lujzijana

LUJZIJANAPOVIJESNO-TURISTIČKA CESTA

Najljepša cesta do najljepšega mora - tako volimo nazivati autocestu Rijeka - Zagreb koja je povezala našu najveću luku s našim glavnim gradom, učinivši putovanje kraćim i sigurnijim.Njena trasa preko usjeka, močvara i klizi-šta zahtijevala je probijanje 13 tunela i 25 mostova i vijadukata. S pravom je ponos svojih graditelja, kao što je to bila Lujzija-na - stara cesta od Karlovca do Rijeke.

Kao i autocesta danas, Lujzijana se, kada je izgrađena, početkom 19. stoljeća, sma-trala najljepšom i najsuvremenijom pla-ninskom prometnicom u Europi.

Autocesta Rijeka - Zagreb izmjestila je tranzitni promet s Lujzijane te ju istodobno, preko mnogih čvorišta, učinila lako dostupnom. Stoga je ona danas idealan izbor za lagano, nostalgično putovanje kroz povijest, uživanje u prirodnim ljepotama i druženje s ljudima koji uz nju žive.

Najljepšom cestomdo najljepšega mora

Obelisk na Cirkulu2

Ovim vodičem pozivamo vas na fasci-nantno putovanje Lujzijanom manirom njenih prvih putnika - polako, dionicu po dionicu.

Pozivamo vas da otkrijete originalne građevinske elemente stare Lujzijane, njena odmorišta i vidikovce, zastanete u naseljima uz nju i upoznate njene ljude i običaje.Pozivamo vas da ostanete koji dan dulje i upoznate kraj duž cijele Lujzijane.

Mr. sc. Gordana Medveddirektorica Turističkog ureda

Turističke zajednice Primorsko-goranske županije

Lujzijanom prema moru

Autocesta i Lujzijana na Grobničkom polju

Na odmorištu Lujzijane u Vučinićima

3

Da bismo vam pomogli u organiziran-ju i tijeku putovanja Lujzijanom, vodič smo podijelili na četiri dijela potaknuti nekadašnjom podjelom ove povijesne ceste na okruge: Riječko-bakarski, Lok-varsko-delnički, Severinski i Karlovački. Doživljaje koji vas čekaju na Lujzijani podijelili smo u tri skupine:

Dio namijenjen ponajprije onima koji žele uživati u vožnji Lujzijanom. Sadrži opis ceste i originalnih, 200 godina starih građevinskih elemenata te opis važnijih naselja uz cestu.

Ovaj dio namijenjen je onima koji pla-niraju cjelodnevni izlet. Tu će naći kra-tak opis glavnih prirodnih znamenitosti i osnovne informacije o primorskim i goranskim mjestima smještenim uz Luj-

Kako putovati Lujzijanom

Vožnja kočijom

Jahanje

4

NA LUJZIJANI

DOĐITE BLIŽEupoznajte nas bolje

zijanu, ali i uz Karolinu, također značaj-nu povijesnu cestu koja je prva povezala naše sjevernojadransko primorje sa zale-đem.

Za ljubitelje prirode i sve znatiželjnike koji žele zaviriti u svaki kutak kraja kojem je Lujzijana udahnula život opisane su pojedinačne znamenitosti i mjesta čiji obilazak iziskuje više dana. U svakom većem naselju naći ćete nekoli-ko dobrih restorana, a prenoćište možete potražiti u malim obiteljskim hotelima i privatnom smještaju.Detalje o ugostiteljskoj ponudi, smje-štaju i sve dodatne informacije tijekom vaše vožnje Lujzijanom potražite u ure-dima turističkih zajednica, čiji popis ćete naći na kraju ovoga vodiča.

Dobro došli na Lujzijanu!

Pogled s Lujzijane na Brodsku dolinu

Planinarenje

Vožnja biciklom

5

OSTANITEkoji dan dulje

Sagrađena 1811. godine kao najmoder-nija planinska prometnica za konje i kočije, punih je 200 godina služila prijevozu putnika i tereta od Karlovca do Rijeke. Bila je glavna prometnica koja je povezivala centralnu Europu s jadranskim lukama i prometnica o kojoj je ovisio život gradića i sela nanizanih uz nju.

„Izgradi cestu tako da bude zaštićena od bure na primorskoj strani. U Gorskom kotaru treba proći kroz komplekse gustih smrekovih šuma da lakše izvozimo drvo. Poveži njome mjesta da našim Gorani-ma olakšaš život. Izgradi je tako da nema velikih strmina. Ne zaboravi na snijeg i bujice, cesta mora biti prohodna cijele godine, a cestarima laka za održavanje“, dobio je davne 1803. godine zadatak ge-neral Filip Vukasović, tada već proslav-ljeni inženjer.Tako je nastala prometnica koja je savršeno služila kočijama i kolskim

Remek djelo Filipa Vukasovića

Lujzijana uklesana u kanjon Rječine

Mrzla Vodica

6

zapregama te je, tek uz neznatne izmjene trase 1950-tih, kada je asfaltirana, još sljedećih pedeset godina nastavila služiti cestovnom prijevozu robe i putnika. Mnogo toga se mijenjalo tijekom dva stoljeća, ali povijest i tradicija ovog područja još su uvijek sastavni dio života ljudi čiji je opstanak oduvijek bio povezan s prometom na Lujzijani.

Danas je autoput s Lujzijane izmjestio tranzitni promet, te nam time podario turističku cestu bez puno prometa, ide-alnu za uživanje u prekrasnim vizurama i pitoresknim naseljima.

Planirajte pet sati za uživanje u vožnji, ili pet dana za uživanje u svemu što smo za vas pripremili uzduž Lujzijane.Pripremite kartu i kameru, ubacite gojze-rice, spakirajte bicikle, pripremite ribički pribor i krenite Lujzijanom gdje za vaš znatiželjan duh nema kraja otkrićima i doživljajima!

