Svaka škola sama odabire način uključivanja u Projekt, a naša je preporuka koja se temelji na dosadašnjem pozitivnom iskustvu škola da odaberete suradnika mreže. Suradnika mreže odabirete regionalno te prema potrebama i interesima vaše škole predlažete dvije osobe. Svi materijali vezani za samovrjednovanje dostupni su na mrežnim stranicama Centra, te vas pozivamo da ih koristite u svome radu. Molimo vas da prijave za uključivanje u Projekt i odabir suradnika mreže pošaljete do 30. rujna 2010. godine na mail adresu: kristina.svalina@ncvvo.hr (Kristina Svalina, 01/4501-822). Za sve informacije vezane uz projekt „Samovrjednovanje srednjih škola“ možete se obratiti: Natalija Gjeri, natalija.gjeri@ncvvo.hr; 01/4501-832 Sandra Antulić, sandra.antulic@ncvvo.hr; 01/4501-812

dr.sc. Jasmina Muraja; jasmina.muraja@ncvvo.hr ; 01/4501-835

41

Popunjene obrasce za Izvještaj o samovrjednovanju molimo vas da šaljete na adresu kvaliteta@ncvvo.hr do 31. siječnja 2011. godine.

Podatci o školi:

Naziv škole III. gimnazija Osijek

MZOŠ šifra škole 14060505

Županija Osječko - baranjska

Mjesto i datum ispunjavanja Osijek, 31.01.2011.

Priredili članovi/članice Školskoga tima za kvalitetu:

(Navesti imena članova/članica Školskoga tima za kvalitetu i ostalih koji su sudjelovali u izradi ovoga

Izvješća)

IME I PREZIME RADNO MJESTO

Mira Pašalić Pedagoginja

Zvjezdana Svalina Profesorica: sociologija, etika, pig

Dominika Čulo Vuković Profesorica: fizika, matematika

Zlata Korpar Profesorica: fizika, matematika

Violeta Kulić Profesorica: englekog i njmačkog

Matija Bogdanović Profesor informatike

Lidija Neznanović Voditeljica i profesorica glazbene kulture

Voditelj/voditeljica Školskoga tima za kvalitetu:

IME I PREZIME

Snježana Barabaš Seršić

Radno mjesto Ravnateljica

Adresa Sjenjak 11, Osijek

Telefon (mobitel) 0912706952

e-mail adresa ssersic@public.carnet.hr

42

OPĆI DIO

VELIČINA ŠKOLE

Ukupan broj učenika 686

Broj učenika s posebnim potrebama 0

Broj učenika putnika 165

Ukupan broj djelatnika škole 74

Broj nastavnika 55

Broj stručnih suradnika 3

Broj administrativno-tehničkoga osoblja

12

Broj razrednih odjeljenja 26

Smjenski rad (označite X) jednosmjenski x dvosmjenski

SPECIFIČNOSTI ŠKOLE

(podebljajte ili podcrtajte odgovor DA ili NE)

Je li vaša škola na području posebne državne skrbi? DA NE

Provodite li program obrazovanja odraslih? DA NE

Provodite li programe na dvojezičnoj nastavi? DA NE

Provodite li nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina? DA NE

Je li vaša škola polivalentnog karaktera (gimnazijski i strukovni programi)? DA NE

Je li vaša škola sudjelovala u projektu Samovrjednovanje srednjih škola? DA NE

Je li vaša škola samostalno, bez podrške suradnika mreže, provodila samovrjednovanje?

DA NE

Navedite vrste obrazovnih programa koje provodi vaša škola.

- Prirodoslovno matematička gimnazija

- Srednja glazbena škola

Ako se u vašoj školi provodi program obrazovanja odraslih, navedite sve programe koje provodite.

- NE

43

Obzirom na gospodarski razvoj kraja u kojemu se nalazi vaša škola, postoje li potrebe za novim obrazovnim programima? Ako postoji, za kojim?

- NE

Ima li vaša škola još nekih specifičnosti koje bi istaknuli?

- Programiranje

- Projekte u nastavi

PRIORITETNA PODRUČJA

1. NASTAVNI PLAN I PROGRAM (NPP)

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno. ni

mal

o ne

ug

lavn

om n

e

niti

da

niti

ne

ugla

vnom

da

potp

uno

Jesu li nastavni planovi i programi usklađeni s potrebama učenika? 1 2 3 4 5

Jesu li nastavni planovi i programi usklađeni sa sposobnostima učenika? 1 2 3 4 5

Jesu li nastavni planovi i programi usklađeni s interesima učenika? 1 2 3 4 5

Mislite li da su nastavni planovi i programi suvremeni (praćenje novih potreba i zahtjeva tržišta rada)?

