mak_vjerovanje_listopad2012

MALI KONCIL − BROJ 2, LISTOPAD 2012.

VJERO-PLOV

Vjera mi daje snagu i sigurnost da će sve biti dobro, jer Bog može učiniti i ono što je meni nemoguće. (Tomislav Tomasić, viši savjetnik za

vjeronauk)

Bez vjere je teško ljubiti, ali bez ljubavi je uzaludno vjerovati. Vjera je cvijet koji treba redovito molitvom zalijevati.

(Elvir Tabaković, fotograf)

Volim pročitati misli uvijek na-smijana bivšeg učenika Luke: “Ja

Boga doživljavam kao jedno toplo i do-bro biće, koje nam uvijek pomaže kada je zaista potrebno.”

VJERA I SUMNJAZnate li, dragi makovci, u kojemu

trenutku nam je Bog najviše pomo-gao? Vjerujem da pogađate: kad nam je poslao svoga miljenika, svoga Sina Isusa Krista, da bismo po njemu svi postali miljenici Božji! Dobro je upita-ti se: “Živim li u zajedništvu s Isusom,

koji je sve učinio da me spasi i učini sretnim/om? Doživljavam li se kao mi-ljenik/ca, izabranik/ca?”

Mnogi će se vjerojatno lako prepozna-ti u Lucijinu sastavu: “Moj odnos prema Isusu Kristu je pomalo čudan. Ponekad u njega snažno vjerujem i samo se nje-mu molim, ali ponekad mi se čini da uopće ne postoji i ne zna za mene. Ili možda zna, a namjerno mi ne će pomoći!”

Sjetimo se, u ovom slučaju, zaljubljenih: zaručnik je sretan kad vidi da ga zaruč-nica voli i da mu je vjerna, iako se podu-že vremena ne mogu vidjeti. Nije li s Isusom isto? A sumnja? Nje se ne trebate bojati, jer nas baš ona često pokrene da više tragamo za istinom i poznavanjem Boga.

ISUS “U DVA RETKA”Kakav je Isus, kako se odnosi prema ljudi-ma? Prorok Izaija ga je opisao još 700 god. prije njegova rođenja: “on ne viče, on ne diže glasa”, “ne lomi napuknute trske, niti gasi stijenj što tinja” (tj. ne ranjava, nego

Isus znači Bog spašava. To je jedino ime pod nebom po kojemu se možemo spasiti. Srž kršćanske vjere izriče se u kratkoj formuli Isus je Krist. Isus, jednostavni tesar iz Nazareta, očekivani je Mesija i Spasitelj. Po njemu se i mi zovemo kršćani, što je izraz našega uzvišenog poziva.

TKO JE ISUS KRIST ZA MENE?(učenički radovi)

• Isus Krist je onaj koji mi pomaže kada je to najpotrebnije, daje mi snage za svaki novi dan. Pomaže mi da shvatim puno stvari. (Monika)

• Isus Krist je osoba koju trebam. Trebam ga da mi pomogne u mom životu. Ja volim Isusa i istinski vjerujem u njega. (Antonio)

• Za mene, Isus Krist je netko tko je najvrjedniji za vjeru, za narod i čovječanstvo. On je pomogao svom narodu da ne budu zli i pokazao im je kakvi trebaju biti. On je moja nada! (Ivan)

• On je potpuno ispunjen Duhom Svetim, daje nadu i vjeru čovjeku. Isus je od povjerenja; tih, miran, dobar. (Karlo)

• Isus je za mene velika inspiracija i nekada, kada nemam s kime bih pričala, pričam s njime. Volim ga i čuvam u srcu. (Nikolina)

• Isus Krist je za mene spasitelj! Kada ga trebam, on se odazove. Kada mi treba pomoć, on mi pruži i više nego što mi treba. Volim ga! (Alisa)

jerno

m

mseseas baš

6

VJERUJEM ...

LISTOPAD2012_03_31.indd 6LISTOPAD2012_03_31.indd 6 25.9.2012 10:46:4425.9.2012 10:46:44

MALI KONCIL − BROJ 2, LISTOPAD 2012.