Cirkul

Burobran ispod Gornjeg Jelenja

Pogled s Lujzijane na Risnjak

7

Cesta je bila dugačka oko 18 austrijskih poštanskih milja ili 135 km, široka 26 bečkih stopa (8,2 m), a u oštrim zavojima i 14,4 m, a nagib ceste se kretao od 2 do 4 posto, tek iznimno 5,5 posto.Svaka je milja bila označena miljokazom, a manji su miljokazi postavljeni svakih 250 bečkih hvati (odnosno jedna šesna-estina milje).Najviša točka Lujzijane, 928 metara nad morem, je Ravno Podolje kod Mrzle Vo-dice. Kroničari onog vremena bilježe da je Lujzijana bila jedinstvena cesta kojoj su se divili stručnjaci i običan puk. Godine 1804, karlovački dopisnik bečkog „Patri-otskog dnevnika“ piše:

Svi su objekti, što se tiče umijeća, majstorski izvedeni po nigdje dosad viđenoj metodi… u što se posebice ubrajaju manji lukovi od suhozida nad stjenovitim ponorima preko kojih je vođena

Na prometnici kojoj se divila cijela Europa

Visinar u Ravnom Podolju

Miljokaz u Čavlima

8

Osim što je danas asfaltirana, pri čemu je manji dio njezine trase izmješten, najve-ćim dijelom još se uvijek vozite po prvot-noj konstrukciji Lujzijane, koja odolijeva zubu vremena i težini prometa.

Bilo da krenete iz smjera Rijeke ili Kar-lovca, čekaju vas izuzetna ostvarenja cestovnog graditeljstva. Vozite polako i uzduž njene trase naći ćete originalne miljokaze i visinare, mostove i vijadukte, usjeke, podzide i potporne zidove, buro-brane i slivnike izgrađene i postavljene prije dva stoljeća!

cesta, poseban način zavoja ili zaokreta, mnogi veliki ili mali gotski mostovi u suhozidu… Zavređuje ova cesta stručno, ali jednako tako divljenje i običnih putnika kod kojih izaziva znatiželju i potiče čuđenje.

Carov most u blizini Mrzle Vodice

Most u Sobolima

Podzid na Cirkulu

9

Putujući Lujzijanom prolazit ćete kroz broj-na prekrasna mjesta - ne propustite zausta-viti se niti u jednom od njih. U njima ćete susretati ljude u čijem srcu je Lujzijana.Krenete li iz Rijeke, zaustavite se na Ore-hovici, kao što su to činile tisuće Riječana dvjesto godina prije vas, kada su dolazili diviti se cesti uklesanoj u kanjon Rječine. Dok putujete Lujzijanom, prolazit ćete kroz mjesta koja su nastajala ili se razvijala zahvaljujući njenoj izgradnji - Svilno, Čavle, Mrzlu Vodicu, Lokve, Delnice, Zalesinu, Kupjak, Skrad, Dobru, Moravice, Vrbov-sko, Severin, Zdihovo, Bosance, Vukovu Goricu, Prilišće, Netretić, Brajakovo Brdo i Stative - i tako stići sve do Karlovca.Zastanite u Lokvama, nekad centru dru-gog okruga i sjedištu kotarskog suda, gdje je u nedjeljna popodneva odzvanjala plesna glazba, dok su elegantno odjeveni činovnici i njihove supruge plesali valcere, a trgovine bile preplavljene najfinijom kolonijalnom robom. Ne propustite stati u Delnicama - drugoj

Naselja uz Lujzijanu

Sunčani sat na Orehovici

Delačeva gostionica

10

glavnoj mitnici, gdje su Delničani uzduž Lujzijane sagradili velike dvokatne kuće, zakupili gostione i konačišta, a na Kupi podigli pilane.Kad uđete u Skrad, obratite pažnju na kućni broj 10 - u davna vremena ovdje biste vjerojatno zastali i odmorili se u Delačevoj gostionici, koja je bila na glasu kao jedna od najboljih na cijeloj Lujzija-ni.Lujzijana je do Severina dovršena 1808. Mjesto je već tada poznato po nekoliko godina ranije obnovljenom zrinsko-fran-kopanskom kaštelu. Posjetite ga i uživajte u prekrasnom pogledu na kanjon Kupe! Ostanete li na trasi stare Lujzijane, put će vas preko Vukove Gorice i Prilišća do-vesti do Netretića u kojem su Francuzi 1809. godine nakon uspostavljanja tzv. Ilirskih provincija, nastavili graditi Lujzi-janu prema Karlovcu. Kasnije je ovdje iz-građena, kažu, najljepša i najveća zgrada Društva koje je upravljalo cestom - po-tražite je!

Kupa kod Klanca

Kaštel u Severinu na Kupi

Netretić

11

Putovanje Lujzijanom savršen je izbor za ljubitelje prirode. Brojna zaštićena prirod-na područja pozivaju vas da ih otkrijete i u njima uživate. Nezaobilazan je, svakako, Nacionalni park Risnjak poznat po prekra-snim vizurama i brojnim planinarskim sta-zama. Spustite se i do zadivljujućeg izvora rijeke Kupe.Kanjoni Kamačnika i Vražjega prolaza očarat će vas svojom neukroćenom divljinom. Ako je piknik u prirodi vaša omiljena aktivnost, zaputite se u park šumu Golubinjak.Volite li istraživati podzemni svijet svaka-ko posjetite špilju Lokvarku ili Vrelo, tu vas čeka tisuću metara galerija i mnogobrojni špiljski ukrasi.Želite li putovati ovuda kao u davna vre-mena, spakirajte ruksak i krenite jednim od markiranih planinarskih putova: mrko-paljskim, ravnogorskim ili, za najodvažnije, goranskim.Lujzinska je cesta bila privremeni dom kočijašima i poštarima, gospodi i puku, izaslanicima, činovnicima i avanturistima.

Ostanite koji dan dulje,uživajte u prirodi punoj divlje romantike

Risnjak

Kamačnik

Lokvarsko jezero i Risnjak

12

Ugošćavale su ih generacije Gorana koji su se uz cestu naselili i putnicima utočište pružali. Prvobitne gostionice i konačišta prerasle su već početkom prošlog stoljeća u hotele, a liječnici su, otkrivši blagodat gor-skog zraka, mnogima preporučali da ljeto provedu u goranskim brdima. Mnogo se toga promijenilo: goranske kuće, u kojima možete pronaći ugodan smještaj i srdačne domaćine, veće su i ljepše, a hoteli i pansioni moderni i ugodni. U restorani-ma, koji su i danas kao i nekad na mjestima s prekrasnim vidicima i na čistom goran-skom zraku, poslužuje se izvrsna, domaća goranska hrana, kao što su specijaliteti od divljači, štrudla od borovnice ili domaći sir. Usprkos promjenama, jedno je zasigurno ostalo isto kao u davna vremena - široko goransko srce i gostoljubivost kojim su, kroz stoljeća, Gorani putnicima Lujzijanu pretvarali u ugodan, prisan i topao privre-meni dom.

