7/21/2019 loranda1

1/30

Elementi, oblici i kriterijivrednovanja i ocjenjivanja u

nastavi povijesti

Loranda Mileti, via savjetnica

Agencija za odgoj i obrazovanje

7/21/2019 loranda1

2/30

Koje profesionalne kompetencije

treba imati uitelj/nastavnik danas?U tradicionalnoj nastavi: dobro poznavanje podruja, dobre prezentacijske vjetine

U suvremenoj nastavi:

dobro poznavanje podruja, dobre prezentacijske vjetine, interpersonalne vjetine, vjetine voenja grupnog rada,

vjetine upravljanja osobnim resursima, vjetine savjetovanja i davanja povratne informacije, vjetine organiziranja sloenih edukacijskih aktivnosti, vjetine praenja i vrednovanjaindividualnog i grupnog rada...

7/21/2019 loranda1

3/30

Kljuni pojmovi

Vrednovanje

(vrjednovanje) Praenje

Provjeravanje

Ocjenjivanje

Elementi ocjenjivanja

Obrazovna postignua(ishodi uenja)

Kriteriji ocjenjivanja

Oblici ocjenjivanja

7/21/2019 loranda1

4/30

Dokumenti

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj koli (Narodne novine, 87/2008.)

Nacionalni okvirni kurikulum (MZO,2010.)

Pravilnik o nainima, postupcima i elementimavrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli(Narodne novine,112/2010.)

7/21/2019 loranda1

5/30

Nacionalni okvirni kurikulum Uitelj/nastavniku vrjednovanju uenikovarada i rezultata:

- osmiljavavrijednosna naela(kriterije) i naine(strategiju) ocjenjivanja,

- ukljuujesve uenikeu procjenjivanje ako je to mogue,

- uenicimaobjanjavavrijednosna naela(kriterije) ocjenjivanja.

Ueniciuvijek trebaju znati tose od njih oekuje.

Vrednovanje uenikovih aktivnosti i uspjeha treba sluitiosposobljavanju zasamoocjenjivanje i samovrednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitimznanjima i steenimkompetencijama te ovanostistalnoga uenja.

7/21/2019 loranda1

6/30

lanak 2. (Pravilnik) Vrednovanjesustavno prikupljanje podataka u procesu uenja

i postignutoj razini kompetencija u skladu s unaprijeddefiniranim i prihvaenim nainima, postupcima ielementima.

Sastavnice vrednovanja:

praenje,

provjeravanje iocjenjivanje.

7/21/2019 loranda1

7/30

lanak 2. (Pravilnik) Praenje - sustavno uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini

kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnimkurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i kolskimkurikulumom

Provjeravanjepodrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija unastavnom predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekomkolske godine

Ocjenjivanje pridavanje brojaneili opisne vrijednosti rezultatima praenja

i provjeravanja uenikovarada prema sastavnicama ocjenjivanja

Kompetencije- znanja,vjetine,sposobnosti, samostalnost i odgovornost premaradu

7/21/2019 loranda1

8/30

lanak 3. (Pravilnik)

Elemente ocjenjivanja odreenoga nastavnogpredmeta te naine i postupke vrednovanjaizrauje uitelj/nastavnikodreenoga nastavnogpredmeta s uiteljima/nastavnicima istoganastavnog predmeta, odnosno odgojno

obrazovnog podruja na lokalnoj, regionalnoj,odnosno nacionalnoj razini.

7/21/2019 loranda1

9/30

ELEMENTI, OBLICI I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI

POVIJESTIRadni listi za rad u skupinama

elementi

ocjenjivanja

opis (to provjeravate iocjenjujete)

oblik provjeravanja i

ocjenjivanja indikatori ocjenjivanja

1. IZDVOJITE ELEMENTE VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI I UPIITE IH UPRVI STUPAC TABLICE.

2. U DRUGI STUPAC UZ SVAKI ELEMENT UPIITE TO PROVJERAVATE I OCJENJUJETEPOJEDINIM ELEMENTOM.

3. U TREI STUPAC UPIITE OBLIKE PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA KOJE PRIMIJENJUJETEZA POJEDINI ELEMENT OCJENJIVANJA.