Ljubiti... Tko ne ljubi, ne može spoznati Boga. Odgovoriti na Božji poziv… U potpunosti mu predati svoj život…

(Marta Fabiani, studentica)

Živjeti! (S. Božena Novoselec)

HODAO JE I ŽIVIO S NAMA!Isus Krist doista je živio i hodao ovom istom Zemljom kojom i mi

hodamo. Priznaju to i oni koji ne vjeruju u njega kao Boga. Štoviše, po godini Isusova rođenja cijela se povijest “prelomila”, pa postoje dva velika razdoblja: prije i poslije Krista! Da istaknemo tu Isusovu ovozemnost, napravili smo zagonetku u kojoj se kriju neka mjesta i krajevi vezani uz njegov život u konkretnom dijelu svijeta! Ako od rastavljenih dijelova složiš tražene odgovore i uvrstiš ih na prava mjesta - u obojenim kružićima dobit ćeš značenje, prijevod imena Krist! (V)

liječi). U odnosu prema ljudima Isus je tih, poni-zan, ne osvaja za sebe, blag je, strpljiv, dobroho-tan, ima razumijevanja za moje slabosti, jak je i ne da se pobijediti zlom. A što je sa mnom? Je li moje ponašanje prema drugima slično, napose prema onima koji mi nisu simpatični?

NAJVEĆA POBJEDA NAJVEĆEG “GUBITNIKA”Koliku li je Isus muku podnio i koliki neus pjeh

pred ljudima. A što je najteže, znao je sve što će mu ljudi učiniti i kakvu će sramotu

podnijeti (tko od nas ne bi napustio “te-ren” ako bi mogao?). Ipak, učenicima je nekoliko puta naglasio da će uskrsnuti, što oni tada nisu razumjeli.

I zaista! Njegovo uskrsnuće temelj je naše vjere (sjetimo se da većina ljudi na

kugli zemaljskoj, otprilike jedna trećina, vje-ruje u Isusa Krista). Stoga upamtimo: kad god

se nađemo u patnji, trebamo misliti na ono po-slije patnje. Naše svakidašnje “mukice” su igra prema onome što je Isus doživio. A radost uskr-snuća osjećamo već sada (nije li tako?), kad god pobijedi ljubav u nama; kad prijateljski pogle-daš onoga koji te jučer uvrijedio; kad lijepo go-voriš o onome za koga znaš da te je ogovarao; kad ponudiš slatkišima onoga tko tebi nije htio dati… To nije slabost. To je Kristova snaga koja pobjeđuje zlo!

Priređuje vjeroučiteljica Ivanka

BE-BET-

E-E-

GA--GI-

-GO-GOL-

-HEM-JA-JAJE-

KA--LE--LE-

-LEM-LI-

-MA-NA-

-NA-NI-

-PAT-RET-RU--TA-TA--US-ZA--ZA-

Država u koju Sveta obitelj bježi s malim Isusom,

pred zlim Herodom -

Brijeg na kojem je Isus umro na križu, Kalvarija -

Isusovo rodno mjesto -

Grad u kojem je uskrisio svoga prijatelja Lazara -

Sveti Grad; grad Kristove muke, smrti i uskrsnuća -

Selo u kojem se uskrsli Isus ukazao dvojici učenika, lomeći kruh -

Mjesto u kojem Isus živi kao dijete, s Josipom i Marijom -

Dio Izraela, domovina Isusa Krista -

Mjesto u kojem je Isus učinio prvo čudo, pretvorivši vodu u vino -

Kolikupre

št

kururujeje

se nađ

Vjerujem u Isusa jer On je naš Bog.

(Nina Marošević, učenica)

Bog je tako velik da može postati malen. Bog je tako moćan da može postati bespomoćan… Da bismo ga mi mogli ljubiti! (Benedikt XVI.)

7

VJERUJEM ...


MALI KONCIL − BROJ 2, LISTOPAD 2012. UZ GODINU VJERE

“’Vrata vjere’ (usp. Dj 14, 27), koja vode u život zajed-ništva s Bogom u njegovoj Crkvi, uvijek su nam otvo-

rena. Preko njihova praga može se prijeći kada je Božja riječ naviještena, a srce dopusti da ga oblikuje milost koja preo-bražava. Proći kroz ta vrata znači krenuti na put koji traje cijeli život. On započinje krštenjem (usp. Rim 6, 4), po kojem možemo Boga nazvati Ocem, a završava prijelazom iz smrti u vječni život, plod uskrsnuća Gospodina Isusa, koji je, darom Duha Svetoga, htio učiniti dionicima svoje slave sve koji vje-ruju u njega (usp. Iv 17, 22).”