Krenite Lujzijanom brzinomnjenih prvih putnika

Domaća goranska hrana

Kanjon Kupe

13

Karta Lujzijane -četiri okruga

Banska vrata na ulazu u Rijeku

Odmorište u Vučinićima

14

LEGENDAAUTOCESTA RIJEKA - ZAGREBSTARA LUJZIJANA NOVA LUJZIJANAKAROLINASPOJ LUJZIJANE I KAROLINEULAZ NA AUTOCESTU

“Margilji” na Lujzijani kraj Lokava

Završetak Lujzijane na Dubovcu

Most u Lokvama

15

LEGENDAAUTOCESTA RIJEKA - ZAGREBSTARA LUJZIJANA NOVA LUJZIJANAKAROLINASPOJ LUJZIJANE I KAROLINEULAZ NA AUTOCESTU

Riječko-bakarski okrug

Lokvarsko-delnički okrug

Severinski okrug

Karlovački okrug

Na nostalgično putovanje Lujzijanom kre-nite od Rijeke, kao što je s trasiranjem i gradnjom ceste 1803. krenuo general Vu-kasović. Kanjon Rječine i uspon na Gornje Jelenje njemu i njegovim graditeljima bili su prvi veliki izazovi. Kako pišu kroničari vre-mena, valjalo je ovdje „katkad čitava brda probijati, a kadikad padine od stotinu hvati ispuniti“.

Na Fiumari, u srcu Rijeke, uz Rječinu, naći ćete drvored platana - upravo tu počinje Lujzijana! Preći ćete Rječinu i polako se uz-dizati njenim kanjonom i naići na prvo gra-diteljsko umijeće - cestu uklesanu u kanjon Rječine i kroz prokop Banska vrata. Mnogi su dvojili u to da je ovdje moguće probiti cestu jer, kažu, kanjon je i kozama bio ne-prohodan. Kad je cesta dovršena, Vukaso-vić je predložio da se na Banskim vratima postavi ploča s natpisom „Onima koji ne vjeruju“. Poslije dolaska u Čavle vrijedno

Čebuharova kuća

Fiumara - početak Lujzijane


NA LUJZIJANI

16

je zastati i prošetati - obiđite Čebuharovu kuću i otiđite do miljokaza, usput obratite pozornost na niz kuća nastalih u vrijeme izgradnje Lujzijane.

Napuštajući Čavle, ugledat ćete Grobničko polje. Lujzijana prolazi njegovom istočnom stranom gdje je Društvo Lujzijane zasadilo aleju jablana. Preko zidanog mosta polako se uspinje Cirklom - velikim podzidanim zavojem gdje je valjalo zemljom ispuniti stotine hvati.

Na Kamenjaku čekaju vas ostatci štacije - jedne od najljepših gostionica na cesti, i ci-sterne u koju je vodovodom dolazila voda čak iz čabarskog kraja.

Visinare ćete ugledati na Gornjem Jelenju i Ravnom Podolju. Od snažnog vjetra štitit će vas burobrani, a stanete li na Škrebutnja-ku za vrijeme jake bure shvatit ćete zašto su ovo mjesto prozvali „mjestom gdje se bura rađa“.

Lujzijana s Trsata

Vodosprema na Kamenjaku

Cirkul - miljokaz

17

Trsat i Trsatske stube

Kod mosta preko Rječine, gdje se razdvajaju Lujzijana i Karolina, počinje 500 stuba koje vode na Trsat koji je poznat po franjevačkom samostanu i frankopanskom kaštelu. Crkva Majke Božje Trsatske poznato je hodočasničko utočište. U kapeli koja je u sklopu samostana izloženo je mnoštvo zavjetnih darova hodočasnika i pomoraca.

Ostale znamenitosti obiđite tzv. turističkom magistralom o kojoj infor-macije možete dobiti u Turističkom in-formativnom centru u središtu Rijeke, na njenom Korzu.

Trsatska gradina


Crkva Majke Božje Trsatske


18

Kanjon Rječine

Označena staza vodi vas u kanjon Rječine gdje ćete najbolje vidjeti monumentalnost podzida Lujzijane i shvatiti zašto mnogi nisu vjerovali da kroz ovaj kanjon, i koza-ma neprohodan, može proći cesta. Radilo se u teškim uvjetima, za kiše gotovo pogi-beljnim, a od nadnice radnici jedva da su mogli prehraniti obitelj.

Grobničko polje

Lujzijana prolazi istočnim dijelom Grobničkoga polja, prostorom bitaka s Mongolima i Turcima, pa se srednjovje-kovnim vlasnicima Frankopanima valjalo ovdje dobro utvrditi. Svakako posjetite obnovljen frankopanski kaštel i staru gradsku jezgru Grobnika.

Pogled na Grobničko polje

Stari grad Grobnik

Kanjon Rječine

19

Na Gornjem Jelenju skrenite prema Ba-kru, luci kojoj su prometnice s gorsko-kotarskim zaleđem donijele gospodarski preporod pretvorivši ga u središte brodo-gradnje, pomorstva i trgovine.

Grad BakarKarlo IV, uhvativši se u koštac s obno-vom gospodarstva Habsburškog Carstva, nakon potpisanog mira s Turcima naredio je 1728. da se u Bakru izgradi luka za naj-veće brodove te da se Bakar cestom spoji s Rijekom. Tako je Bakar postao središte brodogradnje, pomorstva i trgovine. Do njega možete doći starom Karolinom od Rijeke, preko Sušaka i Sv. Kuzma ili s Lujzijane, preko Cernika, skrenite u Ča-vlima. Svakako preporučamo vožnju od Gornjeg Jelenja prema Bakru, spojnom cestom koje je sagradilo Društvo Lujzija-ne. U Meji je postavljena glavna mitnica. Kažu da su Bakrani voljeli ovu cestu jer


Bakar

Frankopanski kaštel u Bakru


20

im je omogućila lak pristup vinogradi-ma iz kojih dolazi tada nadaleko pozna-ta Bakarska vodica. Stari grad i treća po veličini kasnobarokna crkva u Hrvatskoj vrijedni su posebnog putovanja u Bakar-ski okrug.