4. U ETVRTI STUPAC UPIITE INDIKATORE PREMA KOJIMA OCJENJUJETE.

7/21/2019 loranda1

10/30

Elementi, oblici i kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja

- rezultati rada u skupinama

USPOREDBA REZULTATA RADA SKUPINA

KOHERENTNOST TEORIJE I PRAKSE(?)

7/21/2019 loranda1

11/30

Elementi ocjenjivanja(proizlaze iz ciljeva predmeta)

Osnovna kolaUsvojenost osnovnih podataka

Uoavanje uzrono posljedinih veza

Snalaenje u vremenu i prostoru

?

Srednja kolaZnanje i razumijevanje dogaaja, ljudi i

promjena u prolosti(usvojenost povijesnih dogaaja, pojava i

pojmova)

Kronoloko razumijevanje

Snalaenje na zemljovidu

Povijesno istraivanje

(rad s povijesnim izvorima)

Povijesne interpretacije

?

Problemnerazlikovanje onog to se promatra i mjeri (elementi ocjenjivanja) od

postupaka kojima se to postie (pisani rad, usmeno provjeravanje)

7/21/2019 loranda1

12/30

Obrazovna postignua (ishodi uenja) Promjena s orijentiranosti na sadraj uenja (to se pouava) na orijentiranost

na ostvarivanje predvienih postignua (to e uenik moi napraviti nakonuspjene nastave).

Opisuju to uenik treba znati, razumjeti ili biti osposobljen uiniti nakon

zavretka procesa uenja. To mora biti neto to se moe promatrati i mjeriti.

Potrebno ih je definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

Za formuliranje obrazovnih postignua koriste se kljuni glagoli.

Postizanjem odgovarajuih obrazovnih postignua uenik dokazuje da jestekao neku kompetenciju.

7/21/2019 loranda1

13/30

1UsporediRalaniKomentirajZakljui

Provjeri

2ProsudiProcijeniZastupajVrednuj

Izaberi

3KombinirajReorganizirajPoveiPlaniraj

Eksperimentiraj

4

Imenuj

OdrediNavediOznaiOpii

5

Sami

ObjasniPredvidiKlasificirajNavedi primjer

6

Rijei

IzradiPokaiPrimijeniIzaberi

1. Poveite kljune glagole s dimenzijama kognitivnih procesa(Rad u paru)

7/21/2019 loranda1

14/30

1.

ANALIZIRANJE

4

2.

EVALUIRANJE

5

3.

KREIRANJE

6

4.

PAMENJE1

5.

RAZUMIJEVANJE2

6.

PRIMJENJIVANJE3

Dimenzije kognitivnih procesa

Revidirana Bloomova taksonomija

7/21/2019 loranda1

15/30

PAMENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno nauenog gradiva, zna specifine injenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte iprincipe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, kljune ideje, tko, to, kada, (imenuj nabroji, definiraj,

odaberi)

RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije znaenje materijal, da se prui primjer, da se predvide budue posljedice implicirane podacima,

da razumiju povijesne procese i objanjavaju ih, izraavaju se vlastitim rijeima, interpretiraju grafikone, tabele i

povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih dogaaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumai, razlikuj,grupiraj)znaju temeljem stat. pokazatelja protumaiti posljedice, reorganiziraju podatke premakategorijama

PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi nauenim informacijama u novonastalim situacijama, rjeavanju problema, rjeenjima koja ukazuju

na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije, upotrebljavaju pojmove u novim

situacijama (revolucija, kolonizacija), rjeavaju probleme i objanjavaju ih na primjerima - revolucija 1848. godine,totalitarni reimi (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje)

ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logike postavke u

zakljuivanju, razlikuje izmeu injenica i zakljuaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalite i pristranost (urediti,

zakljuiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove),razlikuju bitno od nebitnog, saimaju odlomke,uoavaju slinosti i razlike izmeu totalitarizma, usporeuju metode europskih drava u kolonizaciji Afrike.

EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje miljenje

i stajalite o materijalima, usporeuje tekst udbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal),poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnolokog razvija? (ocijeni, obrazloi, argumentiraj,zakljui)

KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi poveu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i

strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj) uenici piu esej (npr. Ocijenite razliita historiografskastajalita o sporazumu Cvetkovi- Maek)

Dimenzije kognitivnih procesa

Radni listi

7/21/2019 loranda1

16/30

Razine znanja

injenino znanjeTemeljni elementi koje uenici moraju poznavati kako bi se upoznali s odreenom

disciplinom ili rijeili problem.(datumi, osobe, dogaaji, tehniki vokabular itd.)

Konceptualno znanje

Znanje kategorija i klasifikacija unutar predmeta, te njihovih meusobnih odnosa.(objanjavanje pojmova i primjena znanja u novim situacijama, kronologija, kauzalnost,promjene i kontinuitet, interpretativni modeli)

Proceduralno znanjeKako uraditi neto specifino unutar predmeta, metode istraivanja (vjetine za analizu

izvora, odvajanje bitnog od nebitnog, saimanje, usporeivanje, klasificiranje). Metakognitivno znanjeZnanje o spoznaji openito te vlastitoj spoznaji(Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se rijeili problemi i kognitivni zadaci;

kontekstualno znanje; svijest o razini vlastitog znanja)

7/21/2019 loranda1

17/30

Dimenzijeznanja

Dimenzije kognitivnih procesa

1.Pamenje

2.Razumije

vanje

3.Primjena

4.Analiza

5.Evaluacij

a

6.Kreacija

A.injeninoznanjetemeljnielementi

nabrojati

navesti

prepoznati

saetirazlikovati

razvrstati

odrediti

analizirati

ralanitiporedati

evaluirati

povezati

B.Konceptu-alno znanje

opisati

oznaitiobjasniti

tumaitiupotrijebiti

pokazati

pojasniti

povezati

ocijeniti

procijeniti

planirati

postaviti

C. Procedu-ralnoznanje

sastaviti

tabelirati

iznijeti

provjeriti

zakljuitirijeiti

prosuditi

sastaviti

razlikovati

povezati

prosuditi

slagati

razviti

stvoriti

D.Metakogni-tivnoznanje

primjerena

upotrebatermina

rijeitiprovesti

konstruirati

reorganizirati

provesti

ostvariti

djelovati

primijeniti

ostvariti

aktualizirati

7/21/2019 loranda1

18/30

Prednosti upotrebe obrazovnih

postignua (ishoda uenja)Za uenike: Pruaju jasnu i konkretnu sliku to e morati znati i umjeti na kraju pojedine

teme, cjeline, razreda, odnosno kolovanja, jasan okvir koji usmjerava njihovo uenje, jasno oblikovanu osnovu za pripremanje ispita, odnosno provjere njihovih

postignua.

Za uitelje i nastavnike: odreivanje sadraja koje e pouavati, nastavnih strategija i metoda koje e

primjenjivati, odreivanje aktivnosti koje uenici trebaju izvesti, definiranje ispitnih zadataka za vrednovanje uenikog uspjeha, vrednovanje ostvarenosti kurikuluma koji primjenjuju.

Za roditelje:

Stjecanje jasne slike o tome koju vrstu i dubinu znanja, vjetina i vrijednosti e

djeca moi stei u koli.

7/21/2019 loranda1

19/30

Podsjetnik za provjeru definiranihobrazovnih postignuaJe li svako postignue opisano pomou jednog glagola?Jesu li izbjegnuti neodreeni i pasivni glagoli (saznati,

postati svjesni, biti izloeni, nauiti)?