1 2 3 4 5

Mislite li da su nastavni planovi i programi sadržajno zanimljivi? 1 2 3 4 5

Koliko NPP-i osiguravaju postizanje željenih ishoda učenja? 1 2 3 4 5

Potiču li NPP-i interdisciplinarni pristup u obradi nastavnih sadržaja? 1 2 3 4 5

Mislite li da su nastavni sadržaji primjenjivi u svakodnevnomu životu? 1 2 3 4 5

Mislite li da su općeobrazovni sadržaji prilagođeni strukovnomu obrazovanju? 1 2 3 4 5

Odgovara li NPP-om predviđen broj sati obimu gradiva i sadržaja pojedinih predmeta?

1 2 3 4 5

Ima li nastavnik slobode u ostvarivanju nastavnoga plana i programa? 1 2 3 4 5

44

Smatrate li postojeći nastavni plan i program kvalitetnim? 1 2 3 4 5

Brzina promjena unutar nekih disciplina teško se može pratiti tehnološki, a iz toga slijedi i činjenica da se stručnim usavršavanjem ne stigne pokriti sve potrebe za rad s nastavnicima u cilju prilagođavanja planova i programa novim znanjima, vještinama i stavovima. Dakako, da bi se širina i dubina postojećih planova i programa trebala mijenjati s ciljem da se više uloži u praktičnu primjenu, razvoj mišljenja i bazičnih stavova (to vrijedi za gotovo sve nastavne predmete).

Čime to možete potkrijepiti?

- Širinom gradiva koja je teška za pojedine učenike

- Obimom zahtijeva za učenika - Usporedbom s istim ili sličnim sadržajima u stranim školama - Lošim rezultatima kod primijenjivanja naučenog gradiva (PISA) - Velikom opterečenošću učenika (sati), a relativna kvaliteta (upitna) - Neujednačest pristupa pojedinim sadržajima (po školama istog tipa)

Nastavne programe kojih predmeta biste istaknuli kao Programe koji traže poboljšanja?

Najvažnije je prirodoslovlje i tehnologija, jer je to baza za razvoj. Stoga treba izvršiti promjenu pristupa planovima i porgramima za: FIZIKU, KEMIJU, MATEMATIKU, INFORMATIKU – programiranje. Opća kultura zahtijeva da i njoj posvetimo stanovitu pažnju, ali uz pogled na NAŠE mjesto u likovnoj, glazbenoj, ... umjetnosti

Navedite aktivnosti kojima biste navedene Programe mogli unaprijediti.

To je kombinacija aktivnosti: - Projekti s novim temama unutar neke grupe predmeta - Suradnja s fakultetima, zimske škole, tečejevi - Rad na koorelaciji pojedinih saržaja (više nastavnika na satu – vrednovanje) - Rad na interdisciplinarnosti (povezati, pokazati, osvjestiti potrebu sagledavanja svakog zadatka s

više strana u prirodoslovlju) - Pokazati i podržati stav o važnosti prirodoslovlja za razvoj ''lijepe naše'', od strane relevantnih

institucija - Isticati i podržati rezultate javno (stimulacija, opremanje, bolji uvjeti rada, ...)(npr. škole koje se u

fizici ističu – dobiju teleskop za rad. To je primjer jedne, ne bogate, zemlje) - Pameti se ne trebamo stidjeti i od nje strahovati. Pamet treba poticati, ali ne samo praznim

riječima.

45

2. POUČAVANJE I UČENJE

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno. n

imal

o n

e u

glav

nom

ne

nit

i da

nit

i ne

ugl

avn

om d

a p

otp

un

o

Je li u nastavi zastupljen individualizirani pristup učenicima? 1 2 3 4 5

Osiguravaju li nastavne metode koje nastavnici rabe kvalitetu stjecanja novih znanja i vještina učenika?

1 2 3 4 5

Osiguravaju li oblici rada koje nastavnici rabe kvalitetu stjecanja novih znanja i vještina učenika?