Platak i SnježnikNa strmim padinama i oblom, travom obraslom bilu susreću se kontinentalna i mediteranska klima pa je biljni pokrov izuzetno bujan i raznolik. Do Platka mo-žete cestom, a jednom od mnogih mar-kiranih staza s Platka možete krenuti do Risnjaka (3 sata), Snježnika (oko 1.30 h), a za one ambicioznije predlažemo kruž-nu gorsku stazu koja u 50 km (12 sati) obilazi grebene i vrhove snježničke sku-pine. Krenete li Lujzijanom zimi, pone-site skije, na Platku vas čeka moderan skijaški centar.

Bakarski prezidi - takala

Platak

Snježnik


21

Ulaz u Lokvarsko-delnički okrug lako ćete prepoznati kad goli krš zamijene guste crnogorične šume. Tijekom 1950-ih godina dio stare Lujzijane našao se na dnu umjetnoga jezera (Lokvarsko jezero), a nova je trasa probijena iznad njega. Ovdje vrijedi pratiti trasu stare Lujzijane, od Jelenja preko Mrzle Vodice do Lokava, jer se ovako velika koncentra-cija kamenih rubnika (margilja), podzida i slivnika na Lujzijani nalazi još samo u Karlovačkom okrugu.Do izgradnje Lujzijane, naselja, osim Lokava i Delnica, gotovo nije niti bilo. General Vukasović trasirao je ovdje cestu kroz guste crnogorične šume i na taj je način potaknuta eksploatacija drva, iz-gradnja pilana, a stanovnici su se izvještili u obradi drveta.“Na svoje” su došli i hajduci koji su u gu-stim šumama lokvarsko-delničkoga kraja našli sigurno utočiste. Često su se priče o hajdučkim napadima prepričavale u go-stionicama, osobito kada bi navratio po-


Lujzijana u ispražnjenom jezeru

Pilana na staroj razglednici Lokava

22

koji plahi putnik, tada bi hajduci postali omiljena tema.Lokvarsko-delnički okrug obiluje mje-stima koja valja posjetiti, zato planirajte najmanje jedan, poželjno bi bilo i dva do tri dana.

Kada prođete Gornje Jelenje, nailazite na oštar uspon i selo Lepenice, čiji su sta-novnici dobro živjeli od četverenja - svo-je su jake konje i volove iznajmljivali kiri-jašima teško natovarenih kola za dionicu od Mrzle Vodice do Gornjeg Jelenja. Gospoda i bogati trgovci u Lepenicama su najradije svraćali u Tijanovu gostionu i konačište. U Ravnom Podolju naići ćete na visinar Lujzinjske ceste i krasan vidik prema istoku.Lokve su naročito oživjele s Lujzijanom. U Maloj vodi svakako obiđite predivan most svođen klesanim kamenom.

Vidikovac na Velikom vodenjaku

Osoj

Jezero kod Mrzle Vodice

NA LUJZIJANI

23

Poželite li pobliže saznati kako su Gora-ni živjeli stopljeni s prirodom, šumom i Lujzijanom, u Lokvama posjetite izložbu etnoloških predmeta i ne propustite po-sjetiti Muzej žaba.

U Delnicama je Društvo Lujzijane podi-glo svoju treću glavnu mitnicu. U predje-lu zvanom Grabanj graditelji Lujzijane imali su velikih muka premošćujući veliki jarak o čemu danas na tom mjestu svje-doči lijepi most. Nešto iznad Delnica na Velikom vodenjaku očuvan je visinar. U Delnicama obavezno posjetite gotovo tristo godina staru kuću Rački i Popovi-ćev mlin. Želite li se ovdje zadržati koji sat dulje, preporučujemo šetnju kroz park šumu Japlenški vrh ili lagani uspon na Petehovac i planinsku visoravan Pola-ne gdje su Delničani nekada imali svoje ljetne stočarske stanove.

Popovićev mlin u Delnicama

Pogled s Petehovca

Lokvarsko-delnički okrugNA LUJZIJANI

24

Spilja LokvarkaOtkriva vam podzemne tajne prostranih dvorana kroz koje vas vode stube i mostovi ponad spiljskih ponora. Spilju su Lokvarci uredili već početkom 20. stoljeća jer su ovamo dolazili brojni gosti u potrazi za zdravljem i svježim gorskim zrakom.

Lokvarsko jezeroNa svom dnu krije dio trase Lujzijane s Carevim mostom preko Mrzle Vodice, koji je potopljen 1950-ih godina radi izgradnje ovog umjetnog jezera. Miljokaz koji je bio potopljen u Homeru Lokvarci su spasili te se danas nalazi ispred osnovne škole u mjestu, kao i ukrasi s mosta u Maloj vodi. Prošećite ili se provezite biciklom obalama jezera. Odlučite li da je vrijeme za okrepu, uživajte u goranskim specijalitetima u jednom od restorana u okolici jezera.

Cestovni ukrasi ispred škole u Lokvama

Spilja Lokvarka

Golubinjak


25

GolubinjakŽelite li se odmoriti u hladu guste smre-kove šume, Golubinjak je vaše sljedeće odredište. Ovdje vas očekuju šetnice i vidikovci, a za avanturistički nastrojene Golubinja i Ledena spilja te divovska jela, ‘kraljica šume’, stara 200 godina. Potra-žite ostatke dobro utabanog frankopan-skog karavanskog puta i posjetite park skulptura.

Vražji prolaz i Zeleni virKod Skrada, sedamdeset metara visok slap, tri kilometra dugačak uzak kanjon u čijem dnu huči planinski potok te Mu-ževa spilja na kraju kanjona gdje se narod sklanjao od turskih napada, tri su dobra razloga za posjet ovoj atrakciji. Kroz Vražji prolaz, ponegdje jedva dva metra širok, vode vas staze, stube i mostići. Na ulazu je planinski dom s restoranom te uređen prostor za piknik.


Kraljica šume

Vražji prolaz

NA LUJZIJANI

26

ČabarDanas se Čabranci hvale da žive u naj-zelenijem gradu Hrvatske, no prije 400 godina njihovi su preci živjeli u središtu crne metalurgije. U okolici Čabra tada se kopala željezna ruda, pa su u Čabru Zrinski podigli željezaru u kojoj je bilo zaposleno više od 200 radnika. Majsto-ri u topljenju i preradi željeza dolazili su čak iz Češke, a tvornica je imala sedam zgrada, mlin, pilanu, zgradu za činovnike te stambene prostore za obitelj Zrinski.Iako je željezara zatvorena krajem 18. stojeća, kaštel Zrinskih još i danas do-minira Čabrom, a u njemu su smješteni galerija Vilima Svečnjaka, etnološka i lo-vačka zbirka. U čabarskoj okolici proše-ćite do izvora rijeke Čabranke ili se radi kasnoantičkoga limesa - ostataka obram-benog zida Zapadnoga Rimskog Carstva - odvezite do Prezida koji je po njemu i dobio ime.