Jesu li obrazovna postignua razliite razine njihovesloenosti po uzoru na revidiranu Bloomovutaksonomiju?

Do koje razine elimo dovesti nae uenike?

Jesu li postignua mjerljiva i moe li se njihovademonstracija opaati?Jesu li sva postignua povezana s ciljevima i sadrajem?

7/21/2019 loranda1

20/30

Zajednika tema u svim ciklusima obrazovanja

Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

Odrediti vrste znanja za pojedina obrazovna postignua

(ishode uenja) i razine kognitivnih procesa.

Rad u skupinama

7/21/2019 loranda1

21/30

Kriteriji vrednovanja

to oekujemo od uenika da bi postigao odreeni uspjeh(ocjenu)?

Opisuju koliko dobro su uenici sposobni ostvariti obrazovna

postignua u smislu postizanja odgovarajueg uspjeha (ocjene).

Kriteriji vrednovanja predviaju razliite razine ponaanjauenika tijekom rada ili provjeravanja.

Obrazovna postignua opisuju to bi uenik trebao moiuraditi, dok kriteriji vrednovanja opisuju koliko dobro e tomoi uraditi.

7/21/2019 loranda1

22/30

Kriteriji vrednovanja

Pomau utvrditi je li vrednovanje uspjeno (primjenjuju sejednaki standardi za svakog uenika)

Ako se ponude uenicima daju im vrsti standard kao cilj

poveava se njihovo povjerenje u pravednost vrednovanja

Omoguuju konstruktivniju raspravu uenikova uspjeha nakonprovjeravanja (Sjednice UV,NV ili s roditeljima)

Kriteriji koji nisu izreeni i napisani omoguuju procjenu ali supodloni brojnim pogrekama ocjenjivanja (formuliranjemkriterija smanjuje se subjektivnost ocjenjivanja)

7/21/2019 loranda1

23/30

Obrazovna postignua - Primjer Snalaenje u vremenu i prostoru

Uenik e moi:

- navesti kronologiju pojedinih dogaaja; (kojih?)- smjestitiznaajnapovijesna razdoblja kronolokimredoslijedom; (koja?)- objasnitiodnos izmeuodreenihdatuma i relevantnog stoljea;- razvrstatiljude, dogaajei promjene (koje?)u ispravna vremenska razdoblja;- upotrebljavati datume i rjenik koji se odnosi na tijek vremena (primjerice pr. Krista, poslije

Krista, stoljee,desetljee);- izraditicrtu vremena s razliitimpovijesnim aspektima (kojim?) ili usporednu tablicu zbivanja;

- opisatisadrajpovijesne karte (kartografska pismenost);- objasnitipovijesne sadraje(koje?)uz pomopovijesne karte;- stvoritizakljukei predodbe(kakve?)o prikazanom prostoru;- odreditipovijesne sadraje(koje?)na slijepoj karti.-

7/21/2019 loranda1

24/30

Primjer - Kriteriji vrednovanjaSnalaenje u vremenu i prostoruOdlian:-Tono i argumentirano razvrstava ljude, dogaaje i promjene u ispravna vremenska

razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz razdoblja). Potpuno samostalno izraujetone i cjelovite crte vremena i usporedne tablice zbivanja. Opisuje, objanjava ivrednuje sva vana obiljeja prolih drutava i razdoblja. Ispravno koristi datume i

rjenik koji se odnosi na tijek vremena.- Tono uoava te objanjava povijesne sadraje na povijesnoj karti i donosi zakljuke.

Samostalno i precizno kreira slijepe karte s povijesnim sadrajima.

Vrlo dobar:

- Tono razvrstava ljude, dogaaje i promjene u ispravna vremenska razdoblja. Izraujetone crte vremena. Usporedne tablice zbivanja izrauje uz pomo nastavnika.Opisuje i objanjava sva vana obiljeja prolih drutava i razdoblja. Povremeno mutreba postavljati potpitanja. Ispravno koristi datume i rjenik koji se odnosi na tijekvremena.