1 2 3 4 5

Primjenjuju li nastavnici suvremene nastavne metode? 1 2 3 4 5

Primjenjuju li nastavnici suvremene oblike rada? 1 2 3 4 5

Potiču li nastavne metode koje nastavnici rabe kreativnost učenika? 1 2 3 4 5

Potiču li oblici rada koje nastavnici rabe kreativnost učenika? 1 2 3 4 5

Jesu li učenici aktivni na nastavi? 1 2 3 4 5

Poučavaju li nastavnici tako da je nastava zanimljiva učenicima? 1 2 3 4 5

Rabe li nastavnici raznolike nastavne metode tijekom izvođenja nastave? 1 2 3 4 5

Jesu li u nastavi zastupljeni različiti oblici rada? 1 2 3 4 5

Provodi li se u vašoj školi terenska nastava? 1 2 3 4 5

Provodi li se u vašoj školi projektna nastava? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni organizacijom praktične nastave u svojoj školi? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni zastupljenošću nastavnih sati predviđenih za vježbanje i ponavljanje gradiva?

1 2 3 4 5

46

Jeste li zadovoljni kvalitetom poučavanja i učenja? 1 2 3 4 5

- Suradnička klima - Međuljudski odnosi - Velik broj aktivnosti u školi tijekom cijele godine - Interes ili poticanje od strane učenika da se dodatno radi - Zajedništvo s ciljem ''pomoći svakom kome je pomoć potrebna''

Čime to možete potkrijepiti?

- Rezultati na prvoj državnoj maturi - Rezultati na natjecanjima - Aktivni učenici u svim akcijama - Socijalna svijest učenika pri raznim akcijama - Dobra komunikacija učenika i profesora

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja unutar područja Poučavanja i učenja?

- Teško je definirati baš teme. - Teme primijenjene fizike. Nastava kroz pokuse organizirana na fakultetima tijekom učeničkih

praznika. - Tehnološke promjene u ''prehrambenoj tehnologiji'' ili u nekim strukama u kojima bi RH vidjela

svoje potrebe. Tu bi bilo zastupljeno više predmeta.

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

- Primijenjivost, primjeri iz života - Eksperimenti, pokusi iz fizike - Suradničko, vršnjačko poučavanje (dopunska nastava) - Rasprave, debate o temema koje možemo sagledati s više strana (znanstvena, etička, sociološka, ...) - Iskustveno prenošenje znanja potrebnog za ''više''

47

3. PRAĆENJE I VRJEDNOVANJE

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno.

nim

alo

ne

ugl

avn

om n

e

nit

i da

nit

i ne

ugl

avn

om d

a p

otp

un

o

Jeste li zadovoljni općim uspjehom učenika svoje škole? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni znanjima, vještinama i kompetencijama na završetku školovanja svojih učenika?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni sudjelovanjem učenika na natjecanjima i smotrama? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni sudjelovanjem učenika na školskim natjecanjima? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni sudjelovanjem učenika na natjecanjima na županijskoj razini?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni sudjelovanjem učenika na natjecanjima na državnoj razini? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni sudjelovanjem učenika na natjecanjima na međunarodnoj razini?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni provedbom državne mature? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni organizacijom državne mature na razini svoje škole? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni općim rezultatima koje su postigli učenici vaše škole na ispitima državne mature?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni redovitošću pohađanja nastave učenika svoje škole? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni ukupnim brojem opravdanih izostanaka učenika svoje škole?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni ukupnim brojem neopravdanih izostanaka učenika svoje škole?

1 2 3 4 5

48

Jeste li općenito zadovoljni rezultatima praćenja i vrjednovanja učenika svoje škole?

1 2 3 4 5

- Već nekoliko godina na nastavničkim vijećima radimo na osvješćavanju i poticanju rada na praćenju i vrjednovanju.

- Rade i profesori i učenici - Posebno se radi s roditeljima (visoka očekivanju, malo praćenje, nedorečeni i skloni pokrivanju

učenika)

- Svako polugodište se u više navrata provjeri dokumentacija o praćenju i vrjednovanju, a poslije se svakom profesoru iskomentira

- Prihvaćamo odstupanja, ali potičemo rad - Često razgovaramo s profesorima (o temama koje nisu zadovoljene)

Čime to možete potkrijepiti?

- Na dnevnom redu svakog nastavničkog vijeća ima bar jedna tema stručnog usavršavanja. Nju realiziraju stručni suradnici: pedagoginja, psihologinja, voditeljica, ravnateljica, koordinatori.

- Aktivi vrše dodatnu koorelaciju ocjena i usaglašavanje kriterija - Na učeničkim vijećima dobijemo povratnu informaciju o postignutim dogovorima - Na vijeću roditelja također otvaramo i realiziramo neke teme (ovisnost, izostanci i opravdavanje,

...)

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja u području Praćenja i vrjednovanja?