Zeleni vir

Prezid

Kurija Zrinskih u Čabru


27

Nacionalni park Risnjak i izvor KupeZateći ćete se kako duboko udišete čisti planinski zrak i polako se prepuštate lje-poti, zvucima i mirisima netaknute pri-rode. Upoznajte život prirode i ljudi na poučnoj stazi Leska (ulaz Crni Lug) ili se uputite na vrh Risnjaka, jednog od naj-ljepših planinskih vrhova Hrvatske. Kod sela Razloge spustite se do izvora Kupe gdje iz podzemnoga izvora neumorno teče kristalno čista hladna voda.

Brod na Kupi U davna vremena ovdje je brod prevozio ljude i teret, pa je tako mjesto i dobilo ime. Brodom dominira zrinski kaštel iz 15. stoljeća, no sve do izgradnje Lujzi-jane, na kojoj su radili i lokalni žitelji i preko koje su izvozili svoje proizvode u Primorje, ovdje se teško živjelo.


Kupari

Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi

OSTANITEkoji dan dulje i krenitesjeverno od Lujzijane

28

Zastanete li u Velikoj i Maloj Lešnici, na cesti između Delnica i Broda, vidjet ćete kako su ljudi stanovali i organizirali svoje gospodarstvo.

Brod MoraviceKrajem 18. stoljeća u cijeloj su se Euro-pi gradili riječni plovni putovi. Ovoj se ‘modi’ pridružila i carica Marija Terezija sa željom da njeno carstvo ne zaostane u prometnom napretku.Namisao je bila da se napravi plovni put od Karlovca do Broda na Kupi, a od tuda cesta do Rijeke. Radovi na plovnom putu počeli su kod Broda na Kupi 1801. godine.Nakon što je Društvo potrošilo pola mili-juna forinta za deset kilometara plovnoga puta s neizvjesnim ishodom, konzultirali su Filipa Vukasovića, tada već proslavlje-noga graditelja, koji je savjetovao da se radovi obustave te da se, umjesto toga, izgradi moderna planinska cestovna pro-metnica.

Planinarski dom na Risnjaku

Velika Lešnica

Crkva svetog Nikole u Brod Moravicama

29

Ima li među vama onih znatiželjna duha, neka potraže tragove ovog utopističkog poduhvata kod sela Doluš, u zaselku Binički - kanal je dugačak stotinjak, a širok oko 3 metra, učvršćen suhozidom čiji su kameni blokovi teški i do jedne tone. Nizvodno od Doluša još je jedan kanal, dugačak oko 500 m, a iskopanim kamenom obloženo je 800 m obale.

Krenete li put Doluša, svakako navratite u okolna sela Delače, Maklen, Moravička Sela, Kuti, Colnare, ona su očuvala au-tentičnu goransku seosku arhitekturu i stoga su pravi mali muzeji na otvorenom, a jedna od srednjovjekovnih seoskih go-ranskih kuća obnovljena je i otvorena za posjetitelje u selu.


Moravička Sela

Kuća Delač

OSTANITEkoji dan dulje i krenitesjeverno od Lujzijane

30

FužineOvo je jedno od starih goranskih naselja gdje se, sudeći po imenu koje dolazi od talijanske riječi Fucina (tal. - kovačnica), nekad kopala i talila željezna ruda. Fuži-ne su prosperirale izgradnjom Karoline, a poslije Lujzijane, s kojom su bile pove-zane posebnim odvojkom. Žitelji Fužina vrlo su brzo shvatili da bi od putnika i onih što dolaze zbog zdravlja mjesto mo-glo prosperirati. I doista je to danas jed-no od turistički najorganiziranijih mjesta goranskoga kraja. Uživajte na obalama jezera Bajer, posjetite spilju Vrelo, kušaj-te izvorna goranska jela u nekim od lo-kalnih restorana. Onima koji žele saznati kako se u ovim krajevima živjelo tijekom prohujalih stoljeća predlažemo vožnju do Liča i posjet zavičajnoj zbirci kao i Sve-tištu Majke Božje Snježne koja se, prema legendi, u strašnoj oluji 1733. ukazala se-ljacima i spasila ih od nevremena.

Jezero Bajer

Spilja Vrelo

Zavičajna zbirka u Liču

OSTANITEkoji dan dulje i krenitejužno od Lujzijane

31

MrkopaljOvo lijepo, rašireno goransko naselje razvilo se krajem 18. stoljeća, s Karolinom. S čak sedam tisuća stanovnika, župnom crkvom i školom bilo je to najveće naselje Gorskoga kotara. U njemu su se našli stanovnici iz Primorja, Kranjske, pa čak i Češke.Nanese li vas put u Mrkopalj, posjetite i Brestovu Dragu gdje je Matija Weiss, graditelj Karoline, odlučio sagraditi velik vijadukt. Ovaj dugačak i strmi most postavljen je na 13 zidanih fajera (prema njemačkom Pfeiler - stup ili upornjak) piramidalnog obličja, koji su nosili drvenu konstrukciju. No jednom se (ne)prilikom sa zaleđenog mosta u provaliju survala diližansa pri čemu su smrtno stradali svi njezini putnici. Nedugo nakon tog nemilog događaja graditelj Weiss počinio je samoubojstvo. U blizini Mrkoplja nalazi se Begovo Razdolje - najviše selo u Hrvatskoj, smješteno na 1.078 m n/m. Begovo Razdolje je ishodište za pohode

Mrkopalj

Begovo Razdolje

Lokvarsko-delnički okrug OSTANITEkoji dan dulje i krenitejužno od Lujzijane

32

na Bjelolasicu, jednu od naših najljepših planina i poznato skijalište. U okolici Mrkoplja, na Matić-poljani, na cesti prema Jasenku, nalazi se 26 monolitnih vapnenačkih stijena visokih oko dva metra. One su spomenik partizanima koji su se 1944. godine tijekom marša, smrznuli u zimskoj oluji.