PONOVNO OTKRIVANJE SNAGE VJERETim riječima započinje papa Benedikt XVI. svoje pismo za Godinu vjere, otvorenu 11. listopada, na 50. obljetnicu otva-ranja II. Vatikanskog koncila i 20. obljetnicu objavljivanja Katekizma Katoličke Crkve, a koja završava na svetkovinu našega Gospodina Isusa Krista Kralja Svega Stvorenja, 24. studenoga 2013. godine. Godina vjere ima za cilj ponov-no otkriti kod vjernika radost, snagu i ljepotu vjere, ob-noviti njihov zanos susreta s Kristom. Papino pismo Vrata vjere pokazuje da je vjera središnja stvarnost kršćanskoga života i da ima vrlo različite dimenzije.

UZ BOGA - I OSOBNO, I SLOBODNO!Kako kaže Katekizam Katoličke Crkve, vjera je najprije

“osobno prianjanje Bogu” te “slobodan pristanak uza svu istinu što ju je Bog objavio” (KKC, 150). Riječ je dakle o dvije međusobno povezane dimenzi-je koje čine vjeru. Vjera je osobni i slobodni čin. Njome iskazujemo povjerenje Bogu, ali i pristajanje uza sve ono što je on objavio, a što zovemo sadržajem vjere. Vjera kao osobno pouzdanje u Boga i vjera koju ispovijedamo neraskidivo su poveza-ne i jedna drugu uvjetuju.

SRCE VJERUJE, USTA ISPOVIJEDAJUPapa u svome pismu ističe da se “srcem vjeruje, a ustima se ispovijeda vjera” (usp. Rim 10, 10).

Srcem vjerovati zna-či da je prvi čin vje-re plod djelovanja Božje milosti, koja

duboko preobražava čovjeka da počne vjerovati. “Gospo-din joj otvori srce te ona prihvati što je Pavao govorio”, piše u Djelima apostolskim (Dj 16, 14), za Lidiju, prvu obraćeni-cu na europskom tlu. Znači, poznavanje sadržaja vjere nije dovoljno ako srce ne bude otvoreno, “otključano” milošću, koja čovjeku omogućuje da bolje vidi i shvati ono što je Bog objavio i što Crkva naviješta.

S druge strane je važno i poznavanje, produbljivanje sadr-žaja vjere! Ono nas vodi življem i osobnijem iskazivanju po-vjerenja Bogu. Zato je potrebno ponovno potvrditi i produ-biti bitni sadržaj vjere, koji stoljećima čuva i prenosi Crkva.

I U VJERI SE MOŽE NAPREDOVATI!Čini se naime da je sadržaj vjere danas postao nezanimljiv i

samim vjernicima. Dok napreduju u raznim vještinama i žele steći znanja iz različitih znanstvenih, druš-tvenih i kulturnih područja te se ponose svojim dostignućima, dotle se ima dojam da sadržaj vjere često zanemaruju kao nešto nezanimljivo i nerazumljivo. Sve više se teži vjeri u kojoj prevla-davaju samo osjećaji, traže izvanredna iskustva i pomalo senzacionalistički događaji. Kao da nije važno što vjerujemo i kao da vjernicima nije bit-

no da zadrže svoj vjerski identitet...Međutim sadržaj vjere nije isti kao zna-

nja iz društvenog, znanstvenog i kultur-nog života. Poznavanje sadržaja vjere

uvodi nas u puninu otajstva spasenja koje je Bog objavio. Važno je uočiti da Bog nije objavio tek informaci-je o sebi, nego je sebe i svoj plan

spasenja objavio za nas! Bog se čovjeku objavljuje jer ga poziva na život u zajedništvu s njime.

Time nam omogućuje da upo-znamo otajstvo nje-

gove ljubavi, da “napredujemo” i

u vjeri. Budemo li to činili, uvidjet ćemo kako vje-ra ne može biti “nezanimljiva”!

S. Valerija Kovač

Na što nas papa Benedikt XVI. poziva u svom pismu Vrata vjere, kojim je proglasio Godinu vjere? Razmislimo o tome zajednički, na Makovim stranicama i vjeronaučnim susretima i nastavnim satovima!

20122013GODINA VJERE

11


mak_vjerovanje_listopad2012

Documents