- Utjecaj ocjene na učenika - Disgrafija i disleksija - Ovisnosti – analiza školska ankete -

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

- Dodatnim razgovorom u svakom aktivu, te uočavanjem posebnosti (jednosati, povezanošću s drugim predmetima, ....)

- Samovrednovanje od strane učenika - Poticanje kriterija temeljem kojih sami učenici neke aktivnsti mogu pratiti po koracima

49

4. ŠKOLSKO OZRAČJE

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno.

nim

alo

ne

ugl

avn

om n

e

nit

i da

nit

i ne

ugl

avn

om d

a p

otp

un

o

Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje među nastavnicima? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje nastavnika i stručne službe? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje nastavnika i ravnatelja? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje nastavnika i učenika? 1 2 3 4 5

Mislite li da se međuljudski odnosi u školi temelje na podupiranju i poštovanju?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni odnosima među učenicima? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni disciplinom učenika? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni zastupljenošću mjera poticanja pozitivnih ponašanja učenika?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni zastupljenošću pedagoških mjera za negativna ponašanja učenika?

1 2 3 4 5

Jeste li općenito zadovoljni kvalitetom školskoga ozračja? 1 2 3 4 5

- To je područje na kojem se može uvijek i u svako vrijeme dodatno raditi, pa riječ zadovoljna u sebi nosi dodatak ''uvijek može biti bolje''.

- Škola ima ''otvorena vrata'' i prihvaća sve probleme, sve uspjehe, sve dileme kao normalan element rada. Pomoći svima, prema svima jednako, svakog roditelja saslušati, svakog savjetovati, ...

- Dakako, ima onih profesora koji u tome vide popuštanje, nered i traže stroži sustav ''šakom o stol', ''istjerati učenika – nismo mi socijalna sližba'', itd

Čime to možete potkrijepiti?

- Ankete: Kakva je naša škola - Kredo analiza - Kolegijalne zamjene - Ispravljači testova državne, autori knjiga i testova - Broj mentora i savjetnika - ŽSV u školi - Škola domaćin natjecanja - Brojne slobodne aktivnosti u školi

50

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja unutar područja Školskoga ozračja?

- Kako razviti pozitivno mišljenje? - Različitos tmišljenja je bogatstvo, a ne problem?

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

- Radionice koje potiču prednosti pozitivnog mišljenja. - Predavanja i diskusije na navedene teme - Dijalog između različitih škola na teme

5. SURADNJA S RAZLIČITIM DIONICIMA ODGOJNO-OBRAZOVNOG SUSTAVA

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno. ni

mal

o ne

ug

lavn

om n

e

niti

da

niti

ne

ugla

vnom

da

potp

uno

Jeste li zadovoljni suradnjom s roditeljima učenika svoje škole? 1 2 3 4 5

Uključujete li roditelje u život škole? 1 2 3 4 5

Smatrate li kvalitetnom suradnju unutar školskog odbora? 1 2 3 4 5

Smatrate li kvalitetnom svoju suradnju s lokalnom zajednicom? 1 2 3 4 5

Smatrate li kvalitetnom svoju suradnju s gospodarskim ustanovama? 1 2 3 4 5

Smatrate li kvalitetnom svoju suradnju s državnim institucijama? 1 2 3 4 5

Jeste li općenito zadovoljni kvalitetom suradnje s različitim dionicima odgojno-obrazovnoga sustava?

1 2 3 4 5

- Teško je reći da postoji suradnja, često je to više konkurencija.

- Mislim da suradnju nitko ne potiče, škole su ''samostalne'' što je često veliki minus. U nekim se školama drugačije pristupa: poslu, natjecanjima, dnevnicama za natjecanje i stručnom usavršavanju, pa je negdje to isplativo, a negdje loše. (Škola ima malo natjecatelja, pa svi ,i učenici , dobiju dnevnice, dok škola s puno natjecatelja jedva isplati i ono što mora po zakonu – te naizgled zakida)

- Tajnost rezultata na državnoj maturi dovela je do toga da velika većina obrazlaže rezultate na načine koji nisu stručni ni argumentirani.

- Kvalitet škole je brend. U svijetu je jasno da ću prije koristiti robu s brendom (o kojoj puno toga znam, nego neku upitnu robu. A znanje je roba, pa se u jednoj zemlji i obrazovanje treba tretirati marknetinški.

51

Čime to možete potkrijepiti?

- Vjerujem da su svi svjesni navedenih činjenica, pa neću navoditi ni jedan skup gdje je takvo mišljenje bilo iznečeno

- Mreža škola? (po kvalitetu, tehnologiji, s ciljem raznolikosti u struci, ....)