Ravna GoraRavna Gora, dugačko naselje koje se pro-tegnulo uz Karolinu, odiše šarmom pro-hujalih vremena kada su cestom brujala narječja Primoraca, Čeha i Slovenaca, a narod se slijevao sa svih strana na ravno-gorske sajmove. Vjerujete li legendama, svakako pohodite Božji studenac na Ja-vorovoj kosi jer njegova voda, kaže pre-daja, liječi sve one koji imaju problema s očima. Na gospodarstvu obitelji Juretić u obližnjoj Leskovoj Dragi vrijeme je stalo prije sto i više godina. Tamošnju staru pilanu i mlin na vodeni pogon svakako treba posjetiti.

Pilana obitelji Juretić u Leskovoj Dragi

Ravna Gora

Fajeri

33

Kad prođete Brod Moravice, ulazite u Severinski okrug gdje se, u romantičnom kraju između doline Kupe na sjeveru i doline Dobre na jugu, dodiruju Lujzijana i Karolina. Pogled vam pada na prekra-snu udolinu Vrbovskog, a put vas vodi kroz najstarija naselja goranskoga kraja.

Ovdje Lujzijana lagano krči svoj put kroz brežuljkasti krajolik najistočnijega dijela Gorskoga kotara. U Nadvučniku primijetit ćete još jedan miljokaz Lujzinske ceste. U stara vremena naišli biste u Severinu na jednu od pet glavnih mitnica gdje je Društvo izgradilo zgradu za svoje činovnike. Kroz Severin je cesta prošla 1808. godine. Svakako zastanite i prošećite do starog zrinsko-frankopanskoga dvorca koji se spominje još 1550-ih. Današnji barokni izgled

Severinski okrug

Pogled na Vrbovsko s Lujzijane

Zrinsko-frankopanski kaštel

NA LUJZIJANI

34

dao mu je grof Oršić početkom 19. stoljeća, kada ga je obnovio. Dvorac je okružen parkom, a s jednog od najljepših vidikovaca na Lujzijani pada pogled na kanjon rijeke Kupe.

VrbovskoZaustavite se u Vrbovskom - jednom od najstarijih i najljepših naselja Gorskoga kotara, koje se naglo razvilo 1732. go-dine, kad je kroz njega prošla Karolina, a pravi procvat doživjelo s Lujzijanom, koja prolazi iznad njega. Već 1900. go-dine ovdje je izgrađen prvi i najveći go-ranski hotel, Croatia, a gradom su bučili zvuci pilana i tvornica.

Udahnite atmosferu ovoga jedinstvenog goranskog mjesta, uđite u goranska brda šetnjom na blagu kosu Litorića ili se upu-tite dolinom Dobre u Gomirje - najza-padniji pravoslavni manastir u Europi.

Slapovi Kamačnika

Manastir u Gomirju

Pogled s Orlovih stijena

35

KamačnikPrirodu punu divlje romantike doživite u kanjonu Kamačnik. Rječica je tisućlje-ćima dubila ovaj 3 km dugačak kanjon. Put usječen u stijene i galerije sagrađene iznad bučne vode atrakcija je sam za sebe, a na ulazu je restoran u kojem se možete okrijepiti i kušati domaće gastronomske specijalitete ili organizirati vlastiti piknik.

LukovdolZakoračite u Lukovdol i shvatit ćete zašto ga pjesnici obožavaju i okupljaju se svake godine na Goranovom proljeću, tradicio-nalnom festivalu literarnoga stvaralaštva. Posjetite Memorijalni muzej Ivana Gora-na Kovačića i uživajte u atmosferi ovog izvornog goranskog naselja. Oslobodite svoje kreativne sposobnostii i okušajte svoje kiparske ili keramičarske vještine u ateljeu Plemenitaš.

Severinski okrug

Kamačnik

Lukovdol


36

Ovo je kraj idealan za sve one znatiželjnog duha koji u potrazi za novim, izbjegavaju dobro utabane turističke staze. Šator, čamac, gojzerice i planinarska oprema gotovo su obavezni na ovom putu.Rijeka KupaOvoj najdužoj hrvatskoj rijeci obale su najpristupačnije upravo u Severinskom kraju. Idealno osvježenje za ljetnih žega i morskih gužvi potražite na kupalištima Blaževci, Riblje i Klanac, gdje možete iznajmiti čamce i opremu za kampiranje ili se okušati u ribolovu.Dolina DobreDolinu najbrže i najčišće rijeke hrvatskog krša možete pratiti na putu prema Gomirju. Pitome obale rijeke Dobre idealne su za obiteljski piknik. Usput izvadite ribički pribor i okušajte sreću u lovu na potočne i kalifornijske pastrve, lipljane i mladice kojima obiluju njezine vode.

Kupa kod Rima

Kanui na Kupi

Dobra


37

Ulazak u karlovački okrug prepoznat ćete kada Lujzijana počne blago vijugati pitomim brežuljkastim pejzažom široke doline rijeke Kupe.

General Vukasović gradio je Lujzijanu do Netretića 1809. godine, kada ga je rat po treći put od početka njene gradnje odveo na bojište, no ovaj put s kobnim ishodom jer je nakon ranjavanja u bitci kod Wagra-ma preminuo u Beču. Preostalih 15 km ceste do Karlovca dovršio je francuski general Charpentier 1811. godine.

Pri modernizaciji 1950-ih godina izgrađena je nova trasa ceste preko Duge Rese pa stoga, želite li pratiti originalnu trasu Lujzijane, neposredno prije Vukove Gorice skrenite lijevo prema Prilišću. Na staroj Lujzijani, od Prilišća preko

Karlovački okrug

Miljokaz u Prilišću

Netretić - ovdje je nekoć bila mitnica

NA LUJZIJANI

38

Netretića do Stativa, naći ćete najveći broj rubnih kamena ili margilja kako ih zovu uzduž Lujzijane, brojne kamene podzide i slivnike koji već gotovo 200 godina odolijevaju težini prometa i zubu vremena. Nedavno obnovljen miljokaz u Prilišću obavještava vas da ste na 15. milji od Fiume (Rijeke) te da vam preostaju 3 milje do Carlstadta, današnjeg Karlovca.

Na mnogim mjestima cesta je dovoljno široka pa zastanite, proučite vještine kle-sara iz ovih davnih vremena, uživajte u prekrasnim vidicima valovite pokupske doline i autentičnoj drvenoj arhitekturi njezinih sela.