- Tono uoava te objanjava povijesne sadraje na povijesnoj karti. Kreira slijepe kartes povijesnim sadrajima koje su gotovo uvijek tone.

7/21/2019 loranda1

25/30

Primjer - Kriteriji vrednovanja

Snalaenje u vremenu i prostoruDobar:- Veinu ljudi, dogaaja i promjena razvrstava u ispravna vremenska razdoblja. Opisuje

vana obiljeja prolih drutava i razdoblja. esto mu treba postavljati potpitanja. Uzpomo uitelja/nastavnika izrauje crte vremena. Ispravno koristi datume i rjenik kojise odnosi na tijek vremena.

- Uoava veinu povijesnih sadraja na povijesnoj karti i uz pomo uitelja/nastavnikadonosi zakljuke. Na slijepe karte unosi veinom polovicu traenog sadraja..

Dovoljan:- Povrno razvrstava ljude, dogaaje i promjene u vremenska razdoblja. Uz esto

postavljanje potpitanja uitelja/nastavnika i navoenja na odgovor, opisuje

karakteristina obiljeja prolih drutava i razdoblja. Djelomino ispravno koristi datumei rjenik koji se odnosi na tijek vremena.- Ima potekoa s orijentacijom u prostoru. Povrno i s pogrekama uoava povijesne

sadraje na povijesnoj karti.

7/21/2019 loranda1

26/30

Primjer - Kriteriji vrednovanja

Snalaenje u vremenu i prostoru

Nedovoljan:

- Unato potpitanjima i navoenju od strane uitelja/nastavnika nije odgovorio

na vie od polovicu pitanja. Nije usvojio kljune pojmove vezane uzkronologiju. Niti uz veliku pomo uitelja/nastavnika ne opisujekarakteristina obiljeja prolih drutava i razdoblja.

- Pogreno uoava povijesne sadraje na povijesnoj karti i nesuvislo analizirakartografske priloge te donosi nelogine zakljuke bez razumijevanja.

7/21/2019 loranda1

27/30

Naini vrednovanjaSubjektivne metode procjene:

- usmeni odgovori, izlaganja i prezentacije, referati,eseji

- Vrnjako vrednovanje

Zadaci objektivnog tipa

Samovrednovanje

7/21/2019 loranda1

28/30

O emu jo treba voditi rauna?

Navesti podatke o broju i vrsti pisanih provjera koje e seprovoditi i razraenekriterije vrednovanja tih provjera, tablice za

ocjenjivanje zadataka otvorenoga tipa.

Navesti predviali se inicijalno provjeravanje i za koga.

Navesti da se temeljem jednoga usmenoga odgovora mogu donijeti

ocjene iz 2 elemenata ocjenjivanja, primjerice usvojenost osnovnihpodataka i snalaenjeu vremenu i prostoru ili da se temeljem jednepisane provjere, koja se sastoji odviesegmenata, mogu donijeti 2ocjene.

7/21/2019 loranda1

29/30

Afektivno podruje u nastavi povijesti Odnosi se na interese, stajalita i vrednovanje uenika, njihov odnos i osjeaje

prema predmetu, pojedincima, okolini i drutvu u cjelini jer na rad mogu bitiprisiljeni ili rade iz razliitih pobuda.

Pretpostavlja emocionalni (subjektivni) aspekt ponaanja pri uenju.

Ima vaan utjecaj na izgradnju i razvoj velikog broja generikih i odreenogbroja specifinih kompetencija.

Biljeiti u prostor za praenje:

- Interes za programske sadraje i sudjelovanje u aktivnostima.- Odnos prema kolskim pravilima i izvravanju obveza, spremnost na suradnju,

odnos prema vrnjacima, uiteljima, roditeljima.- Napredovanje kroz kratke pisane provjere znanja.

7/21/2019 loranda1

30/30

Hvala na pozornosti

loranda.miletic@azoo.hr