S kojim dionicima odgojno-obrazovnoga sustava ostvarujete najbolju suradnju?

- S nekim srednjim školama naše županije - S fakultetima, s akademijama - S HNK u Osijeku, Muzejem, HAZU u Osijeku - AZOO, Ured za prosvjetu, kulturu i šport i tehničku kulturu

...

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja u području Suradnja s različitim dionicima odgojno – obrazovnoga sustava?

- Kako kvalitetno kontinuirano pratiti? (primjeri dobre prakse – obvezni) - ....

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

- Praćenje od strane Agencija i Ministrastva - Stimulacija za one koji kvalitetno rade - Uvesti geslo '' Škola- za bolje uvjete'' (pratimo i potičemo i opremamo škola koje su to radom

zaslužile)

52

6. LJUDSKI RESURSI

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno. n

imal

o n

e u

glav

nom

ne

nit

i da

nit

i ne

ugl

avn

om d

a p

otp

un

o

Jeste li zadovoljni stručnom zastupljenošću nastavnika? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni pedagoško-psihološkom osposobljenošću nastavnika? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni metodičko-didaktičkim znanjima nastavnika? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni informatičkom pismenošću nastavnika? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni motivacijom nastavnika? 1 2 3 4 5

Potiče li vaša škola djelatnike na stručno usavršavanje? 1 2 3 4 5

Potiče li vaša škola djelatnike na sudjelovanje na stručnim skupovima? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni stručnim usavršavanjem svojih djelatnika u posljednje tri godine?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni brojem stručnih suradnika? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni radom stručne službe? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni dostupnošću stručne službe? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni kvalitetom suradnje sa stručnom službom? 1 2 3 4 5

53

Jeste li općenito zadovoljni kvalitetom ljudskih resursa svoje škole? 1 2 3 4 5

Radom na ljudskim resursima, uočila sam veliku vrijednost pristupa i svaki posao koji trebam realizirati baziran je na ljudskim resursima i saznanju tko i kako će moći i realizirati na najkvalitetniji način.

Čime to možete potkrijepiti?

Dobrom klimom u kolektivu. Dobrovoljnošću pri realizaciji zamjena, suradnji među kolegama, ...

Navedite koje sve stručne suradnike ima vaša škola i njihovu satnicu.

- Jednu pedagogicu s punim radnim vremenom - Psihologinja s pola radnog vremena

- Jedna knjižničarka s punim radnim vremenom

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja unutar područja Ljudskih resursa?

- Koorelacija sadržaja - Organizacija projekata - Suradničko učenje

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

- Rad na građi u knjižnici - Prezentacija metoda učenja - Prihvaćanje razlika

54

7. MATERIJALNO- TEHNIČKI UVJETI

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 potpuno. n

imal

o n

e u

glav

nom

ne

nit

i da

nit

i ne

ugl

avn

om d

a p

otp

un

o

Jeste li zadovoljni općim stanjem i opremljenošću školske dvorane? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni općim stanjem i opremljenošću školske knjižnice? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni brojem učionica? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni opremljenošću učionica? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni opremljenošću kabineta? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni informatizacijom škole? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni dostupnošću nastavnih sredstava i pomagala? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni dostupnošću udžbenika za pojedine predmete? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni izvorima financiranja svoje škole? 1 2 3 4 5

Ima li vaša škola dovoljno sredstava za sve potrebe u školskoj godini? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni raspodjelom financijskih sredstava u školskoj godini? 1 2 3 4 5

55

Jeste li općenito zadovoljni materijalno-tehničkim uvjetima škole? 1 2 3 4 5

- Materijalno –tehnički uvjeti u školi su iznimno slabi. Zgrada je obnovljena, ali obnova ima puno manjkavosti (struja, voda, prokišnjavanje, nema zaštite za sunce, ...)

- Oprema nije u cijelosti isporučena (kabineti: kemija – dvije godine čekanja, fizika još nije isporučena, ...)

- Učionice nisu suvremeno opremljene ni instalacijama.

Čime to možete potkrijepiti?

- Nema u prostorijama dovoljno utičnica i instalacija za računalnu tehnologiju - Nema projektora - Škola ima četiri prenosna računala na 55 profesora!!!, pa se moraju rezervirati i dva tjedna

unaprijed - U dvorani za tjelesni nema ni jedne spraveza vježbanje - Nedovoljan broj audio opreme ( za državnu maturu smo posudili iz Glazbene škole)

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja unutar područja Materijalno – tehničkih uvjeta?