U stara vremena u Netretiću bi vas doče-kala još jedna mitnica u, kako kažu, naj-ljepšoj i najvećoj zgradi koju je izgradilo Društvo za upravljanje Lujzijanom, a Netretić je postao zadnja štacija na Lujzi-jani do Karlovca, s lijepim konačištem za putnike i kirijaše.

Zvonik crkve Svetog Trojstva u Karlovcu

Marmontova aleja

Pogled s novigradske utvrde

39

U Stativama prelazite rijeku Dobru. U vrijeme kada je Lujzijana puštena u pro-met prešli biste je preko drvenog mosta, no on je već 1880-ih bio trošan pa je 1885. godine zamijenjen ovim ‘novim’, koji rese prekrasni kameni svodovi. Da ste nadomak Karlovcu znat ćete po ale-ji stoljetnih platana uzduž Lujzijane od Borlina do Dubovca. Na kružnom toku u Dubovcu, gdje se ponovo spajaju Ka-rolina i Lujzijana, postavljen je obelisk - i ovo je kraj, ili početak, vašeg putovanja Lujzijanom.

Modruš Potok Ako ste znatiželjna duha, krenite od Ne-tretića cestom za Metliku u Modruš Po-tok. Tu je kurija sagrađena početkom 16. stoljeća, koja je bila Vukasovićev posjed, gdje je boravio za vrijeme izgradnje dio-nice ceste Severin - Netretić. Danas je u ovoj zgradi dom za starije i nemoćne, ali se zgrada i imanje mogu obići.

Karlovački okrug

Obelisk na spoju Lujzijane i Karoline

Vukasovićeva kurija

NA LUJZIJANI

40

Novigrad na DobriOvo slikovito mjesto na trasi je stare Karoline, koja Dobru prelazi jednim od najstarijih i najljepših kamenih mostova, sagrađenim krajem 1720-ih. Na strmoj litici iznad Dobre stoji restaurirana fran-kopanska utvrda s koje se pruža prekra-san pogled na novigradski kraj.

Stari grad DubovacOvaj utvrđeni grad, utemeljen sredinom 13. stojeća, oduvijek je bio poznat po trgovini. Stari grad Dubovac mijenjao je vlasnike i namjene, a danas je turistička atrakcija, s malim muzejskim postavom i vidikovcem. U slavu svoje bogate tr-govačke prošlosti, kada je bio nadaleko poznat po svojim nedjeljnim i godiš-njim sajmovima, početkom ljeta ovdje se održava Sajam vlastelinstva; tada ožive dame i vitezovi, trgovci i kmetovi, putu-juće kazališne družine i meštri svakojakih zanata.

Most na Dobri

Frankopanska utvrda u Novigradu

Dubovac


41

Karlovačka zvijezdaKarlovac je nastao 1570-ih, kada je done-sena odluka da se, zbog sve veće opasno-sti od Turaka, izgradi moderna tvrđava na polutoku između rijeka Kupe, Dobre, Korane i Mrežnice. U čast svog osni-vača, nadvojvode Karla, dobila je ime Carlstadt. Šesterokutna tvrđava s jakim bedemima mijenjala je kroz stoljeća svoj oblik i funkciju, a danas je sastavni dio stambeno-poslovnog centra grada. Po-vijest grada i njegovu vojnu, trgovačku i prometnu važnost najbolje ćete upoznati posjetite li Gradski muzej.

BosiljevoZnatiželjnicima maštovita duha predla-žemo posjet dvorcu u Bosiljevu, koji se spominje već u 13. stoljeću. Dvorac su 1911. godine obnovili i modernizirali ri-

Karlovački okrug

Karlovačka zvijezda

Župna crkva u Bosiljevu



42

ječki veletrgovci, uveli centralno grijanje, električnu rasvjetu iz vlastite centrale i vodovod te utemeljili raskošan park, pre-tvorivši ovaj fortificirani dvorac u ugod-no mjesto za život. Nakon II. svjetskog rata on je prvo služio kao starački dom, a potom kao prenoćište i restoran. Iako je danas zapušten, neće vam biti teško pre-dočiti si raskošnost i grandioznost ovoga romantičnoga i pomalo bajkovitoga zda-nja.

Duga Resa Smješteno na novoizmještenoj trasi Luj-zijane, ovo je jedno od najmlađih naselja Karlovačkoga okruga, nastalo tek u 19. stoljeću oko tada najmodernije tvornice tekstila. Upoznajte jedinstvenu industrij-sku baštinu - originalnu zgradu tvorni-ce, elektranu, kuće za glavne obrtnike te kuću vlasnika s gostinjskom kućom, lijepo uređen park, upravnu zgradu, dječ-ji vrtić i medicinski centar sa sadržajima potrebitim tvorničkim radnicima.

Stari grad Bosiljevo

Kanjon Dobre

Stari mlin na Mrežnici

43

Prve prometnice koje su kroz Gorski ko-tar vodile iz unutrašnjosti prema moru bili su zrinsko-frankopanski putovi (15. do 17. st.), a prve makadamske ceste Karolina (građena od 1726. do 1732. g., povezala Karlovac s Rijekom) i Jozefina (građena od 1770. do 1779. g., povezala Karlovac i Senj). Gradnja najznačajnije, Lujzinske ceste započela je na riječkoj Fiumari 1803. godine, pod rukovod-stvom Hrvata, generala Filipa Vukaso-vića. Nakon njegove pogibije u bici kod Wagrama 1809. g. gradnju ceste preuzi-maju Francuzi i dovršavaju je 1811. g. na karlovačkom Dubovcu. Nakon odlaska Francuza u Beču je 1816. godine osno-vano Društvo Lujzinske ceste koje je dobilo koncesiju na njenu uporabu. Tada je postavljeno i ravnateljstvo Društva s glavnim ravnateljem na čelu namještenim u Beču, mjesnim nadzornikom koji je sje-dio u Karlovcu te inženjerskim pristavi-ma odgovornim za svaki od četiri okru-ga Lujzinske ceste, tadašnjih „distrikta“,

Jeste li znali?

Poštanska kočija

Lujzijana nekad kod Delnica

44

sa sjedištima u Bakru, Lokvama, Dobri i Modruš Potoku. U svakom okrugu cestu je održavalo desetak cestara. Vozarina se naplaćivala na pet glavnih mitnica (Ore-hovica, Meja, Delnice, Severin, i Gornje Stative), odnosno dvanaest manjih. Ci-jena prijevoza tada uobičajenog tereta, drva za brodogradnju, žitarica, duhana i potaše, iznosila je od 10 do 15 krajcara.Nakon dovršetka izgradnje željezničke pruge od Karlovca do Rijeke 1873. g. na cesti opada promet i trgovina. Tek poja-vom motornih vozila početkom dvadese-tog stoljeća Lujzijana ponovo vraća svoju prometnu važnost.

Još uvijek postoje dvojbe oko porijekla imena ceste. I dok neki drže da je nazva-na po Mariji Ludovici, trećoj supruzi cara Franje I., drugi su uvjereni da je za njeno ime zaslužna kći istog austrijskog cara i Napoleonova supruga Marija Lujza.

Pogled na Rijeku s Banskih vrata, C.von Mäyr, Rijeka, 1832., papir/akvarelPomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Lujzijana u Lokvama

..... i Severinu na Kupi nekad

45

Genijalni graditelj Lujzinske ceste Filip Josip Vukasović rodio se u senjskoj patricijskoj obitelji 1755. godine u Sv. Petru (Bruvno) u Lici. Kao i njegovi preci, posvetio se vojničkom zvanju. Njegovo izvrsno poznavanje matematike, geome-trije i kartografije uvelike mu je pomoglo u gradnji Lujzijane kada je na samom radilištu često bio primoran istovremeno vršti njeno trasiranje, odnosno planirati i izvoditi radove.

Osim što se istakao u više cestogra-diteljskih poduhvata, Vukasović se hrabrošću i snalažljivošću iskazao i na bo-jnom polju. I sam Napoleon izuzetno ga je cijenio kao protivnika. Nakon ranjava-nja u bici kod Wagrama, u pokušaju da mu spasi život, angažirao je svoje najbolje vojne liječnike. Filip Vukasović od zadobivenih je rana ipak preminuo 8. kolovoza 1809. ostavivši za sobom re-mek djelo tadašnje cestogradnje.

Filip Vukasović

Znamenite ličnosti

46

Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.) bavio se i mnogim svjetovnim poslovima. Između ostalog bio je uključen i u izgradnju Lujzinske ceste. Svojom je materijalnom i naročito moralnom potporom svesrdno pomagao njenom graditelju.

Znameniti hrvatski jezikoslovac, književnik i povjesničar, rođeni Lokvarac - Rudolf Strohal (1856. - 1936.) svojom se knjigom Uz Lujzinsku cestu na najljepši način odužio Lujzijani. U njoj je opisana povijest gradnje ceste, kraja kojim prola-zi, gradova i mjesta koja povezuje.U zaglavnoj bilješci sam autor kaže:Ovu sam knjigu napisao, da se odužim u starosti slatkoj uspomeni na najsretnije doba moga života, što sam ga proveo uz Lujzinsku cestu. Uz Lujzinsku sam cestu prvi puta ugledao sunce, uz Lujzinsku sam cestu proveo mlade svoje dane, Lujzinsku sam cestu prešao bezbroj puta, znao sam ne samo za svaku kuću uz nju, nego i za svaki kamen i drvo.

Maksimilijan Vrhovac

Rudolf Strohal

Pogled na Lujzinsku cestu, (C.von Mäyr ?), Rijeka, oko 1832., papir/akvarelPomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

47

IZDAVAČ:Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, Opatija * ZA IZDAVAČA: mr.sc. Gordana Medved * UREDNIŠTVO: dr.sc. Renata Tomljenović, mr.sc. Gordana Medved, Miren Androić, mr.sc. Ninoslav Pleše * KONCEPT: dr.sc. Renata Tomljenović, dr.sc. Eduard Kušen * TEKST: dr.sc. Renata Tomljenović * DIZAJN I GRAFIČKA PRIPREMA: Miren Androić, mr.sc. Ninoslav Pleše * FOTOGRAFIJE: Dražen Marić, Branko Grbac, Dario Majnarić, Milivoj Časni, Željko Malnar, Marinko Krmpotić, Blažica Sveticki, Miren Androić, mr.sc. Ninoslav Pleše, Boris Lichtenthal, Nebojša Anić, Sara Vukušić, Nada Zubović, iz fundusa Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja i fundusa Josipa Žurge, iz arhiva NP Risnjak, TZ Karlovac, TZ Rijeka, TZ Netretić, TZ Bosiljevo, TZ Duga Resa * LEKTURA: Dubravka Munjas * TISAK: Tipomat Zagreb * Opatija, 2009.

TURISTIČKA ZAJEDNICA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE51410 OPATIJA, Nikole Tesle 2

tel: +385 51 272-988, 272-665 • fax: 272-909www.kvarner.hr • e-mail: [email protected] • wap.kvarner.hr

Kvarner info - Vrata Jadranatel: +385 51 623-333, 628-888 • fax: 623-334

e-mail: [email protected]

BakarBosiljevoBrod MoraviceČabarČavleDelniceDuga ResaFužineJelenjeKarlovacLokveMrkopaljNetretićOpatijaRavna GoraRijekaSkradVrbovsko

tel. +385 51 761 119tel. +385 47 857 023tel. +385 51 817 180tel. +385 51 824 110tel. +385 51 549 120tel. +385 51 812 156tel. +385 47 844 752tel. +385 51 835 163tel. +385 51 297 152tel. +385 47 615 115tel. +385 51 831 250tel. +385 51 833 225tel. +385 47 874 031tel. +385 51 271 710tel. +385 51 818 351tel. +385 51 315 710tel. +385 51 810 680tel. +385 51 875 984

www.bakar.hrwww.bosiljevo.hr

www.tz-brodmoravice.hrwww.tz-cabar.hrwww.tz-cavle.hr

www.tz-delnice.hrwww.tz-dugaresa.hr

www.tz-fuzine.hrwww.jelenje.hr

www.karlovac-touristinfo.hrwww.tz-lokve.hr

www.tz-mrkopalj.hrwww.netretic.hr

www.opatija-tourism.hrwww.tz-ravnagora.hr

www.tz-rijeka.hrwww.tz-skrad.hr

www.tz-vrbovsko.hr

[email protected] [email protected] www.gorskikotar.hr

INFO

TURISTIČKE ZAJEDNICE

lujzijana

Documents