- Kako i čime opremiti školu gimnazijskog smjera (s 30.000, 00 kuna mjesečno za sve potrebe)?

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

- Dostavljanjem opreme koja je bila predviđena obnovom škole ili pedagoškim standardom - Donacijama firmi u opremi - Dobra baza podataka opreme koja se nalazi po školama dala bi uvid u to što treba i kome nabaviti

56

8. ORGANIZACIJA NASTAVE I RADA ŠKOLE

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno. n

imal

o n

e u

glav

nom

ne

nit

i da

nit

i ne

ugl

avno

m d

a p

otp

uno

Jeste li zadovoljni zanimanjem učenika za upis u prve razrede? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni upisnim brojem bodova za upis u prvi razred? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni vrstom i brojem programa koje vaša škola nudi? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni organizacijom i provedbom praktičnoga dijela nastave?

1 2 3 4 5

Ako sudjelujete u projektu Vježbeničke tvrtke, jeste li zadovoljni njegovim ostvarenjem?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni izvannastavnim aktivnostima u svojoj školi? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni organizacijom dodatne nastave u svojoj školi? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni organizacijom dopunske nastave u svojoj školi? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni ponudom izbornih predmeta u svojoj školi? 1 2 3 4 5

57

Jeste li općenito zadovoljni organizacijom nastave i rada škole? 1 2 3 4 5

Veliki interes za školu postoji i dobiijemo najbolje učenike. Manjak prostora, kvalitetene opreme rješavamo organizacijskim pomacima

Čime to možete potkrijepiti?

jedan dan u tjednu u međusmjeni vrijeme je za slobodne aktivnosti, dopunsku ili dodatnu, svaka subota i svaki dan poslije nastave moguće je organizirati različite aktivnosti, svaki dan je nastava od 7:00 do 19:00 ; s 14 sati u danu nema preklapanja smjena,...

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja unutar područja Organizacije nastave i rada škole?

Suradnička pomoć u nastavi? Dan za dodatnu? Dan za dopunsku?

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

Organizacija tijekom sata tako da bolji pomognu slabijim – zadatak za dopunsku Izabrati dane koji se svaki mjesec mijenjaju za dodatne i dopunske sate

9. UPRAVLJANJE ŠKOLOM

(Podebljajte ili podcrtajte broj 1, 2, 3, 4 ili 5 koji odgovara vašoj tvrdnji.)

U svakomu prioritetnomu području naveden je niz pitanja koja su vezana uz teme u području. Odgovore temeljite na procjenama objektivnog stanja u svojoj školi. Odgovarajte na skali od 1 do 5, pri čemu je: 1 - nimalo ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - potpuno.

nim

alo

ne

ugla

vnom

ne

niti

da

niti

ne

ugla

vnom

da

potp

uno

Jeste li zadovoljni upravljanjem školom? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni djelotvornošću rukovođenja? 1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni sustavom odlučivanja na razini škole? 1 2 3 4 5

Potiču li se u školi nove ideje i inicijative? 1 2 3 4 5

Potiče li se u školi kreativno rješavanje problema? 1 2 3 4 5

Potiču li se u školi suradnički odnosi i komunikacija? 1 2 3 4 5

Jesu li jasno određene obveze, prava i odgovornosti svakoga djelatnika u školi?

1 2 3 4 5

Jeste li zadovoljni promidžbom svoje škole u javnosti? 1 2 3 4 5

-

-

-

58

- Ovo je obrada tima za kvalitetu

Jeste li općenito zadovoljni upravljanjem školom? 1 2 3 4 5

- Nema stvari koje ne bi mogle biti bolje - Uvijek dobijem potrebnu pomoć kad-god mi je potrebna - Bez obzira što ''čvrsta'' ruka nije popularna smatram da neke probleme moramo tako rješavati,

smisao to je tvoj posao, obavi ga - Zadovoljna sam poticajem ideja i inicijativa u školi i pozitivnim pristupom. To mi se čini posebno

značajnim i dobrim - Osjećam demokratični duh škole. Mogu reči svoje mišljenje. Imam kome reči. - Organizacija natjecanja je dobra. Organizacija državne mature bez problema. Dodatne aktivnosti

su uvijek podržane, humanitarne aktivnosti, inicijative učeničkog vijeća i komunikacija s učeničkim vijećem

- U školi je velik broj ideja i inicijativa. Realiacija bi bila bolja da imamo materijalnih sredstava - Uglavno sam zadovoljna. Svaki djelatnik zna poslove u svojj nadležnosti, no netko ne izvrši svoj

posao kako treba, ili nije obavjeđten na vrijeme ili nije u školi. Ravnateljica je, kao i ostale službe uvijek na raspolaganju svakom djelatniku. Svaki se problem nastoji na primjeran način riješiti.

Čime to možete potkrijepiti?

- Pozitivna klima u kolektivu

- Dobri rezultati, ''popularnost'' škole u gradu i šire - Uspjesi upisa naših učenika na fakultetima - Ako ima problema za organizaciju nastave kada je natjecanje (općinsko/školsko, žuoanijsko) - Posjećenost profesora projektima koji su organizirani u školi - Sudjelovanje profesora u projektima - Jedan od vidova procjene je i provođenje ove ankete te pokušaj rješavanja situacije kroz suradničke

odnose i dobru komunikaciju - Dobri rezultati učenika - Pravodobne informacije

- Izvan školske aktivnosti učenika podržane su od ravnateljice i rukovodstva (širina duha) - Ravnateljica se uključuje u projekte i seminare. Potiče profesore na rad na projektima - Atmosfera u školi je jako dobra, nema grupiranja, svi se slažu, komuniciraju - Poslovi se uglavnom izvršavaju na vrijeme - Nema većih problema s učenicima

Koje biste teme izdvojili kao one koje traže poboljšanja u području Upravljanje školom?

- Svakako jasno određivanje obveza, prava i odgovornosti svakog djelatnika te da neizvršenje obveza za sobom povlači i poslijedice

- Gimnazije su nezavidnom položaju. Ništa nemožemo prodati i dodatno zaraditi. - Profesori i učenici željni su boljih materijalnih uvijeta – nove aparature� kompjutera, pametne

ploče, TV + DVD, sredstva za eksperiment, svake godine krećenje - Svakako jasno određivanje obveza prava i odgovornosti svakog djelatnika te da sveizvršavanje

obveza za sobom povlači i posljedice - Težak materijalni položaj (oprema škole je veliki problem) - Pokušati pronaći sponzore za neke banalne nedostatke kao npr. zavjese u učionicama u kojima je

užasno raditi

59

- Veće prisustvo ravnateljice u zbornici

Navedite aktivnosti kojima biste navedene teme mogli unaprijediti.

- Dogovor svih, što je čiji posao, jasno i glasno, probleme nećemo'' rješavati u hodu'' - Tko radi zamjene? Obavijestiti??

- Na žalost kako smo mi svi ipak ljudi bojim se da je potrebno da neodgovorno ponašanje dobiva sankcije i tako šalje poruku.

- Možda organizirati neke projekte za roditelje i građanej i učenika gdje bi se naplačivao ulaz i time došlo do nekih sredstava (financijskih)

- Organizirati neke tečajeve, ako je moguće koji bi se naplaćivali

60

ODREĐIVANJE PRIORITETNIH PODRUČJA RADA ŠKOLE KREDA-analiza

KREDA analiza

Čime se možemo pohvaliti?

S kojim se teškoćama svakodnevno susrećemo?

• entuzijazmom • Brigom o učenicima • Brojnim priznanjima i nagradama • Prijateljskim odnosom između učenika u

učitelja • Akcijama učenika • Pozitivnim radnim okruženjem • Uspjehom bivših učenika • Suradnjom s roditeljima • Dobrim međuljudskim odnosima

• Nedostatak prostora • Nedostatak materijalnih sredstava • Nedostatak didaktičkih materijala (opreme) • Rad u smjenama • Opterećenost učenika • Velik broj učenika u razredima • Nedostatak dvorane • Nemogućnost odlaska na seminare • Teško motivirati učenike • Nemoguća izbornost za učenike • Utjecaji izvana •

Koji su naši neiskorišteni resursi? Što nas koči na putu prema napretku?

• Nedovoljno angažirani roditelji ? • Pomoć šire zajednice • Podjednako sudjelovanje svih učitelja • Kreativnost učitelja • Ponuda intelektualnih usluga u školi • Slabo iskorišten prostor ‘’kantine’’ • Iznajmljivanje dvorane • Pisanje EU projekata • Rad s nadarenim

• Nedostatak sredstava za – Stručno usavršavanje – Opremanje – Prostora – Nedostatna suradnja i pomoć

• Osnivača • MZOS • ...

• Otežana suradnja – S pojedinim roditeljima – Nerealna očekivanja – Manjak materijalnih uvjeta za

ostvarivanje projekata – Nedosljednost, promjenjivost u

sustavu – Nepostojanje suvisle strategije

obrazovanja

Što možemo napraviti da budemo još bolji? Tko nam može pomoći u napretku (osobe, institucije…)?

• Zadržati motivaciju

• Pronaći donatore kroz projekte • Stručno se usavršavati ?

• Organizirati kvalitetnu dodatnu, dopunsku, slobodne aktivnosti

• Modificirati sjednice (manje statistike više vremena posvetiti kako dobrim tako i

slabim učenicima) • Raditi kako najbolje znamo

• Osnivač • MZOS • Donacije • EU projekti

61

Označite prioritetna područja kvalitete koja treba poboljšati prva.

(U odgovarajuća prazna polja stavite znak X.)

pot

reb

no

pob

oljš

anje

1. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

2. POUČAVANJE I UČENJE

3. PRAĆENJE I VRJEDNOVANJE X

4. ŠKOLSKO OZRAČJE

5. SURADNJA S RAZLIČITIM DIONICIMA ODGOJNO-OBRAZOVNOG SUSTAVA

X

6. LJUDSKI RESURSI

7. MATERIJALNO-TEHNIČKI UVJETI X

8. ORGANIZACIJA NASTAVE I RADA ŠKOLE

9. UPRAVLJANJE ŠKOLOM

10. OSTALO

62

ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN za šk.god. 2010./2011.

PRIORITETNO PODRUČJE

UNAPRJEĐENJA CILJEVI

METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE

CILJEVA

NUŽNI RESURSI

DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI

OSOBE ODGOVORNE ZA

PROVEDBU AKTIVNOSTI

MJERLJIVI POKAZATELJI

OSTVARIVANJA CILJEVA

1. Rad na ljudskim

resursima Stručno

usavršavanje profesora škole

1.1. Stručno usavršavanje na Nastavničkom vijeću – obveza svih prof.

1.2. Kvalitetniji odnos i komunikaciju sa ŽSV pojedinih predmeta – poticati primjere dobre prakse

1.3. Potaknuti sve profesore da se javljaju I koriste mogućnosti cijeloživotnog obrazovanja preko fondova EU - IPA

1.1.1. Poticanje I

omogućavanje 1.1.2.Radionice 1.1.3.Razgovor 1.1.4.Anketa O ovisnosti Kredo 1.2.1.Sudjelovanje u

nizu ŽSV, ispravljaći, sastavljaći

1.3.1.Prenos iskustava s navedenih poslova

1.3.2.Poticati primjenjivost, kreativnost, aktivne metode, …

1.1.Organizacijska prilagodba 1.2.Nabava literature 1.3.Nabava opreme

1.1.Kroz školsku 2010./2011. 1.2. Kroz školsku 2011./2012. 1.3.Kroz školsku 2012./2013.

1.1.1. Stručne službe 1.2.1.Voditelji ŽSV 1.2.2.Aktivi 1.3.1.Ravnateljica

1.1.Izvješća s nastavničkog vijeća, dnevni redovi 1.2.Prezentacije izvedene – 8 puta 1.3. Potvrde, priznanja I diplome sa skupova organiziranih na državnom I međunarodnom nivou

63

2. UNUTARNJE

VREDNOVANJE UČENIČKOG NAPRETKA I

POSTIGNUĆA

2.1. Ujednačiti mjerila praćenja i ocjenjivanja na nivou škole

2.1.1.Ažurirati postojeća mjerila i međusobno ih ujednačiti unutar škole 2.1.2.Koristiti pozitivna iskustva vanjskog vrednovanja i stvaranja kriterija 2.1.3.Definirati interni kriterij prema učeničkom radu /neradu i njegova dosljedna primjena od strane svih učitelja

2.1.Poticanje kvalitete u obrazovanju, nova uloga profesora – mentor - 5 mentora novih

2.1.Kroz cijelu školsku 2010./2011. godinu

2.1.Članovi Aktiva, Razrednih vijeća, Stručne službe, Nastavničko vijeće

2.1.Korelacija između ispita DM i zaključene ocjene 2.2.Vanjsko vrjednovanje 2.3.Praćenje uspješnosti kroz prolaznost svakog pojedinog učenika 2.4.Pravilniji odnos između učenika, roditelja i profesora pri vrednovanju postignuća

64

65

Uredno izvedeno pračenje samovrednovanja. Održana dva sastanka s kritičkim prijateljem, izvedena analiza stručnog

usavršavanja, te rezultata natjecanja na državnim natjecanjima. Sve zacrtano uspješno realizirano. Ravnateljica Snježana Barabaš Seršić, prof.